Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici, održanoj 21. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 403, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica te se u skladu s preporukama Vijeća Europske unije, fiskalna pravila u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu i jača se neovisnost i proširuje nadležnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Zakonom se utvrđuju tri fiskalna pravila - pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga. Pravilom strukturnog salda ciljana vrijednost postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravnim odredbama Europske unije. Pravilom rashoda u pogledu održivog kretanja rashoda, uvodi se pravilo prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije. Također, dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Pravilom javnog duga vezano za javni dug utvrđuje se da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%. Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama Europske unije. Istaknuto je također, da će privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila biti dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti kako su one definirane pravnim odredbama Europske unije, a pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Nadalje, ovim se Zakonom nastavlja s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Naime Vijeće Europske unije je još u srpnju 2014. godine dalo, između ostaloga, preporuku da se Povjerenstvo osnovano Odlukom kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora zakonski utemelji kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti. Za rad Povjerenstva potrebno je osigurati i odgovarajuće financijske resurse. Upravo stoga, ovim se Zakonom Povjerenstvo za fiskalnu politiku definira kao neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene ovim Zakonom. Na ovaj se način Povjerenstvu daje jača uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija. Zakonom su propisane i procedure u slučaju da Povjerenstvo ili Vlada Republike Hrvatske utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su određene razlike. Prije svega, usvojene su sve primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, koje su se odnosile na potrebu nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredaba te je Konačan prijedlog zakona dorađen u skladu s istima. Uz navedeno, u dodatnim konzultacijama sa nadležnim službama Europske komisije, dodane su dvije odredbe kojima se povećava transparentnost prilikom primjene fiskalnih pravila utvrđenih u ovom Konačnom prijedlogu zakona te će se izvješća i izvještaji objavljivati na internetskim stranicama Ministarstva financija. Dodatno, u skladu s člankom 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u članak 4. dodan je stavak 4. koji glasi: „(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“, a dorađen je i pojam „pravne odredbe Europske unije“ kako bi Konačni prijedlog zakona kroz sve svoje odredbe bio u cijelosti usklađen s pravom stečevinom Europske unije. Ovim Zakonom će se doprinijeti dugoročnoj održivosti javnih financija.
U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog Zakona. Istaknuto je da se novim Zakonom jača neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Među ostalim ponovno je iznesen prijedlog da se sastav članova Povjerenstva za fiskalnu politiku mijenja te umjesto predstavnika iz Hrvatske narodne banke odredi dodatni predstavnik iz Ekonomskog instituta. Drugi prijedlog se sastoji u određivanju predstavnika iz Državnog zavoda za statistiku umjesto predstavnika iz Hrvatske narodne banke. U Konačnom prijedlogu zakona se zahtjev za mijenjanje sastava Povjerenstva za fiskalnu politiku odbija. Sukladno Sporazumu o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika, Hrvatska narodna banka odgovorna je za godišnje i tromjesečne statistike financijskih računa sektora opće države te tromjesečno izvješćivanje o dugu prema kriteriju iz Maastrichta prema metodologiji ESA 2010. To je bio i razlog zašto je predstavnik Hrvatske narodne banke bio jedan od članova Odbora za fiskalnu politiku koji je osnovan Odlukom o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku koju je Vlada donijela još od 25. ožujka 2011. godine. Iz istog je razloga predstavnik Hrvatske narodne banke bio član Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je osnovano Odlukom Hrvatskoga sabora od 18. prosinca 2013. godine („Narodne novine“, broj 156/13) i to kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora. Napominje se kako su sa predloženim sastavom Povjerenstva suglasne i nadležne službe Europske komisije koje nikada nisu imale primjedaba na isti.
Dalje je upozoreno na činjenicu da je odljev stručnih kadrova velik te naglašena nužnost ojačanja Povjerenstvo za fiskalnu politiku i nagrađivanja stručnog osoblja. Također je napomenuto da će Povjerenstvo za fiskalnu politiku od 1. siječnja 2019. raspolagati s proračunom u iznosu od 1,5 milijuna kuna što se smatra nedostatnim za kvalitetan rad Povjerenstva. Zasada Povjerenstvo za fiskalnu politiku koristi podatke od Ministarstva financija i većinom ne izrađuje vlastite projekcije.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o fiskalnoj odgovornosti
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.