Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu: Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja; A. Račun prihoda i rashoda za 2017. godinu (Prihodi i rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji, Prihodi i rashodi prema izvorima financiranja, Rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji); Račun financiranja za 2017. godinu (Račun financiranja prema ekonomskoj klasifikaciji; Račun financiranja za 2017. godinu – analitika; Račun financiranja prema izvorima financiranja)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2017. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2017. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2017. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2017. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini
- Deficit općeg proračuna u 2017. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2017. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2017. godini. Sastavni dio Obrazloženja ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini je Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 139/10 i 19/14) i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila , („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu, na donošenje.
U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da su tijekom 2017. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti započeta u 2015., nakon šestogodišnje recesije.
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je, prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2,8%. Snažan pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao je od domaće potražnje, neto inozemna potražnja zabilježila je negativan doprinos, dok je promjena zaliha blago pozitivno doprinijela realnom rastu BDP-a. Gledajući pojedinačno, najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2017. došao je od izvoza roba i usluga, koji je realno povećan 6,1%. Slijedi potrošnja kućanstava koja je realno povećana 3,6%. Bruto investicije u fiksni kapital zabilježile su realni rast od 3,4%, a državna potrošnja realni rast od 2,0% u 2017. Negativan doprinos promjeni BDP-a došao je od uvoza roba i usluga koji je realno povećan 8,1%.
Četvrtu godinu zaredom pozitivna kretanja zabilježena su u industrijskoj proizvodnji i realnom prometu od trgovine na malo. Zabilježen je i daljnji oporavak građevinske aktivnosti, dok je turizam još jednu godinu zaredom ostvario rekordnu sezonu.
Stopa inflacije u 2017. kretala se na relativno niskim razinama, zabilježivši prosječnu razinu od 1,1%, nakon trogodišnjeg razdoblja obilježenog padom cijena. Najznačajniji čimbenici inflatornih kretanja bile su cijene hrane i energije.
Kretanja na tržištu rada u 2017. pokazuju rast zaposlenosti, uz snažno smanjenje nezaposlenosti. Prema Anketi o radnoj snazi, prosječan broj nezaposlenih je smanjen za 14,6% u odnosu na 2016., a broj zaposlenih povećan 2,2%. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 11,2%, što je 1,9 postotnih bodova manje u odnosu na 2016.
Na tekućem računu bilance plaćanja zabilježen je pozitivan saldo od 3,9% BDP-a.
Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 40,1 milijardu eura krajem 2017. godine, odnosno 82,3% BDP-a. Plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima osim države (na temelju transakcija) ubrzali su svoj rast na 2,9% u 2017.
U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini ostvareni su u iznosu od 122,7 milijardi kuna, što je 0,2% više od godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 5%.
Porezni prihodi u 2017. godini ostvareni su za 5% više nego u 2016. godini i iznose 75,2 mlrd. kuna.
Prihodima od poreza na dohodak prikupljeno je 2 mlrd. kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 9,7% (smanjenje je rezultat provedene porezne reforme kojom je povećan raspoloživi dohodak stanovništva i manje je od očekivanog zbog povoljnijih kretanja na tržištu rada). Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 8,3 mlrd. kuna, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 15% i rezultat je boljeg poslovanja banaka i poduzeća tijekom 2016. godine, kao i izmjene Zakona o porezu na dobit (ukinute olakšice za reinvestiranu dobit, smanjena opća stopa na 18% i uvedena snižena stopa za male i srednje poduzetnike od 12%). Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 47,6 mlrd. kuna ili 5,3% više u odnosu na 2016. i rezultat je rasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, vrlo dobre turističke sezone i učinaka porezne reforme. Prihod od posebnih poreza i trošarina ostvaren je u iznosu od 15,1 mlrd. kuna, što čini porast od 2,6% na međugodišnjoj razini.
Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 23,2 mlrd. kuna, što čini međugodišnje povećanje od 4,6% i određeni su kretanjima na tržištu rada i učincima porezne reforme (drugi dohodak).
Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 8,5 mlrd. kuna, što je rast od 8,5% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, 87% čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, a izravno su vezani uz projekte financirane iz fondova Europske unije te izravna plaćanja u poljoprivredi.
Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 3 mlrd. kuna, što predstavlja međugodišnje smanjenje od 11,8%. Razlog tome je manja uplata dobiti HNB-a koja je u 2017. iznosila svega 33,7 mil. kuna, dok je u 2016. iznosila 483 mil. kuna, zatim prihodi po osnovi povlačenja dijela dobiti trgovačkih društava u javnom sektoru iznose 1,2 mlrd. kuna (najveći iznos ovih prihoda uplatila su sljedeća trgovačka društva: Hrvatska elektroprivreda d.d. 794,3 mil. kuna, Hrvatske šume d.o.o. 104,9 mil. kuna i Agencija Alan d.o.o. 81,2 mil. kuna) te smanjenje prihoda od koncesija (prihoda od naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra) i naknada za uporabu nefinancijske imovine, prvenstveno zbog postupnog završetka procesa legalizacije.
Govoreći o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. godini izvršeni su u iznosu od 125,0 milijardi kuna, što čini 98,6% planiranih rashoda za 2017. godinu. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. godini veći su za 4% u odnosu na 2016. godinu, a to povećanje je rezultat: podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska te podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač jedinica lokalne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala, zatim povećanja rashoda za zaposlene zbog povećanja osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te osnovice za obračun plaće u javnim službama te uvođenja kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 1. siječnja 2017.
Rashodi za zaposlene u 2017. godini izvršeni su u iznosu od 26,7 mlrd. kuna, što predstavlja 100,0% planiranih rashoda za zaposlene, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 904,7 mil. kuna. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat povećanja osnovice za izračun plaće za državne i javne službenike: 2% od 1. siječnja 2017. godine, isplata od veljače 2017., 2% od 1. kolovoza 2017. godine, isplata od rujna 2017. i 2% od 1. studenoga 2017. godine, isplata u prosincu 2017.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 12,9 mlrd. kuna, što je za 2,8% više od planiranih sredstava, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 1,7 mlrd. kuna. Povećanje je rezultat podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih ustanova kojima je osnivač RH prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala u iznosu od 970 mil. kuna, zatim, podmirenja dugova iz prethodnih razdoblja FINA-i za usluge platnog prometa i obrade podataka te tehničku podršku II. stupu i razmjenu podataka u iznosu od 251 mil. kuna te povećanog izdvajanja za opskrbu materijalnim sredstvima, održavanje materijalnih sredstava i sustava te protupožarnu zaštitu unutar razdjela Ministarstva obrane za 197,5 mil. kuna.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 9,7 mlrd. kuna, što predstavlja 99,3% planiranih rashoda za 2017., a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su za 922 mil. kuna.
Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu 6,0 mlrd. kuna. Najznačajniji iznos od 3,8 mlrd. kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi, i to za: izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda 2,9 mlrd. kuna (iz sredstava EU 1,7 mlrd. kuna, iz nacionalnih sredstava 1,2 milijarde kuna) te mjere ruralnog razvoja 774,5 mil. kuna (iz EU sredstava 650,8 mil. kuna, 123,7 mil. kuna iz nacionalnih sredstava).
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u 2017. u iznosu od 15,1 mlrd. kuna, odnosno 96,2% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 3,2 mlrd. kuna odnosi se na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, dok je za transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje izdvojeno ukupno 2,6 mlrd. kuna.
Naknade građanima i kućanstvima u 2017. godini izvršene su u iznosu od 45,8 mlrd. kuna, što predstavlja 99,7% planiranih sredstava. Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 37,7 mlrd. kuna i u odnosu na 2016. ukupno utrošena sredstva za mirovine uvećana su za 867,4 mil. kuna (zbog: usklađivanja mirovina u 2017. i to od: siječnja 2017. za 0,65% i od 1. srpnja 2017. za 2,1% (ukupni fiskalni učinak indeksacije iznosio je 545,0 mil. kuna), primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je izjednačen način određivanja i usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima i mirovina ostvarenih prema općem propisu, prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2016. godine, primjene Odluke o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3a. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju kojom se ukinula privremena mjera smanjenja mirovine i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini od 10% za mirovine iznad 5.000,00 kuna od listopada 2017. (fiskalni učinak navedene Odluke iznosio je 90 mil. kuna), isplate duga, odnosno neisplaćene mirovine pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji, primjenom ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području stradalnika rata u Bosni i Hercegovini u iznosu od 149,3 mil. kuna.
Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio odnosi se na isplatu zajamčene minimalne naknade 559 mil. kuna, osobne invalidnine 407,1 mil. kuna i doplatka za pomoć i njegu 391,7 mil. kuna.
Doplatak za djecu izvršen je u iznosu od 1,4 mlrd. kuna, odnosno 99,9% planiranog iznosa.
Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 6,0 mlrd. kuna, što čini 92,0% planiranih sredstava u 2017. godini (1 mlrd. kuna za transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. za dio pripadajuće naknade u cijeni goriva, za razvoj sustava željezničkog prometa 474 mil. kuna, za program ruralnog razvoja 502,1 mil. kuna). Iz fondova Europske unije ostali rashodi financirani su u iznosu od 1,8 mlrd. kuna, što je 642,3 mil. kuna više u odnosu na prethodnu godinu.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 2,7 mlrd. kuna, odnosno 82,8% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 628 mil. kuna utrošen je za opremanje, modernizaciju i izgradnju unutar resora Ministarstva obrane, dok je za kapitalne investicije u školstvu te za kapitalne investicije i EU projekte sveučilišta i veleučilišta utrošeno 529,0 mil. kuna.
Slijedom ukupno prikupljenih prihoda u iznosu od 31,1 mlrd. kuna i ukupno izvršenih rashoda u iznosu od 29,6 mlrd. kuna, u 2017. godini ostvaren je ukupni višak izvanproračunskih korisnika u iznosu od 1,5 mlrd. kuna, od čega je višak Hrvatskih voda 226 mil. kuna, višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 129,6 mil. kuna, višak Hrvatskih cesta 246,4 mil. kuna, višak Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 966,8 mil. kuna, višak CERP-a 56,8 mil. kuna te manjak HZZO-a 83 mil. kuna.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je u 2017. godini manjak u iznosu od 1 milijardu kuna ili 0,3% BDP-a, što je 2,5 mlrd. manje u odnosu na plan.
Pritom je ukupni manjak državnog proračuna ostvaren u iznosu od 2,3 mlrd. kuna ili 0,6% BDP-a, što je 1,1 mlrd. kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U isto vrijeme, izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,5 mlrd. kuna ili 0,4 BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste, zabilježile su manjak i to od 296,6 mil. kuna ili 0,1% BDP-a.
Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2018. godine, kao rezultat povoljnih makroekonomskih kretanja uslijed provedene porezne reforme, s jedne strane, te racionalne proračunske potrošnje, s druge strane, u 2017. po prvi put ostvaren je višak proračuna opće države prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,8 mlrd. kuna ili 0,8% BDP-a.
U isto vrijeme udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen za 2,7 postotnih bodova odnosno s 80,6% na razinu od 77,5% BDP-a (prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku) ili 283,3 mlrd. kuna. Time je u posljednje dvije godine javni dug pao za 6,2% (prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku) postotnih bodova, odnosno za 890 mil. kuna.
Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, istaknuto je da iz svih izračuna vidljivo da je fiskalno pravilo za 2017. godinu zadovoljeno.
Odbor je raspolagao i pisanim 17. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu i projekcijama primjene fiskalnih pravila temeljem Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2021., od 12. lipnja 2018. godine, u kojem se navodi da je fiskalno pravilo za 2017. godinu ispunjeno, kao i da je u fiskalnim projekcijama iz Programa konvergencije fiskalno pravilo zadovoljeno, navodeći rizike ispunjavanja pravila u 2019. godini.
U raspravi na Odboru zatražena je informacija o iznosu pomoći koja je Republici Hrvatskoj doznačena od strane Europske unije. Odgovoreno je da je u 2017. godini Republika Hrvatska ostvarila 7,5 milijardi kuna pomoći od Europske unije.
Također su zatraženi podaci o ukupnim obvezama u zdravstvu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je 31.12.2017. godine imao obveze u iznosu od 2,481 milijardi kuna, što je smanjenje ukupnih obveza od 297 milijuna kuna u usporedbi za isto razdoblje u 2016. godini (31.12.2016.) te su se obveze 30.6.2018. smanjili za dodatnih 272 milijuna kuna na 2,2 milijarde kuna. Državne ustanove su sanirane krajem 2017. godine sa 978 milijuna kuna. Stanje obveza državnih ustanova 31.12. 2017. godine iznosila je 2,345 milijardi kuna. U odnosu na 31.12.2016. to predstavlja smanjenje obveza za 237 milijuna kuna te na dan 30.6. 2018. opet rastu za 417 milijuna kuna, što je povećanje na 2,762 milijardi kuna. Lokalnim ustanovama su se obveze 31.12.2017. u odnosu na 31.12.2016. povećale za 186 milijuna kuna na 1,996 milijardi kuna, a na dan 30.6.2018. imali su dodatno povećanje od 142 milijuna kuna. Ukupne obveze ustanova u zdravstvu na dan 31.12.2017. godine predstavlja povećanje od 277 milijuna kuna u odnosu na 31.12.2016. godinu.
Među ostalim postavljeno je pitanje ukoliko je Republika Hrvatska obvezna Europskoj uniji vratiti doznačena neiskorištena sredstva. Odgovoreno je da se po zatvaranju programa radi završna analiza i neiskorištena sredstva se moraju vratiti. Također je napomenuto da se provode kontrole po završenom projektu gdje se uključuju nezavisni revizori. Projekti Europske unije još su u tijeku i Republika Hrvatska nije trebala vratiti sredstva.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu.
Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2017. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.