Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici, održanoj 13. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. travnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se predloženi Zakon donosi zbog usklađivanja s pravnom stečevinom (Direktivom 2014/17/EU o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine), pri čemu je fokus s jedne strane na zaštiti potrošača koji su se zbog, bilo posljedica financijske krize, bilo nedovoljne informiranosti našli u financijskim poteškoćama, dok je s druge strane namjera bila detaljnije urediti segment stambenog potrošačkog kreditiranja kroz uvođenja zajedničkih pravila i ostalih procedura unutar EU.
Naime, segment stambenog potrošačkog kreditiranja u Hrvatskoj je dosad djelomično bio uređen Zakonom o potrošačkom kreditiranju (dalje: ZPK) koji se više neće primjenjivati na ugovore o stambenom potrošačkom kreditiranju, već samo na potrošačke kredite do 1 milijun kuna. Namjera ovog Zakona je postići bolju zaštitu potrošača pri stambenom potrošačkom kreditiranju uvođenjem mnogobrojnih poboljšanja, među kojima su istaknuta sljedeća: prije svega, poboljšanja u svrhu povećanja informiranosti potrošača imaju za cilj promoviranje obrazovanja potrošača s ciljem odgovornog zaduživanja i upravljanja dugom. Uvodi se Europski standardizirani informativni obrazac (ESIS) koji će sadržavati sve relevantne informacije o vjerovniku, kreditnom posredniku, glavnim obilježjima kredita, kamatnoj stopi, prijevremenoj otplati i sl., a temeljem kojeg će potrošačima biti lakše uspoređivati ponude o kreditu.
Nadalje, kada kreditna institucija dostavi obvezujuću ponudu, dužna je potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za donošenje informirane odluke unutar kojih je ponuda obvezujuća za kreditnu instituciju. Važna je novina da se potrošaču daje pravo da u roku od 14 dana nakon sklapanja ugovora odustane od ugovora bez navođenja razloga i bez naknade.
Također, Zakonom se uvode poboljšanja kod izračuna efektivne kamatne stope (EKS): ujednačen je izračun efektivne kamatne stope na razini Europske unije, pri čemu je određena i matematička formula koja će se koristiti na početku i za vrijeme trajanja kredita, točno su definirani i troškovi koji ulaze u izračun EKS-a, a definirana je maksimalna EKS-a kao i u ZPK, ali zbog preciznijeg definiranja izračuna EKS-a dobiva na dodatnoj važnosti.
Posebno je istaknuto da je zabranjeno uvođenje novih naknada tijekom trajanja kredita i neopravdano povećanje naknada koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.
Nadalje, pri kreditiranju u stranoj valuti propisano je da je kreditna institucija dužna, jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa, na zahtjev potrošača u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa, omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu, i to bezuvjetno, pri čemu kreditna institucija ne smije potrošaču zaračunati naknadu za konverziju.
Isto tako, pri provedbi konverzije, kreditna institucija ne smije tražiti zamjenu nekretnine koja služi kao sredstvo osiguranja, dodatna sredstva osiguranja niti procjenu stambene nekretnine kao uvjet za provedbu konverzije. Također, kod prijevremene otplate kredita definira se maksimalna naknada od 0.5% preostalog iznosa glavnice pri prijevremenoj otplati.
Ovim zakonom uvode se određena poboljšanja i u procesu procjene kreditne sposobnosti potrošača, a važno područje koje je, također, uređeno ovim Zakonom jest razina znanja i stručnosti osoblja kreditne institucije i kreditnog posrednika u skladu s minimalnim zahtjevima propisanim u Direktivi.
Isto tako, propisano je da je kreditna institucija dužna poduzimati razumne i opravdane mjere s ciljem postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu po kojem postoje dospjele nenaplaćene tražbine od potrošača prije pokretanja ovršnog postupka. Kreditna institucija ne smije potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju odrediti niti ga teretiti za dodatne naknade koje proizlaze iz neispunjavanja obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.
Novost je da je ovim Zakonom izričito propisano da kreditna institucija može s potrošačem i založnim dužnikom ugovoriti da se prijenos vlasništva nad instrumentom osiguranja stambenog potrošačkog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu (eng. „walk away“ klauzula). Zakonom se poboljšava i regulacija kreditnih posrednika na način da se uređuje da će kreditni posrednici moći poslovati samo kao vezani kreditni posrednici, budući da su oni puno čvršće vezani za kreditnu instituciju pa je time zaštita potrošača veća.
Zaključno, bitno je za istaknuti kako će se ovaj Zakon, sukladno Direktivi o ugovorima o stambenim potrošačkim kreditima, primjenjivati samo na ugovore o stambenom potrošačkom kreditu sklopljene nakon stupanja na snagu Zakona, odnosno neće se primjenjivati na već sklopljene ugovore o stambenom potrošačkom kreditu, jer Direktiva izričito zabranjuje retroaktivnost.
U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo što se na ovaj način zakonom definiraju svi detalji koji nisu bili uređeni Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a uslijed čega je u praksi proizašlo dosta problema i nedoumica. Kolika je važnost ovog zakona, govori i podatak o broju od preko 320000 blokiranih građana te veliki udio duga građana po stambenim kreditima. Prema podacima HNB-a, udio nenaplativih i djelomično naplativih kredita u ukupnom broju odobrenih kredita na dan 31. prosinca 2016. godine iznosio je 13,8%, a kod kredita odobrenih stanovništvu udio loših kredita iznosio je 7,57%. Istaknuto je da će se ovim zakonom, prije svega jasnim definiranjem EKS-a, naknada i dr., potencijalni budući problemi smanjiti.
Izraženo je mišljenje da će do smanjenja udjela navedenih kredita doći pokretanjem gospodarstva, a da je predloženi zakon dobra edukacija potrošačima. Iznesena je primjedba na iznos naknade za prijevremenu otplatu kredita od 0,5%, koja je, iako snižena u odnosu na ZPK, i dalje ocijenjena previsokom. Budući da postoji prostor za dodatno sniženje ili čak ukidanje te naknade, članovi Odbora suglasili su se da bi regulacija trebala ići u tom smjeru, imajući u vidu kako zaštitu građana, tako i gospodarstvenika. Kad je riječ o već sklopljenim ugovorima o kreditu, na koje se predloženi zakon zbog zabrane retroaktivnosti neće odnositi, naknada je ugovorena u iznosu od 1% ili više, te je postavljeno pitanje na koji bi se način takvi potrošači mogli zaštititi.
U raspravi je ukazano i na pitanje transparentnosti utvrđivanja kamatne marže, odnosno ukupne kamatne stope. Uvažavajući sve rizike koje banke plasiranjem kredita imaju, ali uzevši u obzir i da su stambeni krediti osigurani hipotekama, potrebno je voditi računa da se građani što je moguće više zaštite u dijelu definiranja kamatne stope, kao i odnosa aktivne i pasivne kamatne stope.
U daljnjoj raspravi izraženo je i mišljenje da u nekim segmentima ovakav Prijedlog zakona nije prihvatljiv, posebice kad je riječ o formiranju kamatne stope i o stambenim kreditima s valutnom klauzulom. Također je izneseno stajalište da bi trebalo zahtijevati formiranje referentne kamatne stope, koja bi onda bila podloga za formiranje kamatnih stopa banaka te u tom kontekstu definiranje fiksnog dijela kamatne stope. Od predstavnika Ministarstva financija zatraženo je i pojašnjenje o izradi ovog zakonskog prijedloga te o sudjelovanju zainteresirane javnosti u tom procesu, prije svega Udruge Franak.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.