Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun s rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 51

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici, održanoj 6. prosinca 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2016. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
   
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonom predlaže ukidanje obvezne primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana, čime se postiže rasterećenje poduzetnika u pogledu troškova koje uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana zahtijeva te u konačnici pridonosi stvaranju boljeg poslovnog okruženja. Također, ovim zakonom stavlja se izvan snage Odluke o objavljivanju Jedinstvenog okvirnog kontnog plana („Narodne novine“, br. 75/16. i 87/16.). Nadalje, predlaže se izmjena definicije subjekata od javnog interesa u smislu Zakona o računovodstvu na način da veliki poduzetnici nisu subjekti od javnog interesa, osim ako su financijske institucije ili ako su im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, čime se omogućuje značajno smanjenje zakonskih obveza poduzetnicima u pogledu izvještavanja i revizije. Ovim će se broj subjekata od javnog interesa smanjiti s 545 na 310. U odnosu na izradu (konsolidiranog) nefinancijskog izvješća i informacija o politici raznolikosti, Prijedlogom zakona prenosi se u nacionalno zakonodavstvo Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa.

Primjena ovih odredbi odnosi se na izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2017. godine ili kasnije, a sukladno Direktivi 2014/95/EU. Nadzor će provoditi Ministarstvo financija. Isto tako, novost je i da se rok za predaju financijskih izvještaja za javnu objavu vraća na 30. lipnja, kako bi poduzetnici imali dovoljno vremena za izradu bilješki, a revizori za obavljanje poslova revizije. Rok za predaju financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe i rok za predaju prijave poreza za dobit za one poduzetnike čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini i dalje ostaje 30. travnja. Pored navedenih izmjena, pojašnjavaju se i odredbe u svezi knjigovodstvenih isprava, a nakon provedenog usuglašavanja sa strukovnim udruženjima i drugim dionicima. Također, ovim zakonom je detaljnije je propisano postupanje Financijske agencije u pogledu pokretanja i vođenja prekršajnih postupaka (izdavanje prekršajnih naloga) za poduzetnike koji nisu ispunili obvezu javne objave financijskih izvještaja. FINA će objaviti popis poduzetnika na svojoj mrežnoj stranici koji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu te u roku od tri mjeseca po isteku zakonskih rokova popis poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe.

U raspravi su iznesena sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Članovi Odbora u raspravi su se posebno osvrnuli na problem odgovornosti poduzetnika u slučaju utvrđenih nedostataka ili pogrešaka koje su počinili knjigovodstveni servisi koje su ti poduzetnici angažirali. Naime, budući da u slučaju takvih nedostataka ili pogrešaka odgovara poduzetnik, a ne knjigovodstveni servis, postavilo se pitanje zaštite poduzetnika u slučaju kad je pogrešku učinio knjigovodstveni servis. Mnogi poduzetnici, upravo zbog vlastitog nepoznavanja knjigovodstva, s povjerenjem angažiraju servise u tu svrhu, a u praksi se događa da Porezna uprava zbog propusta sankcionira samo poduzetnike, ali ne i knjigovodstvene servise. Istaknuta je važnost odabira dobrog poreznog savjetnika, kao i knjigovođe, no, u praksi se ponekad pokazuje nedostatak edukacije u smislu poznavanja osnovnih znanja o knjigovodstvu (konta, knjiženja), a zakon se restriktivno primjenjuje, što dovodi do kažnjavanja za formalne razloge. Naglašeno je da, ukoliko se izrijekom odredi osoba odgovorna za knjiženje, ona će odgovarati (na bazi dostavljene dokumentacije), ali time ne prestaje odgovornost i uprave društva, jer je, prema Zakonu o trgovačkim društvima, uprava generalno odgovorna za financijsko poslovanje. Članovi Odbora suglasili su se da je apsurdno da prilikom nadzora, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti, odgovornost snosi, odnosnu kaznu plaća samo poduzetnik, odnosno uprava društva, a ne knjigovodstveni servis, iako je propust na strani servisa. U tom smislu, izraženo je mišljenje da bi u takvom slučaju trebalo propisima urediti da poduzetnik uopće nije odgovoran ili da je njegova odgovornost manja te da spomenute situacije treba rješavati što prije, putem zakonske regulative. Iznesen je i prijedlog da se i računovodstveni servisi, poput nekih drugih profesija, zaštite, tj. osiguraju od odgovornosti za greške kroz police osiguranja. Pored toga, izraženo je mišljenje da se ista greška ne odražava jednako na mala, srednja ili velika poduzeća. Primjerice, ukoliko mali poduzetnik mora platiti kaznu od 10000 ili 20000 kuna, moguće je da se teško ili nikako financijski ne oporavi. Mali poduzetnici nisu bitni u smislu zastupljenosti u financijskim davanjima, ali su jako bitni zbog zapošljavanja.

U tom smislu, iznesen je prijedlog da Porezna uprava može izaći ususret poduzetnicima na način da prethodno najavi svoje kontrole. U takvim situacijama, a u slučaju pronalaska istih grešaka, radilo bi se o sistemskom problemu, gdje sankcije nemaju smisla. Za rješavanje takvih problema potrebno je sustavno rješavanje u koje treba uključiti i određene udruge (primjerice, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku obrtničku komoru), koje bi postavljanjem određenih standarda pridonijele kvalitetnijim pomacima. Ocijenjeno je da kroz partnerske odnose i zajedničke aktivnosti svakako može doći do poboljšanja, što je u konačnici dobro za sve.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA RAČUNOVODSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                                                                     

                                                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                                      Grozdana Perić, dipl. oec.