Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 12. srpnja 2017. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 25. svibnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom aktu kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/40, URBROJ: 50301-25/05-17-6, od 6. srpnja 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, predstavio glavne makroekonomske trendove. Istaknuo je da su povoljna kretanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj obilježila i drugu polovinu 2016. godine. Godišnja stopa rasta realnog BDP-a ubrzala se s 2,7% u prvoj polovici godine na 3,1% u drugom polugodištu. Izvoz robe i usluga ubrzao se zbog povoljnih kretanja u turizmu pa je doprinos neto inozemne potražnje u drugoj polovini godine bio pozitivan. Povećala se i stopa rasta osobne potrošnje, a ostvaren je i brži rast državne potrošnje.
U drugoj polovini godine jedino se usporio rast investicija u fiksni kapital, što je privremene naravi. Tržište rada također se nastavilo oporavljati. Broj zaposlenih snažno se povećao, zaposlenost je porasla 1,9% (prije svega u uslužnim djelatnostima privatnog sektora), a stopa nezaposlenosti u drugoj polovini 2016. godine spustila se na 12,4%. Prosječne bruto plaće porasle su za 1,6% na godišnjoj razini, a rast kupovne moći bio još izraženiji. Inflacija je u drugoj polovini 2016. porasla. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj povećala se s –1,6% u lipnju na 0,2% u prosincu, što je prije svega rezultat rasta cijene energenata na svjetskom tržištu, jačanja inflatornih pritisaka u eurozoni, a s obzirom na oporavak domaće potrošnje i domaćih inflatornih pritisaka. U odnosima s inozemstvom također su se nastavila povoljna kretanja. Saldo tekućeg i kapitalnog računa u drugoj se polovini 2016. pogoršao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog iščezavanja baznog učinka konverzije kredita u švicarskim francima.
Istodobno se višak u razmjeni usluga (prije svega u turizmu) i u korištenju sredstava iz fondova EU-a povećao, što je nadmašilo pogoršanje salda na računu primarnog dohotka zbog veće dobiti poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata te u robnoj razmjeni s inozemstvom. Troškovi financiranja i privatnog i državnog sektora su se nastavili popravljati pod utjecajem visoke likvidnosti i na domaćem i na međunarodnim financijskim tržištima. To je pridonijelo oporavku potražnje za kreditima, što je dovelo do rasta plasmana u 2016. po prvi put nakon nekoliko godina. Tako su plasmani kreditnih institucija poduzećima u 2016. narasli za 3%, a kod stanovništva 0,5% (nakon nekoliko godina). Naglašeno je da je posebno bio izražen rast kredita u kunama.
Monetarna politika je zadržala svoj ekspanzivan karakter, što se prije svega očituje u visokim viškovima likvidnosti, kojima banke mogu raspolagati. Nastavilo se provođenje strukturnih repo operacija kojima se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost, čime se pogoduje smanjenju kamatnih stopa na duži rok, te se podupire kunsko kreditiranje banaka. Hrvatska narodna banka je nastavila održavati stabilan tečaj kune prema euru. Zbog pritisaka na jačanje kune, HNB je u rujnu i krajem godine od banaka otkupio znatna devizna sredstva, stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava zamjetno povećana. Zbog tih transakcija, neto međunarodne pričuve su porasle za 9,1% (za cca 1 milijardu eura), što odražava otkup deviza od banaka i države te zaradu ostvarenu od upravljanja pričuvama.
Na kraju 2016., ukupne međunarodne pričuve HNB-a blago su se smanjile na godišnjoj razini (–1,4%), na što su utjecali ukidanje obveze izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, smanjenje stanja na deviznom računu države kod HNB-a, niža razina repo poslova i prodaja deviza Europskoj komisiji. Unatoč negativnim stopama prinosa na eurske obveznice s dospijećem kraćim od pet godina, HNB je na eurski dio neto pričuva u 2016. ostvario stopu povrata od +0,59%, dok je stopa povrata na dolarski dio iznosila 1,26%. Govoreći o poslovanju banaka, imovina banaka je na kraju 2016. godine iznosila 386,8 mlrd. kuna, što je 1,7% manje nego krajem 2015. Osim učinaka koji su utjecali na plasmane, na smanjenje imovine imao je utjecaj i izlazak dvije banke iz sustava (BKS banka i BSD-Banka splitsko-dalmatinska).
Nakon gubitaka ostvarenih u prethodnoj godini, u 2016. se profitabilnost banaka oporavila. Prinos na aktivu je skočio na 1,6%, a prinos na kapital na 9,6%, što su najbolji rezultati ostvareni od 2008. godine. Naglašeno je da su banke prodavale nenaplativa potraživanja, pri čemu su također ostvarile zaradu. Nastavio se trend poboljšanja kvalitete plasmana. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se smanjivati, te je na kraju 2016. iznosio 13,8%, što je također odraz poboljšanja u gospodarskom okruženju, bolje naplate potraživanja, poboljšanja boniteta klijenata, ali i jače aktivnosti banaka na rješavanju neprihodujućih kredita putem prodaje. Adekvatnost kapitala se nastavila popravljati te je ta stopa također porasla s 20,9% na 22,5% na kraju 2016., što je u velikoj mjeri rezultat smanjenja izloženosti rizicima. Svi pokazatelji potvrđuju da je stabilnost bankarskog sustava očuvana i ojačana, što je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti.
Nadalje, fiskalnu je politiku u drugom polugodištu 2016. obilježio nastavak snažnoga godišnjeg smanjenja manjka s obzirom na to da je rast prihoda bio izraženiji od rasta rashoda. Ostvaren je snažan rast poreznih prihoda (zbog oporavka gospodarske aktivnosti), kao i kapitalnih prihoda (bolje korištenje fondova EU-a). Na rashodnoj strani proračuna većina sastavnica je u drugom polugodištu porasla, ali je rast sporiji nego kod prihoda. Zaključno, naglašeno je da se nastavak povoljnih gospodarskih i fiskalnih kretanja tijekom drugog polugodišta 2016. odrazio i na smanjenje troškova zaduživanja, kao i na smanjenje omjera duga opće države i BDP-a, koji je na kraju 2016. iznosio 84,2%.
U raspravi je postavljeno pitanje o aktivnostima, odnosno reakciji Hrvatske narodne banke prema poslovnim bankama o izloženosti u odnosu na Agrokor krajem 2011. i početkom 2012. godine te u kasnijem razdoblju. Kako je pojašnjeno, prema inspekciji HNB-a, utvrđeno je da je kod identifikacije jednog rizika propušteno uzeti u obzir sve činjenice koje utječu na gospodarsku izloženost, odnosno da su banke površno pristupale problemu, te je Hrvatska narodna banka zatražila od banaka da identificiraju točno povezanost poduzeća sa sustavom Agrokor. Prvi takvi zapisnici o potencijalno velikoj izloženosti prema jednom riziku su bili krajem 2011. godine, po kojima su rješenja izdana početkom 2012. godine, zadnji krajem 2016., odnosno početkom 2017. godine. Ukupno je izdano 27 takvih zapisnika, odnosno rješenja, prema 16 financijskih institucija, kojima je HNB naložio bankama usklađivanje s propisima.
Kad je riječ o poboljšanju boniteta klijenata i djelomičnoj prodaji potraživanja banaka, izneseno je i mišljenje da se situacija u bankarskom sektoru jest popravila, ali je vidljivo da su se banke rješavale spornih potraživanja, što je moguće dovelo do nesigurnosti i opreznosti i kod građanstva, ali i kod privrede u vezi uzimanja kredita. Izraženo je uvjerenje da će mjere koje su kasnije uslijedile u budućnosti dovesti do promjena.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno (9 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.