Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27.veljače 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti provedbe Ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb - Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje 2004. - 2018.
Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s provedbom Ugovora i rezultati ostvareni do konca 2018. u odnosu na ciljeve utvrđene Odlukom Vlade Republike Hrvatske o davanju autoceste u koncesiju te na ugovorne odredbe.
Subjekti revizije bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: Ministarstvo) i trgovačko društvo Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. Zagreb (dalje u tekstu: Društvo).
Ciljevi revizije bili su provjeriti izvršenje ugovornih obveza, provjeriti je li izgradnja autoceste Zagreb - Macelj realizirana u predviđenim rokovima i prema utvrđenom modelu, provjeriti način upravljanja autocestom, pravilnost obračuna naknade za koncesiju i nadzor nad naplatom prihoda od cestarine te ocijeniti jesu li koncesijom za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste postignuti ciljevi radi kojih je ugovorena.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da za dodjelu autoceste u koncesiju nije provedeno javno prikupljanje ponuda ili javni natječaj, a Ministarstvo nema dokumentaciju na temelju koje je donesena odluka o dodjeli autoceste u koncesiju. Navedena dokumentacija, između ostalog, trebala bi sadržavati rizike projekta, podjelu rizika, način financiranja projekta, obveze Republike Hrvatske, financijske učinke na državni proračun i druge učinke poput ekoloških i gospodarskih.
Ministarstvo i Društvo nemaju veliki dio dokumentacije u vezi sa zaključivanjem i provedbom Ugovora, a zbog proteka vremena ne može se potvrditi da dokumentacija nije uredno arhivirana i čuvana ili da nije ni sastavljena.
Ugovorne odredbe su značajno i ubrzo nakon zaključivanja Ugovora mijenjane; Izmjene se odnose na vrijednost projekta, model financiranja i plaćanje naknade za koncesiju te se može zaključiti da je pripremi projekta trebalo pridati više pozornosti.
Prema ugovoru trebalo je izgraditi 40,878 km autoceste (jedan kolnički trak), odnosno 22,264 km ceste u jednom i 18,614 km ceste u drugom kolničkom traku. Radove na izgradnji izveo je strani udjeličar. Analiza cijene radova, troškova izgradnje po kilometru i usporedba s troškovima izgradnje sličnih dionica nije izrađena.
Ministarstvo se obvezalo platiti Društvu, odnosno zajmodavcima naknadu za pad prometa, koja omogućuje funkcioniranje projekta u slučaju smanjivanja prometa, a prometni rizik je najveći rizik projekta; Naknada se pretvara u zajam čije stanje koncem 2018. iznosi 195.947.208,00 kn
Ministarstvo plaća Društvu subvenciju u iznosu jednakom iznosu poreza na dodanu vrijednost koji je Društvo naplatilo od korisnika autoceste; Prije dodjele autoceste u koncesiju, nije utvrđen približan iznos subvencije; Od 2004. do 2018. plaćena je subvencija u iznosu 575.587.719,00 kn, a do konca koncesije prema projekcijama trebalo bi platiti dodatnih 1.030.076.907,00 kn.
Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba Ugovora učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja.
Državni ured za reviziju dao je sljedeće preporuke da je potrebno je pridati pažnju pripremnim radnjama za dodjelu koncesije, prije svega, izradi studije opravdanosti dodjele koncesije ili analizi dodjele koncesije i procjeni vrijednosti koncesije u skladu s odredbama Zakona o koncesijama. Prethodno utvrditi rizike projekta, podjelu rizika, način financiranja projekta, ukupne obveze Republike Hrvatske, odnosno financijske učinke na državni proračun te druge učinke izgradnje poput ekoloških i gospodarskih.
Poslovnu dokumentaciju o dodjeli koncesije autoceste ili drugog javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske čuvati trajno ili do njenog isteka, s obzirom na to da se koncesije mogu dodijeliti na razdoblje dulje od razdoblja koja su propisima utvrđena za čuvanje poslovne dokumentacije te da je provedbu ugovora i ostvarenje postavljenih ciljeva potrebno pratiti.
Potrebno je pridati više pozornosti pripremi projekata kako se bitne odrednice provedbe ugovora, odnosno projekta ne bi mijenjale. Prije povjeravanja poslova izgradnje, analizirati cijene radova i troškove izgradnje po kilometru, između ostalog, usporedbom s troškovima izgradnje sličnih dionica, kako bi se utvrdilo da su cijene radova, odnosno troškovi izgradnje prihvatljivi za Republiku Hrvatsku. Kod pripreme budućih projekata ili u slučaju produženja postojeće koncesije zbog izgradnje preostalog dijela autoceste, izraditi analizu o utjecaju rizika na projekt i državni proračun te nastojati dio rizika prenijeti na privatnog ulagača. Kod pripreme budućih projekata, iznose subvencija utvrditi na mjerljiv način, kako bi se izbjegle moguće obveze za državni proračun i utvrdilo kolike obveze Republika Hrvatska preuzima u odnosu na privatnog ulagača.
Državni ured za reviziju je mišljenja da, iako se izgradnja, održavanje i upravljanje autocestom Zagreb - Macelj najvećim dijelom provodi u skladu s Ugovorom, nisu u cijelosti provedene zadovoljavajuće aktivnosti u vezi s dodjelom koncesije, jer Ministarstvo ne posjeduje dokumentaciju na temelju koje je dodijeljena koncesija, Republika Hrvatska je preuzela rizik pada prometa na autocesti, značajan dio projekta financira se iz državnih subvencija, a autocesta je izgrađena po cijenama za koje nema usporedbe s tržišnim.
Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih naloga i preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i propusta, čime bi se utjecalo na povećanje učinkovitosti provedbe Ugovora i dodjele budućih koncesija.
U raspravi na Odboru navedeno je da je izgradnja autocesta u Republici Hrvatskoj bila potrebita kao pomoćni infrastrukturni objekt za razvoj gospodarskih grana kao turizma. Navedeno je da su autoceste dio infrastrukturnih projekata kao voda i kanalizacija. Naglašeno je da je dolazak do kapitala za izgradnju autocesta bio jako težak te je izgradnju autocesta Republika Hrvatska poticala putem odricanja PDV-a.
Napomenuto je da je nakon rata bilo teško dobiti investitora za izgradnju autocesta te je velik posao napravljen. Navedeno je da je dionica Zagreb-Macelj jako važna te treba dalje raditi na unaprjeđenju cesta u Krapinsko- zagorskoj županiji. Naglašeno je da je potrebno dalje poboljšati infrastrukturu Republike Hrvatske izgradnjom cestama.
Predstavnik iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture naglasio je da je dionica Zagreb-Macelj novija koncesija te je sada pred značajnom investicijom. U jednom dijelu autoceste oko Krapine je potrebno dupliranje autoceste, znači dvije dodatne trake su potrebne.
U raspravi na Odboru podržano je Izvješće Državnog ureda za reviziju.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje
autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.