Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, i projekcija za 2017. i 2018. godinu, podnosi se i:
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu, i to:
- Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu (konsolidirano)
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 22. studenoga 2016. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. studenoga 2016. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, između ostalog, da makroekonomska kretanja u dosadašnjem dijelu 2016. godine upućuju na povoljnija ostvarenja makroekonomskih pokazatelja negoli je bilo prije očekivano te se, slijedom toga, ovim izmjenama i dopunama vrši preraspodjela prihoda i rashoda, sukladno dosadašnjem izvršenju. Tijekom 2016. nastavljena su pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu započeta u 2015. godini, nakon šest uzastopnih godina pada gospodarske aktivnosti. Bruto domaći proizvod (BDP) je ostvario međugodišnji realni rast od 2,7% u prvom polugodištu 2016., a na temelju svih pokazatelja, očekuje se kako će gospodarski rast u 2016. godini biti viši od 2%, projiciranih prilikom izrade proračuna za ovu godinu te će iznositi 2,6%. U odnosu na prvotno planirane, očekuje se veće ostvarenje prihoda za 1,5 milijardi kuna. Prema planu, očekuju se ukupni prihodi proračuna na razini od 116,3 mlrd. kuna (a prihodi od poslovanja na razini od 115,9 milijardi kuna). Takvom povećanju najviše pridonose prihodi od poreza na dobit (povećanje od 1,2 mlrd. kuna, pri čemu je najveći prihod od dobiti od uplate HEP-a u proračun - cca 600 milijuna kuna), trošarina (povećanje od 725,1 milijun kuna) te prihodi od imovine (povećanje od 639,6 milijuna kuna. S druge strane, izmjene ustrojstva i djelokruga ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave zahtijevale su izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu. Također, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna, kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene prilagodbe. Ovim izmjenama i dopunama ukupni rashodi smanjuju se sa 122,4 milijarde kuna na 121,7 milijardi kuna, odnosno za 0,7 milijardi kuna. Ovo smanjenje posljedica je dinamike izvršavanja rashoda koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na visinu manjka proračuna, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu manjka proračuna (izvora 1 Opći prihodi i primici, 2 Doprinosi za obvezna osiguranja i 8 Namjenski primici od zaduživanja) ostaju na istoj razini od 103,4 milijarde kuna. Dakle, planiranim izmjenama i dopunama ne povećava se razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka.
Najveće uštede ostvarene su na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima i kućanstvima, pomoći (doprinos proračunu Europske unije) i kapitalnim rashodima. Ovim uštedama, tj. preraspodjelom osigurana su sredstva za podmirenje nepredviđenih troškova (sudske presude, dugovanja iz prethodnih godina), obveza HZZO-a za naknadu troškova bolovanja i dijela rashoda za zaposlene. Financijski rashodi se smanjuju za 317,9 milijuna kuna, subvencije za 43,3 milijuna kuna. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna smanjuju se za 252,8 milijuna kuna, što je rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na manjak proračuna - 197,4 milijuna kuna (promijenjena dinamika izvršavanja u okviru OP Promet), zatim, smanjuje se doprinos uplate RH u EU (za 192,7 milijun kuna), dolazi do povećanja transfera HZZO-u u iznosu od 135 milijuna kuna za troškove naknada bolovanja, nadalje, povećanja transfera Hrvatskim cestama d.o.o. za naknadu u cijeni goriva za 63,4 milijuna kuna te povećanja pomoći jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave za 20 milijuna (jedinicama područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutog područja za 9,1 milijun kuna te jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskih područja koje nemaju status potpomognutog područja za 10,9 milijuna kuna). Smanjenje je također i u kategoriji naknade građanima i kućanstvima, i to u iznosu od 68,7 milijuna kuna (primjerice, za mirovine i mirovinska primanja - zbog primjene manjeg postotka indeksacije u odnosu na planirano, za doplatak za djecu – zbog smanjenja korisnika). Što se tiče kategorije ostali rashodi, smanjenje od 240,6 milijuna kuna je rezultat izmijenjene dinamike izvršavanja operativnih programa te povećanja izdvajanja za transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. za naknadu u cijeni goriva u iznosu od 26 milijuna kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine smanjuju se za 102,8 milijuna kuna. S druge strane, povećanja bilježe sljedeći rashodi: rashodi za zaposlene veći su za 0,1% u odnosu na planirano (MUP i MORH za 67,7 milijuna kuna te zbog isplate regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima). Dolazi i do povećanja materijalnih rashoda za 309,8 milijuna kuna, a ta sredstva osigurana su dugove prema FINA-i za sustav centralnog obračuna plaća i za sustav nadzora potrošnje plinskog ulja u poljoprivredi te za naknadu dijela štete prema pravomoćnoj presudi u postupku kuponske privatizacije. Što se tiče manjka općeg proračuna, ukupni manjak proračuna opće države novim planom u 2016. godini iznosit će 1,7% bruto domaćeg proizvoda, što je za 1 postotni bod manje nego što je planirano originalnim proračunom za 2016. (očekuje se pad sa 7,485 mlrd. kuna na 5,348 mlrd. kuna). Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 1,6% BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti višak u iznosu od 0,2% BDP-a.
Govoreći o izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu, izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje povećavaju se prihodi i rashodi za 135,0 milijuna kuna, što je rezultat povećanog transfera iz državnog proračuna za naknade za bolovanja. Ostalo je preraspodjela sa stavaka rashoda gdje sredstva neće biti utrošena, na stavke rashoda gdje sredstva nedostaju. Zdravstvena zaštita obveznog zdravstvenog osiguranja povećana je za 30 milijuna kuna, a za isti iznos umanjena je zdravstvena zaštita na radu. Izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu povećavaju se prihodi za 320,7 milijuna, a rashodi za 230,2 milijuna kuna, što rezultira suficitom od 117.6 milijuna kuna. Nadalje, prihodi Hrvatskih cesta za 2016. godinu izmjenama i dopunama Financijskog plana smanjuju se za 96,4 milijuna, a rashodi za 159,7 milijuna kuna, što rezultira deficitom od 221,4 milijuna kuna. Smanjenje prihoda najvećim dijelom je rezultat smanjenja planiranih prihoda iz EU fondova za 129,8 milijuna, dok je prihod iz goriva povećan za 63,68 milijuna kuna. Izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu smanjuju se prihodi za 223,0 milijuna kuna, a rashodi se povećavaju za 289,8 milijuna kuna, što rezultira deficitom od 757.3 milijuna kuna. Primici od financijske imovine i zaduživanja povećavaju se za 507,4 milijuna kuna. Centru za restrukturiranje i prodaju izmjenama i dopunama Financijskog plana za 2016. godinu povećavaju se prihodi za 107,0 milijuna kuna, a rashodi samo za 1,0 milijun, što rezultira suficitom od 65,6 milijuna kuna. Izmjenama i dopunama Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. podinu smanjuju se prihodi za 49,2 milijuna, a rashodi za 570,6 milijuna kuna, što rezultira deficitom od 176,4 milijuna kuna.
Odbor je raspolagao pisanim 11. stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu, od 22. studenoga 2016. godine. Povjerenstvo smatra pozitivnom Odluku Vlade Republike Hrvatske da se cjelokupni iznos povećanih prihoda usmjeri u smanjenje proračunskog manjka i na tragu je prethodnih preporuka Povjerenstva. No, smanjenje rashoda iz izvora koji se financiraju iz proračuna Europske unije ukazuje na slabosti u sustavu. Stoga, Povjerenstvo ponovno ističe potrebu nužnog jačanja sustava unutar državne uprave koji ima zadatak povlačiti sredstva Europske unije za projekte u Hrvatskoj, što se posebno odnosi na edukaciju na svim razinama vlasti (od ministarstva do općina), te provođenje politike zadržavanja tih zaposlenika u sustavu. Nadalje, u cilju povećanja održivosti javnih financija, Povjerenstvo za fiskalnu politiku predlaže da se izrada proračuna za 2017. godinu zasniva na nižem manjku od procijenjenog za 2016. godinu kako bi se ostvarilo brže smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Povjerenstvo smatra kako će takav smjer povećati mogućnost da Hrvatska u 2017. godini izađe iz procedure prekomjernog manjka (EDP). Osim toga, Povjerenstvo ponovno ističe i potrebu snažnije fiskalne konsolidacije na rashodovnoj strani proračuna.
U raspravi na Odboru zatraženo je detaljnije pojašnjenje povećanja prihoda u iznosu od 1,5 mlrd. kuna, od čega najviše otpada na prihode od poreza na dobit (1,2 mlrd. kuna), kao i povećanja prihoda od financijske imovine. Naglašeno je da je povećanje prihoda od dobiti rezultat poslovanja poduzeća, koji je bolji od očekivanog, a time i povećane uplate poreza na dobit. Što se tiče povećanja prihoda od financijske imovine, uglavnom se radi o povećanoj uplati dobiti od javnih poduzeća, i to najviše od HEP-a u iznosu od cca 600 milijuna kuna. Govoreći o korištenju sredstava iz EU fondova, a uspoređujući ih s podatcima od prije 4 mjeseca, kada je bilo riječi o apsorpciji od preko 4 mlrd. od planiranih 9,7 mlrd. kuna (što uključuje EU fondove i potpore poljoprivredi), naglašeno je da je, prema podacima iz listopada 2016. godine, trenutno izvršenje oko 6 mlrd. kuna, a do kraja godine se očekuje da će biti premašen iznos od cca 8,5 mlrd. kuna. Članovi Odbora osvrnuli su se i na porez na dohodak i planirano rasterećenje te je izneseno mišljenje da bi se planiranom poreznom reformom trebali više porezno rasteretiti mali i srednji poduzetnici. Nadalje, izraženo je žaljenje zbog pasivnosti administracije koja je rezultirala činjenicom da se u pogledu subvencija poduzetnicima nije učinilo više te je postavljeno pitanje zbog čega je izvršeno samo 50% sredstava u 2015. godini u okviru subvencija poduzetnicima i obrtnicima. Naglašeno je da su razlog izvršenja na toj razini, među ostalim, i vrlo strogi kriteriji koji su poduzetnicima postavljeni od strane Ministarstva poduzetništva i obrta, stoga je dolazilo do odustajanja poduzetnika zbog nemogućnosti ispunjenja, pa time i do neiskorištavanja sredstava. Uz navedeno, problem je predstavljala i činjenica da smo imali tehničku Vladu koja nije mogla preuzimati na sebe određene obveze. Izraženo je i mišljenje da je povećanje prihoda 1,5 mlrd. kuna rezultat mjera i aktivnosti koje je provela Vlada RH ranijih godina. Nadalje, iznesen je komentar da prijedlogom rebalansa nije došlo do korekcija PDV-a, iako osobna potrošnja raste, a i turistička sezona je bila dobra. U raspravi je istaknuto da se PDV uplaćuje zadnji dan u mjesecu, a ove godine je 31. prosinca neradni dan, tako da će uplata za studeni 2016. biti tek u siječnju 2017. te će se efekt od uplate PDV-a preliti u sljedeću godinu, a očekuje se na razini od 400-500 milijuna kuna. Naglašeno je da se visoko postavljeni plan za 2016. godinu ostvaruje, pa nema potrebe za korekcijama jer su u njega ugrađeni svi učinci povećanja od PDV-a. Vezano za visoko izraženo povećanje prihoda od trošarina na duhanske proizvode, naglašeno je da se radi o efektu povećanja trošarina prva tri mjeseca 2016. godine. U raspravi je član Odbora skrenuo pozornost na mjeru „stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“, kod koje je došlo do smanjenja dijela sredstava (50%) te je zatraženo pojašnjenje je li ta mjera predviđena novim proračunom. Nadalje, s obzirom na činjenicu da se trenutno izvještavanje provodi po tzv. cash flow metodologiji, postavilo se pitanje u kojoj je fazi projekt planiranja, a kasnije i izvještavanja prema obračunskoj metodologiji, prema kojoj je olakšano praćenje podataka. Ujedno, s obzirom na velika sredstva koja se izdvajaju za HZZO, zatražena je informacija kakva je procjena izlaska HZZO-a iz Državne riznice te razmišlja li se o njegovom vraćanju u taj sustav. Članovi Odbora izrazili su žaljenje zbog činjenice da je u kategoriji naknade građanstvu došlo do smanjenja sredstava za mirovine, i to zbog smanjenog iznosa indeksacije mirovina, navodeći da se radi o neadekvatnoj formuli za usklađivanje mirovina. S obzirom na najavljenu poreznu reformu, za očekivati je da će plaće rasti, a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći će pasti. Stoga je predloženo da se razmotri na koji način zaustaviti taj raskorak između plaća i mirovina (uvođenjem dodatnih kriterija uz formulu indeksacije), odnosno kako poboljšati položaj umirovljenika.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“), Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.