Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2017., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 5. prosinca 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/84, URBROJ: 50301-25/18-18-6, od 11. siječnja 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, istaknuo da Informacija obuhvaća pregled gospodarskih kretnja, kretanja u financijskom sektoru i aktivnosti Hrvatske narodne banke u navedenom razdoblju. Makroekonomska kretanja u globalnom okružju bila su u prvoj polovini 2017. razmjerno povoljna. Ostvareno je tako jačanje gospodarskog rasta, koje je pratio i oporavak svjetske trgovine. Cijene sirovina na svjetskom tržištu nakon rasta na početku godine padale su s približavanjem sredine godine, a nastavili su se poboljšavati i uvjeti financiranja za europske ze¬mlje s tržištima u nastajanju. Pritom se premija za rizik Hrvat¬ske smanjivala brže od prosjeka tih zemalja zahvaljujući tome što su državne financije postale urednije.
Povoljna kretanja ostvarena su i u domaćem gospodarstvu. Gospodarska je aktivnost tako u prvoj polovini 2017. nastavi¬la jačati, te se realni BDP povećao za 2,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Godišnjem rastu realnog BDP-a najviše je pridonio rast izvoza robe i usluga, pri čemu su se početkom godine nastavila pozitivna kretanja iz 2016., dok se u drugom tromjesečju godišnja stopa rasta izvoza robe i uslu¬ga zamjetno smanjila. Osobna je potrošnja također davala zna¬čajan pozitivan doprinos gospodarskom rastu, odražavajući povoljna kretanja na tržištu rada, ali i rast potrošačkoga kre¬ditiranja stanovništva. Ostale sastavnice domaće potražnje ta¬kođer su porasle u odnosu na prvu polovinu 2016. U prvom tromjesečju zabilježen je relativno snažan rast bruto investicija u fiksni kapital, ali u drugom tromjesečju došlo je do zamjet¬nog usporavanja. Pritom su poglavito smanjene investicije opće države. Iako su tekuća kretanja povoljna, potrebno je upozoriti na to da je gospodarski rast još uvijek dosta niži nego u uspo¬redivim državama. U 2017. godini broj zaposlenih osoba nastavio se kontinu¬irano povećavati te je u prvom polugodištu bio za 1,8% veći u odnosu na isto razdoblje lani, što je u potpunosti generirao privatni sektor. Istodobno se nezaposlenost nastavila ubrzano smanjivati pa se u lipnju broj nezaposlenih osoba spustio na 170 tisuća, što je najniža razina od 1997. godine. Pritom treba istaknuti da je pad nezaposlenosti djelomično posljedica sma¬njenja aktivne radne snage zbog iseljavanja stanovništva. Osim toga, zabilježen je snažan rast prosječne bruto plaće, koji je bio široko rasprostranjen, a prosječna neto plaća povećala se još više zbog zakonskih izmjena u oporezivanju dohotka od rada.
Inflacija potrošačkih cijena u prvom je polugodištu 2017. zamjetno porasla. Takva su kretanja ponajviše bila rezultat ja¬čanja uvoznih inflatornih pritisaka, a došlo je i do jačanja do-maće potražnje. Godišnja stopa inflacije povećala se s 0,2% u prosincu 2016. na 0,7% u lipnju 2017. Ubrzanju godišnje sto¬pe inflacije tijekom prvih šest mjeseci 2017. pridonijele su sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena (osim energije). Najviše se povećao doprinos cijena prerađenih prehrambenih proizvoda ukupnoj inflaciji (osobito mlijeka i maslaca).
Povoljna kretanja u ekonomskim odnosima s inozemstvom nastavila su se i u prvoj polovini 2017. godine. Saldo na teku¬ćem i kapitalnom računu blago se poboljšao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zahvaljujući rastu viška u među¬narodnoj razmjeni usluga (poglavito u turizmu), jačem korište¬nju sredstava iz fondova EU-a i manjim kamatama na inoze¬mne obveze. U suprotnom je smjeru na saldo tekućeg i kapital¬nog računa djelovalo produbljivanje manjka u robnoj razmjeni. Kada je riječ o pokazateljima vanjskih neravnoteža, relativni pokazatelji bruto i neto inozemne zaduženosti dodatno su se u prvih šest mjeseci 2017. poboljšali, dok se relativni pokazatelj neto stanja međunarodnih ulaganja zadržao na razini s kraja prethodne godine.
Hrvatska narodna banka je provođenjem ekspanzivne monetarne politike u pr¬voj polovini 2017. godine nastavio podržavati gospodarski oporavak. Snažnim kreiranjem primarnog novca putem deviznih inter¬vencija ublaženi su aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane su bruto međunarodne pričuve. Istodobno su se slo¬bodna novčana sredstva na računima banaka kod Hrvatske narodne banke go¬tovo udvostručila u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dosegnula rekordne razine. Stoga nije bilo ni potražnje banaka za zaduživanjem kod Hrvatske narodne banke. U takvim uvjetima poboljšali su se domaći uvjeti financiranja, što je vrijedilo za kamatne sto¬pe banaka na gotovo sve vrste kredita, a zajedno s nastavkom ublažavanja standarda odobravanja kredita i porastom kreditne potražnje nastavio se oporavak plasmana domaćih sektora, po¬sebice za stanovništvo.
Na kraju lipnja 2017. godine ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke bile su za 3,8% veće u odnosu na kraj 2016., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 3,2%. Na rast neto međunarodnih pričuva utjecali su otkup deviza od banaka i države te zarada ostvarena od upravljanja pričuvama, a na po¬većanje ukupnih međunarodnih pričuva, osim navedenih činite¬lja, djelovala je i viša razina ugovorenih repo poslova s inozem¬stvom. Unatoč negativnim stopama eurskog dijela krivulje do šest godina dospijeća cjelokupnim eurskim dijelom neto pričuva ostvarena je u prvih šest mjeseci 2017. ukupna stopa povrata od 0,20% na godišnjoj razini, dok je ukupna stopa povrata za cje¬lokupni dolarski dio na godišnjoj razini iznosila 1,39%.
U prvoj polovini 2017. godine imovina banaka (umanjena za ispravke vrijednosti) smanjila se za 2,3%. Na smanjenje imovi¬ne snažno su utjecala tečajna kretanja, a ako se isključi njihov učinak, efektivno se bilježi smanjenje imovine banaka od 0,9%. Osim toga, zamjetljiv je bio i utjecaj materijalizacije kreditnoga rizika, kao i utjecaj prodaja potraživanja. Dobit banaka i poka¬zatelji profitabilnosti snažno su se smanjili u odnosu na prvu polovinu 2016., ponajprije kao rezultat materijalizacije kredit¬nog rizika, rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, ali i učinka baznog razdoblja.
Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadi¬vih kredita nastavio se smanjivati, te je na kraju prve polovine 2017. iznosio 13,2%, a poboljšanje kvalitete ostvareno je kod obaju najznačajnijih sektora, nefinancijskih društava i stanov¬ništva. To je prije svega rezultat prodaja potraživanja s proble¬mima u naplati, no ističe se da bi se kod stanovništva pobolj¬šanje bilježilo i kad bi se isključio utjecaj prodaja potraživanja. Stopa ukupnoga kapitala banaka blago je porasla, na 23,2%, što je posljedica blagog smanjenja izloženosti rizicima (1,1%), osobito kreditnom riziku, dok se iznos regulatornoga kapitala nije promijenio.
Fiskalnu su politiku u prvom polugodištu 2017. obilježila povoljna kretanja. Proračunski je manjak iskazan prema me¬todologiji ESA iznosio 1,1 mlrd. kuna (0,3% BDP-a), stoga je ostvareno njegovo snažno smanjenje u usporedbi s istim razdo¬bljem lani, kada je iznosio 3,8 mlrd. kuna (1,1% BDP-a). Ra¬zina duga opće države na kraju lipnja 2017. iznosila je 287,3 mlrd. kuna ili za 1,8 mlrd. kuna manje u odnosu na stanje na kraju 2016. godine, ponajprije zbog aprecijacije kune prema euru u promatranom razdoblju.
U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da se Polugodišnja informacija raspravlja s vremenskim pomakom i time nedostaje aktualnost. Također se tražila analiza utjecaja koncernu Agrokor na financijski sektor i na bilance banaka. Odgovoreno je da je utjecaj koncerna Agrokor na profitabilnost banka prikazan, dobit banaka je znatno niža zbog koncerna Agrokor. U prvoj polovici 2016. godine dobit banaka iznosila je 2, 8 milijardi kuna, međutim u prvoj polovici 2017. godine je dobit banaka iznosila manje od 1 milijardu kuna. Hrvatska narodna banka procijenila je da će bankarski sektor ostati stabilan, što je ostvareno. Među ostalim je istaknuto da banke raspolažu s puno kapitala, ali gospodarstvo teško ostvaruje kredit kod banaka. Banke preferiraju kreditiranje države. Naglašeno je da investicije nisu na razini na kojoj trebaju biti. Viceguverner je odgovorio da će Hrvatska narodna banka održati konferenciju o poticanju investicija u ožujku 2018. godine. Istaknuo je da je Hrvatska narodna banka cijelo vrijeme stvarala visoku likvidnost te popravljala uvjete financiranja, među ostalim smanjenjem kamatnih stopa. Napomenuo je da se ogromna likvidnost sporo preljeva iz banaka u gospodarstvo, postoji tek blago oživljavanje kreditne aktivnosti. Također je istaknuto da banke nisu u mogućnosti odobravati kredite ukoliko solventni poduzetnici nemaju odgovarajuće projekte. Dodatno postoji visoka razina duga u privatnom sektoru. Procjena Hrvatske narodne banke glasi da trećina duga poduzeća otpada na prezadužena poduzeća. Takva poduzeća ne mogu razmatrati dodatne investicije, nego nastoje smanjiti svoj dug.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2017.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.