Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 22. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je zakon unesen u hrvatsko zakonodavstvo danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a bitan razlog izrade ovoga Zakona jest dodatno usklađivanje s pravnom stečevinom, Direktivom 2004/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata, tj. izmijenjenim člankom 4. i člankom 33. AIFM Direktive, a kojima je potrebno urediti prekogranično poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (dalje u tekstu: UAIF) koji obavljaju djelatnosti upravljanja portfeljem investicijskog savjetovanja.
Dodatni razlog izmjene, odnosno novog zakona je prijenos članka 30. Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, koji se odnosi na uključivanje društva za upravljanje u konsolidirani nadzor financijskih konglomerata, a koji je na zahtjev Europske komisije izrijekom prenesen ovim Zakonom.
Druge odredbe izmijenjene su s obzirom na iskustvo stečeno u dosadašnjoj primjeni zakonodavnog okvira, gdje se pokazalo da je potrebno učiniti određena poboljšanja. Ključne novosti ovoga zakona jesu: u području razvrstavanja UAIF-a uvedene su bitne novosti uzimajući u obzir kriterij veličine imovine pod upravljanjem UAIF-a i kategorije ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih alternativnih investicijskih fondova (dalje u tekstu: AIF). Razvrstavanje UAIF-ova prema veličini imovine bit će moguće u tri razreda, i to na male, srednje i velike UAIF-ove, umjesto dosadašnje podjele na male i velike, te su za svaki od navedenih propisani određeni uvjeti i zahtjevi.
Svrha uvođenja navedenih kategorija jest olakšavanje i pojednostavljenje osnivanja i poslovanja malih i srednjih UAIF-ova, radi čega su te kategorije upravitelja oslobođene određenog dijela zahtjeva propisanih ovim Zakonom i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 231/2013 u odnosu na izuzeća, opće uvjete poslovanja, depozitare, financijsku polugu, transparentnost i nadzor, kojim zahtjevima veliki UAIF-ovi i nadalje moraju u cijelosti udovoljavati upravo iz razloga što nisu dužni udovoljavati svim propisanim zahtjevima iz ovoga Zakona i Uredbe te se na razini Europske unije ne smatraju u cijelosti usklađenima s AIFM Direktivom, te mali i srednji UAIF-ovi ne mogu prekogranično trgovati udjelima AIF-ova, upravljati AIF-ovima i/ili obavljati pomoćne djelatnosti iz ovoga Zakona u drugoj državi članici Europske unije.
Prema kategoriji ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih AIF-a, dosad je postojala podjela samo na profesionalne ulagatelje (kreditne institucije, društva za osiguranje i dr.) i male ulagatelje (sve ostale koji nisu profesionalni ulagatelji), a ovim Zakonom uvode se i kvalificirani ulagatelji koji se kvalificiraju na temelju njihove minimalne neto imovine i obvezne uplate u fond te se definiraju dvije skupine kvalificiranih ulagatelja: 1) ulagači u osnovne AIF-ove te 2) ulagači u AIF-ove rizičnog kapitala. Udjeli AIF-ova kojima upravlja mali ili srednji UAIF mogu se nuditi isključivo profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagateljima.
Mali i srednji UAIF mora u svome poslovanju i u svim materijalima namijenjenim ulagateljima jasno i nedvosmisleno naznačiti da nije dužan primjenjivati sve odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te ukazati na rizike koji iz toga proizlaze za ulagatelje. Važnu novinu predstavlja i mogućnost osnivanja zatvorenog AIF-a kao imovine bez pravne osobnosti, a što je dosad bila opcija isključivo za osnivanje u obliku otvorenog AIF-a. Što se tiče poreznog tretmana, ovime se otvara mogućnost da se pri izmjenama zakona o porezu na dobit za takve fondove omogući neplaćanje poreza na dobit, te bi to plaćali ulagači.
Također, s ciljem rasterećenja subjekata nadzora, mijenjaju se odredbe o obvezi odobravanja delegiranja svih poslova UAIF-ova koji upravlja AIF-om čiji se udjeli nude javnom ponudom, pri čemu se izmjenama sužava krug poslova za čije je delegiranje na treće osobe potrebno ishoditi odobrenje nadzornog tijela. Stoga će odobrenje biti potrebno ishoditi samo za delegiranje poslova upravljanja imovinom, upravljanja rizicima, vrednovanja imovine i kontrolnih funkcija, dok će za ostale poslove biti potrebno samo obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
Nadalje, ukida se dio kojim se propisuje obveza nadzornog tijela za procjenu financijske stabilnosti i prikladnosti svih članova UAIF-a, kao i raspisivanje uvjeta za sve članove AIF-a, pri čemu zakon propisuje da će ubuduće nadzorno tijelo prikladnost i financijsku stabilnost ocjenjivati isključivo u odnosu na kvalificirane članove UAIF-a, što pridonosi administrativnom rasterećenju. Zaključno, radi dodatnog usklađivanja sa Smjernicom o politici nagrađivanja od 3. srpnja 2013. godine dodatno su proširene odredbe u vezi politika nagrađivanja te su detaljnije propisane obveze UAIF-a u vezi politika primitaka, budući da su politike primitaka na razini EU, ali i u svijetu, prepoznate kao važno pitanje poslovanja subjekata na tržištu kapitala, ali i kao potencijalno veliki i značajan izvor sukoba interesa.
U raspravi na Odboru zatražena je informacija o domaćem tržištu u odnosu na alternativne investicijske fondove, kao i o kapacitetu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za praćenje tržišta fondova. Kako je pojašnjeno, tržište je malo (cca 3,2 mlrd. kuna), budući da postoji mali broj subjekata za investiranje, ali se razvojem gospodarstva očekuje i razvoj fondova. Kad je riječ o otvorenim fondovima s javnom ponudom, bilježi se trend rasta (u 2015. bilo je 85 takvih fondova s 14 mlrd. kuna, a trenutačno ih je 91, s 18 mlrd. kuna imovine). Dodatno, zatraženo je pojašnjenje u odnosu na platce poreza na dobit - investitore - kod fondova. Također, kad je riječ o fondovima, a imajući u vidu plaćanje poreza (na dobit), radi izbjegavanja mogućih nedoumica, predloženo je bolje pojašnjenje pojma „pravna osobnost“ koja se dobiva posebnim propisima.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.