Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici, održanoj 28. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Marin Škibola, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 7. travnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/29, URBROJ: 50301-25/20-17-7, od 25. svibnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske podržava donošenje predloženog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj. Istim mišljenjem Vlada je podnijela amandmane na tekst Prijedloga zakona.
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je ovaj Prijedlog zakona nastao kao posljedica ugroze građana te se njime uređuju određeni kreditni i drugi odnosi nastali među sudionicima ugovora o kreditu sklopljenim s pravnim osobama sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, koje su na području Republike Hrvatske neovlašteno obavljale djelatnost kreditnog poslovanja bez dozvole nadležnih institucija za poslovanje, s ciljem zaštite građana. Onima koji su štetu već pretrpjeli potrebno je omogućiti pravni okvir za zaštitu interesa.
Predlagatelj je naglasio da je jedan od osnovnih problema taj što banke nisu provjeravali kreditnu sposobnost klijenata, a kako su krediti odobravani i u tim slučajevima, postavlja se pitanje motiva izdavanja kredita za koji se može pretpostaviti da bi mogao biti uzurpacija nekretnina, često na atraktivnim lokacijama. Naglašeno je da su na početku kamate bile 2%, a kasnije su se penjale i do 10%. Posebno je istaknut problem neinformiranja dužnika, kao i činjenica da se ne zna koliko je ukupno sklopljeno takvih ugovora o kreditu s kreditnim zadrugama iz Austrije, ali i drugih kreditnim institucijama koje nisu imale dozvolu nadležnih institucija za poslovanje. Prema podacima zadruga, 3000 je takvih ugovora sklopljenih s hrvatskim građanima, iako se pretpostavlja da se radi o znatno većem broju.
Kod spomenutih kredita radi se o jednostranim obrascima ugovora iz Austrije koji su potpisivani u Hrvatskoj, a novac je isplaćivan u gotovini, dok je tek vrlo mali broj korisnika kredita dobio uplate na bankovni račun. Isto tako, mnogi dužnici nisu niti dobili cjelokupan iznos kredita, iako se za isti terete. Predlagatelj je naglasio da su određeni neovlašteni vjerovnici s međunarodnim obilježjem iskoristili pravne praznine te su putem neovlaštenih posrednika uspostavili paralelni financijski sustav, kojeg su nadležna tijela propustila uočiti i poduzeti potrebne mjere, a država je porezno oštećena.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predloženi tekst zakona usklađen i usuglašen u suradnji s radnim tijelima nadležnih ministarstava. Dodao je da su u praksi primijećeni i određeni nedostaci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (stupio na snagu u rujnu 2015. godine) koji su otklonjeni ovim Prijedlogom zakona u odnosu na sve sudionike obveznopravnog odnosa, u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Ovim Zakonom definira se pravna situacija kad nastupa ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem. Takav ugovor je ništetan od datuma njegovog sklapanja (ex tunc) i ne proizvodi namjeravane pravne posljedice, što podrazumijeva njegovu retroaktivnu primjenu.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, ministar pravosuđa, istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske dala pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona, navodeći da predloženi amandmani Vlade ne mijenjaju karakter ni ciljeve zakona, već su uglavnom nomotehničkog karaktera.
U raspravi na Odboru predlagatelj je istaknuo da su svi amandmani koje je predložila Vlada Republike Hrvatske konstruktivni i poboljšavaju predloženi tekst zakona te će kao takvi svi biti od strane predlagatelja prihvaćeni. Članovi Odbora pozdravili su donošenje ovakvog zakona, ističući da on ide u korist građana te da država treba brinuti o svojim građanima i zaštititi ekonomski slabiju stranu, uklanjajući na ovaj način ekonomske neravnoteže, a imajući u vidu da je utvrđeno puno razloga za ništetnost navedenih ugovora.
Izraženo je stajalište i da treba imati na umu da se radi o poslovno sposobnim građanima koji su uzimali kredite, a svaki pojedinac treba ozbiljno pristupiti procjeni može li vraćati kredit te bi na to građane trebalo upozoravati i educirati, kako u konačnici država ne bi trebala popravljati nastalu štetu. Iako kreditne zadruge nisu poštovale određene zakonitosti tržišne ekonomije, proizlazi da ih nisu poštovali ni građani, budući da su uzimali kredite znajući da nisu kreditno sposobni, a neki su čak bili i nezaposleni. S tim u vezi, izraženo je mišljenje da postoje institucije, prije svega regulatori, koje trebaju zaštititi građane koji su u dobroj vjeri potpisivali te ugovore, jer je riječ o kreditnim institucijama iz druge države, budući da je prekršen čitav niz zakona i pravila.
Skrenuta je pozornost da regulatori snose odgovornost te su pozvani da se istraži poslovanje takvih kreditnih ureda koji još djeluju u Republici Hrvatskoj, kako bi se građani zaštititi od budućih prijevarnih radnji. Također, zatraženo je pojašnjenje posluju li te zadruge i dandanas po zakonima Republike Austrije, koliko je takvih kredita isplaćeno i koliko ih je vraćeno, odnosno koliko ih se ne vraća, te koje su pravne posljedice zakona za Republiku Hrvatsku. Što se tiče otplaćenosti kredita, određeni broj njih otplaćen je kroz nagodbe, s tim da ne postoji podatak da je ijedan kredit redovno, kroz otplatni plan zatvoren. Kako je rečeno, zbog nepoznatih formula za uvećanje glavnica i preračunavanje kamata te drugih podataka do kojih korisnici kredita nisu mogli doći, kredite u praksi nije bilo ni moguće otplatiti.
Postavljeno je pitanje potpisivanja, odnosno sklapanja takvih, nedefiniranih ugovora, međutim, kako se radilo o zadrugama koje su isticale RBA predznak, građani nisu sumnjali u te institucije. Kako je rečeno, građani su bili prisiljeni uzimati financijska sredstva kod takvih institucija jer to nisu bili u mogućnosti učiniti putem domaćih financijskih institucija. Izraženo je mišljenje i da su sudovi trebali drugačije reagirati po ovom pitanju, na način da preispituju prirodu sklopljenih ugovora.
Pravnih posljedica za Republiku Hrvatsku nema, jer se radi o ništetnosti, koja djeluje ex tunc (od trenutka sklapanja) i znači da pravnog posla, odnosno ugovora nije ni bilo te svaka strana vraća drugoj strani ono što je primila u tom pravnom poslu. Prema ovom Prijedlogu zakona, ništetnost se ne odnosi na one ugovore koji su ispunjeni. Kad je riječ o već ovršenim građanima, kao i ako je ovršena nekretnina već dalje prodana, građanima je na raspolaganju institut naknade štete od druge strane, a vlasništvo će moći vratiti oni građani koji su izgubili nekretninu koja se nalazi u vlasništvu neovlaštenog vjerovnika, ako nisu izašli iz posjeda.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) podržao donošenje
Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.