Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 16. veljače 2017. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. prosinca 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/86, URBROJ: 50301-25/14-17-22, od 2. veljače 2017. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju, glavni državni revizor, istaknuo da je Ured Programom i planom rada za 2016. obuhvatio sve subjekte za koje je odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju i Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe propisana obveza obavljanja revizije svake godine (Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica).
Osim ovih revizija, planirane su i financijske revizije proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica, visokih učilišta i drugih subjekata te revizije učinkovitosti: gospodarenja mineralnim sirovinama na području Republike Hrvatske od 2013. do 2015., zatim nabave i korištenja službenih vozila proračunskih korisnika državnog proračuna, provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, nadalje, rada nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, sustava javne nabave u trgovačkim društvima te upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica.
Osim toga, Ured je planirao obaviti posebnu provjeru izvršenja preporuka danih u prošlim revizijama učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica te obaviti uvide u financijske izvještaje izvanparlamentarnih političkih stranaka i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica.
U navedenom izvještajnom razdoblju završene su sve planirane revizije, osim financijske revizije Hrvatskog audio-vizualnog centra (HAVC), koja je dovršena u siječnju 2017. godine. Također, još je u tijeku revizija „Utjecaj programske inicijative JUSPERS“ (radi se o reviziji učinkovitosti na podnesene projektne prijedloge RH za sufinanciranje iz fondova Europske unije) koju radi Državni ured za reviziju u suradnji s Europskim revizorskim sudom i Državnim uredom za reviziju Poljske, čiji je završetak planiran do srpnja 2017. godine. Sva izvješća o obavljenim revizijama dostavljena su Hrvatskom saboru, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama objavljena su na mrežnim stranicama Ureda.
Tijekom 2016. godine obavljeno 295 revizija, od toga 210 financijskih i 85 revizija učinkovitosti. U odnosu na 2011. godinu, kad se krenulo s obavljanjem revizija učinkovitosti i kad su obavljene dvije revizije učinkovitosti, radi se o velikom napretku.
U okviru 210 financijskih revizija, obuhvaćena je i revizija državnog proračuna i 28 proračunskih korisnika, 64 proračuna lokalnih jedinica, 68 visokih učilišta, 3 druga subjekta, 38 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. U 98 ili 46,7 % revizija izraženo je bezuvjetno mišljenje, u 111 ili 52,8 % uvjetno te u jednoj (0,5 %) nepovoljno mišljenje (Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske). O Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu izraženo je uvjetno mišljenje, a o financijskim izvještajima i poslovanju korisnika državnog proračuna za 2015. izraženo je 13 bezuvjetnih i 15 uvjetnih mišljenja. Revizijom su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na planiranje, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode, državna jamstva i javnu nabavu.
Govoreći o revizijama proračuna lokalnih jedinica, istaknuto je da je izraženo 27 bezuvjetnih te 37 uvjetnih mišljenja. Revizijom su utvrđene nepravilnosti u gotovo istim područjima kao i kod korisnika državnog proračuna, a odnose se na planiranje i izvršavanje proračuna, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode i obveze, javnu nabavu i upravljanje imovinom.
Nadalje, revizijom je u protekloj godini obuhvaćeno 68 visokih učilišta, dva korisnika proračuna lokalnih jedinica i jedna neprofitna organizacija. O njihovim financijskim izvještajima i poslovanju izraženo je 35 bezuvjetnih i 36 uvjetnih mišljenja.
Što se tiče revizija učinkovitosti, u ovom izvještajnom razdoblju obavljeno ih je 85, kojima su obuhvaćena 732 subjekta. Revizijom učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama na području Republike Hrvatske od 2013. do 2015. ocijenjeno je da je gospodarenje mineralnim sirovinama u devet ureda državne uprave u županijama bilo učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu poljoprivrede te 11 ureda državne uprave u županijama je bilo djelomično učinkovito.
Nabava i korištenje službenih vozila proračunskih korisnika državnog proračuna ocijenjena je kao djelomično učinkovita, jednako kao i Provedba mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.
Revizijom učinkovitosti rada nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica ocijenjeno je da su u 29 trgovačkih društava nadzorni odbori učinkovito nadzirali vođenje poslova, u 65 trgovačkih društava nadzorni odbori učinkovito nadzirali vođenje poslova trgovačkih društava, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, u četiri trgovačka društva nadzorni odbori nisu učinkovito nadzirali vođenje poslova, te su potrebna značajna poboljšanja, a za jedno trgovačko društvo je ocijenjeno da nadzorni odbor nije učinkovito nadzirao vođenje poslova, jer zadaće nadzornog odbora nisu ispunjene.
Nadalje, revizijom učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima, Ured ocjenjuje da je u četiri društva sustav javne nabave bio učinkovit, u 12 društava bio je učinkovit, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u tri društva i jednoj javnoj ustanovi nije bio učinkovit, te su potrebna značajna poboljšanja.
Na temelju provedene revizije učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu lokalnih i regionalnih jedinica, Ured je ocijenio da je upravljanje i raspolaganje nekretninama u 32 lokalne jedinice učinkovito, dok je u svim drugim lokalnim jedinicama djelomično učinkovito.
Osim financijskih i revizija učinkovitosti, Ured je obavio i provjere izvršenja danih preporuka kojima je bilo obuhvaćeno 85 subjekata. Od ukupno 1671 danih naloga i preporuka, utvrđeno je da ih 27,9% nije izvršeno, uz napomenu da se iz godine u godinu postotak izvršenja povećava.
Također, obavljeno je i 98 uvida u financijske izvještaje za 49 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica i 49 izvanparlamentarnih političkih stranaka.
Zaključno, istaknuto je da i ove, kao i prethodnih godina, Ured surađivao, prije, u tijeku i nakon obavljene revizije, s pravosudnim i drugim tijelima. Razmijenjeni su dokumenti i izvješća za 69 predmeta s državnim odvjetništvom, Ministarstvom unutarnjih poslova te sa sudovima. Za potrebe obavljanja revizije, Ured je surađivao i s Državnim izbornim povjerenstvom. Značajna je i međunarodna suradnja koju Ured ostvaruje, pri čemu je posebno istaknuta suradnja s Europskim revizorskim sudom i vrhovnim revizijskim institucijama europskih zemalja.
Za obavljanje svih poslove Ureda (kojeg čine Središnji ured u Zagrebu i 20 područnih ureda u županijskim centrima) sistematizirana su 343 radna mjesta, a u rujnu 2016. Ured je imao 264 zaposlenika, od kojih 222 zaposlenika obavljaju poslove revizije. Istaknuto je kako zbog odlazaka u mirovinu 29 revizora postoji problem nedostatka revizora, ali da su u proračunu Ureda za naredno razdoblje predviđena sredstva za zapošljavanje 50 ljudi (20+20+10).
U raspravi na Odboru pohvaljen je rad i profesionalnost Državnog ureda za reviziju, pri čemu je posebno naglašeno očuvanje neovisnosti te institucije i dobro izvještavanje, tj. iscrpnost materijala odnosno izvješća koje Ured izrađuje. Izraženo je mišljenje da bi se osiguranjem dodatnih financijskih sredstava u budućem razdoblju učinkovitost rada Ureda mogla još povećati.
Zatraženo je pojašnjenje što se događa s dokumentacijom koji je dostavljena državnom odvjetništvu, kao i s izvješćima koja dobiju neprolaznu ocjenu, odnosno je li državno odvjetništvo dovoljno educirano za postupanje s tim izvješćima, te da li Ured naglasi nepravilnosti da bi državno odvjetništvo moglo lakše detektirati problem i eventualno ubrzati njegovo rješavanje. Kako je rečeno, Državni ured za reviziju ima jako dobru suradnju s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske te se sve prikupljeno dostavlja državnom odvjetništvu, a posebice ono na što postoji sumnja u izvršenje kaznenih djela. Naime, nakon što je Izvješće Državnog ureda za reviziju konačno, tj. nakon što je ugrađeno očitovanje subjekta, po proteku osam dana subjekt revidiranja može uložiti prigovor, te Ured nakon toga, ako kod revizora postoji sumnja u izvršenje kaznenog djela, svu prikupljenu dokumentaciju uz Izvješće dostavlja državnom odvjetništvu na daljnje postupanje, čime prestaje nadležnost Ureda za postupanje. Pritom treba imati na umu da Državni ured za reviziju radi prema međunarodnim računovodstvenim standardima, dok državno odvjetništvo ima svoju metodologiju, koja dva načina rada nije moguće uspoređivati, a brojne obveze i aktivnosti državnog odvjetništva nije moguće ograničavati vremenom.
U daljnjoj raspravi spomenut je problem korupcije u društvu, niske efikasnosti i gubitka povjerenja građana u pravosuđe, sive ekonomije, predstečajnih nagodbi i tendera, te je postavljeno pitanje ima li Državni ured za reviziju mehanizme za uvid u poslovanje takvih poduzeća. Pojašnjeno je da je rad Državnog ureda za reviziju reguliran Zakonom o Državnom uredu za reviziju te, od svega spomenutoga, Ured obavlja reviziju koja se tiče javne nabave (tenderi), dok društva u privatnom vlasništvu nisu u nadležnosti Ureda. Kad je riječ o javnoj nabavi, Državni ured za reviziju postupa kod subjekata koji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi te je Ured u izvještajnom razdoblju obavio reviziju učinkovitosti sustava javne nabave kod 19 subjekata, pri čemu je za četiri subjekta ocijenjeno da je javna nabava bila učinkovita, a kod 15 subjekata je dano mišljenje da je potrebno učiniti određena, ponegdje i značajna poboljšanja. Prošle godine je i Europska komisija objavila izvješće u kojem se iznose podaci o problemima korupcije u javnoj nabavi u većini zemalja Europe te je navedeno da su rashodi samo u šest sektora kod osam država više od dva milijuna eura bili veći nego što su trebali biti da se postupalo po cijenama koje su u tom trenutku bile tržišne. U tom smislu, potreban je napor da se osigura kontrola da je nešto plaćeno onoliko koliko zaista vrijedi, pa prilikom donošenja propisa treba imati na umu kako kod vrednovanja ponuda utvrditi koja je optimalna cijena da se nešto ne plaća više od onog što stvarno vrijedi. Dodatno je u raspravi napomenuto kako je prethodno važeći Zakon o javnoj nabavi prednost davao najnižoj cijeni, pri čemu se radi o najnižoj cijeni od ponuđenih, no pitanje je je li to i najniža cijena koja bi se mogla postići na tržištu, dok se novim Zakonom prednost daje ekonomski najpovoljnijoj ponudi.
Govoreći o revizijama učinkovitosti, posebice onima koje su provedene u odnosu na određene strategije, spomenuta je Strategija razvoja turizma do 2020. godine, koja je rađena 2013. godine u okolnostima na tržištu drugačijima od današnjih te je postavljeno pitanje uvažava li se prilikom ocjene učinkovitosti sadašnji trenutak (gospodarski i cjelokupnog okruženja) ili se pri njezinoj ocjeni strategije pridržava doslovce, iako je pisana prije nekoliko godina, a uvjeti na tržištu su se sasvim promijenili. Ujedno se postavlja pitanje je li potrebno mijenjati strategije prema aktualnim okolnostima ili raditi kontrolu na temelju starih podataka i vizija o napretku u određenom segmentu. Pojašnjeno je da su u prethodnom razdoblju Ministarstvo turizma i druga nadležna tijela koja su bila nositelji pojedinih aktivnosti imali obvezu poduzeti određene radnje za otklanjanje ograničenja razvoju turizma. Državni ured za reviziju je provjeravao jesu li ta ograničenja otklonjena za razdoblje 2013.-2015., kako bi efekti otklanjanja bili vidljivi u razdoblju 2016.-2020. godine. Ured je ocijenio da značajan broj tih ograničenja nije otklonjen i dao je preporuku te je zaključeno da, ako se poduzmu sve mjere određene Strategijom, nema potrebe za njezinom izmjenom.
Zaključno, naglašeno je da je od 210 financijskih revizija, njih 98 (46,7%) bezuvjetnih, 111 (52,8%) uvjetnih, a samo 0,5% je dobilo nepovoljno mišljenje, što je dokaz da se u institucijama nastoji raditi što bolje, ali ne znači da nema i neprimjerenih i nezakonitih radnji.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2016. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.