Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, i projekcija za 2018. i 2019. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2018. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2017. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je učinak ovog rebalansa smanjenje deficita Državnog proračuna s 1,9% na 1,2% BDP-a, a deficita opće države po ESA metodologiji s 1,3% na 0,6% BDP-a te da se do kraja godine očekuje udio duga u BDP-u na razini ispod 80%. Radi se o tehničkom rebalansu proračuna, jer je u pitanju povećanje prihoda uslijed boljeg ostvarenja poreznih prihoda, dok s druge strane rashodi (koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit) ostaju na istoj razini. Iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo je kako je na pojedinim rashodnim stavkama bilo potrebno izvršiti preraspodjele kao rezultat dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna. Višak ostvarenih prihoda koristi se za smanjenje deficita. Tijekom 2017. nastavljena su pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, pri čemu je bruto domaći proizvod (BDP) ostvario međugodišnji realni rast od 2,7% u prvom polugodištu 2017. godine. Dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje 2017. godine ukazuju na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti. Naime, u trećem tromjesečju bilježi se ubrzanje međugodišnjeg rasta industrijske proizvodnje (2,9%) i realnog prometa u trgovini na malo (5,6%) u usporedbi s međugodišnjim rastom zabilježenim u prethodna dva tromjesečja ove godine, dok je u srpnju i kolovozu 2017. broj noćenja turista povećan 8,0% u usporedbi s istim razdobljem 2016., a obujam građevinskih radova 0,8%.
Ovakvi makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane te se očekuje veće ostvarenje prihoda za 876 milijuna kuna, prije svega kao posljedica porasta prihoda od poreza, pa se tako novim planom za 2017. godinu planira povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 121,6 milijardi kuna na 122,4 milijarde kuna. Takvom povećanju najviše pridonose porezni prihodi i doprinosi koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 mlrd. kuna. Najznačajnije kategorije prihoda su porezni prihodi koji bilježe rast od 3,2%, od čega na prihode od PDV-a otpada 47,5 mlrd. kuna, što je rast od 2,8% i rezultat je pozitivnih kretanja u gospodarstvu i povećanja raspoloživog dohotka. Porez na dobit iznosi 8,2 mlrd. kuna, što je rast od 14,1%, i posljedica je boljeg poslovanja gospodarskih subjekata u 2016. Doprinosi su porasli su za 58 mil. kuna, što je rast od 0,3% i rezultat su povoljnih kretanja na tržištu rada. Zatim, prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvarili su rast od 26,5%, što je rezultat prodaje građevinskih objekata u državnom vlasništvu, prihoda od prodaje zaliha, kao i prihoda od prodaje zemljišta. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći, i to za 1,9 mlrd. kuna uslijed izmijenjene dinamike povlačenja sredstava iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine, a zbog složenih procedura, dugotrajnih procedura nabave, ali se očekuje pozitivan pomak s početkom i tijekom sljedeće godine.
Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Smanjenje je u cijelosti ostvareno na rashodima koji se financiraju iz ostalih izvora, i to iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka ostaju na istoj razini od 107,2 milijarde kuna, a unutar njih su izvršene preraspodjele. Unutar rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka izvršene su tehničke realokacije (povećanje/smanjenje) u iznosu od 3,4 mlrd. kuna. Najveće uštede su ostvarene na: Ministarstvu financija u ukupnom iznosu od 1,4 mlrd. kuna (kamate, doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji, kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave), zatim Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 210,5 mil. kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja u iznosu od 122,1 mil. kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 16,3 mil. kuna te Hrvatskom saboru u iznosu od 6,3 mil. kuna. Iz ovih ušteda osigurana su, između ostalog, dodatna sredstva za: Ministarstvo zdravstva u iznosu od 1,1 mlrd. kuna (dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) 870 mil. kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja 137,7 mil. kuna i KBC Split za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 mil. kuna), zatim za Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 174,8 mil. kuna za povećana izdvajanja za rashode za zaposlene, nadalje, za Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 266,5 mil. kuna za dug prema Financijskoj agenciji iz 2003. i 2011. Također, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture osiguran je iznos od 100 mil. kuna za županijske uprave za ceste, kao i Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 90 mil. kuna za prestanak smanjenja povlaštenih mirovina za 10%. Nadalje, Ministarstvu financija osigurana su sredstva u iznosu od 80 mil. kuna za elementarne nepogode, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo iznos od 45 mil. kuna za pokriće rashoda izrade plativih tiskanica. Ministarstvu kulture osigurana su sredstva u iznosu 29,1 mil. kuna za poticaje Hrvatskog audio-vizualnog centra, a Ministarstvu financija 21,3 mil. kuna za 35 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja.
Slijedom svega, ukupni manjak državnog proračuna smanjuje se sa 6,8 mlrd. na 4,3 mlrd. kuna, a ukupan manjak proračuna opće države novim planom u 2017. godini iznosit će 1% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,5 postotnih bodova manje negoli je planirano originalnim proračunom. Državni proračun bilježi razinu manjka od 1,2% BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,3% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti manjak u iznosu od 0,1%BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška javnih poduzeća koje su uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2017.
godini iznositi 2,2 milijarde kuna ili 0,6% BDP-a (što je smanjenje s 1,3%). Također, do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 82,9% u 2016. na 79,8% u 2017. godini.
Govoreći o izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu, naglašeno je kako je ostvareno ukupno povećanje prihoda na razini svih za cca 313 milijuna kuna. Istodobno se rashodi smanjuju za 26 milijuna kuna. Najveće povećanje ostvareno je kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i banaka (DAB), gdje je prvotno bilo planirano ukidanje premije od 0,08% za osiguranje štednih depozita, što nije realizirano, uslijed čega je uprihodovano cca 306 milijuna kuna više od prvotno planiranoga. Kod ostalih izvanproračunskih korisnika radi se uglavnom o unutarnjim preraspodjelama sredstava. Napomenuto je da je na pozicijama Hrvatskih cesta (na Računu financiranja), kao i u Državnom proračunu, vidljivo zaduženje od 10,5 mlrd. kuna za financijsko restrukturiranje autocestovnog sektora (HC, HAC i ARZ).
Odbor je raspolagao i pisanim 15. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, od 7. studenoga 2017. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da se dugovi u zdravstvu kumuliraju svake godine, te da Povjerenstvo na gotovo svakoj sjednici traži izvještaj o stanju ukupnih neplaćenih obveza (dospjelih i nedospjelih) u zdravstvu. Trenutačna situacija u zdravstvu potvrda je stajališta Povjerenstva kako izdvajanje Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice samo po sebi neće osigurati uštede niti pomoći financijskom uravnoteženju zdravstvenog sustava, već će povećati rizike rasta obveza, jer one više nisu pod izravnom kontrolom fiskalnih vlasti. Također, procjena Povjerenstva je da predložene izmjene i dopune osiguravaju poštivanje fiskalnog pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se rast rashoda proračuna ograničava do razine rasta BDP-a. Isto tako, Povjerenstvo procjenjuje da će fiskalna pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu, a koja se tiču strukturnog proračunskog manjka i rasta rashoda, također biti poštivana. Ujedno, Povjerenstvo pozdravlja odgovorni pristup Vlade Republike Hrvatske kojom se u 2017. godini smanjuje proračunski manjak (s -1,9% na -1,2%), međutim, istodobno ističe nužnost poboljšanja sustava planiranja državnog proračuna kako bi se izbjegla potreba za rebalansima, osim u dijelu vezano za elementarne nepogode. Naime, dio izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu tiče se stavki koje su mogle biti bolje planirane u izvornom proračunu, poput izdataka za plaće i mirovine, kao i prihoda i rashoda povezanih uz korištenje fondova Europske unije.
U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo zbog smanjenja javnog duga i poboljšanja kreditnog rejtinga države, kao i smanjenja manjka državnog proračuna na 1,2% te udjela u javnom dugu na razinu ispod 80% BDP-a. Postavljeno je pitanje o eventualnom razmatranju smanjenja poreznog opterećenja, prije svega kod poreza na dobit, odnosno na dividendu, a s obzirom na konkurentnost Republike Hrvatske. Kad je riječ o PDV-u, izneseno je mišljenje da je potrebno razmotriti ciljane stope PDV-a za određene sektore. Kako je rečeno, u građevinskom sektoru, posebice stanogradnji, PDV od 25% čini znatan dio cijene stana te je iznesen prijedlog da se razmisli i o rasterećenju u tom pogledu. Vezano za građevinski sektor, iznesen je podatak da od svih sektora, građevinski ima najveći udio loših kredita u ukupnim kreditima, na razini od 64%. Također, skrenuta je pozornost da 2017. godina odražava prihod od poreza na dobit 2016. godine, što nije zanemarivo u idućem razdoblju, s obzirom na stopu poreza, kako ne bi došlo do pogrešnih procjena kod očekivanih prihoda. Od predstavnika Vlade Republike Hrvatske zatraženi su podaci o prihodima od PDV-a u ugostiteljstvu, budući da je povećanjem te stope došlo do nekoliko učinaka - poskupljenja proizvoda i usluga znatno iznad iznosa stope od 12 postotnih poena (za koliko je povećan PDV u ugostiteljstvu) te porezne evazije znatno više nego u prethodnim godinama. S tim u vezi, iznesen je podatak iz medija prema kojem je u sektoru ugostiteljstva došlo do povećanog broja osnivanja j.d.o.-a, radi izbjegavanja sustava PDV-a. Nadalje, s obzirom na činjenicu da je u prvoj polovici godine iznos sredstava iz EU fondova bio na razini od 4,5 mlrd. kuna, a uzevši u obzir da je više od 3 mlrd. sredstava direktne potpore za poljoprivredu, te da, budući da iz navedenoga proizlazi da je realizacija EU projekata na razini 1 milijarde kuna, to izaziva zabrinutost pa je postavljeno pitanje o trenutačnom stanju iskorištenosti tih sredstava te o tome kakve su realne projekcije za razdoblje do kraja godine. Izraženo je žaljenje zbog slabe iskorištenosti EU sredstava, koja je trenutačno na razini od cca 6,5 mlrd. kuna. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na troškove Državne agencije za osiguranje štednih uloga i banaka, napomenuvši da banke uplaćuju sredstva u dva fonda kod DAB-a te da se radi o određenim prekomjernim troškovima u odnosu na uplatu banaka u drugim zemljama. Stoga je predloženo da se razmotri mogućnost drugačijih rješenja od postojećih. Ujedno je iznesen komentar vezano za preraspodjele unutar ministarstava te je zatraženo pojašnjenje u odnosu na kompenzacijske mjere prema jedinicama lokalne samouprave. Također, iznesena je sugestija vezano za fiskalizaciju, odnosno regulativu koja se odnosi na prihode od igara na sreću, budući da postoji sivo tržište koje nije u sustavu i za koje ne postoji kontrola, a posebice je istaknut problem porezne evazije kod igara na sreću posredstvom interneta.
Govoreći o sektoru zdravstva, u raspravi je naglašeno kako i 1 milijarda kuna koja je tom sektoru dodijeljena ovim rebalansom nije dovoljna te su zatraženi podaci o trenutačnom stanju dugova u zdravstvu. Iznesena je informacija da trenutni dospjeli dugovi iznose cca 2,7 mlrd. kuna te da Ministarstvo financija očekuje određene mjere od nadležnog ministarstva kako bi se situacija poboljšala. U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli i na Stajalište Povjerenstva za fiskalnu politiku, a vezano za izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice te je zatražena informacija o eventualnoj analizi, tj. jesu li izlaskom HZZO-a iz Državne riznice učinjene uštede te razmišlja li se o njegovom vraćanju u taj sustav, kako bi taj dio bio pod kontrolom, budući da se radi o javnom dugu. Kako je pojašnjeno, od 1. siječnja 2018. planirano je vraćanje KBC-a i KB-a u sustav Riznice, na način da će one sve svoje zahtjeve za plaćanje unositi u SAP sustav Riznice, a da će onda HZZO sva sredstva usmjeriti u Riznicu, čime bi se KBC-ove izjednačilo sa svim drugim proračunskim korisnicima, izuzev sveučilišta, veleučilišta, odnosno fakulteta. Također, Nacionalnim programom reformi su predviđene i druge mjere koje se odnose na sustav zdravstva, od kojih su za određene uštede dovoljne već i npr. standardizacija, bolja kontrola plaća i sl. Dodatno, izraženo je mišljenje da će praćenje faktura prema novom načinu postupanja možda biti otežano, ali da već samom racionalizacijom i informatičkim praćenjem unutar bolnica postoji mogućnost bolje kontrole, npr. lijekova, tj. ušteda. Naglašeno je i kako su sve dosadašnje vlade, bez obzira na političke opcije, sanirale dugove u zdravstvu, a bez provođenja strukturnih reformi. Nastavno na to, izraženo je stajalište da je ili potrebno provesti strukturne reforme ili će sektor zdravstva dugoročno značiti određen postotak većeg deficita. S tim u vezi, postavljeno je i pitanje donošenja zakona o plaćama u javnom i državnom sektoru, kojim bi se plaćao stvarni rad i omogućila provedba nagrađivanja, a bez kojeg se, kako je rečeno, neće riješiti problemi plaća u tim sektorima.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“), Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU
TE IZMJENA I DOPUNA:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.