Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 432, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 434, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 435, Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, drugo čitanje, P.Z. br. 436, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 437, Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 438, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 439 i Konačnom prijedlogu zakona o trošarinama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 440, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Od 1. siječnja 2019. godine proširuje se primjena snižene stope PDV-a. Snižena stopa PDV-a od 5% primjenjuje se na sve lijekove neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Po stopi od 13% oporezuju se i dječje pelene, isporuka živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, te mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova, jaja iz pojedinih KN oznaka te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača, koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava te obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava, uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.
Promjene su usklađenje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila, te prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Propisuje se upisivanje u sustav PDV-a obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u sustav PDV-a (ulazak u sustav PDV-a tijekom godine kad se ispune uvjeti). Predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi elektroničkim putem i evidenciju o primljenim računima (oblik i sadržaj Obrasca U-RA sastavni je dio sada važećeg Pravilnika o PDV-u i neće se mijenjati). Predlažu se promjene kod primjene prijenosa porezne obveze u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj te neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja. Uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza i proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura). Pojednostavljuje se primjena posebnog postupka oporezivanja za tzv. elektroničke usluge na način da se propisuje prag od 77.000 kn do kojeg će elektroničke usluge biti oporezive u državi članici sjedišta, s tim da se obveznik može odlučiti da neće primjenjivati taj prag i da će elektroničke usluge oporezivati prema državi članici potrošnje (usklađenje s EU propisima - Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455).
Promjene od 1. siječnja 2020. uključuje smanjenje opće stope PDV-a sa 25% na 24%. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenjeno je sljedeće: u vezi vrijednosnih kupona precizira se da se pravilnikom propisuje oblik vrijednosnih kupona i što se ne smatra vrijednosnim kuponima. Također vezano uz primjenu snižene stope PDV-a, došlo je do sljedećih izmjena: predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 5% na sve lijekove neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Pojašnjava se da se sniženom stopom od 13% oporezuju proizvodi koji se pretežito koriste kao hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce, iz pojedinih KN oznaka. Predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.
Među ostalim se predlaže da Porezna uprava može od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci u slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja te da će isti biti ukinut ako obveznik ne podnese instrument osiguranja. Pojašnjava se da je posebnu evidenciju o primljenim računima uz prijavu PDV-a elektroničkim putem obvezan podnijeti porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, te se predlaže da istu iznimno ne podnosi obveznik koji prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku. Radi osiguranja naplate PDV-a prilikom stjecanja rabljenih prijevoznih sredstava iz drugih država članica, predlaže se nova odredba na način da Porezna ili Carinska uprava može od poreznog obveznika koji stječe rabljena prijevozna sredstava iz druge države članice, prije njihove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a koja proizlazi iz stjecanja rabljenih prijevoznih sredstava. Obzirom da je dodan novi članak 18. zbog tehničkog usklađenja, članci 18., 19., 20. i 21. postali su članci 19., 20., 21. i 22. te je radi jasnoće izričaja preformulirana odredba članka 22.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv prakse izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Sada se izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019., a to su novo pravilo o ograničavanju kamate i pravilo o kontroliranim inozemnim društvima. Novo pravilo o ograničavanju kamate, porezni obveznik može kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškova zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura, ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Neće se primijeniti na financijska društva. Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima: oporezivat će se inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl. Neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više „fiktivno“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.
U skladu sa Zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen popis Europske unije nekooperativnih jurisdikcija (poreznih utočišta), dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ukoliko se isplate osobama s područja nekooperativnih država. Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona pojednostavljuje se postupak oporezivanja za nastupe inozemnih umjetnika i športaša, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, propisuje se da su otpisi porezno priznati rashodi vjerovnika. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te se propisuje da alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, odnosno izjednačava se s otvorenim investicijskim fondovima.
Navedena Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa u oporezivanju dobiti i međunarodnog poreznog prava na globalnom nivou, zbog čega će se mjere koje se sada propisuju primjenjivati samo na multinacionalne kompanije. Mjere neće imati utjecaja na građane. Nije procijenjen utjecaj na proračun. U odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dobit prihvaćena je primjedba Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo o izričaju članka 8. stavka 2.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Zakon uređuje proširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn (mjesečno sa 17.500,00 kn na 30.000,00 kn), oporezivanje primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36%, oporezivanje primitaka ostvarenih po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak.
Proširuje se krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji, odnosno uzdržavanom djecom te propisati da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja do visine neoporezivog iznosa, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti te potpore djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika.
Primitak iz formalnih i neformalnih programa obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova ne smatra se dohotkom. Propisuju se obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja. Smanjuje se stopa kamata koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%. Uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja kao niti uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja više se ne smatraju dohotkom od osiguranja.
U tekstu Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, izvršene su sljedeće izmjene: brišu se odredbe kojima je propisan dohodak od osiguranja s obzirom da se uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja više ne smatraju dohotkom. Dodan je novi članak kojim se propisuje da se primitak ne utvrđuje po osnovi otpisanih potraživanja koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja kako bi se izjednačilo postupanje za obveznike poreza na dohodak i obveznike poreza na dobit. Također je dodana odredba kojom se propisuje da se pri utvrđivanju iznosa do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom ne uzimaju u obzir niti potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, obzirom da se pri utvrđivanju navedenog iznos u obzir ne uzimaju niti stipendije. Propisuje se da se primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje umjesto 3% godišnje. Dodan je novi članak kojim se propisuje da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom obzirom da je 26. srpnja 2018. stupio na snagu Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 64/2018). Prihvaćena je primjedba Odbora za turizam Hrvatskoga sabora, te je dodana nova odredba kojom se propisuje postupanje u slučajevima kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu. Radi jasnoće preciznije su definirane odredbe vezane za porezni tretman primitaka koje ostvare nerezidenti u svojstvu izvođača (umjetnika, zabavljača i sportaša), isplatu novčanih naknada za udžbenike, radne bilježnice i bilježnice od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i inozemnih dohodaka. Prihvaćena je primjedba Ministarstva pravosuđa nomotehničke naravi.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
U trećem krugu porezne reforme, nakon analize, u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja uočeno je da je administrativno kompliciran, a troškovi rada i nadalje vrlo visoki. S ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predloženo je sljedeće: ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%, te povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% čime se ukupno opterećenje plaće doprinosima smanjuje s 37,2% na 36,5%. Propisuje se godišnja osnovica članovima uprave i izvršnim direktorima trgovačkih društava te upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi i to kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojem je dužnost obavljana. Preuzima se već propisana osnova iz Zakona o poticanju zapošljavanja vezana uz privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi odnosno odredbe o vrijednosnom kuponu kojim se plaćaju dnevni iznosi doprinosa za obvezna osiguranja za sezonske radnike u poljoprivredi. Također se propisuje nova osnova osiguranja za osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, za likvidatora te njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno njegovatelja osobe s invaliditetom, a radi usklađenja s prijedlogom izmjena i dopuna propisa iz područja mirovinskog osiguranja koji su u postupku usvajanja te stupaju na snagu 1. siječnja 2019.. Brišu se odredbe o evidentiranju predujmova doprinosa pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi.
Prihvaćene su sljedeće primjedbe: usklađenje s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Osnove osiguranja propisane su i za njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno njegovatelj osobe s invaliditetom, likvidator i osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Provedeno je nomotehničko usklađenje s primjedbama Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i Ministarstvo pravosuđa.
Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina
Reforma 2016. uključuje administrativno rasterećenje građana ukidanjem obveze prijave nastanka porezne obveze poreza na promet nekretnina (osim u slučajevima kada isprava o stjecanju nije ovjerena kod javnog bilježnika, izdana od suda i drugih tijela). Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina dostavom rješenja na adrese poreznih obveznika, te pozivajući porezne obveznike samo u slučajevima kada je to u postupku utvrđivanja poreza na promet nekretnina nužno za pravilnu provedbu postupka. Porezno rasterećenje ostvaruje se snižavanjem stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) na području u kojem se nekretnina nalazi (do 31.12.2016. pripadnost je bila raspodijeljena 80:20 pri čemu je 80% prihoda pripadalo jedinicama lokalne samouprave, a 20% državi).
Reforma 2018. uključuje daljnje porezno rasterećenje smanjenjem stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3% s primjenom od 1. siječnja 2019. Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna, odnosno proračuni jedinica lokalne samouprave će se smanjiti za taj iznos. Indirektno će se potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja. Konačni prijedlog zakona nema izmjena u odnosu na Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 133/12. i 115/16., dalje u tekstu: ZFPG) mijenja se polazišna osnova ZFPG-a, odnosno svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije. Zasebnom odredbom određeno je tko se smatra obveznikom provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja. Bitne promjene uključuju brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata. Uvodi se obveza fiskalizacije prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja, produžen je rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana. Uvedena je nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Za prilagodbu obveze fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine. Obavljanje djelatnosti prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja nije moguće uspješno pratiti bez provedbe fiskalizacije. Problemi su također: izdavanje dokumenta na kojem se navodi plaćanje, a da nije proveden postupak fiskalizacije i izdan račun (dovođenje kupaca u zabludu) i prekratak rok za otklanjanje kvara naplatnog uređaja, a posebno probleme stvara u malim sredinama (slaba pokrivenosti održavateljima programskih rješenja i nedostatak servisa). Uvodi se fiskalizacija prodaje (prodaja putem samoposlužnih uređaja uz fiskalizaciju prodaje roba ili usluga, ne nužno i izdavanje računa). Uvodi se nova obveza u obliku ispisa obavijesti „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Rok za otklanjanje kvara produžen je sa dva na pet dana. Cilj je unaprjeđenje sustava fiskalizacije, stvaranja pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline. Prethodna procjena učinka propisa je pokazala da će na strani troškova obveznika biti značajnih izdataka po obvezniku (programsko rješenje, FINA certifikat, internet i elektronički uređaj), ostavljen je rok od dvije godine da se napravi naknadna procjena učinka propisa. Pravilnikom će biti definirano što se smatra samoposlužnim uređajem. Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnog uređaja ne znači provedbu postupka fiskalizacije izdavanje računa kupcu već prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja. Svi dokumenti koje primatelju računa izda obveznik provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa na kojima navodi podatke o plaćanju. Nove obveze uvedene izmjenama i dopunama podliježu prekršajnim mjerama.
Izmjene u odnosu na prvo čitanje uključuju prihvaćenje prijedloga Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo da odredba članka 17. stavak 2. započne riječima „Ministar financija uskladit će provedbene propise…“. Prihvaćaju se prijedlozi Ministarstva financija, Carinske uprave da se izmijeni članak 26. stavak 2. Zakona dodavanjem novog članka 10. Konačnog prijedloga zakona te da se izmijeni članak 10. kojim se mijenja članak 34.a. Također su prihvaćeni prijedlozi nomotehničke naravi Ministarstva pravosuđa.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene uslijed neminovnih promjena modernih načina poslovanja i komunikacije kao i dorade instituta. U odnosu na trošarine koje se definiraju kao javno davanje, iste se podvode pod pojam poreza u OPZ-u. U članku o poreznoj tajni propisuje se na koji način će se formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje temeljem članka 8. OPZ-a. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku. Brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja i nastoji se potaknuti češća upotreba ovog instituta. Predlaže se da iznos za koji se rješenje poništava bude ograničen stvarno oduzetom imovinskom koristi u prekršajnom odnosno kaznenom postupku. Prilikom nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost kao opunomoćenik se određuje stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika. Doradom odredbe o prebivalištu i uobičajenom boravištu, uzimaju se u obzir osobne i gospodarske veze poreznog obveznika. Odredbama OPZ-a propisuje se mogućnost da nadležno tijelo poslovnom subjektu koji obavlja djelatnost uz izbjegavanje ispunjavanja uvjeta koji su propisani za određene djelatnosti zabrani rad. U krug povezanih osoba nužno je uključiti dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje reducirana je sadržajno. Propisuje se da porezni obveznici koji elektronički komuniciraju s poreznim tijelom povremeno i za manje iznose poreza mogu koristiti sustav s nižim razinama identifikacije. Kod obrasca OPZ-STAT smanjuje se dinamika izvješćivanja. Kod poreznog rješenja nužno je bilo doraditi odredbu radi mogućnosti ovjeravanja takvog poreznog rješenja elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Budući da je po postojećem zakonu propisano da porezno tijelo po službenoj dužnosti pazi na zastaru prava na utvrđenje i zastaru prava na naplatu, istovrsna odredba propisuje se i za zastaru prava na povrat. Dorađuje se članak o zapisniku o poreznom nadzoru kako bi se propisali jasnije slučajevi u kojima nije nužno donijeti porezno rješenje. Propisuje se da će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom. Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi. Propisuje se da se ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja. Propisuje se da će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba. Dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate. Propisana je mogućnost podnošenja žalbe elektroničkim putem.
Primjedbe Ministarstva uprave da nije nužno posebno propisivati elektronički način izdavanja poreznih akata usvojene su. Također, usvojene su primjedbe da odredbe o dostavi i o podnošenju žalbe nije moguće detaljnije propisivati pravilnikom, jer iste moraju biti propisane zakonom. U odnosu na obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta, dorađena je odredba kojom je propisano nadležno porezno tijelo, određen je nalog kao akt kojim se zabranjuje obavljanje takve djelatnosti putem interneta, a preostali opseg djelatnosti koji se ne obavlja putem interneta nije ovim zakonom posebno reguliran. Primjedba Ministarstva pravosuđa da prekršajne odredbe zahtijevaju doradu u materijalnim odredbama također je usvojena.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije i provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Tax Compliance Act). Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza propisuje se usklađivanje s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 2014/107/EU koja propisuje automatsku razmjenu informacija o financijskim računima, u skladu sa zahtjevom Europske komisije koji se odnosi na jasnije propisivanje odredbe glede zaštite osobnih podatka osoba o kojima se izvješćuje. Zakon je usklađen s mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka. Nadalje, provodi se usklađivanje s preporukama OECD-a koje se odnose na odredbe kojima je propisana automatska razmjena informacija o financijskim računima u skladu s Direktivom Vijeća 2014/107/EU. Preporuke OECD-a odnose se na propisivanje pravila radi pravilne provedbe dubinske analize stranke i automatske razmjene informacija o financijskim računima od strane financijskih institucija i drugih posrednika, a radi dosljednosti u primjeni u svim državama koje su implementirale globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima.
Razlike nastale između dva čitanja zakona odnose se na članak 7. stavak 2. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. Promjene su nastale radi usklađivanja teksta odredbe članka 7. stavka 2. Konačnog prijedloga s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka - GDPR kojom je propisana obveza obavješćivanja ispitanika o povredi osobnih podataka.
Konačni prijedlog zakona o trošarinama
Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na prvo čitanje proširen je institut priznavanja prava na povrat trošarine i u odnosu na dizelsko gorivo koje se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika. Time se prijevoz putnika izjednačava komercijalnim prijevozom robe kamionima od najmanje 7,5 tona nosivosti. U tom smislu, odredba članka 104. Konačnog prijedloga zakona izmijenjena je na način da se propisuje pravo na povrat plaćene trošarine i u odnosu na komercijalne prijevoznike sa sjedištem na nacionalnom području, kao i području Europske unije, za pogonsko dizelsko gorivo korišteno u komercijalnom prijevozu putnika cestovnim vozilima kategorije M2 i M3 kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 42, 23.2.1970., str. 1.). Kategorija M2 se odnosi na vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija najveća dopuštena masa nije veća od 5 tona, dok se vozila iz kategorije M3 odnose na vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija je najveća dopuštena masa veća od 5 tona. Visina povrata trošarine iznosila bi 78,16 € odnosno predstavlja razliku između trenutno važeće visine trošarine prema ZOT- u i Uredbama o visinama trošarine na plinsko ulje za pogon koja trenutno iznosi 408,16 € i minimalne visine od 330 € propisane Direktivom 2003/96/EZ.
Ovom mjerom očekuje se pozitivni utjecaj na smanjenje troškova poslovanja posebno onih prijevoznika koji obavljaju prijevoz učenika u ruralnim i siromašniji krajevima Republike Hrvatske (Lika i Slavonija), a čije su linije uslijed smanjenja broja učenika postale ekonomski neisplative. Pozitivni učinci su i sljedeći: poticaj za kupovinu dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj i općenito nabavu zakonitog goriva (smanjenje prijevara i crnog tržišta), poticanje porezne konkurentnosti Republike Hrvatske - izjednačavanja uvjeta poslovanja s prijevoznicima iz okruženja kao prihod državnog proračuna, povećanja potrošnje dizela od stranih prijevoznika, pri čemu se uvijek naplaćuje minimalna trošarina (330 € za 1000 litara), poticanje održavanja linijskog prijevoza u slabo razvijenim krajevima (općenito mjera regionalnog razvika pasivnijih područja te socijalna i demografska mjera jer se autobusima voze uglavnom osjetljive kategorije stanovništva - školska djeca, studenti i siromašniji građani poput starijih i umirovljenika). Procijenjeni fiskalni učinak ove mjere iznos 54 milijuna kuna na razini godine.
U raspravi na Odboru napomenuto je da Vlada Republike Hrvatske s Konačnim zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak regulira iznos paušala ukoliko jedinice lokalne uprave i samouprave ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu. Zakonskim je izmjenama reguliran raspon tog paušala. Paušal ne smije biti manji od 150 kuna niti veći od 1.500 kuna. Vlada Republike Hrvatske sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna. Nadalje je rečeno da se takvi paušali trebaju uprihoditi kao prihodi jedinica lokalnih samouprava gdje je nekretnina, a ne gdje vlasnik ima prijavljeno prebivalište. Takva vrsta nekretnina predstavlja teret za infrastrukturu jedinica lokalnih samouprava zbog velikog priljeva turista preko ljeta bez odgovarajuće financijske nadoknade. Predlagatelj odgovorio je da su takvi paušali vezani uz prebivalište vlasnika nekretnine, a ne uz mjesto gdje se nekretnina nalazi.
Nadalje je u raspravi rečeno da odluku o visini paušala određuje jedinica lokalne samouprave, a sredstva od iznajmljivanja nekretnine u turizmu dobiva jedinica lokalne samouprave gdje je vlasnik nekretnine prijavljen. Na taj način jedna jedinica lokalne samouprave utječe na prihode druge jedinice lokalne samouprave. Također je ukazano na činjenicu da se takva nekretnina iznajmljuje u turizmu te se ne može naplatiti porez na kuće za odmor za istu. Istaknuto je da je takav problem posebice izražen u malim mjestima na moru i priobalju, gdje većina iznajmljivača nemaju stalno prebivalište, pa mala mjesta nemaju prihoda od toga. Predlagatelj je odgovorio da je to činjenično stanje temeljem Zakona o porezu na dohodak.
Između ostaloga napomenuto je da kod nerezidentnih stranaca kao vlasnika nekretnine u turizmu prihodi idu u proračun jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi nekretnina.
U raspravi naglašeno je da je potrebita decentralizacija države na lokalnoj razini zbog efektivnijeg rada cjelokupne uprave. Također je izražena inicijativa za nužnost reforme zdravstva, a ne za podizanje zdravstvenih doprinosa.
Pohvaljeno je donošenje Pravilnika, od 1. prosinca 2018. godine, prema kojoj će se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, što predstavlja bitno povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“ predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zakona o porezu na dobit
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o trošarinama
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.