Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 432, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z.E. br. 433 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 434, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 20. rujna 2018. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazložila najvažnije izmjene i dopune predloženih Zakona kako slijedi:
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Predmetnim Zakonom proširuje se primjena snižene stope PDV-a od 13% na: dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja iz pojedinih KN oznaka. Zakon se usklađuje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak 50% pretporez kod osobnih automobila, te prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Također se propisuje upisivanje u sustav PDV-a obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u sustav PDV-a (ulazak u sustav PDV-a tijekom godine kad se ispune uvjeti). Predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi elektroničkim putem i evidenciju o primljenim računima (oblik i sadržaj Obrasca U-RA sastavni je dio sada važećeg Pravilnika o PDV-u i neće se mijenjati), te promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja i uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura). Zakonom se pojednostavljuje primjena posebnog postupka oporezivanja za tzv. elektroničke usluge na način da se propisuje prag od 77.000 kn do kojeg će elektroničke usluge biti oporezive u državi članici sjedišta s tim da se obveznik može odlučiti da neće primjenjivati taj prag i da će elektroničke usluge oporezivati prema državi članici potrošnje (usklađenje s propisima Europske unije - Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455). Također promjenama od 1. siječnja 2020. godine želi se rasteretiti gospodarstvo, te se predlaže smanjenje opće stope PDV-a sa 25% na 24%.
U financijskom smislu predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13% procjenjuje se da će iste imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna godišnje. U vezi s promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2020. procjenjuje se da će iste imati dodatan utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u 2020. godini u iznosu od oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 3 milijarde kuna godišnje (učinak promjena iz 2019. godine uvećan za promjene koje stupaju na snagu 2020. godine).
Potrebno je napomenuti da učinak usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. nije moguće procijeniti.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Istaknuto je da se predloženim Zakonom izvršava obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. godine o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti i međunarodnog poreznog prava na globalnoj razini, zbog čega će mjere koje se sada propisuju primjenjivati samo multinacionalne kompanije. Usklađuje se s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine a to su: novo pravilo o ograničavanju kamate, porezni obveznik može kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Neće se primijeniti na financijska društva.
Prema pravilu o kontroliranju inozemnim društvima, oporezivati će se inozemno ovisno društvo koje na plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl. Neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više „fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti. U skladu sa Zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen popis Europske unije nekooperativnih jurisdikcija (poreznih utočišta), dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država. Nadalje, ovim Zakonom pojednostavljuje se postupak oporezivanja za nastupe inozemnih umjetnika i športaša, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku, umjesto porezom na dohodak. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, propisuje se da su otpisi porezno priznati rashodi vjerovnika. Usklađenje s Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te se propisuje kako alternativnog investicijskog fonda bez pravne osobnosti zbog nije obveznik poreza na dobit, odnosno izjednačavaju se s otvorenim investicijskim fondovima. Nije procijenjen učinak na prihode proračuna. Provesti će se naknadna procjena učinka propisa na MSP.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Istaknuto je da se spomenutim izmjenama želi pozitivno utjecati na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu te otvorio prostor za rastom plaća visokokvalificiranih radnika te se predlaže: proširiti godišnju poreznu osnovicu za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn (mjesečnu sa 17.500,00 kn na 30.000,00 kn), oporezivati primitke u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36%. Dalje će se primitke ostvarene po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi oporezivati po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak, proširiti krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom te propisati da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti. Također se vrši usklađenje odredbi Zakona o porezu na dohodak s odredbama Zakona o porezu na dobit, propisuje se jednostavniji način godišnjeg obračuna za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima I. skupine i području Grada Vukovara, a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, propisuju se odredbe kojima se obvezuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici kampu kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.
Odbor je raspolagao mišljenjem Hrvatske gospodarske komore o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 24.rujna 2018. godine.
U raspravi na Odboru pozdravljeno je smanjenje PDV-a za određene proizvode od 25% na 13% što predstavlja 1,4 milijardi kuna poreznog rasterećenja za građane. Također je istaknuto da će porezno rasterećenje ovog trećeg kruga porezne reforme iznositi 2,7 milijardi kuna. U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijarde kuna. Ukupan iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do danas, odnosno od stupanja na snagu ove reforme, bit će oko 6,3 milijarde kuna. Cilj je daljnje porezno i administrativno rasterećenje građana i gospodarstva. Na postavljenom pitanje o mogućoj sniženoj stopi PDV-a za druge proizvode odgovoreno je da je cilj porezne reforme povećanje raspoloživog dohotka građana i time su proizvodi po sniženoj stopi odabrani. Među ostalim se naglasilo da se uvođenjem snižene stope PDV-a za svježe meso htjelo domaće proizvođače staviti u povoljniji položaj.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „ZA“ , 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.