Međuparlamentarna suradnja

Međuparlamentarna suradnja u Europskoj uniji predstavlja važan instrument koordinacije i ostvarivanja utjecaja nacionalnih parlamenata na postupak donošenja odluka na europskoj razini.

Ugovor iz Lisabona dodijelio je nacionalnim parlamentima nove ovlasti na području europskih poslova, čime je porasla važnost međuparlamentarne suradnje koja omogućuje razmjenu informacija i najboljih praksi između nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta. 

Međusobna suradnja nacionalnih parlamenata država članica Europske unije kao i njihova suradnja s Europskim parlamentom značajna je i za približavanje Europske unije građanima.

Nacionalnim parlamentima dostupni su različiti oblici međuparlamentarne suradnje, u koje je uključen i Hrvatski sabor, a obuhvaćaju konferencije i sastanke te platforme za razmjenu informacija (IPEX i ECPRD). 

Konferencije i sastanci

Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije

Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije upravljačko je tijelo međuparlamentarne suradnje u Europskoj uniji koje se sastaje svake godine u proljeće u državi koja je predsjedala Vijećem tijekom drugog polugodišta prethodne godine. Okuplja predsjednike parlamenata država članica Europske unije, predsjednika Europskog parlamenta, a predsjednici parlamenata država kandidatkinja sudjeluju kao promatrači. Prethodi joj sastanak glavnih tajnika parlamenata država članica Europske unije radi pripreme Konferencije.

Konferencija odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (COSAC)

Konferencija odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (COSAC)  je u skladu s Ugovorom iz Lisabona jedini institucionalizirani okvir međuparlamentarne suradnje na razini radnih tijela. COSAC omogućuje redovitu razmjenu stajališta među odborima koje okuplja, a Ugovorom iz Lisabona ovlašten je podnijeti na razmatranje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji svaki doprinos koji smatra prikladnim te promicati razmjenu informacija i najboljih praksi između nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta. Odluka o osnivanju COSAC-a donesena je na Konferenciji predsjednika parlamenata Europske unije u Madridu 1989., a prvi sastanak COSAC-a održan je od 16. do 17. studenoga 1989. u Parizu. Osnovna namjera COSAC-a je jačanje uloge odbora nacionalnih parlamenata koji se bave europskim poslovima održavanjem redovitih sastanaka članova odbora sa zastupnicima Europskog parlamenta.

COSAC se, sukladno Poslovniku COSAC-a, sastaje dva puta tijekom svakoga šestomjesečnog predsjedanja Vijećem u državi predsjedateljici – jednom u formatu sastanka predsjednika odbora i jednom na plenarnom sastanku. Sastanci predsjednika odbora uključenih u COSAC su sastanci na kojima sudjeluju do dva člana odbora nadležnih za europske poslove svakoga nacionalnog parlamenta države članice Europske unije, obično na razini predsjednika i/ili potpredsjednika odbora. Sastanci traju dva dana, a glavna im je svrha priprema za plenarne sastanke. Plenarni sastanci COSAC-a su sastanci na kojima sudjeluju izaslanstva koja broje do šest članova odbora nadležnih za europske poslove svakoga nacionalnog parlamenta države članice Europske unije. Sastanci traju tri dana, a na njima okupljena izaslanstva raspravljaju o temama dogovorenima na sastancima predsjednika odbora uključenih u COSAC.

U rad COSAC-a uključen je i Europski parlament te u svojstvu promatrača i odbori nadležni za europske poslove/integracije država kandidatkinja.

Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora punopravan je član COSAC-a, što između ostaloga podrazumijeva pravo sudjelovanja u donošenju odluka te pravo na simultano prevođenje na hrvatski jezik tijekom plenarnih sastanaka COSAC-a.

Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji

Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji uspostavljena je člankom 13. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (takozvani Fiskalni ugovor), kojim se predviđa da Europski parlament i nacionalni parlamenti zajednički utvrde organizaciju i model rada konferencije predstavnika relevantnih odbora Europskog parlamenta i relevantnih odbora nacionalnih parlamenata u svrhu rasprave o proračunskim politikama i ostalim pitanjima obuhvaćenima Ugovorom. U skladu s Poslovnikom konferencija se održava dva puta godišnje, u koordinaciji s Europskim semestrom, u Europskom parlamentu u Bruxellesu u prvom polugodištu pod zajedničkim predsjedanjem parlamenta države koja predsjeda Vijećem i Europskog parlamenta te u drugom polugodištu u državi članici koja predsjeda Vijećem pod predsjedanjem njezina parlamenta. Konferencija se saziva prije predstavljanja Godišnjeg pregleda rasta i usvajanja nacionalnih programa reformi, a na njoj sudjeluju izaslanstava nadležnih odbora nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i Europskog parlamenta.

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici služi kao okvir za razmjenu informacija i najboljih praksi na području ZVSP-a i ZSOP-a, kako bi omogućila nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu da budu potpuno informirani prilikom obavljanja poslova svaki iz svog djelokruga na ovom području politike. U skladu s Poslovnikom konferenciju čine izaslanstva nacionalnih parlamenata država članica EU-a (po šest članova iz svakog) i Europskog parlamenta (16 članova). Države kandidatkinje i europske države članice NATO-a sudjeluju sa po četiri promatrača. Konferencijom predsjeda parlament države koja predsjeda Vijećem u uskoj suradnji s Europskim parlamentom. Održava se svakih šest mjeseci u državi koja predsjeda Vijećem ili u Europskom parlamentu.

Zajednička skupina za parlamentarni nadzor Europola

Zajednička skupina za parlamentarni nadzor Europola (engl. Joint Parliamentary Scrutiny Group; JPSG) politički nadzire aktivnosti Europola (Agencije Europske unije za suradnju tijela za provedbu zakona) pri ispunjavanju njegovih zadaća u sprječavanju i suzbijanju organiziranog kriminala, terorizma i drugih oblika teških kaznenih djela.

JPSG je uspostavljen Zaključcima Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije 24. travnja 2017., u skladu s člankom 51. Uredbe 2016/794 o Europolu te člankom 9. Protokola br. 1. uz Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Konstituirajuća sjednica JPSG-a održana je 9. i 10. listopada 2017. u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Na drugom sastanku, koji je održan 18. i 19. ožujka 2018. u Sofiji, usvojen je Poslovnik JPSG-a prema kojem je svaki nacionalni parlament u JPSG-u predstavljen s najviše četiri člana, a Europski parlament s najviše 16 članova. JPSG-om zajednički predsjedaju parlament države članice koja predsjeda Vijećem i Europski parlament, kojeg predstavlja predsjednik nadležnog odbora. Predsjedajuću Trojku JPSG-a čine voditelji izaslanstava aktualnih, prethodnih i narednih predsjedajućih parlamenata i Europskog parlamenta. JPSG se sastaje dva puta godišnje, u prvoj polovini godine u državi članici koja predsjeda Vijećem, a u drugom polugodištu u Europskom parlamentu u Bruxellesu. JPSG odluke u načelu usvaja konsenzusom.

Međuparlamentarni sastanci odbora

Međuparlamentarni sastanci odbora tematski su sastanci koji se organiziraju na inicijativu jednog ili više odbora Europskog parlamenta uz potporu Uprave za odnose s nacionalnim parlamentima. Nacionalne parlamente također se povremeno poziva na sudjelovanje u raspravi o nekoj od točaka dnevnog reda redovitih sjednica odbora Europskog parlamenta.

Međuparlamentarna razmjena informacija

IPEX

IPEX (Interparliamentary EU Information Exchange) je internetska platforma za razmjenu informacija vezanih uz Europsku uniju između nacionalnih parlamenata i Europskoga parlamenta. Osnovan je slijedom preporuke s Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije održane 2000. godine.

Stupanjem Ugovora iz Lisabona na snagu najvažnijom zadaćom IPEX-a postalo je praćenje provedbe provjere poštovanja načela supsidijarnosti u prijedlozima propisa Europske unije. Nacionalni parlamenti imaju mogućnost evidentirati svoja protivljenja, izražena obrazloženim mišljenjem, na prijedloge zakonodavnih akata Komisije ako smatraju da krše načelo supsidijarnosti.

Glavni dio IPEX-a čini baza podataka koja sadrži zakonodavne prijedloge, savjetodavne i informativne dokumente Europske komisije, parlamentarne dokumente te informacije koje se tiču Europske unije. Na stranicama IPEX-a dostupne su i informacije o parlamentarnom nadzoru nad djelovanjem vlada država članica u poslovima vezanim uz EU te načinu sudjelovanja parlamenata u procesu donošenja zakonodavstva EU-a.

Parlamentarne dokumente na IPEX unose sami parlamenti putem svojih korespondenata za IPEX. Hrvatski sabor u okviru tih zadaća unosi i ažurira informacije o obavljanju europskih poslova na svojoj nacionalnoj stranici IPEX-a, kao i podatke o postupanju s pojedinačnim dokumentima Europske unije.  

Korespondenti za IPEX:
Jelena Špiljak
tajnica Odbora za europske poslove
Telefon: 01/4569 618
Telefaks: 01/6303 078
e-mail: jspiljak@sabor.hr

Mario Straka
savjetnik u Uredu za međunarodne i europske poslove
Telefon: 01/6303539
Telefaks: 01/6303856
e-mail: mario.straka@sabor.hr