Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 02. studenoga 2016. godine, o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 29. lipnja 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da je u drugom polugodištu 2015. godine nastavljen rast gospodarske aktivnosti i to s izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu, prvenstveno radi povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga rezultat su iznimno dobrih ostvarenja u turizmu dok se rast osobne potrošnje u najvećoj mjeri može povezati s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava. Naglašeno je kako je na razini cijelog drugog polugodišta 2015. godine gospodarska aktivnost bila za 2,4% viša nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je na razini cijele godine zabilježen rast od 1,6%. Broj zaposlenih nastavio je rasti tijekom trećeg i četvrtog tromjesečja 2015., čemu su pridonijele uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora te je prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za 1% veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7%, čime je prekinut višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2015. se snizila, s 0% u lipnju 2015. na –0,6% u prosincu 2015. na što je prvenstveno utjecalo prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina. Istaknuto je kako je Hrvatska narodna banka, u drugoj polovini 2015., nastavila s provođenjem ekspanzivne monetarne politike istodobno održavajući stabilnost tečaja kune prema euru. Nizom povezanih mjera u drugoj polovini rujna i početkom listopada središnja banka je dodatno povećala likvidnost monetarnog sustava kako bi se smirili pritisci na deviznom i novčanom tržištu do kojih je došlo zbog zakonskih izmjena kojima se regulira konverzija i djelomičan otpis kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Kunska je likvidnost povećana ponovnim uvođenjem redovitih obratnih repo operacija i ukidanjem obveznih blagajničkih zapisa, a deviznom intervencijom osigurana je devizna likvidnost i smireni su pritisci na tečaj domaće valute. Prosječni tečaj u drugoj polovini 2015. iznosio je 7,59 EUR/HRK, što je za 0,6% niže od prosjeka ostvarenog u istom razdoblju 2014. godine. Nadalje, naglašeno je da se tijekom 2015. godine zaustavi rast udjela djelomično i potpuno nenaplativih kredita, koji je započeo još 2008. godine. Udio kredita rizičnih skupina B i C smanjio se sa 17,1%, koliko je iznosio na kraju 2014., na 16,6% na kraju 2015. Kad je riječ o fiskalnoj politici, vidljivo smanjivanje manjka opće države (prema metodologiji ESA 2010) na godišnjoj razini nastavilo se i u drugoj polovini prošle godine zbog daljnjeg rasta prihoda i pada rashoda. Rastu ukupnih prihoda i dalje su najviše pridonosili prihodi od neizravnih poreza, dok se na rashodnoj strani proračuna nastavilo snažno smanjivanje investicija opće države. Promatra li se cijela 2015. godina, manjak opće države iznosio je 10,7 mlrd. kuna (3,2% BDP-a), što je za 7,4 mlrd. kuna (2,3 postotna boda BDP-a) manje u odnosu na 2014. Kad je riječ o dugu opće države, on je na kraju prosinca 2015. iznosio 289,7 mlrd. kuna ili 86,7% BDP-a.
Predstavnik Hrvatske narodne banke, u svojem izlaganju dotaknuo se i problematike konverzije kredita u švicarskim francima koja je započela krajem 2015.godine, a na temelju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju od 30. rujna 2015.g. kojom je svim klijentima, koji su se na to odlučili, omogućena konverzija kredita u francima u kredit u eurima, odnosno njihovo izjednačavanje putem retroaktivne primjene eurskih kamatnih stopa i tečajeva kune prema euru korištenih za usporedive eurske kredite te otpisivanje dijela glavnice. Stanje neotplaćene glavnice stambenih kredita s valutnom klauzulom na dan stupanja Zakona na snagu 30. rujna 2015. iznosilo je oko 17,9 mlrd. kuna (uključujući efekt deprecijacije kune prema franku), dok je stanje neotplaćene glavnice ostalih (nestambenih) kredita u francima iznosilo oko 0,5 mlrd. kuna. Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija o statusu procesa konverzije, zaključno s krajem ožujka 2016., od ukupnog broja ponuda za konverziju prihvaćeno je njih oko 54,7 tisuća, odnosno oko 94%, dok je otprilike 90% prihvaćenih ponuda i realizirano. Od ukupnog broja ugovora kod njih 81% riječ je bila o preplati u odnosu na usporedivi eurski kredit. Zbog naknadnih izmjena aneksa ugovora, dio banaka je proces prihvaćanja ponuda za konverziju produžio do svibnja 2016. nastavljajući primjenjivati fiksni tečaj. Istaknuto je da su troškovi učinka zakonskih izmjena koje se odnose na konverziju kredita u francima u kredite u eurima prema preliminarnim podacima Ministarstva financija s kraja ožujka 2016. iznosili su 6,6 mlrd. kuna, čemu treba pribrojiti i troškove povezane s preplatom kredita u iznosu od 0,75 mlrd. kuna, što ukupno iznosi 7,3 mlrd. kuna.
U raspravi na Odboru istaknuta je potreba održavanja tematske sjednice na temu konverzije kredita u švicarskim francima s ciljem dobivanja detaljnijih informacija glede troška konverzije i podnesenih tužbi po istom pitanju. Konstatirano je da se nisu ostvarila negativna predviđanja Hrvatske narodne banke iz rujna 2015.g. koja je smatrala su da bi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju mogle ugroziti stabilnost hrvatske kune i dovesti do daljnjeg zaduživanja na inozemnim tržištima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći;
Z A K LJ U Č A K
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.