Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola

Poziv na sudjelovanje

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 12. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se održati 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 12 sati.

Tema rasprave na ovogodišnjoj Simuliranoj sjednici je Zakon o turizmu kojeg će učenici koji dolaze iz srednjih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske razmatrati kao Prijedlog zakona o turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje).

Na Simuliranoj sjednici ove školske godine postojeći Zakon o turizmu („Narodne novine“ 156/2023) poslužit će kao podloga za raspravu i postaje prijedlog zakona u proceduri, a učenici - zastupnici će simulirati rad sjednice Sabora, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja/glasovanja o donošenju Zakona.

Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima (Odbor za zakonodavstvo, Odbor za turizam, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu) te na sjednici Sabora – učenici će na neposredan način usvojiti znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona i drugih akata koje donosi Sabor, što predstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među najmlađim biračima – srednjoškolcima.

Svi učenici-sudionici Simulirane sjednice dobit će pohvalnice, a njihovi mentori i škole zahvalnice.

Upute mentorima za pripremu učenika

Izvori učenja:

Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014)
Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.) 
Poslovnik Simulirane sjednice za učenike srednjih škola
Zakon o turizmu (NN 156/2023)
Prijedlog zakona o turizmu, prvo čitanje P.Z. br. 547
Konačni prijedlog zakona o turizmu, drugo čitanje P.Z. br. 547
 

Dodatni izvori učenja:

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/2021)
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023)
Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. 
Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje 2023. – 2027.
Ministarstvo turizma i sporta (Istaknute teme – Turizam)
Središnji portal za podršku razvoja turizma
Hrvatska turistička zajednica
 

Rok prijave
Prijave za sudjelovanje primaju se od 7. siječnja do 31. siječnja 2025. na adresi elektroničke pošte:

simulirana-sjednica@sabor.hr

Povjerenstvo za provedbu Simulirane sjednice razmotrit će pristigle prijave i obavijestiti mentore o izabranim govornicima najkasnije do 7. ožujka 2025. godine.

Povjerenstvo će razmatrati pristigle prijave (govore) prema sljedećim kriterijima:
-    Preglednost u analizi razmatrane odredbe (članka, stavka) Zakona
-    Inovativnost u prijedlozima za poboljšanje Zakona
-    Jasnoća u obrazloženju prijedloga i potkrijepljenost prijedloga konkretnim primjerima
-    Predloženi govor proizlazi iz istraživanja Zakona o turizmu i praksi u Republici Hrvatskoj, istraživanja zakonodavstva EU i međunarodno prihvaćenih dokumenata u tom području
-    Poštivanje zadanog vremena za izlaganje (trajanje govora).
 

Obrazac za prijavu      Obavijest o zaštiti privatnosti

Upute za prijavu
Sastavni dio prijave je ispunjen evaluacijski obrazac s opisom pripremnih aktivnosti učenika u školi (u svim stavkama) za Simuliranu sjednicu, zaključno s prijedlogom izlaganja/govora u dvije kategorije:
•    Kategorija A – pojedinačno izlaganje (iz saborske klupe) u trajanju do 3 minute maksimalno, uz mogućnost podnošenja amandmana 
•    Kategorija B – izlaganje u ime kluba zastupnika ili nadležnog odbora (saborska govornica), u trajanju do 5 minuta maksimalno (mogućnost podnošenja amandmana u ime kluba ili odbora).

Napomena: 
Da bi prijava škole bila valjana mora sadržavati u jednoj e-poruci tri prijedloga govora, i to jedan govor u kategoriji B i dva govora u kategoriji A. 
Iznimno, dozvoljene su prijave s manjim brojem prijedloga govora.  

Obrazloženje teme rasprave 12. simulirane sjednice

Donošenjem Zakona o turizmu kao krovnog zakona koji uređuje upravno područje turizma usmjerava se razvoj turizma u smjeru održivosti što je i cilj sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem turizma koja se sastoji od izrade i donošenja strateških dokumenata i novog Zakona o turizmu. Strateško planiranje razvoja turizma u smjeru održivosti na nacionalnoj razini ostvaruje se donošenjem i provedbom nacionalne strategije razvoja turizma i nacionalnog plana razvoja održivog turizma. Strategiju razvoja turizma izrađuje tijelo državne uprave nadležno za turizam, a donosi je Hrvatski sabor.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je Hrvatski sabor donio na sjednici 16. prosinca 2022. g. akt je strateškog planiranja hrvatskog turizma, usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama EU i RH uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti.    „Kao strateška djelatnost, turizam s povezanim ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima predstavlja značajan udio hrvatskog BDP-a, zbog čega je potrebno raditi na njegovoj održivosti te on treba biti poticajan za druge djelatnosti. (...) Cilj je zadržati Hrvatsku među vodećim europskim turističkim destinacijama (...) Održivost, inovativnost i otpornost hrvatskog turizma postići će se ulaganjem u unaprjeđenje turističkog ekosustava pozicioniranjem Hrvatske kao visokokvalitetne destinacije. (...) Planiranje i izgradnja novih smještajnih kapaciteta bit će u skladu s prostornim, komunalnim i demografskim mogućnostima svakog područja. Pri tom će se voditi računa o dostojanstvenom životu domicilnog stanovništva i dostupnosti dovoljnog broja kvalitetne radne snage u turizmu (...)“, navodi se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.

Turizam je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku zbog svojeg  gospodarskog, društvenog i međusektorskog utjecaja, istaknuto je već u odredbi članka 1. stavka 2. novog Zakona o turizmu.

Ustavna osnova i razlozi donošenja Zakona o turizmu

Ustavna osnova za donošenje Zakona o turizmu sadržana je u Glavi II. Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske u odredbi članka 2. stavka 4. podstavcima 1. i 2. gdje je istaknuto da „Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: - o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, - o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;“ („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst). Ustavom Republike Hrvatske člankom 3. propisane su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, među kojima su „očuvanje prirode i čovjekova okoliša“ te „poštivanje prava čovjeka“, a koje su i temelj održivog razvoja turizma za koji se ovim Zakonom stvaraju pravne pretpostavke i zakonodavni okvir.

Upravo pravo na zdrav okoliš kao jedno od ljudskih prava tzv. treće generacije podrazumijeva pravo na zdrav život  u zdravom okolišu, što je zajamčeno člankom 70. Ustava RH koji glasi: „(1) Svatko ima pravo na zdrav život. (2) Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. (3) Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša“.

Osobitu zaštitu čovjekova okoliša proklamira i odredba članka 52. Ustava: „(1) More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu“.  (Glava III. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, Poglavlje 3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava). Tako je i člankom 50. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske propisano: „Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi“.

Uzimajući u obzir sve relevantne odredbe Ustava RH, novi Zakon o turizmu prepoznaje turizam kao gospodarsku granu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a uvažavajući posebno interes javnosti kad je u pitanju utjecaj turizma na okoliš, posebno more, morsku obalu i otoke, Zakon jasno propisuje da razvoj turizma treba ići u smjeru održivosti, što je i osnovni cilj donošenja sveobuhvatnog Zakona o turizmu kojim se štite najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Zakon o turizmu definira razvoj turizma u smjeru održivosti kao proces unaprjeđenja sustava turizma koji se temelji na prepoznavanju, poticanju i upravljanju razvojnim potencijalima uz održivo i odgovorno korištenje prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unaprjeđenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji što je i osnovna svrha Zakona. Zakon o turizmu sastavni je dio reforme turizma, koja se provodi kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, novi Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine.

Govoreći o održivom razvoju, u udžbeniku Politike i gospodarstva navodi se: „Održivi razvoj, kao model gospodarstva, označava zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, ali da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih generacija u dostizanju istog cilja. (...) Zadatak je svake države, kao i zajednički na međunarodnoj razini, oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez šteta za okoliš i prirodne izvore.“  (Knežević-Hesky, 2021:90). Održivi razvoj definira se i kao „obavljanje i razvoj održive gospodarske djelatnosti sadašnje generacije uz očuvanje prirodnog okoliša i osiguranje mogućnosti za život budućih naraštaja, ostvarujući ekonomsku učinkovitost i socijalnu pravdu“ (Palčić, Travaš, 2021:111).

Reforma upravljanja razvojem turizma sastoji se od izrade strateških dokumenata, uspostave sustava prikupljanja podataka, definiranja alata za upravljanje razvojem i donošenja Zakona o turizmu. Zakon o turizmu kojeg je Hrvatski sabor donio 15. prosinca 2023. godine (NN 156/2023) krovni je zakon koji uređuje upravno područje turizma i temelji se na odrednicama Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023). Kako navodi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, „razvoj održivog turizma u Republici Hrvatskoj ima cilj podići kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva i gospodarski i društveni napredak hrvatskog društva u cjelini.“ Također, Strategija navodi da „ključno obilježje Hrvatske kao turističke destinacije njezina je autentičnost koju odražavaju gostoljubivi, otvoreni i srdačni ljudi, raznolikost njenih regija te bogata prirodna i kulturna baština.“

„Turizam u Hrvatskoj je više od poduzetništva. To je način života. S ciljem zaštite i još bolje prezentacije resursa, kao i očuvanja duha dobrodošlice po kojem je prepoznatljiv hrvatski turizam, nužno je zaustaviti negativne trendove poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti te pokrenuti održivu razvojnu paradigmu u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini. I zato, kako bismo ostvarili viziju, želimo, poštujući nasljeđe, valorizirati kulturnu baštinu, ali i način života, autohtonu hranu i ostale brojne prednosti temeljene na identitetu svih regija“, navodi se u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Upravo Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO)  predviđa definiranje razvoja održivog turizma kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine te novi Zakon o turizmu. Dapače, u okviru sveobuhvatne Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/2021) definirana je vizija Republike Hrvatske 2030. godine sljedećim riječima: „Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“

Pitanja koja se uređuju Zakonom

Zakonom o turizmu uređuje se sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sektorski specifičan sustav poticanja ulaganja u turizmu, zaštita i valorizacija resursne osnove te ostala pitanja od značaja za turizam, navodi se odredbom članka 1. stavka 1. Zakona.

Sustav turizma

Odredbom članka 3. Zakona o turizmu definiran je sustav turizma kojeg čine turistička destinacija, djelatnosti i usluge u turizmu te dionici.

„Turistička destinacija“ 
Turistička destinacija definira se kao tržišno i turistički valorizirana prostorna cjelina koja predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje jedne ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Elementi turističke destinacije su:
- prostor
- javna turistička infrastruktura
- poslovna turistička infrastruktura
- komunalna infrastruktura
- turističke atrakcije
- ljudski resursi
- prirodna i kulturna dobra
- identitet i imidž
- javne usluge i servisi
- promet (u pokretu i mirovanju)

„Djelatnosti i usluge u turizmu“
Djelatnosti i usluge u turizmu prvenstveno se odnose na: pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, pružanje usluga smještaja, pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča i slično te druge djelatnosti i usluge u skladu s propisima kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost i pružanje usluga u turizmu.

„Dionici u turizmu“
Dionici u sustavu turizma su:
- pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu
- organizacije za upravljanje destinacijom
- znanstvena i stručna zajednica
- udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu 
- lokalno stanovništvo
- turisti

Dionici u sustavu upravljanja turizmom su:
- tijelo državne uprave nadležno za turizam
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 
- druga javnopravna tijela u skladu sa svojim nadležnostima.

Upravljanje razvojem turizma

„Institucionalni okvir za upravljanje razvojem turizma“
Zakonom je definiran institucionalni okvir za upravljanje razvojem turizma, a čini ga Ministarstvo nadležno za turizam kao nositelj turističke politike, Vijeće za upravljanje razvojem turizma, sustav turističkih zajednica te Znanstveni i stručni savjet. Ministarstvo kao nositelj turističke politike planira i upravlja razvojem turizma. Vijeće za upravljanje razvojem turizma na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske čine ministri svih resora značajnih za turizam. Vijeće se osniva radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika. Članovi su i predsjednici nacionalnih udruga općina, gradova i županija te direktor Hrvatske turističke zajednice, a po potrebi sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća i ustanova, komora te drugih dionika iz sustava turizma. 
Vijeće odlukom imenuje Vlada Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje. Zadaće Vijeća su vezane uz suradnju na području provedbe turističkih politika, usklađenje s drugim politikama i međuresornu suradnju. Znanstveni i stručni savjet kao savjetodavno tijelo osniva ministar odlukom. Znanstveni i stručni savjet čine predstavnici akademske zajednice, predstavnici strukovnih udruga i cehova, predstavnici socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta, a po potrebi, na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

„Sustav turističkih zajednica“
Turističke zajednice dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom i to kroz nastavak njihove transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom, koje osim marketinške potpore imaju i ulogu okupljanja i koordinacije dionika s ciljem integriranog upravljanja destinacijom u smjeru održivosti. Alati koji će se turističkim zajednicama dati u upravljanju destinacijom vezani su uz izradu planova upravljanja destinacijom i upravljanje turističkim tokovima. Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, u dijelu u kojem to nije uređeno Zakonom o turizmu, ostaje uređeno propisom kojim se uređuje sustav turističkih zajednica.

Turistička zajednica pruža stručnu podršku jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju je osnovana. Sustav turističkih zajednica čine lokalne i regionalne turističke zajednice, Turistička zajednica Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica.

Praćenje razvoja

„Razvoj turizma u smjeru održivosti“
Kako bi se potaknuo razvoj turizma u smjeru održivosti uspostavljaju se alati za praćenje razvoja turizma u smjeru održivosti, indeks turističke razvijenosti i pokazatelji održivosti destinacije. 

„Indeks turističke razvijenosti“

Indeks turističke razvijenosti definiran je kao pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju.

Pokazatelji za izračun indeksa turističke razvijenosti odnose se na turistički promet, zaposlenost i smještajne kapacitete, a način izračuna propisuje pravilnikom ministar.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se prema indeksu turističke razvijenosti razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0, pri čemu su u kategoriju I svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti.  

„Pokazatelji održivosti destinacije“
Pokazatelji održivosti destinacije mjere utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije pa se tako mjeri: zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom, zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom, pristupačnost destinacije, sigurnost destinacije, gospodarenje otpadom, zaštita bioraznolikosti, turistički promet, turistička infrastruktura i dr.

Održivost razvoja turizma na razini destinacije prati turistička zajednica, a vrstu, opseg i metodologiju prikupljanja podataka propisuje ministar pravilnikom.

„Izračun prihvatnog kapaciteta“
Turističke zajednice izrađuju i izračun prihvatnih kapaciteta destinacije koji pokazuje koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse te zadovoljstvo turista. Izračun prihvatnog kapaciteta obvezna je izraditi turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti svrstana u kategoriju I i II. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna je koristiti izračun prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju.

„Integrirani informacijski sustav turizma“
Elektroničke usluge iz područja turizma i ugostiteljstva i baze podataka uspostavljene u cilju praćenja održivosti objedinjuju se u integriranom informacijskom sustavu turizma koji vodi ministarstvo nadležno za turizam. 
Integrirani informacijski sustav turizma sastoji se od elektroničkih alata: elektroničkih postupaka registracije obavljanja djelatnosti i pokretanja poslovanja u području turizma i ugostiteljstva, Središnjeg turističkog registra, sustava za dodjelu potpora u turizmu, sustava za prijavu i odjavu turista, turističko-informacijskog portala te drugih e-usluga i baza podataka te sustava za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti.

Upravljanje destinacijom

„Sustav upravljanja destinacijom“
Hrvatska turistička zajednica kao nacionalna turistička organizacija koordinira marketinške aktivnosti svih turističkih zajednica. Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva.

„Plan upravljanja destinacijom“
Turistička zajednica izrađuje plan upravljanja destinacijom koji određuje smjer razvoja destinacije prema održivosti, a u postupku donošenja plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana te na taj način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva. Plan upravljanja destinacijom donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, a usvojeni plan objavljuje se u službenom glasniku jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i na mrežnim stranicama turističke zajednice. Planovi upravljanja destinacijom moraju sadržavati konkretne smjernice i preporuke što treba poduzeti da bi destinacija bila održiva s popisom projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za ostvarenje pokazatelja održivosti na razini destinacije.

„Uloga lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju destinacijom“
U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može, na temelju plana upravljanja destinacijom, a u skladu s prostornim planovima, donijeti odluku: - o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta; - o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta; - o upravljanju turističkim tokovima; - o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa kao i o ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam.

„Turistički ekološki doprinos“
Turistički ekološki doprinos plaćaju turisti koji se ne koriste uslugom smještaja u destinaciji, a uplaćuje se na poseban račun jedinice lokalne samouprave koja ta sredstva koristi za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode.

„Projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije“
Predstavnička tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se dostavlja Ministarstvu turizma i sporta radi upisa u bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se javno objavljuje.
Projekt od posebnog značaja za razvoj destinacije je projekt koji je kao takav naveden u planu upravljanja destinacijom. Nositelj projekta od posebnog značaja za razvoj destinacije može biti turistička zajednica, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javna ustanova i trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske.

Sustav poticanja

„Poticajne mjere djelatnostima u turizmu“
Svrha poticajnih mjera je osiguranje ključnih strateških ciljeva razvoja turizma u smjeru održivosti u Republici Hrvatskoj, a odnose se na:
a) ravnomjeran cjelogodišnji i regionalno odnosno prostorno uravnoteženiji razvoj turizma koji uključuje i razvoj posebnih oblika turizma;
b) društveno i okolišno održivi razvoj turizma kojemu je cilj smanjivanje negativnog utjecaja turizma na okoliš, klimu i prostor;
c) razvoj konkurentnog i inovativnog turizma, uključujući jačanje ljudskih potencijala, povećanje kvalitete smještajnih i ostalih kapaciteta u okviru turističke ponude, kao i diverzifikacija cjelokupne turističke ponude te digitalna transformacija turizma;
d) povećanje otpornosti djelatnostima u turizmu na vanjske utjecaje.
Djelatnostima u turizmu i ekosustava u turizmu smatraju se djelatnosti: pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, putničke agencije, organizatora putovanja (turoperatori) i ostalih rezervacijskih usluga te povezane djelatnosti, organizacije sastanaka i poslovnih sajmova, marina, rent-a-car te prijevoza putnika, za iznajmljivanje i davanje u najam plovnih prijevoznih sredstava u turističke svrhe.
Poticajne mjere koje se odnose na državne potpore mogu se dodjeljivati samo ako su u skladu s pravilima o državnim potporama sadržanima u propisima o državnim potporama koje su usvojile institucije Europske unije.

Poticajne mjere za koje se Zakonom o turizmu propisuje pravni temelj bit će usmjerene na poticanje aktivnosti u turizmu koje, između ostalog, uključuju ulaganja u turističke proizvode više dodane vrijednosti, ulaganja u javnu turističku infrastrukturu i ponudu slabije razvijenih turističkih područja, unapređenje prometne povezanosti, ulaganja u zelenu i plavu tranziciju koja uključuju smanjivanje otpada, učinkovito korištenje energije i vode, poticanje kružnog gospodarstva, korištenje energije iz obnovljivih izvora, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, uvođenje eko-inovacija i standarda, certificiranja, ulaganje u ljudske potencijale u turizmu, ulaganja u nautički i čarter turizam temeljen na očuvanju okoliša, prelazak s tradicionalnog obiteljskog smještaja u tržišno održivije smještajne kapacitete (obiteljske, heritage hotele i sl.), ulaganja u inovativne projekte mikro i malih te srednjih poduzetnika, ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju turizma te u mjere koje će dodatno jačati sigurnost i otpornost turizma.

Izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona

Sredstva potrebna za provođenje ovoga Zakona prikupljaju se od uplaćenog iznosa zakupnine za turističko zemljište sukladno propisima koji uređuju način raspolaganja i naknadu za korištenje građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave za kampove, hotele i turistička naselja u okviru razdjela Ministarstva turizma i sporta na aktivnosti – FOND ZA TURIZAM.

Sredstva za provedbu mjera potpora i poticaja planirat će se u obliku poreznih olakšica i oslobađanja plaćanja naknada za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te dodjelom bespovratnih sredstava. Visina sredstava ovisit će o broju korisnika poticajnih mjera te o intenzitetu odobrenih potpora od strane Ministarstva turizma i sporta.

„Sredstva fonda za turizam“
Sredstva Fonda za turizam namjenska su sredstva koja se nalaze u državnom proračunu u razdjelu tijela državne uprave nadležnog za turizam – Ministarstvo turizma i sporta.
Sredstva Fonda za turizam dodjeljuje Ministarstvo turizma i sporta putem javnog poziva za dostavu projektnih prijedloga od posebnog značaja za destinaciju odnosno koji su planom upravljanja destinacijom navedeni kao projekti od posebnog značaja za destinaciju.

Radi praćenja i analize ulaganja Ministarstvo turizma i sporta vodi bazu podataka o projektima kojima je dodijeljena potpora.

Ciljevi Simulirane sjednice:
1. Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti.
2. Pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona.
3. Poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s načinima sudjelovanja u političkim procesima, ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi.

Svrha provođenja ovog edukativnog programa:
1. Pružiti učenicima kroz ulogu zastupnika na Simuliranoj sjednici cjelovit uvid u rad Sabora na sjednici Sabora kao i u rad u klubovima zastupnika i u saborskim odborima.
2. Poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.
3.  Poticati učenike da kritički promišljaju o utjecaju čovjekova djelovanja na okoliš i prirodu.

Očekivani odgojno-obrazovni ishodi: 
Razvijanje posebice sljedećih kompetencija učenika: 
- primjenjuje Ustav RH, zakone i druge propise, razlikuje institucije vlasti, uspoređuje njihove nadležnosti, razumije načelo trodiobe vlasti, parlamentarni politički sustav;
- razumije važnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju radi zaštite i promicanja osobnih i društvenih interesa;
- razumije ulogu Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela i djelokrug rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i zakonodavni proces i procedure donošenja drugih akata Sabora;
- razvija kritičko mišljenje i vrednuje ideje, služi se informacijama, rješava probleme i surađuje s drugima;
- argumentirano objašnjava povezanost političkog i ekonomskog sustava RH i položaj građana;
- kritički promišlja o utjecaju našeg djelovanja na Zemlju i čovječanstvo; 
- analizira povezanost ljudskog djelovanja i ekonomskog razvoja s očuvanjem okoliša;

Navedeni odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s drugim predmetima i međupredmetnim temama, i to odgojno-obrazovnim kombiniranjem usvojenih sadržaja iz izvornih tekstova kao što su Ustav RH, zakoni, te drugi važeći dokumenti na nastavnom satu u školi, sa participiranjem učenika u izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim edukativnim programima poput Simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola. „Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. (...) Razvija političku i ekonomsku pismenost koje olakšavaju razumijevanje kontinuiranih i složenih društvenih promjena. (...) Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.(...)“. (Iz Kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (NN 7/2019).

Članovi Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice:
1) dr. sc. Sanja Šurina – predsjednica Povjerenstva
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
2) Zrinka Kolobarić, dipl. iur.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
3) Dario Kovačić, mag. educ.croat. et mag. educ. hist.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
4) Jelena Lulić, prof. sociologije i prof. povijesti
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
5) Štefanko Andrić, prof.
Senjskih uskoka 3, 32 100 Vinkovci
6) Klaudija Vučetić, prof.
Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar
Jerolima Vidulića 2, 23 000 Zadar

Tajnik Povjerenstva:
Dejan Jović, mag. oec.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb

Sjedište i adresa Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice
Hrvatski sabor, Služba za građane
Trg sv. Marka 3
10 000 Zagreb
e-adresa: simulirana-sjednica@sabor.hr
Telefon: 01/6303-553, 01/4569-460, 01/4569-607, 01/4569-727, 01/4569-130
Faks: 01/6303-018