Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da obveza donošenja novog modela financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proizlazi iz obveze porezne reforme započete 2016. godine, a s obzirom na složenost, netransparentnost i upitnu pravednost postojećeg sustava financiranja tih jedinica. Naime, prema postojećem modelu, raspodjela poreza na dohodak je iznimno složena i upitne pravednosti. Ovim Zakonom namjerava se na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Kako je rečeno, cilj predloženog zakona je uspostava drugačijeg modela fiskalnog izravnanja, što znači da se način na koji će se raspodjeljivati porez na dohodak, da li izravna stopa ili kroz fond izravnanja, neće vezivati uz obilježja pojedinog područja. Prema novom prijedlogu, sav prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ukidaju se pomoći temeljem zakona o izvršavanju državnog proračuna koje su u 2017. godini iznosile 694,8 mil. kuna (bez kompenzacijskih mjera u iznosu od 1,3 milijarde kuna), a uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17% udjela u porezu na dohodak. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću s obzirom na to da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Model koji se predlaže ovim zakonom, tj. nova raspodjela prihoda od poreza na dohodak je sljedeća: udio koji bi ostvarivale općine, odnosno gradovi je 60%, udio županija 17%, zatim, i nadalje ostaje ista stopa od 6% za decentralizirane funkcije, a osniva se fond fiskalnog izravnanja, u koji će se prikupljati 17% poreza na dohodak, a koji će od strane FINA-e biti raspodjeljivan na dnevnoj razini i iskazivat će se kao izvorni prihod lokalne jedinice, prihod od poreza na dohodak. Ključni kriterij raspodjele fonda fiskalnog izravnanja je fiskalni kapacitet gdje se posebno računa referentna vrijednost za lokalne jedinice te se svaka pojedina onda uspoređuje se s referentnom vrijednosti i dovodi do fiskalnog izravnanja (u visini 17% navedenog fonda). Ovisno o odstupanju fiskalnog kapaciteta jedinice od utvrđene referentne vrijednosti i sredstvima prikupljenima iz 17% udjela za fiskalno izravnanje, ovisit će i visina sredstava za fiskalno izravnanje koja će pripasti pojedinoj jedinici. S obzirom na specifičnosti pojedine samouprave, Zakonom su utvrđene tri referentne vrijednosti – za općine, gradove i županije. Naime, model fiskalnog izravnanja temelji se na izračunu fiskalnog kapaciteta jedinica, pri čemu se u obzir uzimaju prihodi od poreza na dohodak ostvareni na području jedinice i prihodi ostvarivi od najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku jedinice. Navedeni prihodi promatraju se za posljednje razdoblje od pet godina za koje su podaci poznati. Primjenom novog modela proizlazi da će najveći broj lokalnih jedinica ostvariti višak sredstava, u procijenjenom iznosu od 1,5 mlrd. kuna, a provedbom modela fiskalnog izravnanja postiže se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, dio jedinica lokalne samouprave ostvarit će u 2018. god. manje prihode u odnosu na ranije godine, i to ponajviše one koje su ostvarivale veći udio u porezu na dohodak (88% ili 70,5%) od osnovnog (60%) i/ili sredstva pomoći s pozicija Ministarstva financija, a imaju porezne prihode po glavi stanovnika veće od prosjeka, odnosno referentne vrijednosti za gradove, odnosno općine, što znači da imaju jak fiskalni kapacitet. Za takve lokalne jedinice predviđene su kompenzacijske mjere u iznosu od 102 milijuna kuna, koje će se isplaćivati u 2018. god., a 50% tih kompenzacijskih mjera u 2019. godini.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo što se predloženim modelom ujednačava fiskalni kapacitet lokalnih jedinica. Međutim, izneseno je mišljenje da se moglo učiniti više i transparentnije, imajući na umu suradnju s udrugama, prije svega s Udrugom općina, budući da određeni lokalni čelnici nisu imali dovoljno informacija o načinu raspodjele sredstava. Promatrajući referentnu stopu s aspekta gradova, ista je ocijenjena dobrom, jer su između gradova postojale velike nejednakosti zbog niskih izvornih prihoda po stanovniku, što je dovodilo do zaostajanja za drugim lokalnim jedinicama, posebice za onima u priobalnom dijelu. Naglašeno je i da je za očekivati da neće svi biti zadovoljni ovim zakonom, budući da će neke lokalne jedinice izgubiti određene prihode. Dodatno, izražena je određena rezerva prema Zakonu, prema kojem je financiranje lokalnih jedinica svedeno isključivo na porez na dohodak. Naime, u prvom polugodištu 2017. evidentirano je u državnom proračunu smanjenje prihoda od poreza na dohodak, iz čega proizlazi da bi se takav trend mogao nastaviti i u budućnosti, radi tendencije daljnjeg smanjenja oporezivanja rada, jer je razumljivo da je cilj građanima povećati plaću smanjenjem opterećenja. No, uz činjenicu da je ovim modelom financiranje lokalnih jedinica svedeno isključivo na porez na dohodak i činjenicu odgode primjene poreza na nekretnine, koji je također trebao biti jedan od modela financiranja lokalnih jedinica, istaknuto je kako se ovim zakonom poboljšava fiskalna pozicija lokalnih jedinica, ali dugoročno financiranje jedinica nije riješeno te će planiranja proračuna biti vrlo teška. U daljnjoj raspravi izražena je suglasnost s činjenicom da će sâmo planiranje prihoda od poreza na dohodak u budućnosti biti otežano, ali je istaknuto da su one lokalne jedinice koje nemaju prirez ovim zakonom u povoljnijem položaju, jer će iz fonda izravnanja ostvariti veće iznose. Ujedno je izneseno mišljenje da će predloženi model sigurno pomoći lokalnim jedinicama slabijeg kapaciteta da ostvare veće prihode, što je ocijenjeno pozitivnim radi šireg i ravnomjernijeg razvoja.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.