Sabor neposredno sudjeluje u postupku donošenja odluka u Europskoj uniji nadzorom nad poštovanjem načela supsidijarnosti u prijedlozima zakonodavnih akata i zakonodavnim aktima Europske unije te sudjelovanjem u postupcima revizije Osnivačkih ugovora i primjene klauzule premošćivanja. Razmjena mišljenja u okviru političkog dijaloga nacionalnih parlamenata i Komisije također je oblik neposrednog sudjelovanja u postupku donošenja odluka.
Postupanje u skladu s Osnivačkim ugovorima temeljem kojih Sabor, odnosno u njegovo ime Odbor za europske poslove, vrši provjeru poštovanja načela supsidijarnosti u prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije. Pravo pokretanja postupka provjere poštovanja načela supsidijarnosti pripada svakom zastupniku, radnom tijelu i klubu zastupnika, i to u roku od dva tjedna od dana dostave akta Saboru. Prijedlog za pokretanje postupka dostavlja se predsjedniku Sabora koji ga prosljeđuje Odboru za europske poslove. Odbor za europske poslove može na vlastitu inicijativu pokrenuti postupak provjere sve do dana isteka roka za provjeru poštovanja načela supsidijarnosti (osam tjedana od dana dostave prijedloga nacionalnim parlamentima država članica EU-a na svim službenim jezicima).
Odbor za europske poslove u ime Sabora donošenjem obrazloženog mišljenja utvrđuje da je u pojedinom prijedlogu zakonodavnog akta Europske unije došlo do kršenja načela supsidijarnosti. Obrazloženo mišljenje je uvijek negativno, odnosno utvrđuje da u prijedlogu zakonodavnog akta nije poštovano načelo supsidijarnosti. Obrazloženo mišljenje predsjednik Sabora podnosi predsjedniku Europskog parlamenta, predsjedniku Europske komisije i predsjedajućem Vijeća. Saborsko obrazloženo mišljenje pribraja se ostalim obrazloženim mišljenjima nacionalnih parlamenata te je, ako ih se prikupi dovoljno, Europska komisija obvezna ponovno razmotriti prijedlog zakonodavnog akta.
Uz ex-ante provjeru supsidijarnosti, Sabor ima i mogućnost ex-post postupanja u odnosu na poštovanje načela supsidijarnosti u donesenim zakonodavnim aktima Europske unije. Odbor za europske poslove može donijeti obrazloženi zaključak da zakonodavni akt nije u skladu s načelom supsidijarnosti koji dostavlja Vladi radi pokretanja postupka pred Sudom Europske unije.
Politički dijalog je inicijativa predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa iz 2006. godine kojom su nacionalni parlamenti država članica Europske unije pozvani Komisiji izravno dostavljati mišljenja o prijedlozima zakonodavnih i nezakonodavnih akata te o ostalim dokumentima koje objavljuje Komisija, radi promicanja uključenosti nacionalnih parlamenata u oblikovanje i provedbu politika EU-a.
Iako je riječ o neformalnom instrumentu, Komisija se načelno obvezala dostaviti odgovore na podneske nacionalnih parlamenata u roku od tri mjeseca. U politički dijalog mogu se uključiti pojedinačni zastupnici, radna tijela ili klubovi zastupnika, ali i nacionalni parlament u cjelini.
U slučaju revizije Osnivačkih ugovora na sjednici Sabora raspravlja se o prijedlozima izmjena i dopuna Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije te o stajalištima Republike Hrvatske o predloženim izmjenama. O stajalištu, koje predstavlja predstavnik Vlade, Sabor donosi zaključak koji dostavlja Vladi.
Postupanje Sabora u postupku donošenja odluka u Vijeću u okviru kojeg Sabor može donijeti zaključak kojim se protivi prijedlogu Europskog vijeća o primjeni klauzule premošćivanja u roku od šest mjeseci od dostave obavijesti o inicijativi Europskog vijeća. Pojam klauzule premošćivanja obuhvaća odredbe Osnivačkih ugovora koje omogućuju izmjene u postupcima donošenja akata u okvirima pojedinih politika Europske unije bez revizije Osnivačkih ugovora. U prvom je redu riječ o mogućnosti prelaska s odlučivanja jednoglasnošću u Vijeću na odlučivanje kvalificiranom većinom i prijelaz s donošenja zakonodavnog akta u posebnom zakonodavnom postupku na donošenje u redovnom zakonodavnom postupku.