Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola

Poziv na sudjelovanje

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 13. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se održati 20. travnja 2026. godine, s početkom u 12 sati.

Tema rasprave na ovogodišnjoj Simuliranoj sjednici je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine koju će učenici koji dolaze iz srednjih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske razmatrati kao Prijedlog Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.

Na Simuliranoj sjednici ove školske godine postojeća Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine („Narodne novine“ 36/2024) koju je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. ožujka 2024. godine poslužit će kao podloga za raspravu i postaje prijedlog strategije u proceduri, a učenici - zastupnici će simulirati rad sjednice Sabora, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, sve do odlučivanja/glasovanja o donošenju Strategije.

Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima (Odbor za obitelj, mlade i sport; Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu; Odbor za informiranje, informatizaciju i medije i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu) te na sjednici Sabora – učenici će na neposredan način usvojiti znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona i drugih akata koje donosi Sabor, što predstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među najmlađim biračima – srednjoškolcima.

Svi učenici-sudionici Simulirane sjednice dobit će pohvalnice, a njihovi mentori i škole zahvalnice.

Upute mentorima za pripremu učenika

Izvori učenja:

Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014)

Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.)

Poslovnik Simulirane sjednice za učenike srednjih škola

Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (NN 36/2024)

Prijedlog Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine

Dodatni izvori učenja:

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/2021)

Zaključci Vijeća Europske unije pod nazivom „Demografski izazovi - put naprijed“

Rok prijave
Prijave za sudjelovanje primaju se od 12. siječnja do 30. siječnja 2026. na adresi elektroničke pošte: simulirana-sjednica@sabor.hr 

Povjerenstvo za provedbu Simulirane sjednice razmotrit će pristigle prijave i obavijestiti mentore o izabranim govornicima najkasnije do 6. ožujka 2026. godine.

Povjerenstvo će razmatrati pristigle prijave (govore) prema sljedećim kriterijima:
-    Preglednost u analizi razmatrane odredbe Strategije (po dijelovima, glavama i poglavljima) 
-    Inovativnost u prijedlozima za poboljšanje 
-    Jasnoća u obrazloženju prijedloga i potkrijepljenost prijedloga konkretnim primjerima
-    Poštivanje zadanog vremena za izlaganje (trajanje govora)

Obrazac za prijavu       Obavijest o zaštiti privatnosti

Upute za prijavu

Sastavni dio prijave je ispunjen evaluacijski obrazac s opisom pripremnih aktivnosti učenika u školi (u svim stavkama) za Simuliranu sjednicu, zaključno s prijedlogom izlaganja/govora u dvije kategorije:
•    Kategorija A – pojedinačno izlaganje (iz saborske klupe) u trajanju do 3 minute maksimalno 
•    Kategorija B – izlaganje u ime kluba zastupnika ili nadležnog odbora (saborska govornica), u trajanju do 5 minuta maksimalno

Napomena: 
Da bi prijava škole bila valjana mora sadržavati u jednoj e-poruci tri prijedloga govora, i to jedan govor u kategoriji B i dva govora u kategoriji A. 
Iznimno, dozvoljene su prijave s manjim brojem prijedloga govora.  

Obrazloženje teme rasprave 13. simulirane sjednice

Temeljne smjernice za izradu Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22.) propisano je da „Nacionalnu razvojnu strategiju, višesektorske i sektorske strategije donosi Sabor“ i to kao dugoročne akte strateškog planiranja, tako i Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) donio je Hrvatski sabor na sjednici 14. ožujka 2024. godine.

Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine prvi je akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove izrađen nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Strategija ne sadrži konkretne mjere već postavlja strateške ciljeve i smjernice kojima se predlaže smjer djelovanja javnih politika, a u svrhu ostvarenja strateških ciljeva.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo je do znatnih promjena u demografskim i makroekonomskim okolnostima, kao i u čimbenicima koji utječu na temeljne demografske i ekonomske procese u Republici Hrvatskoj.

Otvaranje europskog tržišta rada hrvatskim državljanima snažno je promijenilo migracijske procese, a time posljedično djelovalo i na ukupan broj živorođenih u zemlji.

Zaključci Vijeća Europske unije pod nazivom „Demografski izazovi – put naprijed“ uzeti su u obzir pri izradi Strategije jer nepovoljni demografski trendovi u Republici Hrvatskoj nisu samo rezultat unutarnjih društvenih i ekonomskih procesa i odnosa, već ih treba razmotriti i u europskom i globalnom kontekstu.

Razlozi donošenja Strategije i ključni prioriteti

Demografska situacija u Republici Hrvatskoj između dvaju popisa stanovništva 2011. i 2021. obilježena je depopulacijom i starenjem stanovništva. Depopulacija je bila neujednačena po regijama, a najviše je pridonijelo iseljavanje nakon pristupanja EU mlađe populacije što je u konačnici dovelo i do manjeg broja rađanja djece. Starenje stanovništva postalo je također izazov, a potaknuto je niskim brojem rođenih i iseljavanjem mladih kao i sve dužim očekivanim trajanjem života. Nadalje, suvremeni način života i rada rezultirao je nižim stopama fertiliteta zbog usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza. Stoga je jedan od trendova odgađanje rađanja za stariju životnu dob. Naposljetku, ulaskom u EU broj useljenika u RH počeo je rasti povećanjem broja dozvola za zapošljavanje stranaca.

Stoga populacijska politika u sinergiji s drugim javnim politikama Republike Hrvatske do 2033. godine treba stvoriti povoljne uvjete za obitelji i mlade uzimajući u obzir njihove različite potrebe kako bi se uskladio obiteljski i poslovni život. Istovremeno, treba smanjiti razmjere emigracije, a pojačati povratne migracije recentnih iseljenika i dijaspore, ali i imigraciju stranih državljana u skladu s ekonomskim potrebama države i društva. Nadalje, treba iznaći i najprimjereniji način integracije doseljenika u hrvatsko društvo osiguravajući im kvalitetne uvjete za rad i život u novoj sredini. Također, poticajnim mjerama javnih politika i ciljanim ulaganjima cilj je smanjiti regionalne nejednakosti, što će rezultirati boljom kvalitetom života stanovnika u ruralnim područjima i poticanjem stanovništva na skrb o svom zdravlju čime bi se smanjio prijevremeni mortalitet  i omogućilo zdravo starenje.

Svrha donošenja Strategije

Demografska revitalizacija prepoznata je kao ključno nacionalno pitanje za budući razvoj zemlje koja zahtijeva razmišljanje o brojnim mjerama, aktivnostima i intervencijama koje treba osmisliti i provesti, a koje zahtijevaju suradnju između različitih tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave. Također, naglašava se potreba za podizanjem svijesti o razmjerima demografskih promjena i njihovim posljedicama za društvo. Fokus Strategije na ključnim je ciljevima koji trenutačno imaju najveću važnost za ostvarivanje pozitivnih demografskih trendova ili barem za zaustavljanje odnosno ublažavanje negativnih.

Načela na kojima se temelji Strategija

Stanovništvo je najvažniji resurs kojim država raspolaže, a iako su demografski izazovi prisutni u svim državama Europske unije, u Republici Hrvatskoj su posebno izraženi te je stoga potrebno pronaći načine da se Republika Hrvatska s njima suoči i da im se prilagodi, kako bi postala kvalitetnije i poželjnije mjesto za život sadašnjih i budućih stanovnika. Tome je nužno pristupiti strateški, izradom višesektorske nacionalne strategije na području demografskog razvoja. Svrha ovog dokumenta jest oblikovati strateške ciljeve demografske revitalizacije te definirati ključna područja intervencije za utjecanje na prognozirani demografski razvoj zemlje.

Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine dugoročni je akt strateškog planiranja koji ima za cilj podržati provedbu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Upravo su demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji definirani Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine kao strateški cilj 6.

Prioritetna su područja politika za strateški cilj 6 iz Nacionalne razvojne strategije:

1. Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelji
2. Jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva
    

Ključna područja intervencije

Sadašnje i očekivane demografske promjene zahtijevaju usvajanje i provedbu demografske strategije koja će se usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za djecu i mlade, prilagodbu brojnih javnih politika demografskim izazovima posebice na području obiteljske politike, mirovinske politike, obrazovanja i zdravstva, poticanje visoke razine zaposlenosti, poboljšanje zdravlja populacije, postupno produljenje radnog vijeka u skladu s produljenjem očekivanog trajanja života uz podršku aktivnom i zdravom starenju, snažniju povezanost s hrvatskom dijasporom, te ciljanu integraciju imigranata u hrvatsko društvo i kulturu.

Kako bi se postigla demografska održivost, potrebno je koncipirati sveobuhvatnu populacijsku politiku koja objedinjuje mjere brojnih javnih politika i koja će se provoditi prvenstveno kroz:

• obiteljsku politiku koja će podržavati ravnopravno i odgovorno roditeljstvo radi povećanja kvalitete života obitelji te smanjenja razlike između željenog i ostvarenog broja djece

• migracijsku politiku koja će pridonijeti uravnoteženim migracijskim kretanjima u skladu s potrebama tržišta rada i društva. Poseban naglasak bit će stavljen na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili nakon ulaska u Europsku uniju te na hrvatsku dijasporu.

Strateški ciljevi i aktivnosti koje se Strategijom planiraju provesti

Upravo s obzirom na sve navedeno, dva su osnovna strateška cilja definirana u Strategiji: 1.) poticajno okruženje za obitelji i mlade i 2.) uravnotežena mobilnost stanovništva, koji su utemeljeni na Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., hijerarhijski najvišem aktu strateškog planiranja u ovom desetljeću.

Strateški cilj 1.) usmjeren na izgradnju poticajnog okruženja za obitelji i mlade fokusirat će se na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena te stvaranje uvjeta koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije.

Strateški cilj 2.) usmjeren na uravnoteženu mobilnost stanovništva poticat će ravnomjerniji lokalni razvoj koji će privlačiti migraciju u trenutno nedovoljno naseljena područja, te stvoriti uzajamnu vezu između lokalnog razvoja i migracije, tako da jedno podupire drugo.

Kako bi se bolje iskoristio potencijal rastućeg broja starijih osoba, važno je stvoriti uvjete za aktivno i dostojanstveno starenje, veću uključenost starijih u društveni i ekonomski život, njihovu bolju zdravstvenu i financijsku sigurnost te jačanje međugeneracijskih odnosa u svrhu povećanja kvalitete života starijih osoba.

Depopulacija i starenje stanovništva najviše utječu na periferne i ruralne dijelove Republike Hrvatske. Kako bi se smanjile socioekonomske nejednakosti u depriviranim regijama i omogućio opstanak života u ruralnim sredinama, potrebno je upravljati migracijskim tokovima u skladu s potrebama države i društva.

Analiza demografskih trendova u Republici Hrvatskoj

Razvoj hrvatskog stanovništva u posljednjih je nekoliko desetljeća obilježen određenim demografskim trendovima i značajkama, kao što su depopulacija, nizak fertilitet, rast očekivanog trajanja života, iseljavanje, porast broja stranih radnika i azilanata, stabilna unutarnja migracija, ubrzano starenje stanovništva, promjene u obiteljskim strukturama, rast razine obrazovanja, rast stope zaposlenosti te očekivani pad broja stanovnika do sredine stoljeća.

Depopulacija

Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj počeo se smanjivati od 1991., što je potaknuto Domovinskim ratom i prijelazom iz planskog gospodarstva u tržišno. Od Popisa 1991. do Popisa 2021., broj stanovnika smanjio se za više od 900.000, spustivši se na 3,87 milijuna. Republika Hrvatska se u posljednja tri desetljeća suočila s gubitkom od oko 23 % svoje populacije, što je svrstava na peto mjesto po veličini demografskog pada među zemljama Europske unije, nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske.

Negativna neto migracija, odnosno iseljavanje je glavni razlog depopulacije od 1991. No, u novije vrijeme negativan prirodni prirast sve više doprinosi smanjivanju broja stanovnika. Broj umrlih u Republici Hrvatskoj u posljednjih četrdeset godina vrlo je stabilan i kreće se prosječno na razini od oko 52.000. S druge strane, broj živorođene djece u Republici Hrvatskoj u konstantnom je padu i trenutačno je na najnižoj razini od kraja Drugoga svjetskog rata

Uzrok procesa starenja stanovništva nisu samo nizak broj rođenih i iseljavanje mladih, već i sve duže očekivano trajanje života. Iako očekivano trajanje života raste, hrvatsko stanovništvo još uvijek ima iznadprosječne razine mortaliteta koje su sprječive i izlječive, a proizlaze i iz rizičnih zdravstvenih ponašanja.

Nizak fertilitet

Ako se promatra samo broj živorođenih u odnosu na broj umrlih, može se zaključiti da je stopa fertiliteta u Republici Hrvatskoj izrazito niska. Međutim, ako se koristimo mjerom pod nazivom totalna stopa fertiliteta, koja pokazuje prosječan broj djece koju će žena roditi tijekom svojega reproduktivnog razdoblja, onda Republika Hrvatska u odnosu na druge države članice ima natprosječno višu stopu rodnosti (totalna stopa fertiliteta u Republici Hrvatskoj 2021. iznosila je 1,58, a u Europskoj uniji 1,53).

Osim niske stope fertiliteta, u Republici Hrvatskoj postoji izražen trend odgađanja rađanja za kasniju dob. Prosječna starost majke pri prvom porodu u kontinuitetu raste od sredine 1980-ih, kada je iznosila oko 23,5 godina, a u 2021. godini prosječna prvorotkinja bila je skoro šest godina starija.

U narednim godinama broj živorođenih u Republici Hrvatskoj ovisit će o dva glavna demografska činitelja: daljnjem povećanju prosječne dobi majki pri prvom porodu i smanjenju broja žena u reproduktivnoj dobi. Prema popisu stanovništva iz 2021. broj žena u dobi od 15 do 49 godina u Republici Hrvatskoj smanjio se za 30 % u odnosu na popis iz 1991., a očekuje se da će se taj trend nastaviti i do sljedećeg popisa stanovništva.

Rast očekivanog trajanja života

Očekivano trajanje života pri rođenju jedan je od temeljnih pokazatelja općeg zdravlja stanovništva i kvalitete života u društvu. Prema Eurostatovim podacima za 2021., očekivano trajanje života u Republici Hrvatskoj i dalje je znatno ispod prosjeka Europske unije unatoč povećanju koje je zabilježeno u posljednja dva desetljeća. Osim toga, Republika Hrvatska je daleko od zemalja u kojima se živi najduže.

Važno je napomenuti da se očekivano trajanje života razlikuje među spolovima. Konkretno, očekivano trajanje života za muškarce u Republici Hrvatskoj iznosi 73,6 godina, što je za 3,6 godina manje od prosjeka Europske unije. Očekivano trajanje života za žene 2021. iznosilo je 79,8 godina, što je za 6,2 godine više od pandana za muškarce.

U Republici Hrvatskoj se redoslijed smrtnosti prema uzrocima poklapa s prosjekom Europske unije, ali stope smrtnosti znatno su veće. Visoke stope smrtnosti od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i vanjskih uzroka uglavnom se pripisuju iznadprosječnoj prevalenciji rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, konzumacija alkohola i pretilost uzrokovana neadekvatnom prehranom.

Iseljavanje

Migracijski procesi imali su važnu ulogu u demografskom razvoju Republike Hrvatske tijekom 20. stoljeća, a i danas u 21. stoljeću nastavljaju biti bitan čimbenik u promjeni broja stanovnika.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. godine zabilježen je nagli porast broja odseljenih osoba, a prema procjenama Eurostata, trenutačno u državama članicama Europske unije te u Švicarskoj, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu živi više od 600.000 hrvatskih državljana.

Službena hrvatska statistika pokazuje da je kulminacija emigracijskog vala zabilježena 2017. nakon čega se taj trend preokrenuo, no taj vrhunac vjerojatno se dogodio nešto ranije, s obzirom na to da službeni njemački statistički zavod bilježi najveći broj doseljenih hrvatskih državljana tijekom 2015. i 2016.

Najveći broj odseljenih osoba pripada dobnoj skupini između 20 i 39 godina, no primjećuje se znatan broj odseljenih osoba i u dobi od 40 do 64 godine, što se odnosi na oba spola. Ipak, među emigrantima prevladavaju muškarci u prosječnom omjeru 55:45.

Strani radnici i azilanti

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, promijenio se profil useljenika i počeo je postupan rast broja useljenika. U prvom razdoblju nakon pristupanja EU polovica useljenika imala je hrvatsko državljanstvo, dok je nakon 2018. taj broj znatno pao, te preko 70 % useljenika ima strano državljanstvo. Pritom, doseljavanje se koncentrira prema dobnoj skupini od 20 do 39 godina i uglavnom u korist muškaraca. U posljednjih nekoliko godina omjer doseljenih prema spolu iznosio je 75:25 u korist muškaraca.

Od ukupnog broja stranih državljana koji su se doselili u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2018. do 2021., više od 85 % dolazi iz zemalja koje nisu članice Europske unije, pri čemu najviše ljudi dolazi iz susjednih zemalja, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. U razdoblju od 2018. do 2021. među top 15 zemalja doseljenika našle su se i zemlje iz Azije, poput Nepala, Indije i Filipina, što će zahtijevati snažniju integracijsku politiku ako se ti ljudi odluče na trajniji ostanak. Do 30. studenoga 2023. izdano je 160.464 dozvola za boravak i rad, najviše za državljane Bosne i Hercegovine (36.012), Srbije (22.976), Nepala (20.899), Indije (14.317) i Sjeverne Makedonije (12.927).

U Hrvatskoj su prisutni i tražitelji međunarodne zaštite. Od 2013. do kraja 2022. zatraženo je više od 24.000 zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, a odobren je 851 azil i 106 supsidijarnih zaštita, što je nešto manje od 4 % ukupnog broja zahtjeva. Rat u Ukrajini pokrenuo je nova izbjeglička kretanja te je 2. ožujka 2022. Europska komisija aktivirala odredbu o privremenoj zaštiti za ukrajinske izbjeglice u svim državama članicama EU. U Hrvatskoj je 2022. bilo registrirano 21.640 ukrajinskih izbjeglica.

Stabilna unutarnja migracija

Što se tiče unutarnje migracije, broj preseljenja u Hrvatskoj bio je prilično konstantan u posljednjih pet godina, osim u pandemijskoj 2020. Godišnje se u prosjeku selilo oko 72.000 ljudi unutar zemlje, pri čemu je oko 20 % selidbi bilo unutar istog naselja, a oko 40 % između gradova/općina unutar iste županije, te još oko 40 % između različitih županija. Analiza dobno-spolnog profila unutarnjih migranata u Republici Hrvatskoj pokazuje da je intenzitet preseljenja najmanji kod dobne skupine od 10 do 19 godina, a najveći u dobi od 25 do 34 godine, pri čemu se žene češće sele unutar zemlje nego muškarci.

Ubrzano starenje stanovništva

Tijekom proteklih desetljeća glavna tendencija u evoluciji dobne strukture hrvatskog stanovništva bila je starenje. Broj stanovnika mlađih od 65 godina bio je 2021. manji za oko milijun i 150.000 u odnosu na 1991., dok se broj stanovnika u dobi od 65 godina i starijih povećao za oko 315.000. Promjene u demografskim procesima utjecale su na dobnu strukturu stanovništva pa se u razdoblju od 1991. do 2021. udio starije populacije povećao s 11,8 % na 22,5 %, dok se udio djece mlađe od 15 godina smanjio s 19,7 % na 14,3 %. Od 1991. do 2021. indeks starenja (broj stanovnika u dobi od 65 godina i starijih na 100 mlađih od 15 godina) naglo je porastao, sa 60 na 157, a medijalna dob stanovništva povećala se s 36 na 45 godina. Ovi podaci potvrđuju tezu o ubrzanom demografskom starenju u Hrvatskoj tijekom posljednja tri desetljeća u odnosu na desetljeća prije 1991.

Promjene u obiteljskim strukturama

U Republici Hrvatskoj su se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća dogodile znatne promjene u strukturi obitelji i kućanstava, među kojima je jedna od ključnih odgoda procesa formiranja vlastitog kućanstva i obitelji. Prema podacima istraživanja Statistika Europske unije o dohotku i životnim uvjetima prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom znatno se povećala u posljednja dva desetljeća, čak za pet godina. Prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma za mlade osobe u dobnoj skupini 18 – 34 iznosila je 28,3 godine (30,2 godine za muškarce i 26,5 godina za žene) 2002., a do 2021. porasla je na 33,3 godine (34,9 godina za muškarce i 31,8 godina za žene). Prema Popisu stanovništva iz 2021. 67,3 % muškaraca u dobi od 25 do 34 godine nije bilo oženjeno dok je u istoj dobnoj skupini 50,6 % žena bilo neudano.

Prosječna dob pri ulasku u prvi brak 2001. iznosila je 28,5 godina za muškarce i 25,4 godine za žene. Međutim, do 2020. prosječna dob pri ulasku u prvi brak povećala se na 31,3 godine za muškarce i na 28,8 godina za žene. Totalna stopa sklapanja prvog braka važan je pokazatelj o preferencijama stanovništva u pogledu braka. Prema nedavnim podacima u Republici Hrvatskoj će se oko 67 % muškaraca i oko 72 % žena tijekom života vjenčati. S druge strane, totalna stopa razvoda pokazuje udio brakova koji se u određenoj kalendarskoj godini razvedu. U Republici Hrvatskoj je totalna stopa razvoda dosegnula svoj maksimum 2016., kada je iznosila 0,29, što znači da se za 29 % brakova sklopljenih u toj godini do 35. godišnjice može očekivati razvod. Od 2002. do 2016. godine totalna stopa razvoda udvostručila se, a nakon 2016. počela je padati i 2020. iznosila je 0,22.

U Republici Hrvatskoj se sve više djece rađa izvan braka, posebno prvorođene. Udio živorođenih izvan braka 2022. iznosio je 24,8 %, dok je udio prvorođenih izvan braka iznosio 32,9 %. To su najviše vrijednosti od 1950. Unatoč neprekidnom rastu udjela živorođenih izvan braka u Republici Hrvatskoj od 2000-ih, udio i dalje spada među najniže u Europskoj uniji, a manji udio djece rađa se izvan braka samo u Grčkoj i Cipru. U prosjeku, u državama članicama Europske unije oko 43 % djece rađa se izvan braka.

Prema Popisu stanovništva iz 2021. najveći udio obiteljskih kućanstava u Republici Hrvatskoj bračni su parovi s djecom mlađom od 25 godina, i oni čine 35,1 % svih obiteljskih kućanstava. Bračni parovi bez djece čine 27,5 % svih obiteljskih kućanstava i radi se većinom o starijim osobama čija djeca više ne žive u roditeljskom domu. Izvanbračni parovi čine 6,1 % ukupnog broja obiteljskih kućanstava. Kućanstva s ocem i djetetom ili majkom i djetetom čine 3,6 % odnosno 16,2 % svih obiteljskih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

Prema veličini obiteljskih kućanstava, najviše je kućanstava s dvije osobe (44,7 % ukupnog broja obiteljskih kućanstava), dok su kućanstva sa šest ili više članova u manjini (manje od 2 % ukupnog broja obiteljskih kućanstava). U Republici Hrvatskoj je 2021. prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo 399.075 neobiteljskih – samačkih kućanstava. Od toga, polovica (201.673) bila su samačka kućanstva u kojima su živjele starije osobe (u dobi od 65 i više godina).

Rast razine obrazovanja

Obrazovna struktura stanovništva važna je sociodemografska karakteristika koja može imati znatan utjecaj na osnovne demografske procese. U Republici Hrvatskoj udio i broj osoba s osnovnim obrazovanjem ili bez škole smanjuje se među generacijama. Iz popisa u popis, sve je manje stanovnika koji su slabo obrazovani. U starijim generacijama (65 i više godina), postoji znatno veći broj žena u najnižoj obrazovnoj kategoriji, ali čak i među njima dolazi do smanjenja udjela žena s niskim stupnjem obrazovanja. Promjene u smislu većeg obrazovanja žena posebno su vidljive kod mlađih generacija, u dobi od 20 do 34 godine, u kojima se udio niskoobrazovanih smanjio u 2021. na manje od 5 %.

Osim toga, još je jedna bitna promjena povećanje udjela osoba s visokim obrazovanjem u svim dobnim skupinama i kod oba spola. Ipak, nadmoć visokoobrazovanih žena osobito je vidljiva u dobnoj skupini 25 – 34, u kojoj je 2021. svaka druga žena bila visokoobrazovana, dok je taj udio kod muškaraca znatno niži, i tek svaki treći ima više ili visoko obrazovanje. U Republici Hrvatskoj je zabilježen znatan porast udjela majki s visokim obrazovanjem tijekom posljednjih trideset godina, koji će uskoro premašiti druge obrazovne skupine žena po broju rođene djece.

Rast stope zaposlenosti

Struktura ekonomske aktivnosti hrvatskog stanovništva varira prema dobi. U dobnoj skupini od 15 do 29 godina od 1991. do 2011. smanjivao se broj zaposlenih, a povećavao broj osoba koje se obrazuju, dok se broj nezaposlenih u toj dobnoj skupini smanjivao. Kod populacije srednje dobi (30 – 64 godine) 1991. među ženama je bio velik udio onih koje su se bavile obvezama u kućanstvu, ali njihov se broj s vremenom smanjio. U Popisu 2001. kod muškaraca i žena srednje dobi vidljiv je velik udio onih koji su ostali neaktivni ili su u prijevremenoj mirovini. Stopa zaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je niska od 1991. do 2011. u svim dobnim skupinama, posebno među ženama i u starijoj populaciji.

Stope zaposlenosti žena u Republici Hrvatskoj u dobi od 25 do 54 godine od 2006. do 2021. prema broju djece i razini obrazovanja pokazuju da su žene s višim obrazovanjem, u usporedbi sa ženama sa srednjim i nižim obrazovanjem, imale veće stope zaposlenosti u svim godinama i bez obzira na broj djece. Stopa zaposlenosti visokoobrazovanih majki u Republici Hrvatskoj jedna je od najviših u Europskoj uniji, bez obzira na broj djece. Žene sa srednjim i nižim obrazovanjem imaju niže stope zaposlenosti u odnosu na europski prosjek. Općenito, uočljiv je porast stope zaposlenosti tijekom vremena kod svih skupina žena. Danas otprilike 80 posto živorođene djece ima majku koja je bila zaposlena prije poroda, dok samo 6 posto djece ima majku koja nije aktivna na tržištu rada. Za usporedbu početkom 1990-ih svako treće novorođeno dijete rodila je žena koja je bila uzdržavana od strane svog partnera. Stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 25 do 54 godine u Republici Hrvatskoj je u posljednjih 15 godina porasla, posebno za očeve. Najviša stopa zaposlenosti bila je za muškarce s dvoje djece, a najniža za one bez djece.

Pad broja stanovnika do sredine stoljeća

Projekcije hrvatskog stanovništva do 2050. izrađene su u četiri scenarija. Svi scenariji predviđaju pad broja stanovnika u Hrvatskoj, no veličina pada među scenarijima varira.

Scenarij 1 rezultira najbržim padom broja stanovnika. U scenariju 2, koji pretpostavlja ciljani porast fertiliteta na 1,80 do 2033. i daljnji porast na 2,10 do 2050., pad broja stanovnika manje je izražen, dok je u dvama scenarijima koji pretpostavljaju znatniji priljev migranata u Republiku Hrvatsku (scenariji 3 i 4) pad broja stanovnika najmanje izražen.

Pod pretpostavkama iz četiriju scenarija mijenjaju se i odabrani demografski pokazatelji. Svaki scenarij predviđa povećanje medijalne dobi stanovništva i povećanje udjela stanovništva u dobi od 65 i više godina, no intenzitet varira među scenarijima. Medijalna dob stanovništva najsporije će rasti pod pretpostavkama iz scenarija 2, odnosno pod pretpostavkom rasta fertiliteta. Scenarij 2 ujedno je jedini od četiriju scenarija koji predviđa veći udio stanovništva u dobi 0 – 14 u 2050. nego u baznoj 2022. Udio stanovništva u radnoj dobi (15 – 64) u svim scenarijima pada, ali najmanje u scenarijima koji predviđaju stalan i veći neto priljev migranata (scenarij 3 i scenarij 4).

Vizija Strategije »Hrvatska otporna na demografske izazove«

Populacijska politika Republike Hrvatske koja će omogućiti demografsku otpornost i biti održiva, sveobuhvatna i međusektorski integrirana, te koja će pridonositi blagostanju svih dobnih skupina i smanjenju regionalnih nejednakosti, ujedno je vizija Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.

Ostvarenjem te vizije, do 2033. godine u Republici Hrvatskoj:

• stvorit će se povoljni uvjeti za obitelji i mlade, uzimajući u obzir njihove različite potrebe poput: fleksibilnih radnih uvjeta kako bi se uskladio obiteljski i poslovni život, sustavne podrške roditeljstvu kao što su rodiljni, roditeljski i očinski dopust, financijskih potpora, poreznih olakšica i naknada obiteljima s malodobnom djecom, pristupačne zdravstvene skrbi, stambenog zbrinjavanja, uključujući priuštivo stanovanje za obitelji i mlade, što je sve ključno za poboljšanje kvalitete života.

• stvorit će se sustav privlačenja ljudskih resursa, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo. Razmjeri emigracije smanjit će se, a aktivnije će biti povratne migracije recentnih iseljenika i dijaspore, kao i imigracija stranih državljana u skladu s ekonomskim potrebama države.

• poticajnim mjerama javnih politika i ciljanim ulaganjima smanjit će se regionalne nejednakosti, što će rezultirati boljom kvalitetom života na ruralnim područjima.

• stanovnici će se aktivnije brinuti o svojem zdravlju. Kontinuirano će se provoditi aktivnosti koje pomažu očuvanju i jačanju zdravlja svih dobnih skupina stanovništva, čime će se smanjiti prijevremeni mortalitet, te omogućiti zdravije i aktivnije starenje.

Ovom Vizijom Strategije želi se pozicionirati Hrvatsku otpornu na demografske izazove. Analizom demografskih trendova u posljednjem međupopisnom razdoblju između dvaju popisa stanovništva 2011. i 2021. pad broja stanovnika koji je na državnoj razini iznosio oko 10 posto pojavio se u svim hrvatskim županijama. Najveći pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj je depopulacija dosegnula 20 posto, dok je najmanji pad imao Grad Zagreb od 3 posto.

U Hrvatsku se u posljednjih nekoliko godina doseljava sve više stranih radnika, uglavnom muškaraca koji se zapošljavaju u različitim granama gospodarstva, ali za sada ne dolazi do trajnog naseljavanja i spajanja obitelji. Obiteljska struktura u Hrvatskoj također se mijenja. Sve je više djece rođene izvan braka, povećava se prosječna dob pri sklapanju prvog braka i rađanju prvog djeteta, a brakovi i partnerstva nestabilniji su nego prije. Mlađe stanovništvo, osobito žene, sve se češće odlučuju za neki oblik tercijarnog obrazovanja, a stopa nezaposlenosti znatno se smanjila, velikim dijelom i zbog iseljavanja nakon ulaska u EU. Svi relevantni scenariji kretanja broja stanovništva u idućim desetljećima predviđaju daljnji pad broja stanovnika u Hrvatskoj te još stariju dobnu strukturu. Stoga je ključno da Hrvatska razvije i provede učinkovite politike koje će omogućiti demografsku održivost, s ciljem ublažavanja pada broja stanovnika i zaustavljanja daljnje erozije dobne strukture, posebno u slabije razvijenim krajevima zemlje.

PROVEDBA STRATEGIJE

Uspješnost provedbe Strategije odnosno ostvarenje strateških ciljeva u razdoblju do 2033. godine sustavno će se pratiti analizom i usporedbom ostvarenih vrijednosti odabranih pokazatelja učinka Strategije.

Tijela državne uprave i općine, gradovi i županije, u roku od tri mjeseca nakon donošenja Strategije, imenovat će koordinatore za provedbu Strategije. Tijela koja su odgovorna za provedbu Strategije svake godine dostavljat će podatke o provedbi iz svoje nadležnosti Ministarstvu demografije i useljeništva kako bi se pripremilo godišnje izvješće o provedbi. Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o provedbi strategije za prethodnu godinu do 30. svibnja tekuće godine. U skladu s tim, Ministarstvo će koordinirati provedbu Strategije te organizirati periodičke sastanke s nositeljima provedbe. Važnu ulogu ima Vijeće za demografsku revitalizaciju RH kao koordinativno tijelo hrvatske Vlade koje ima zadaću usmjeravati, pratiti, koordinirati, davati preporuke i donositi zaključke u vezi s donošenjem i provedbom Strategije demografske revitalizacije.

Posljednji pokazatelji iz Godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. g., za 2023. g.

Hrvatski sabor je 10. lipnja 2025. raspravljao o Godišnjem izvješću o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. g., za 2023. godinu.

Govoreći o napretku u provedbi strateškog cilja 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 2023. zabilježen nastavak negativnih demografskih trendova. Ukupno je zabilježeno 32.170 živorođenih i 51.275 umrlih, uz negativan prirodni priraštaj od 19.105 stanovnika. Broj živorođene djece pao je za 5,1 posto te je rođeno 1.713 djece manje nego u 2022. Zabilježeno je i smanjenje stope totalnog fertiliteta u 2023. na 1,46 (1,53 u 2022.),što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1) te je jednako stopi fertiliteta na razini EU-a (1,46 u 2022.).

U 2023. ukupno je 39.218 osoba iz Hrvatske odselilo u inozemstvo, dok je u istoj godini ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva u Hrvatsku iznosio 69.396 osoba uz pozitivan migracijski saldo od 30.178 stanovnika, što predstavlja najviši migracijski saldo u zadnjih 20 godina. U 2023. iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 15,6 posto hrvatskih državljana i 84,4 posto stranaca, a iz Hrvatske se odselilo 64,8 posto hrvatskih državljana i 35,2 posto stranaca.

Upravo s ciljem suočavanja s demografskim izazovima te pronalaženja rješenja, u 2023. godini je izrađen prijedlog Strategije demografske revitalizacije RH do 2033. što predstavlja prvi akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove izrađen nakon pristupanja Hrvatske EU. Strategijom se utvrđuju strateški ciljevi i smjernice za djelovanje te se postavlja okvir za razradu mjera u mnogo različitih područja intervencije kako bi se omogućila optimalna suradnja dionika, ali i upotreba resursa za postizanje toliko željenih pozitivnih demografskih promjena, navodi se u Godišnjem izvješću o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. g, za 2023. godinu, i to po pitanju napretka u provedbi strateškog cilja 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, o čemu je Sabor raspravljao na svojoj sjednici 10. 6. 2025. godine.

Ciljevi Simulirane sjednice:
1.    Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti.
2.    Pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona i drugih akata.
3.    Poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s načinima sudjelovanja u političkim procesima, ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona i drugih akata te važnošću poštovanja zakona i drugih akata koji su na snazi.

Svrha provođenja ovog edukativnog programa:
1.    Pružiti učenicima kroz ulogu zastupnika na Simuliranoj sjednici cjelovit uvid u rad Sabora na sjednici Sabora kao i u rad u klubovima zastupnika i u saborskim odborima.
2.    Poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.

Očekivani odgojno-obrazovni ishodi: 
Razvijanje posebice sljedećih kompetencija učenika: 
- primjenjuje Ustav RH, zakone i druge propise, razlikuje institucije vlasti, uspoređuje njihove nadležnosti, razumije načelo trodiobe vlasti, parlamentarni politički sustav;
- razumije važnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju radi zaštite i promicanja osobnih i društvenih interesa;
- razumije ulogu Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela i djelokrug rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i zakonodavni proces i procedure donošenja drugih akata Sabora;
- razvija kritičko mišljenje i vrednuje ideje, služi se informacijama, rješava probleme i surađuje s drugima;
- argumentirano objašnjava povezanost političkog i ekonomskog sustava RH i položaj građana; 
- analizira povezanost ljudskog djelovanja i ekonomskog razvoja;

Navedeni odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s drugim predmetima i međupredmetnim temama, i to odgojno-obrazovnim kombiniranjem usvojenih sadržaja iz izvornih tekstova kao što su Ustav RH, zakoni, te drugi važeći dokumenti na nastavnom satu u školi, sa participiranjem učenika u izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim edukativnim programima poput Simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola.

„Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. (...) Razvija političku i ekonomsku pismenost koje olakšavaju razumijevanje kontinuiranih i složenih društvenih promjena. (...) Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.(...)“.
(Iz Kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (NN 7/2019).

Članovi Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice:
1) dr. sc. Sanja Šurina – predsjednica Povjerenstva
Služba za građane, Demetrova 15, 10 000 Zagreb
2) Zrinka Kolobarić, dipl. iur.
Služba za građane, Demetrova 15, 10 000 Zagreb
3) Dario Kovačić, mag. educ.croat. et mag. educ. hist.
Služba za građane, Demetrova 15, 10 000 Zagreb
4) Jelena Lulić, prof. sociologije i prof. povijesti
Služba za građane, Demetrova 15, 10 000 Zagreb
5) Štefanko Andrić, prof.
Senjskih uskoka 3, 32 100 Vinkovci
6) Klaudija Vučetić, prof.
Katolička gimnazija Ivana Pavla II. Zadar
Jerolima Vidulića 2, 23 000 Zadar

Tajnik Povjerenstva:
Dejan Jović, mag. oec.
Služba za građane, Demetrova 15, 10 000 Zagreb

Sjedište i adresa Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice
Hrvatski sabor, Služba za građane
Demetrova 15
10 000 Zagreb
e-adresa: simulirana-sjednica@sabor.hr 
Telefon: 01/6303-553, 01/4569-460, 01/4569-607, 01/4569-727, 01/4569-130