Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici, održanoj 1. veljače 2017. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2016., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 2. prosinca 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/76, URBROJ: 50301-25/12-17-5, od 12. siječnja 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, istaknuo da Informacija obuhvaća pregled gospodarskih kretnja, kretanja u financijskom sektoru i aktivnosti HNB-a u navedenom razdoblju.
U prvoj polovici 2016. je BDP rastao, odnosno ekonomska aktivnost je rasla, stabilnim tempom. BDP je prosječno porastao za 0,6% na tromjesečnoj razini, pa je u prvih šest mjeseci 2016. bio za 2,7% veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Doprinos rastu BDP-a dale su sve sastavnice domaće potražnje, pri čemu je zamjetan rast investicija u fiksni kapital. Izvoz robe i usluga također je porastao u odnosu na kraj prethodne godine, no nešto slabijom dinamikom nego prethodne godine. Uvoz je rastao nešto brže kao rezultat oživljavanja domaće potražnje, pa je neto inozemna potražnja u prvom polugodištu negativno pridonijela rastu BDP-a.
Pozitivna gospodarska kretanja odrazila su se i na povoljna kretanja na tržištu rada. Ukupna zaposlenost, prema broju osiguranika HZMO-a, bila je za 1,8% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno je u prvom dijelu 2016. nastavljen pad nezaposlenosti, te se anketna stopa nezaposlenosti smanjila s 16,3% u 2015. na 14,4% u prvom i 13,6% u drugom tromjesečju tekuće godine. Na godišnjoj razini zabilježen je porast nominalnih bruto plaća od 1%, dok je rast realnih plaća bio malo izrazitiji zbog istodobnog pada potrošačkih cijena. Rast raspoloživog dohotka bio je veći od 4%, što se odrazilo na povećanje kupovne moći stanovništva, a onda i na rast potražnje, što je pridonijelo rastu BDP-a.
Pad opće razine cijena blago se ubrzao u prvom polugodištu 2016., s –0,6% u prosincu 2015. na –1,6% u lipnju 2016., na što je utjecao pad cijene energenata i pad cijena industrijskih proizvoda, prije svega uvezenih proizvoda. Deflator uvoza dosegnuo je u prvoj polovici 2016. godine 4%, dakle, uvozne cijene su padale 4%, a izvozne 2%, što je popravilo razmjenu. Temeljna inflacija smanjila se s 0% u prosincu 2015. na –0,9% u lipnju.
Manjak na tekućem i kapitalnom računu u prvoj polovini 2016. povećao se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zbog produbljenja manjka robne razmjene i primarnog dohotka. Tome nasuprot, višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transfera povećao se zahvaljujući manjim uplatama u proračun EU-a i većim kapitalnim transferima iz fondova EU-a. Osim toga, porastao je neto izvoz usluga zbog dobrih turističkih rezultata. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem računu u drugom se tromjesečju 2016. smanjio na 5,4% BDP-a, u usporedbi s 5,7% BDP-a na kraju 2015.
Domaći troškovi financiranja države i ostalih domaćih sektora u prvoj polovini 2016. nastavili su se smanjivati zahvaljujući visokoj likvidnosti podržanoj ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a. Došlo je do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa, i za financiranje države, i za financiranje privatnog nefinancijskog sektora.
Hrvatska narodna banka je u prvoj polovini 2016. zadržala ekspanzivan karakter monetarne politike, dodatno osnažen uvođenjem dugoročnih kunskih strukturnih repo operacija. Višak kunske likvidnosti povećao se s prosječno 6,7 mlrd. kuna u 2015. na 9,2 mlrd. kuna u prvoj polovini 2016., koje banke drže kod Hrvatske narodne banke po kamatno stopi od 0%, odnosno bez ikakve naknade. Redovne tjedne repo operacije, koje je HNB uvela potkraj 2015., ali i strukturne, dugoročne repo operacije bile su instrumenti kojima su se bankama davali krediti na 4 godine uz fiksnu kamatnu stopu od 1,8% te je tako kreirano 711 mil. kuna u prvoj polovici 2016. godine, a tome treba pridodati i iznos redovnih tjednih koji je bio nešto niži.
Vezano za višak na tekućem kapitalnom računu, još uvijek su visoki priljevi deviza, povećalo se korištenje EU fondova, što je, uz dobru turističku sezonu, utjecalo na aprecijacijske pritiske na tečaj pa je HNB u svibnju 2016. intervenirao kako bi zaustavio aprecijacijske pritiske te je zabilježena aprecijacija od otprilike 0,9% u prvoj polovici 2016.
Specifičnost prve polovice 2016. je da se nakon nekoliko godina stagniranja, zamjećuje rast kreditiranja, kako poduzeća, tako blago i stanovništva. Prema podacima temeljenima na transakcijama, plasmani poduzećima porasli su tijekom prve polovine 2016. za 3,1% nakon dvije godine uzastopnog pada, dok su plasmani stanovništvu u prvih šest mjeseci 2016. porasli za 0,7%, pri čemu je zamjetno da je rast kreditiranja bio dominantno izražen u kunama, čime se nastavlja trend započet prije nekoliko godina. S druge strane, nominalno stanje kredita stanovništvu zamjetno se smanjilo zbog djelomičnog otpisa kredita vezanih uz švicarski franak u sklopu procesa konverzije.
U pogledu pričuva, vidljivo je smanjenje bruto pričuva u tom razdoblju, koje su na kraju lipnja 2016. iznosile 12,9 mlrd. EUR i bile su za 0,8 mlrd. EUR (5,6%) niže nego na kraju 2015.. To je prije svega posljedica ukidanja odluke o obveznom deviznom izdvajanju pričuve na račun kod HNB-a u iznosu od 0,5 mlrd. EUR, čime se bankama od početka godine omogućilo fleksibilnije upravljanje deviznom likvidnošću i smanjenje regulatornog troška. To se nije odrazilo na kretanje neto raspoloživih međunarodnih pričuva, pa su se one blago povećale u odnosu na kraj 2015. godine (za 1,0%) te su na kraju lipnja iznosile 11,3 mlrd. EUR.
Govoreći o prinosima koje HNB ostvaruje na međunarodne pričuve, naglašeno je da HNB ima portfelje za trgovanje i dugoročne investicijske portfelje koji dominiraju i na njima je stopa povrata na dolarski portfelj iznosila 1,27%, na eurski 1,04%, što je dobar rezultat, imajući u vidu da su tom razdoblju dominirale negativne kamatne stope na prinose najvećih i najsigurnijih država.
Što se tiče aktivnosti banaka na popravljanje kvalitete svojih bilanci, čemu je pomogao i gospodarski rast, a tendencija oporavka je popravila urednost klijenata kod otplate kredita, čemu je mogla pridonijeti i konverzija kredita u švicarskim francima. Zbog svih faktora se udio djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita smanjio sa 16,7%, koliko je iznosio na kraju 2015., na 15,0% na kraju prvog polugodišta 2016. i taj se trend nastavlja.
Istodobno su banke popravile profitabilnost, što je djelovalo vrlo povoljno na adekvatnost kapitala te je stopa adekvatnosti kapitala iznosila 21,7%.
Zaključno, istaknuta su povoljna kretanja u fiskalnoj politici te je ukupan manjak (prema ESA 2010 metodologiji) iznosio 1,9 mlrd. kuna, što je bitno smanjenje u odnosu na 8,5 mlrd. kuna u 2015. godini. Sve je to posljedica gospodarskog rasta koji je povećao prihode proračuna uz istodobno popravljanje apsorpcije iz EU fondova te kapitalnih prihoda. Isto tako, kako je manjak opće države djelomice financiran sredstvima depozita, dug države se u prvoj polovici 2016. smanjio za 3,9 mlrd. kuna i iznosio je 285,7 milijardi kuna.
U raspravi je iznesena primjedba da Odbor raspravlja o podacima od prije skoro više od pola godine pa se postavlja pitanje ima li rasprava uopće smisla. Kako je rečeno na Odboru, u protekle tri godine Hrvatska ima deflaciju, što se smatra nestabilnošću cijena te je, s tim u vezi, postavljeno pitanje je li HNB ostvarila svoj temeljni cilj – stabilnost cijena.
Govoreći o višku likvidnosti na računima banaka, zatraženo je pojašnjenje o tom novcu, imajući u vidu hiperlikvidnost bankarskog i veliku nelikvidnost realnog sustava, te je izneseno stajalište da se radi o problemu u čijem rješavanju središnja banka može pomoći kanaliziranjem tog novca prema realnom sektoru. Pojašnjeno je da se radi o novcu koji je na računu HNB-a i koji predstavlja oportunitetni trošak.
Također, kad je riječ o inozemnoj pasivi HNB-a, koja je, kako je navedeno, krajem 2011. iznosila 2,7 mlrd. kuna, a u 2016. godini 20,8 mlrd. kuna, naglašeno je da u podacima nije moguće naći objašnjenje za to te je zatraženo pojašnjenje, navodeći potrebu jačanja transparentnosti HNB-a u tom smislu.
Nadalje, izneseno je mišljenje o potrebi održavanja plenarne sjednice na temu monetarne politike, na što je predstavnik HNB-a podsjetio da je svim klubovima zastupnika upućen poziv za posjet HNB-u uz otvorenost za razgovor o svim temama i podacima.
Isto tako, naglašeno je da je za širu javnost, ali i za stručnjake nejasno da pasivne kamatne stope radikalno padaju, a da se aktivne tako drže, čime se nerazmjer povećava. Izneseno je i mišljenje da u proteklom razdoblju, s obzirom na rizičnost određenih okolnosti, banke nisu ni mogle drugačije reagirati, no da se u narednom razdoblju mogu očekivati promjene, s obzirom na naznake pozitivnih efekata. Kako je rečeno, guverner HNB-a je najavio razgovore s bankama s ciljem senzibiliziranja istih kod određivanja kamatnih stopa, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve činjenice koje se događaju, kao što je npr. rizik koji je postojao s kreditima u švicarskim francima i otklanjanje tog rizika u prethodnom razdoblju, te se promjena ni ne može očekivati „preko noći“.
Ujedno je postavljeno pitanje što Hrvatska narodna banka može napraviti u smislu veće transparentnosti utvrđivanja kamatnih stopa, kako bi korisnici usluga banaka znali što zaista plaćaju, kao i kako HNB, ali i Vlada Republike Hrvatske kroz provođenje politike, mogu pomoći da se smanji averzija prema riziku, odnosno da se taj rizik podijeli i da se averzija prema riziku kompenzira mjerama.
Zaključno, na Odboru je od HNB-a za pojedina pitanja i područja zatraženo pisano pojašnjenje.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2016.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.