Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, objedinjeno, na 55. sjednici, održanoj 4. listopada 2017. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu i Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2017. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06 i 25/13.) podnijela Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), aktima od 8. lipnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnim Godišnjim izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i mišljenjima Vlade Republike Hrvatske, od 12. srpnja 2018. godine, u kojima se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu i na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2017. godinu.
Uvodno je predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavila Godišnje izvještaje za 2016. i 2017. godinu. Godišnji financijski izvještaji revidirani su od strane neovisne revizorske tvrtke {Ernst & Young}, koja je dala pozitivno mišljenje o usklađenosti financijskih izvještaja za 2016. i 2017. s relevantnim financijsko-računovodstvenim zakonodavnim okvirom.
Oporavak hrvatskog gospodarstva u 2016. i 2017. godini pratio je i porast poduzetničkih aktivnosti, uključujući i investiranje, što je značilo i novi izazov za HBOR, a to je povlačenje novca iz fondova EU i njihovo maksimalno korištenje u svim gospodarskim segmentima. U godinama gospodarske krize i postepenog izlaska iz te krize, HBOR je značajno pojačao kreditiranje obrtnih sredstava koja su bila nužno potrebna hrvatskim poduzetnicima. Pokazalo se da je politika povećanog kreditiranja obrtnih sredstava i paralelno snižavanja kamatnih stopa pomogla brojnim hrvatskim tvrtkama da nastave poslovanje i očuvaju radna mjesta tijekom krize. Unatoč sve povoljnijim kreditima banaka, HBOR je ostao jedan od ključnih izvora povoljnog novca za gospodarstvenike, pogotovo na području izvoza.
HBOR je ukupno u ove dvije godine kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 5.030 projekata hrvatskih gospodarstvenika. Ukupan iznos novca kojim je HBOR pomogao gospodarstvu iznosi 18,9 milijardi kuna, od čega je za kredite odobreno 13,8 milijardi kuna (4.511 projekata). Iznos novca kojim je HBOR pratio gospodarstvo predstavlja gotovo 11% svih novoodobrenih kredita poduzetnicima u ove dvije godine. U 2016. godini iznos investicija u dugotrajnu imovinu financiran kreditima, leasingom i EU fondovima 2016. godine iznosio je 14,6 milijardi kuna, a HBOR je sudjelovao u 45,5% vrijednosti investicija (6,65 milijardi kuna) u dugotrajnu imovinu koje su financirane putem kredita, leasinga ili EU fondova u Hrvatskoj. Poslovna aktivnost bila je rezultat niza mjera koje je banka uvodila kako bi osnažila gospodarski oporavak i olakšala poduzetnicima pristup financijskim sredstvima – sniženje kamatnih stopa i naknada za obradu zahtjeva, uvođenje novih financijskih instrumenata, unapređenje suradnje s financijskim posrednicima, što je u konačnici pozitivno utjecalo na financijsku stabilnost i oporavak dijela poduzetnika. Neke od mjera koje je HBOR provodio tijekom 2016. i 2017. god. bile su: naknade za obradu zahtjeva smanjene su s 0,8% na 0,5% po svim programima, nastavljena je provedba mjere sniženja kamatnih stopa za 1 postotni bod za kreditiranje novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, zatim, projekti koji se sufinanciraju EU fondovima, poduzetnici mogu kreditirati sredstvima HBOR-a uz kamatnu stopu već od 1,7% (rok otplate do 10 godina) ili 1,9% za duže rokove otplate. Ova kamatna stopa je primjerice 2016. godine iznosila 3%. Također, snižene su kamatne stope s 3 na 2,5% za financiranje projekata JLP(R)S-ova. Posebno su istaknute mjere iz sektora poljoprivrede - za obiteljska poljoprivredna gospodarstva su snižene kamatne stope, omogućeno im je korištenje kreditnih programa s kamatnim stopama od 2 posto i rokovima otplate do 14 godina, te mogućnošću počeka od 2, 3 i 5 godina ovisno o vrsti ulaganja.
Također, značajke poslovanja HBOR-a u ovom razdoblju bile su poticanje poduzetnika na korištenje dostupnih sredstava iz EU fondova te uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu. Poslovne su banke počele nuditi povoljnije kamatne stope i zahvaljujući tome preuzele su dio poslovnih subjekata koji su se tijekom krize značajnim djelom oslanjali na HBOR - novoodobreni krediti poduzećima na razini RH zabilježili su pad od 12% u 2017. u odnosu na 2016. Nadalje, HBOR je već tijekom prošle godine započeo kreiranje novih programa i načina financiranja u cilju povećanja korištenja sredstava iz EU fondova, posebice financijskih instrumenata. HBOR je jedna od prvih banaka u EU koja već provodi financijske instrumente, a polovicom lipnja ove godine potpisan je četvrti financijski instrument te su trenutno putem HBOR-a hrvatskom tržištu na raspolaganju sljedeći financijski instrumenti: ESIF Krediti za rast i razvoj, zatim, za javni sektor osigurano je iznimno povoljno financiranje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije te financiranje smanjenja potrošnje električne energije (javna rasvjeta) po kamatnim stopama već od 0,1% godišnje, a u pripremi je provedba financijskog instrumenta za ruralni sektor. Ukupna vrijednost ovih financijskih instrumenata veća je od 2,3 milijarde kuna (s udjelom banaka). HBOR ima u planu i izradu još jednog instrumenta iz područja energetske učinkovitosti koji će biti namijenjen privatnom sektoru (turizam, trgovina i proizvodna industrija, a provodit će se putem poslovnih banaka). Osim povoljnih kredita iz financijskih instrumenata, HBOR u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) radi na osnivanju venture capital fonda i equity platforme kao najdeficitarnijeg oblika financiranja, što bi pridonijelo razvoju posebice malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.
Za očekivati je da mali i srednji poduzetnici ostaju i dalje najaktivniji korisnici HBOR-a – 2016. godine njima je odobreno više od 2000 kredita, što predstavlja 95% od ukupnog broja odobrenih kredita. Isti je trend zadržan i u 2017. godini kada su bili korisnici 96% ukupnih kredita (2017. godine 2.093 kredita). 2016. godine održan je trend visokog postotka odobrenja kredita za investicije te je te godine od ukupnih odobrenja, 77% bilo namijenjeno investicijama. Ovaj trend je održan i tijekom 2017. godine. Tijekom 2016. godine primjetan je bio rast odobrenja kredita za projekte koji su se provodili u manje razvijenim županijama (Sisačko-moslavačka tri puta više sredstava u odnosu na prethodnu godinu, Bjelovarsko-bilogorska 143%, Karlovačka 73%), Tijekom 2017. taj trend je nastavljen te je 60% kredita odobreno upravo u županijama koje prema indeksu razvijenosti nisu iznadprosječno razvijene (prva, druga i treća skupina).
Promatrajući djelatnosti koje je banka podržala, najzastupljenije su proizvodne djelatnosti, prehrambena industrija, metaloprerađivačka i elektroindustrija, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, drvna industrija, poljoprivreda i ribarstvo, a kod usluga najzastupljenije je ulaganje u turističku djelatnost.
HBOR podržava hrvatske izvoznike, osim kreditima, i izdavanjem garancija i osiguranjem izvoznih potraživanja. Tijekom ove dvije godine izvoznici su podržani s gotovo 11 milijardi kuna, od kojih se 55% odnosi na odobrene kredite, 16% na izdane garancije po nalogu izvoznika, a 29% na osiguranje izvoznih potraživanja.
Nastavljena je i uspješna suradnja s financijskim institucijama putem kojih je HBOR osigurao gotovo milijardu eura povoljnih kreditnih sredstava za poduzetnike – 2016. godine ukupno 400 milijuna EUR, 2017. godine ukupno 527,3 milijuna EUR.
Posebno je naglašeno da je tijekom 2017. godine proveden Pregled kvalitete imovine HBOR-a (AQR) od strane revizorske kuće PriceWatherhouseCoopers u skladu sa smjernicama Europske središnje banke, a na zahtjev Europske komisije. Cilj AQR-a je bio utvrditi područja u kojima HBOR eventualno odstupa od uobičajenih računovodstvenih načela i tržišnih standarda te utvrditi moguće prilagodbe knjigovodstvene vrijednosti imovine HBOR-a na dan 31. prosinca 2016. godine. Pregledom kreditnog portfelja, procesa i politika nisu utvrđena materijalno značajna odstupanja.
Predstavnica HBOR-a zaključno je predstavila pojedinačne financijske pokazatelje iz izvještaja za 2016. i 2017. godinu te se ukratko osvrnula i na glavna ostvarenja 2018. godine, a koja su rezultat ranije navedenih aktivnosti.
U raspravi na Odboru zatražen je podatak o prosječnom vremenu zakašnjenja naplate NPL-a, zatim, koliko od ukupnog iznosa od 4 milijarde kuna je onih u zakašnjenju preko godine dana, kao i kolika je izloženost HBOR-a prema brodogradnji po kreditima i jamstvima. Također, postavljeno je pitanje izglednosti naplate kredita koji je odobren koncernu Agrokor, u kojoj je fazi otplata te kad se očekuje 100%-tna naplata tog kredita, kao koja je izloženost HBOR-a prema Agrokoru i njima povezanim osobama. Nadalje, postavljeno je i pitanje postupanja HBOR-a u odnosu na potraživanja, ukoliko nagodba ne prođe. Pojašnjeno je da se kod najtežih rizičnih skupina radi o vremenu naplate i dužem od godine dana, čemu se od strane HBOR-a pristupa različito u odnosu na poslovne banke – zbog socijalne komponentne pokušavaju se iscrpiti sve dogovorne mogućnosti, a sudska naplata je posljednji korak. Socijalna komponenta je jedan od razloga zbog kojih se HBOR nije odlučio na prodaju svojih potraživanja, što je razlog zbog čega su rokovi naplate kredita duži od onih komercijalnih banaka. Isto tako, HBOR je preuzimao potraživanja od banaka u stečaju, od kojih je pola bilo NPL-ova. Nagodbom je u postupku izvanredne uprave HBOR-u priznato cca 93% potraživanja, svi „božićni“ krediti, uključujući i onaj dodijeljen Agrokoru, su bili kolateralizirani hipotekama na poslovnim nekretninama te je cijela izloženost HBOR-a po tim kreditima ušla u novi dug kompanija u sastavu Agrokora. Početak otplate kredita ovisi o pravomoćnosti nagodbe, a model otplate je 2+8 godina. Što se tiče izloženosti, u postupku izvanredne uprave priznato je 539 milijuna kuna, a zbog dobre kolateraliziranosti, HBOR je u povoljnijem položaju u odnosu na ostale kreditore. Također, iznesena je informacija da je Kreditni odbor HBOR-a negativno ocijenio zahtjeve Agrokora, no da je kredit ipak odobren, na što su predstavnici HBOR-a pojasnili da oni zahtjevi koji budu negativno ocijenjeni od strane tog odbora niti ne dođu do razine uprave ili nadzornog odbora.
Govoreći o rastu izravnih kreditiranja, iznesen je komentar na dostupnost kredita poduzetnicima, te je u tom smislu pozitivno ocijenjeno postupanje HBOR-a. U odnosu na direktne kredite, izneseno je i stajalište o kadrovskoj ekipiranosti za te poslove, budući da komercijalne banke imaju sve podatke, alate, analize, a i zaposlenici koji u bankama obavljaju taj posao su bolje plaćeni od onih u HBOR-u te su u odnosu na HBOR u prednosti, pa je u tom smislu posebno pozdravljen iskorak HBOR-a na tom području.
Članovi Odbora osvrnuli su se i udio plasmana preko financijskih institucija. U 2017. on je iznosio oko 52% te je zatražen podatak o trenutačnom kretanju, budući da neki pokazatelji govore da isti pada te da se poduzetnici sve više okreću izravno bankama. Predstavnici HBOR-a pojasnili su da HBOR nudi sve povoljnije kredite te da udio HBOR-a u investicijama raste. Za razliku od poslovnih banaka, klijenti HBOR-a su oni koji uzimaju kredite na duže rokove uz fiksne kamatne stope. Trend je rast izravnih kredita, što je ujedno i rast rizika, a kroz povijest HBOR-a to kretanje je bilo različito, od zanemarivog do inzistiranja na takvoj vrsti kreditiranja, ovisno o razdoblju. Konstatirano je da se trendovi financiranja mijenjaju, a HBOR nije fleksibilan u brzini donošenja odluka onoliko koliko su to komercijalne banke u promjeni kamatnih stopa te je iznesen prijedlog da se u tom smislu razmisli o mogućnosti fleksibiliziranja. U raspravi je također iznesena i sugestija za donošenje strategije direktnog kreditiranje i strategije upravljanja NPL-ovima, za koju je odgovoreno da je u pripremi. Pohvaljene su i nove mjere HBOR-a prema inovatorima.
U daljnjoj raspravi je posebno naglašena uloga HBOR-a, budući da je to institucija kojoj se obraćaju klijenti koji teško mogu drugdje dobiti kredit. Također, HBOR kreditira dio programa koji je naslonjen na programe ministarstava, a vezano za sredstva koja su namijenjena za točno određene programe, što treba imati i na umu i kod, primjerice, donošenja proračuna. Istaknuta je važnost HBOR-a u vremenu financijske krize te je izraženo mišljenje kako takve institucije treba sačuvati zbog njihove važnosti za poduzetnike, ali i za jedinice lokalne uprave i samouprave te je naglašeno da i dalje treba poticati programe HBOR-a. Članovi Odbora izrazili su podršku izvještajima, posebno naglasivši da je HBOR prepoznao važnost kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva (equity fondovi) te da je to institucija koja razumije probleme hrvatskog gospodarstva. Izneseno je opažanje da je dobit HBOR-a smanjena, dok je bruto izloženost porasla te je postavljeno pitanje radi li se u tom pogledu o sektoru brodogradnje te razmišlja li se o rezerviranju za brodogradnju za tekuću godinu.
Također, NPL-ovi iznose 12,3% te je izneseno mišljenje da je prodaja potraživanja dobar model. Nastavno na to, u raspravi je izneseno i mišljenje da je potrebno dobro odvagati sve okolnosti prije nego što se eventualno donese odluka o prodaji potraživanja, da treba dobro razmotriti pojedinačne sudbine malih poduzetnika, jer HBOR ima, primjerice, kredite poljoprivrednicima, mljekarima, od kojih su mnogi u NPL-u, te je u takvim slučajevima vrlo teško donijeti odluke o prodaji potraživanja. Ipak se radi o razvojnoj banci te se HBOR ne bi trebao uspoređivati s komercijalnim bankama, budući da se ne radi o istim funkcijama. Izraženo je stajalište da bi o eventualnoj prodaji potraživanja odluku trebao donijeti Nadzorni odbor, odnosno Vlada Republike Hrvatske, kao vlasnik HBOR-a.
Isto tako, u raspravi su se članovi Odbora osvrnuli i na organizaciju poslovanja HBOR-a. S obzirom na pet poslovnica na terenu, a uspoređujući to s poslovnim bankama, postavljeno je pitanje planira li se proširenje broja poslovnica, kao i povećanje broja zaposlenih, na što je odgovoreno da nijedno od navedenoga nije planirano, jer je to najskuplji dio poslovanja HBOR-a, već da se ide u smjeru što veće digitalizacije poslovanja.
Zaključno, u odnosu na namjere Europske komisije da HBOR potpadne pod Hrvatsku narodnu banku, postavljeno je pitanje inzistira li EK i dalje na tome, u kojem roku i koji je stav Republike Hrvatske o tome. Kako je rečeno, ne postoji službeni rok za odgovor na tu inicijativu, stav je Republike Hrvatske da se ne ide u tome smjeru, a ono što tom stajalištu ide u prilog jesu i rezultati procesa AQR-a. Izraženo je mišljenje da takvu inicijativu ne bi bilo dobro prihvatiti, jer to više onda ne bi bila razvojna nego komercijalna banka, te da HBOR, s obzirom na svoju ulogu u povijesti, treba ostati razvojna banka, jer se kroz vrijeme pokazalo da je pomagao kad bi tržište zamrlo, kao i da HBOR dobro obavlja svoj posao, što pokazuju i brojke, unatoč rizicima.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje
1. Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje
2. Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2017. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.