Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 9. prosinca 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, ministar financija, istaknuo da se u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. U 2017. i 2018. predviđa se realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2%, u što su za 2017. ukalkulirani i efekti porezne reforme. Planira se ubrzanje rasta na 3,3% u 2019. Gospodarski rast će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti negativan. Promatrajući pojedinačne sastavnice s rashodne strane BDP-a, najveći doprinos rastu gospodarske aktivnosti doći će od izvoza roba i usluga, nakon čega slijedi potrošnja kućanstava. U čitavom projekcijskom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, a posebno je važno praćenje stope zaposlenosti.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. projicirani su u iznosu od 121,6 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na plan 2016. U 2018. projicirani su u iznosu od 127,3 mlrd. kuna, a u 2019. u iznosu od 132,3 mlrd. kuna. Ukupni prihodi u 2017. određeni su postupnim jačanjem oporavka gospodarske aktivnosti, povećanom apsorpcijom EU fondova te učincima sveobuhvatne porezne reforme. Planirani rast poreznih prihoda je 2,6%. Pritom se od PDV-a očekuje prihod od 46,2 mlrd. kuna, što je rast od 4% (s obzirom na očekivano kretanje raspoloživog dohotka, odnosno nominalne osobne potrošnje uz korekciju za učinke porezne reforme), zatim od posebnih poreza i trošarina 15,2 mlrd. kuna, što je rast od 3% (s obzirom na očekivano kretanje potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir učinke izmjene propisa u trošarinskom sustavu) te od poreza na dohodak 2 mlrd. kuna, što je pad od 11,3% (uzimajući u obzir očekivana kretanja na tržištu rada, uključujući izmjene u sustavu poreza na dohodak). Planirani prihodi od poreza na dobit očekuju se u iznosu od 7,2 mlrd. kuna, što je pad od 0,8% (prema procjeni rezultata poslovnih subjekata prethodne godine, uzimajući u obzir zakonske izmjene u sustavu poreza na dobit), zatim od doprinosa 23,1 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 3,7% (s obzirom na očekivana kretanja na tržištu rada), nadalje, od pomoći 11,2 mlrd. kuna, što je rast od 32,7% (imajući u vidu povećanje iskorištenosti EU fondova), od ostalih prihoda 14 mlrd. kuna, što je pad od 2,3% (uključuje prihode od imovine, vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika, prihode državnih bolnica od HZZO-a) te prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 560 mil. kuna, što je rast od 29,2% (od prodaje stanova i postrojenja i opreme u državnom vlasništvu).
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su u iznosu od 128,4 mlrd. kuna, što je za 6,7 mlrd. kuna više u odnosu na proračun za 2016., od čega je povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka 3,8 mlrd. kuna te povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora, i to iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda, 2,9 mlrd. kuna. Ukupni rashodi u 2018. projicirani su u iznosu od 133 mlrd. kuna, a u 2019. u iznosu od 136,2 mlrd. kuna. Osnovne odrednice planiranih rashoda državnog proračuna u 2017. u odnosu na plan 2016. su: rashodi za zaposlene u iznosu od 26,4 mlrd. kuna (povećanje od 702 mil. kuna), zatim materijalni rashodi u iznosu od 12,3 mlrd. kuna (povećanje od 683 mil. kuna, pri čemu je najveće povećanje u sektoru obrane za potrebe opskrbe i održavanja materijalnih sredstava, zatim za podmirenje troškova sudskih presuda te povećanje materijalnih rashoda koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih prihoda te EU fondova). Nadalje, na financijske rashode otpada 11 mlrd. kuna, a koji su projicirani u skladu s uvjetima na financijskim tržištima te troškovima servisiranja javnog duga (povećanje od 236 mil. kuna, što je jedno od ključnih područja na kojem treba težiti racionalizaciji te će se i u narednim razdobljima voditi aktivna politika upravljanja javnim dugom), zatim na subvencije 6,5 mlrd. kuna (povećanje od 387 mil. kuna, što je neto rezultat pozitivnog trenda kretanja subvencija koji proizlazi iz smanjenja rashoda koji utječu na visinu manjka za 214 mil. kuna (završetak procesa restrukturiranja brodogradilišta u 2017.) i povećanja rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora za 601 mil. kuna (najviše EU fondova), a koje uključuje izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda te operativne programe Konkurentnost i kohezija te Razvoj učinkovitih ljudskih potencijala. Na rashode u kategoriji pomoći otpada 15,8 mlrd. kuna (povećanje od 2,3 mlrd. kuna), a radi se o kompenzacijskoj mjeri za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak namijenjenoj lokalnim jedinicama (1,3 mlrd. kuna), naknade u cijeni goriva za HC (povećanje od 146 mil. kuna) te za operativne programe Konkurentnost i kohezija i Promet. Kategorija naknade građanima i kućanstvima u rashodima je zastupljena s 46,1 mlrd. kuna (povećanje od 957 mil. kuna, pri čemu je za mirovine i mirovinska primanja povećanje od 578 mil. kuna (u 2017. predviđene su dvije indeksacije – 1. travnja, zatim 1. rujna, a očekuje se i priljev novih umirovljenika), zatim za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete povećanje od 157 mil. kuna, a što uključuje mjeru povećanja novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (kako za zaposlene, tako i za nezaposlene), te rashodi temeljem novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja (povećanje od 151 milijun kuna). U kategoriji ostali rashodi iznos rashoda je 6,3 mlrd. kuna (povećanje od 722 mil. kuna), od čega najveći dio uključuje mjere ruralnog razvoja, OP Konkurentnost i kohezija (prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost – gdje je predviđen projekt Pelješkog mosta), OP Razvoj učinkovitih ljudskih potencijala te OP za hranu i osnovnu materijalnu pomoć. U kategoriji rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećanje je u iznosu od 645 mil. kuna namijenjenih kapitalnim ulaganjima u sustavu znanosti i obrazovanja, sektoru obrane, unutarnjih poslova, zdravstva, pravosuđa i gospodarstva.
Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 1,6% BDP-a u 2017., 1,1% BDP-a u 2018., odnosno 0,8% BDP-a u 2019. godini, kao i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu u promatranom srednjoročnom razdoblju.
Govoreći o Računu financiranja, istaknuo je da u 2017. dospijeva 27,2 mlrd. kuna raznih obveza, čemu treba pridodati 7,5 mlrd. kuna obveza šireg javnog sektora (uglavnom ceste i autoceste). Posebno je istaknut podatak od 12 mlrd. kuna kamata koje Republika Hrvatska mora podmiriti.
Zaključno, ministar je naglasio da u godinama koje nam slijede nije dovoljna samo proračunska aktivna politika, nego i strukturne reforme.
Odbor je raspolagao pisanim 12. stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, od 9. prosinca 2016. godine.
U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo očekivanim povećanjem prihoda od PDV-a (rast od 4%), što utječe i na porast BDP-a te je iskazano i uvjerenje kako će učinci porezne reforme imati također pozitiva učinak na rast BDP-a. Što se tiče EU sredstava, istaknuto je da će se njihovo dobro iskorištavanje i dalje nastaviti, što će pridonijeti ostvarenju projekata kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini.
Govoreći o stanju dospjelih nepodmirenih obveza, iskazano je zadovoljstvo činjenicom da je evidentirano smanjenje dospjelih nepodmirenih obveza s 2,9 mlrd. kuna (31. prosinca 2016.) na 2,24 mlrd. kuna (na dan 30. rujan 2016. godine). To je posebno značajno jer se nepodmirene obveze smanjuju, te bi svi korisnici trebali povesti još više brige o poštivanju fiskalne odgovornosti.
Zatraženo je da se detaljnije obrazloži struktura, odnosno namjena planiranog iznosa od 700 milijuna kuna na stavci povećanja mase plaća za javne, odnosno državne službenike. Prema procjeni, taj iznos nije dostatan za ispunjenje obveze o rastu plaća iz Kolektivnog ugovora, već bi taj iznos, prema stopi od 6%, bio 1,8 mlrd. kuna. Nadalje, prema važećem Kolektivnom ugovoru, predviđena je i isplata božićnice i regresa za godišnji odmore, a što u planiranom Proračunu nije predviđeno. Nastavno na to, istaknuto je da su pregovori sa sindikatima u tijeku, a da je u ovom trenutku država u mogućnosti izdvojiti 700 milijuna kuna za svoje zaposlenike, samo je pitanje dijaloga sa sindikatima kako iznaći najbolje rješenje oko dinamike rasta plaća.
Nadalje, iznesen je komentar da je rast BDP-a ambiciozno planiran, s obzirom na to da je na razini EU predviđen rast od 1% te postoji li alternativno rješenje u slučaju da se ne ostvari rast od 3,2%, a za što je i Povjerenstvo za fiskalnu politiku izrazilo zabrinutost. Naglašeno je da je projekcija rasta od 3,2% za 2017. rađena prema trenutačnim pokazateljima i pretpostavkama te da je takav rast ostvariv, uzevši u obzir da je u 2016. ostvaren rast veći od očekivanog.
Također, zatraženi su podaci o točnim uplatama u proračun EU, kao i podaci o tome koliko je sredstava iz tog proračuna povučeno. Što se tiče doprinosa RH proračunu EU, on godišnje iznosi prosječno 3,3 mlrd. kuna, dok povučena sredstva iznose: u 2013.- 1,1, mlrd. kuna, 2014.-1,94 mlrd., u 2015. – 5,4 mlrd., a za 2016. se očekuje preko 7,25 mlrd. kuna, a s nacionalnom komponentom oko 8,8, mlrd. kuna.
Isto tako, izneseno je stajalište da Hrvatska narodna banka ima pohranjenih 16 mlrd. kuna na svom kapitalskom računu, a što predstavlja zadržanu dobit od osnutka HNB-a do danas. S tim u vezi, postavlja se pitanje zašto država kao vlasnik tih sredstava istima ne raspolaže. Prema iznesenom mišljenju u raspravi, postoji mogućnost da se 10 mlrd. kuna iskoristi za podmirenje dugova zaposlenicima, umirovljenicima, zdravstvu..., a da još uvijek ostane na raspolaganju 6 mlrd. kuna.
U raspravi je također iznesena problematika izvoza koji je još uvijek nizak zbog, među ostalim, i „elastičnosti“ uvozne komponente. Naglašeno je da treba raditi na jačanju domaće proizvodnje, gospodarstva i poduzetništva.
Govoreći o financiranju projekata javno-privatnih partnerstava u Koprivničko-križevačkoj županiji i Varaždinskoj županiji (izgradnja škole i sportske dvorane), postavljeno je pitanje zbog čega sredstva za to nisu osigurana proračunom, na što je odgovoreno kako Ministarstvo financija nije dalo suglasnost na takve ugovore pa ista nisu mogla biti niti planirana.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV i 1 glasom „SUZDRŽAN“), Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.