Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2018. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 20. svibnja 2019. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-12/31, URBROJ: 50301-25/27-19-5, od 27. lipnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo da se gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2018. poveća¬la za 2,6% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pri čemu se rast krajem godine usporio. Povećanju realnog BDP-a najviše je pridonio rast osobne potrošnje, koji odražava nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, povećano zaduživanje i visoku razinu potrošačkog optimizma. Pozitivan doprinos dao je i izvoz robe i usluga, no dinamika rasta te sastavnice zamjetno se usporila u odnosu na prvo polugodište. Tijekom drugoga polugodišta, a poglavito na kraju godine, intenzivirala se i ukupna investicijska aktivnost. Pozitivan doprinos gospodarskom rastu dala je također državna potrošnja. Snažna domaća potražnja rezultirala je visokim rastom uvoza, zbog čega je doprinos neto izvoza povećanju realnog BDP-a ostao negativan.
Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja. Zabilježen je nastavak rasta zaposlenosti, koji je bio široko rasprostranjen, pri čemu je najsnažniji doprinos povećanju zaposlenosti ostvaren u uslužnim djelatnostima privatnog sektora. Istodobno se nezaposlenost nastavila smanjivati, pa je sezonski prilagođena administrativna stopa nezaposlenosti u drugom polugodištu 2018. iznosila 9,3% radne snage. Plaće su nastavile rasti, stoga je prosječna bruto plaća u drugom polugodištu 2018. bila za 4,4% veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast realne neto plaće bio je nešto manje izražen (3,9%), zbog godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. Inflacija potrošačkih cijena u drugoj se polovini godine usporila s 2,4% u lipnju 2018. na 0,8% u prosincu 2018. Tome je ponajviše pridonijelo usporavanje godišnje stope rasta cijena energije te, u manjoj mjeri, smanjenje godišnje stope promjene cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda i industrijskih proizvoda. S druge strane, temeljna se inflacija blago ubrzala, s 0,7% u lipnju 2018. na 1,0% u prosincu 2018., što je bilo rezultat povećanja doprinosa cijena prerađenih prehrambenih proizvoda (ponajviše zbog povećanja proizvođačkih cijena duhanskih proizvoda i rasta trošarina u prosincu) i usluga čije se cijene formiraju na tržišnoj osnovi.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj je polovini 2018. zabilježeno blago povećanje viška u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je pridonio daljnji rast neto izvoza usluga te poboljšanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Za razliku od toga, produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i nepovoljna kretanja na računu primarnog dohotka imala su suprotan učinak. Na financijskom računu platne bilance nastavio se neto odljev kapitala, kao posljedica smanjenja neto dužničkih obveza prema inozemstvu, dok se neto priljev vlasničkih ulaganja povećao. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja nastavili su se poboljšavati. Hrvatska narodna banka je u drugoj polovini 2018. nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava i istodobno održavati nominalni tečaj kune prema euru stabilnim. Povećanju likvidnosti najviše su pridonijeli otkupi deviza od poslovnih banaka, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane bruto međunarodne pričuve. U uvjetima visoke likvidnosti nastavio se višegodišnji trend poboljšavanja domaćih uvjeta financiranja, a zajedno s ublažavanjem standarda kreditiranja i rastom kreditne potražnje plasmani domaćim sektorima nastavili su se povećavati.
Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke pokazale su tijekom 2018. drugi najveći apsolutni godišnji prirast. Snažnom godišnjem rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute. Pritom je ostvarena odgovarajuća razina zarade od ulaganja pričuva, i to u nepovoljnom okružju produljenog razdoblja negativnih eurskih kamatnih stopa. Istodobno je uspješno ispunjen osnovni mandat upravljanja međunarodnim pričuvama, koji se odnosi na načela likvidnosti i sigurnosti pričuva.
U 2018. zabilježen je rast imovine i profitabilnosti banaka te i nadalje visoka kapitaliziranost sustava. Na povećanje ukupne imovine od 4,4% zamjetan utjecaj imao je rast kredita, ponajviše zbog jačanja kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Rast profitabilnosti ostvaren je zahvaljujući manjim troškovima kreditnog rizika, uz ključan utjecaj manjih troškova povezanih s grupom Agrokor. Zbog poteškoća u poslovanju te grupe zarada banaka u 2017. godini bila je snažno opterećena troškovima kreditnog rizika. S padom tih troškova u 2018. godini prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) oporavili su se i porasli na 1,4% odnosno 8,6%. Kada je riječ o izloženosti kreditnom riziku, udio loših kredita nastavio se smanjivati te je na kraju 2018. iznosio 9,8%, pri čemu je prodaja potraživanja imala ključan utjecaj na takva kretanja. Stopa ukupnoga kapitala smanjila se na 22,9%, zbog jačanja poslovnih aktivnosti banaka i rasta izloženosti kreditnom riziku. Premda smanjena, stopa je i nadalje bila vrlo visoka, a čak i kada bi sve loše izloženosti postale u cijelosti nenaplative, zadržala bi visoku vrijednost (19,9%). Nakon manjka od oko 0,7 mlrd. kuna prema metodologiji ESA 2010 ostvarenog u prvom polugodištu, u drugom je polugodištu 2018. višak opće države iznosio 1,4 mlrd. kuna. Takvo je ostvarenje znatno pogoršanje u odnosu na višak od 5,2 mlrd. kuna iz istog razdoblja prethodne godine, što zrcali znatno brži rast ukupnih rashoda (12,1%) u odnosu na ukupne prihode (7,0%). Kada je riječ o kretanju javnog duga, njegov je omjer prema BDP-u na kraju prosinca 2018. iznosio 74,6%, što je za 1,7 postotnih bodova manje u odnosu na lipanj iste godine.
U raspravi na Odboru upozoreno je na činjenicu da je Hrvatska narodna banka u 2017. i 2018. godini poslovala s velikim gubitcima, kumulativno preko 3 milijarde kuna. U 2017. godini je Hrvatska narodna banka ostvarila gubitak od 2,5 milijardi kuna, a u 2018. godini gubitak od 550 milijuna kuna. Također je napomenuto da zadnje dvije godine Hrvatska narodna banka nije uplatila nikakva sredstva u državni proračun. Među ostalim istaknuto je da su se rezerve Republike Hrvatske smanjile, unatoč tome je guverner Hrvatske narodne banke dobio drugi mandat. Hrvatska narodna banka zadužuje se dalje u inozemstvu (sada na razini od 3,1 milijardi eura), udio Hrvatske narodne banke u javnom dugu se povećao na 7,5% i time pogoršava kreditni rejting Republike Hrvatske te javni dug raste. Naglašeno je da je inflacija u Republici Hrvatskoj na razini od 0,8% BDP-a, što je skoro na razini deflacije i prijeti moguća recesija. Dalje je napomenuto da Hrvatska narodna banka već 20 godina ne daje aktivnu podršku gospodarstvu što se među ostalim očitovalo u jako dugoj recesiju u prošlom razdoblju. Dodatno je napomenuto da postoji dnevno prosječno 40 milijardi kuna viškova novca na računima banka kod Hrvatske narodne banke što je rezultat razduživanja svih sektora te je naglašeno da se trebaju naplaćivati negativne kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke. Također je napomenuto da je financijska stabilnost Republike Hrvatske ugrožena. Upozorilo se na visoki rast gotovinskih nenamjenskih kredita u Republici Hrvatskoj koji su od 1. siječnja 2017. godine do danas porasli od 39,5 milijardi kuna na 50 milijardi kuna. Naglašava se da Hrvatska narodna banka treba poduzeti određene mjere, ne samo objaviti preporuke. Istaknuto je da treba spriječiti da banke ostvaruju velike gubitke te da porezni obveznici iste trebaju podmiriti.
Odgovoreno je od strane predstavnika Hrvatske narodne banke u vezi gubitaka da je Hrvatska narodna banka ostvarila u 2017. i 2018. godini velike negativne nerealizirane tečajne razlike po osnovi upravljanja međunarodnim pričuvama. Ako Hrvatska narodna banka ostvari pozitivne nerealizirane tečajne razlike, takvi prihode se prinose na račun rezervacija Hrvatske narodne banke, ne u državni proračun. Također je naglašeno da su se međunarodne pričuve Republike Hrvatske povećale. Međunarodne pričuve Republike Hrvatske se kontinuirano povećavaju te su u 2018. godini narasle na 17,4 milijardi eura (rast od 11%), a neto pričuve su se povećale na 15,8 milijardi eura (rast od 15,2%). Ako tih negativnih nerealiziranih tečajnih razlika ne bi bilo npr. kod promjene metodologije kod obračuna viška i manjka prihoda nad rashodima u Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka bi ostvarila dobitak. Hrvatska narodna banka bi u 2018. godini ostvarila 125 milijuna kuna viška da nije bilo negative nerealiziranih tečajnih razlika u iznosu od 592 milijuna kuna. Dalje je istaknuto da na godišnjoj razini u 2018. godini stopa inflacija u Republici Hrvatskoj iznosi 1,5% BDP-a (u 2017. godini: 1,1% BDP-a) te ne postoji perspektiva za ostvarenje deflacije. Razjašnjeno je da su u cijeloj eurozoni cijene potisnute, pa tako u Republici Hrvatskoj koja je financijski i trgovinski povezana s eurozonom. Među ostalim je napomenuto da je cijena nafte bitno smanjena što ima učinak na stopu inflacije u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatske je neto uvoznik energenata, cijena energenata je jeftinija te ima povoljniji utjecaj na stopu inflacije i na vanjske trgovinske razmjene i time je višak na tekućem računu veći. Istaknuo je da je Hrvatska narodna banka u zadnjih 15 do 20 godina prenijela preko 7 milijardi kuna u državni proračun. Rezerve se nisu smanjile. Također se istaknula činjenica da se Hrvatska narodna banka ne zadužuje u inozemstvu, nego upravlja međunarodnom pričuvama. Dio upravljanja podrazumijeva i Repo poslove te negativne kamatne stope u eurozoni postoje već dugo vremena. Po statistici se inozemni dug povećava međutim na neto razini se dug Republike Hrvatske ne povećava. Inozemni dug iznosi 38,8 milijardi eura odnosno 75,4% BDP-a na kraju 2018. godine. Također je istaknuto da ekspanzivna monetarna politika od strane Hrvatska narodna banka pokušava poboljšati uvjete financirati za sve domaće sektore (za građanstvo, poduzeća i državu) primarno putem otkupa deviza. Hrvatska narodna banka time intervenira na deviznom tržištu te ne dozvoljava pretjeranu aprecijaciju tečaja kune koja bi narušila konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Dalje je Hrvatska narodna banka dala preporuku zbog financijske stabilnost u Republici Hrvatskoj zbog značajnog povećanja nenamjenskih kredita u zadnje dvije godine te dugoročnosti tih nenamjenskih kredita, koji su inače kratkoročni. Krajem 2018. godine su nenamjenski krediti imali udio od 40% od svih kredita. Među ostalim je ocjena kreditne sposobnosti od strane banaka za nenamjenske kredite puno jednostavnija nego za druge kredite te je potrebno usuglašavanje i ujednačavanje kriterija za dobivanje kredita. Preporuka od strane Hrvatske narodne banke objavljena je prije nekoliko mjeseci, ako se ne ostvare rezultati Hrvatska narodna banka je spremna na daljnje korake.
Također je istaknuto da u Republici Hrvatskoj postoji niže ili umjereno zaduženja građana. Zaduženje hrvatskih građana u sadašnje doba iznosi oko 120 milijardi kuna, što predstavlja trećinu BDP-a Republike Hrvatske. Dalje se naglasila činjenica da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih država gdje u 2008. godini nije bila potrebna sanacija banaka. Među ostalim je napomenuto da Državna agencija za sanaciju banaka ima na računima preko 750 milijuna eura zbog prevelikih parafiskalnih nameta za banke.
Među ostalim naglašeno je da u 2018. godini odrađen jako dobar posao od strane Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima stabilni financijski sustav te ostvaruje smanjenje javnog duga. Republika Hrvatska ima sve uvjete za stabilnu i sigurnu državu za ulagače, poduzetnike i građane Republike Hrvatske. Naglašeno je da Izvješća trebaju biti što aktualnija za kvalitetniju polaznu osnovu za stvaranje monetarne i fiskalne politike.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2018. godine
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.