Grb, zastava i himna državna su obilježja Republike Hrvatske. Pomoću njih se Republika Hrvatska predstavlja, a njihovom uporabom izražava se pripadnost Republici Hrvatskoj. Uporaba ovih državnih znamenja, kao i njihov izgled i zaštita, uređuju se posebnim zakonom.
Grb, zastava i himna Republike Hrvatske rabe se u skladu s odredbama Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine br. 55/1990, 26/1993 i 29/1994.) na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Povreda odredbi Zakona uređena je još i zakonima kojima se reguliraju novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje.
Na temelju zaključaka Predsjedništva Sabora, objavljuju se digitalni zapisi grba i zastave RH te zastave predsjednika RH. Autor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalnu obradu učinio je dizajner Božo Kokan.
 | grb RH - crvena i srebrna polja (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - crvena i bijela polja (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - serigrafija (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - jednobojni (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - jednobojni (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - linijski jednobojni (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - linijski jednobojni (konstrukcija) (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - konstrukcija (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - konstrukcija (položaj na zastavi) (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - etapna konstrukcija (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - etapna konstrukcija s opisom (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | grb RH - u boji i jednobojni (preuzimanje uvećanog prikaza) |
Na temelju zaključaka Predsjedništva Sabora, objavljuju se digitalni zapisi grba i zastave RH te zastave Predsjednika RH. Autor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalnu obradu učinio je dizajner Božo Kokan.
 | zastava RH - konstrukcija zastave s opisom te priloženim kodovima boja (preuzimanje uvećanog prikaza) |
Na temelju zaključaka Predsjedništva Sabora, objavljuju se digitalni zapisi grba i zastave RH te zastave predsjednika RH. Autor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalnu obradu učinio je dizajner Božo Kokan.
 | zastava predsjednika RH - crvena i srebrna polja (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | zastava predsjednika RH - crvena i bijela polja (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | zastava predsjednika RH - jednobojni prikaz (preuzimanje uvećanog prikaza) |
 | zastava predsjednika RH - konstrukcija (preuzimanje uvećanog prikaza) |
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovino" u skladu s odredbama Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine br. 55/90). Zakon je propisao da su stihovi himne sljedeći:
"Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!"
Stihovi današnje himne temelje se na povijesnim stihovima koji su objavljeni u književnom listu "Danica" (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) 14. ožujka 1835. godine pod naslovom "Horvatska domovina".
"Lěpa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave dědovino,
Da bi vazda čestna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Vedro nebo, vedro čelo,
Blaga persa, blage noći,
Toplo lěto, toplo dělo,
Bistre vode, bistre oči:
Vele gore, veli ljudi,
Rujna lica, rujna vina,
Silni gromi, silni udi; —
To je naša domovina!
Ženju serpi, mašu kose,
Děd se žuri, snope broji,
Škriplju vozi, brašno nose,
Snaša preduć málo doji:
Pase marha, rog se čuje,
Oj, oj zvenči, oj, u tmine,
K ognju star i mlad šetuje; —
Evo t’ naške domovine!
Luč iz mraka dalko sija,
Po veseloj livadici,
Pěsme glasno brěg odbija,
Ljubni poje k tamburici:
Kolo vode, živo kolo,
I na berdu, i v dolini,
Plešu mladji sve okolo; —
Mi smo, pobre, v domovini!
Magla, što li, Unu skriva?
Ni l’ to našiu jauk turobni?
Tko li moleć smert naziva?
Il’ slobodni, il’ su robni?
»Rat je, bratjo, rat junaci,
Pušku hvataj, sablju paši,
Sedlaj konjče, hajd pešjaci,
Slava budi, gdi su naši!«
Buči bura, magla projde, —
Puca zora, tmina běži, —
Tuga mine, radost dojde, —
Zdravo slobost, — dušman leži!
Veseli se, tužna mati,
Padoše ti verli sini,
Ko junaci, ko Horvati,
Ljaše kervcu domovini!
Teci, Sava hitra, teci
Nit’ ti Dunaj silu gubi,
Kud li šumiš, světu reci:
Da svog’ doma Horvat ljubi,
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrastje bura vije,
Dok mu mertve grob sakrije,
Dok mu živo serdce bije!"
"Horvatska domovina" pojavljuje se uglazbljena 1840-ih. Pouzdano se zna samo da joj je prve četiri kitice 1848. uglazbio Josip Runjanin. Prvi zapis izvornog napjeva notama je zabilježio 1861. godine pjevački pedagog Vatroslav Lichtenegger koji je ujedno priredio i skladbu za muški četveropjev.
Popijevka se pod nazivom „Lijepa naša domovino“ prvi put spominje tek 1864. godine, a krajem stoljeća taj je naslov u potpunosti zamijenio originalni naziv pjesme Antuna Mihanovića „Horvatska domovina“.
Tijekom 19. stoljeća „Lijepa naša“ pjevala se u svečanim prilikama kao jedna od mnogih narodnih popijevki, a prvi je put kao hrvatska himna, iako službeno nije imala taj status, izvedena prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu 1891. godine. Radi njezine iznimne popularnosti u narodu, Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine obratio se ondašnjem Saboru inicijativom da se „Lijepa naša“ ozakoni kao državna himna. Iako ta inicijativa nije postigla uspjeh, „Lijepa naša“ je postala neslužbena hrvatska himna koja se izvodila u svečanim prilikama prije, između, ali i nakon dva svjetska rata.
Tijekom narodnooslobodilačkog rata "Lijepa naša" nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini ZAVNOH-a* održanoj 13. i 14. lipnja 1943. u Otočcu i Plitvičkim jezerima, kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem "Lijepe naše".
Po prvi put službeni status „Lijepa naša“ dobila je 29. veljače 1972. godine ustavnim amandmanom prema kojem je proglašena službenom himnom Socijalističke Republike Hrvatske. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine pjesma je dobila status himne samostalne Hrvatske. Iste godine donesen je i poseban zakon o državnim obilježjima kojim su propisane i riječi i glazba himne.
*ZAVNOH - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske - tijelo koje je politički predstavljalo antifašistički pokret Hrvatske i očuvalo kontinuitet hrvatske državnosti tijekom Drugog svjetskog rata; djelovalo je od 1943. do 1945. godine kada je političko predstavljanje naroda ponovno vraćeno u Sabor
Zvučni zapis himne Republike Hrvatske