Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, i projekcija za 2020. i 2021. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da je nastavak pozitivnih kretanja ekonomske aktivnosti u srednjoročnom razdoblju najznačajnije obilježje makroekonomskog okvira u ovom dokumentu. Nakon očekivanog rasta bruto domaćeg proizvoda (u daljnjem tekstu: BDP) u 2018. godini od 2,7%, predviđa se rast od 2,9% u 2019., 2,7% u 2020. te 2,5% u 2021. godini. Tijekom navedenog razdoblja temelj gospodarskog rasta bit će pozitivan doprinos domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan.
Od 2019. do kraja projekcijskog razdoblja pozitivan makroekonomski učinak na gospodarski rast dolazit će od daljnjeg poreznog rasterećenja. Predviđa se niska te stabilna inflacija, kao i nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada uz daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
Fiskalnu politiku Republike Hrvatske u ovom razdoblju određivat će poduzimanje napora kako bi se, u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, i nadalje jačala fiskalna održivost, ekonomski rast i razvoj te kako bi se osigurala primjerena skrb za sve građane Republike Hrvatske. Ključni naglasak će i nadalje biti na reformskim aktivnostima koje se poduzimaju na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, usmjerenim na ojačavanje dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva i realnu konvergenciju prema zemljama unutar europodručja te na smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Nastavit će se sa strogom kontrolom rashodne strane proračuna, a sav višak prihoda u odnosu na planirane bit će iskorišten za daljnje smanjenje javnog duga.
Prihodna strana proračuna bit će obilježena trećim krugom poreznog rasterećenja, odnosno nastavkom provedbe porezne reforme započete 2017. godine. Porezna reforma provedena je kako bi se smanjilo ukupno porezno i administrativno opterećenje te kako bi porezni sustav bio stabilniji i jednostavniji, pružajući veću sigurnost svim poreznim obveznicima. Promjene u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost te u oporezivanju rada obilježit će treći krug poreznog rasterećenja s primjenom od 1. siječnja 2019. Uz daljnje smanjivanje administrativnog opterećenja, najznačajnije izmjene odnose se na snižavanje stope PDV-a s 25% na 13% i to za žive životinje, svježe meso i ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene dok će se svi lijekovi oporezovati sa stopom od 5%. Time se umanjuje regresivni učinak PDV-a na najosjetljivije skupine građana, a ujedno se povećava i raspoloživi dohodak kućanstava. Dodatno, od 1. siječnja 2020. godine planira se i smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24%.
Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva. Uzevši u obzir ozbiljnost demografskih problema te činjenicu da je demografija strateško pitanje koje čini temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Republike Hrvatske i nadalje su u fokusu mjere demografske obnove, uključujući i provedbu mjera obiteljske i populacijske politike, kao što su proširenje obuhvata korisnika doplatka za djecu i nastavak subvencioniranja stambenih kredita građanima kojima se omogućuje povoljnija kupnja prve, odnosno veće nekretnine.
Nakon što je u lipnju 2017. godine izišla iz postupka prekomjernog proračunskog manjka, Republika Hrvatska je dužna pridržavati se kriterija iz preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da je Republika Hrvatska dužna poduzimati kontinuirane napore u svrhu održivog kretanja manjka/viška općeg proračuna te smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Slijedom svega navedenog, u 2019. godini manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a. U 2020. godini očekuje se manjak općeg proračuna od 0,3% BDP-a dok se u 2021. godini planira višak od 0,3% BDP-a. U skladu s kretanjem manjka/viška općeg proračuna očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 71,6% BDP-a u 2019., 68,8% BDP-a u 2020. te 65,6% BDP-a u 2021. godini.
Glavna izmjena u sustavu PDV-a, s ciljem smanjenja regresivnog učinka ovog poreza na najosjetljiviju skupinu građana, jest smanjenje stope PDV-a s 25% na 13% za žive životinje, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene, a svi lijekovi oporezovat će se stopom od 5%. Time se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka kućanstva. Od 1. siječnja 2020. godine planira se smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24%. Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina predviđen je povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti te za komercijalni prijevoz putnika. U sustavu doprinosa predviđeno je ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5%. Time se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, što otvara prostor za povećanje plaća.
Značajan učinak na prihode državnog proračuna u razdoblju 2019-2021. imat će i povlačenje sredstava iz fondova Europske unije gdje se očekuje nastavak pozitivnih stopa rasta. Sukladno navedenom, ukupni prihodi u 2019. godini planirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, dok su za 2020. projicirani u iznosu od 138,5 milijardi kune. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2021. godinu projiciraju se u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Porezni prihodi u 2019. godini projicirani su u iznosu od 78,5 milijardi kuna. U narednim godinama, usprkos poreznom rasterećenju, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2020. projicirani u iznosu od 80,1 milijardu kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 2%, dok se u 2021. godini očekuju u iznosu od 82,6 milijardi kuna i bilježe rast od 3,2%.
U 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu. U 2020. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 141,0 milijardu kuna, a u 2021. godini iznos od 141,5 milijardi kuna.
Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2019. godini u odnosu na tekući plan 2018. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava za mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika) u iznosu od 1,2 milijarde kuna, doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 142,2 milijuna kuna te mjere demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike, od kojih se ističu doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljini dopust i opremu za novorođeno dijete te subvencioniranje stambenih kredita u iznosu od 468 milijuna kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 136,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 140,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda. U 2020. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 2,5 milijardi kuna ili 0,6% bruto domaćeg proizvoda, dok se u 2021. godini projicira manjak na razini od 807 milijuna kuna ili 0,2% bruto domaćeg proizvoda.
U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 0,7% BDP-a u 2019. pa njegovo smanjenje na 0,4% u 2020., dok se u 2021. godini očekuje uravnotežen proračun. Pritom će najveći doprinos kretanju ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države dati državni proračun koji će u 2019. zabilježiti manjak od 1% BDP-a, u 2020. od 0,6% BDP-a, dok će u 2021. godini zabilježiti manjak od 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici u promatranom srednjoročnom razdoblju imat će višak na prosječnoj razini od 0,2% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uravnotežen proračun.
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2019. godini iznositi 0,4% BDP-a. U 2020. očekuje se manjak općeg proračuna od 0,3% BDP-a dok se u 2021. godini planira višak od 0,3% BDP-a.
Fiskalne projekcije ukazuju da Republika Hrvatska ispunjava srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a u razdoblju 2018. - 2021. Tako u 2018. strukturni saldo bilježi razinu od –1,1% BDP-a, u 2019. od -1,3% BDP-a, u 2020. od -1,4% BDP-a te u 2021. godini od -1% BDP-a. Time se ispunjavaju svi zahtjevi iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu te osigurava održivo kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga.
Odbor je raspolagao i pisanim 20. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, od 15. studenoga 2018. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da Povjerenstvo procjenjuje da Prijedlog državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu poštuje fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
U raspravi na Odboru ukazalo se na činjenicu da rashodi za zdravstvo ponovo rastu. Pohvaljeno je da je dio sredstava koja idu u proračun Ministarstva zdravstva namijenjen za hitnu medicinu. Dalje je napomenuto da rashodi za mirovinski sustav rastu za 1,2 milijardi kuna, od toga za indeksaciju mirovina 630 milijuna kuna, međutim većina umirovljenika će ostvariti porast mirovina u iznosu od samo 60 kuna. Potvrđeno je da 1,2 milijardi kuna predstavljaju velika izdvajanja za mirovinski sustav. Među ostalim odgovoreno je da je povećanje obveza državnih ustanova u zdravstvu transparentno prikazano u obrazloženju. Povećanje obveza iznosi 700 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom godinom te ulazi u deficit. Transfer na razini državnog proračuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje smanjuje se od 3 milijardi u 2018. godini na 2,6 milijardi kuna u 2019. godini te se s druge strane očekuje povećanje prihoda u iznosu od 1,4 milijardi kuna na strani Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje putem porezne reforme i promjene u doprinosima u 2019. godini. Napomenuto je također da prijedlog Ministarstva financija obuhvaća nužnost korekcije odredaba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Promjene odredaba Zakona uključuju korekciju iznosa izdvajanja i metodologiju.
Izražena je zabrinutost nedovoljnim planiranim sredstvima za brdsko-planinska područja u 2019. godini. Odgovoreno je da sredstva za brdsko-planinska područja ostvaruju povećanje u odnosu na 2018. godinu. Planirana sredstva za brdsko-planinska područja iznose 30 milijuna kuna u 2019. godini, a u 2018. godini sredstva iznosila su 16 milijuna kuna. Dalje je razjašnjeno da dio brdsko-planinskih područja ulazi u potpomognuta područja, gdje planirana sredstva za 2019. godinu iznose 80 milijuna kuna, a plan za 2018. godinu iznosio je 60 milijuna kuna.
Također je istaknuto da su makroprojekcije realne i pohvaljene od strane domaćih i stranih institucija. Dodatno je zatražena informacija o mogućim povećanjem rashoda za državne i javne službenike te njihovo podmirivanje u 2019. godini. Odgovoreno je da se moguće povećanje od tri posto za plaće državnih službenika može postići drugačijom raspodjelom unutar već raspoređenih sredstava. Za povećanje plaća javnih službenika će se osigurati dodatna sredstva unutar preraspodjele u državnom proračuna ukoliko su potrebne npr. uštedama na kamatama.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.