Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola

Simulirana sjednica sadržajno i organizacijski najzahtjevniji je program Službe za građane Hrvatskoga sabora, koja se temelji na suradnji s obrazovnim institucijama i započinje pripremnim edukacijama učenika srednjih škola koji posjećuju Sabor tijekom školske godine u sklopu izvanučioničke/terenske nastave iz predmetnih kurikuluma, a zaključuje se u Sabornici - održavanjem Simulirane sjednice učenika.

Najava 9. simulirane sjednice Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola

Poziv na sudjelovanje

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 9. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se održati 28. ožujka 2022. godine, s početkom u 12 sati, u Sabornici. Ukoliko epidemiološka situacija ne dopusti održavanje simulirane sjednice u Sabornici, sjednica će se održati online

Tema rasprave na ovogodišnjoj Simuliranoj sjednici je Zakon o suzbijanju diskriminacije kojeg će učenici koji dolaze iz srednjih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske razmatrati kao Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, o kojem će provesti objedinjenu raspravu u prvom i drugom čitanju (hitni postupak).

Na Simuliranoj sjednici ove školske godine postojeći Zakon o suzbijanju diskriminacije („NN“ br. 85/2008, 112/2012) poslužit će kao podloga za raspravu i postaje prijedlog zakona u proceduri, a učenici - zastupnici će simulirati rad sjednice Sabora, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja/glasovanja o tekstu konačnog prijedloga zakona, tj. donošenja zakona.

Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima (Odbor za zakonodavstvo, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije) te na sjednici Sabora – učenici će na neposredan način usvojiti znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona, što predstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među najmlađim biračima – srednjoškolcima.

Svi učenici-sudionici Simulirane sjednice dobit će pohvalnice, a njihovi mentori i škole zahvalnice. 

Upute mentorima za pripremu učenika

Izvori učenja:
•    Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014)
•    Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/2013, 113/2016, 69/2017, 29/2018, 53/2020, 119/2020, 123/2020)
•    Poslovnik Simulirane sjednice za učenike srednjih škola
•    Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008)
•    Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 74 (s prikazom amandmana)
•    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 112/2012)
•    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 145 (s prikazom amandmana)

Dodatni izvori učenja:
•    Pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije te Povelja o temeljnim pravima Europske unije
•    Europska Konvencija o ljudskim pravima
    
Rok prijave
Prijave za sudjelovanje primaju se od 10. siječnja 2022. do 28. siječnja 2022. na adresi elektroničke pošte simulirana-sjednica@sabor.hr
Povjerenstvo za provedbu Simulirane sjednice razmotrit će pristigle prijave i obavijestiti mentore o izabranim govornicima najkasnije do 28. veljače 2022. godine.

Povjerenstvo će razmatrati pristigle prijave (govore) prema sljedećim kriterijima:
-    Preglednost u analizi razmatrane odredbe (članka, stavka) Zakona
-    Inovativnost u prijedlozima za poboljšanje Zakona
-    Jasnoća u obrazloženju prijedloga i potkrijepljenost prijedloga konkretnim primjerima
-    Predloženi govor proizlazi iz istraživanja Zakona o suzbijanju diskriminacije i praksi u Republici Hrvatskoj, ali i istraživanja zakonodavstva EU u tom području
-    Poštivanje zadanog vremena za izlaganje (trajanje govora).

Obrazac za prijavu

Evaluacijski obrazac za analizu zakona

Upute za prijavu
Sastavni dio prijave je ispunjen evaluacijski obrazac s opisom pripremnih aktivnosti učenika u školi (u svim stavkama) za Simuliranu sjednicu, zaključno s prijedlogom izlaganja/govora u dvije kategorije:
•    Kategorija A – pojedinačno izlaganje (iz saborske klupe) u trajanju do 3 minute maksimalno, uz mogućnost podnošenja amandmana 
•    Kategorija B – izlaganje u ime kluba zastupnika ili nadležnog odbora (saborska govornica), u trajanju do 5 minuta maksimalno (mogućnost podnošenja amandmana u ime kluba ili odbora).

Napomena: 
Da bi prijava škole bila valjana mora sadržavati u jednoj e-poruci 5 prijedloga govora, i to jedan govor u kategoriji B i četiri govora u kategoriji A. 
Iznimno, dozvoljene su prijave s manjim brojem prijedloga govora.  

Obrazloženje teme rasprave 9. simulirane sjednice

Razlozi zbog kojih se donosi zakon
„Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava“ (čl. 3. Ustava RH). 

Ljudska prava ili prava čovjeka temeljna su i neotuđiva prava koja pripadaju svakom čovjeku neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki (čl. 14. Ustava RH). Zabrana diskriminacije u hrvatskom je pravnom poretku ustavna kategorija, pri čemu Ustav Republike Hrvatske listu diskriminacijskih osnova ostavlja otvorenom. Ustavom zajamčena temeljna prava i slobode mogu se ograničiti samo zakonom, i to samo kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, pri čemu svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Odredbe Ustava o ljudskim pravima i slobodama razrađuju se dalje u pojedinim zakonima i podzakonskim aktima. Prilikom definiranja ljudskih prava i sloboda polazi se od temeljnih pretpostavki da su ljudska prava urođena i univerzalna, da pripadaju ljudima po rođenju te da su kao takva neotuđiva.

Republika Hrvatska prihvatila je sve važnije međunarodnopravne dokumente o suzbijanju diskriminacije. Zabrana diskriminacije i načelo jednakosti osoba predstavljaju temelj međunarodnog sustava zaštite i promicanja ljudskih prava čija je izgradnja započela usvajanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a (1948). Počevši od Opće deklaracije o ljudskim pravima, gotovo svi značajniji međunarodni dokumenti za zaštitu ljudskih prava zabranjuju diskriminaciju. Neki dokumenti sadrže odredbu ili dvije kojima se zabranjuje diskriminatorno postupanje, a neki su, poput Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) ili Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (1979), u potpunosti usmjereni na suzbijanje diskriminacije određenog tipa. Bitno je istaknuti da je Republika Hrvatska stranka svih ovih paktova i konvencija te da su oni u skladu s Ustavom dio njenog pravnog poretka te su po pravnoj snazi iznad zakona. 

Najznačajniji antidiskriminacijski dokument Vijeća Europe na ovom području je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950), kojoj posebno značenje daje djelovanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Protokol 12 uz Konvenciju sadrži tzv. opću zabranu diskriminacije koja glasi: „Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status“. Hrvatska je potpisnica Protokola 12 koji je 1. 4. 2005. stupio na snagu (Zakon o potvrđivanju Protokola 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda MU 14/02 i Objava o njegovom stupanju na snagu MU 9/05).

Jednakost je jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije. Članak 2. Ugovora o EU glasi: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca“. Članak 3. Ugovora o EU glasi: „Cilj Unije je promicanje mira, njenih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda. (...) Ona suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju, promiče socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta“. 

EU ima ovlasti na području suzbijanja diskriminacije temeljem šest diskriminacijskih osnova: spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjera ili uvjerenje, invaliditet, dob i spolna orijentacija. U pravu EU zabranjena je i diskriminacija temeljem državljanstva država članica EU. Tako članak 8. Ugovora o funkcioniranju EU glasi: „U svim svojim aktivnostima, Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena“, a članak 10. UFEU glasi: „Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija je usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije“, dok članak 18. UFEU glasi: „Unutar područja primjene Ugovora i ne dovodeći u pitanje bilo koju njegovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu donijeti pravila za zabranu takve diskriminacije“. 

Neizostavan dio prava EU sa istom pravnom snagom kao i Osnivački ugovori (Ugovor o EU i Ugovor o funkcioniranju EU) su i odredbe Povelje o temeljnim pravima EU. Članak 21. pod nazivom „Nediskriminacija“, Glave III. „Jednakost“, Povelje o temeljnim pravima EU, glasi: „Zabranjuje se bilo kakva diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolnog usmjerenja. Unutar područja primjene Ugovora i ne dovodeći u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva“. 

Uz primarno i sekundarno pravo EU sadrži odredbe koje zabranjuju diskriminaciju. Tako su 2000. godine usvojene dvije direktive: Direktiva Vijeća 2000/43/EZ o primjeni načela jednakog postupanja prema osobama neovisno o rasnom ili etničkom podrijetlu, kojom se državama članicama EU propisuje obveza uspostave tijela za suzbijanje rasne i etničke diskriminacije, te Direktiva Vijeća 2000/78/EZ o općem okviru za jednako postupanje pri zapošljavanju i odabiru zvanja, kojom su obuhvaćeni dob, invaliditet, spolna orijentacija i vjera kao moguće diskriminacijske osnove. Na području ravnopravnosti spolova postoje brojne direktive te vrlo bogata sudska praksa, među njima Direktiva Vijeća 2004/113/EZ, kojom se primjenjuje načelo ravnopravnosti muškaraca i žena u mogućnosti dobivanja i nabave roba, odnosno pružanja usluga i Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

U cilju usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s europskim direktivama, donesen je 28. 5. 2008. g. Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je stupio na snagu 1. 1. 2009., a Izmjene i dopune Zakona donesene su 28. 9. 2012. godine. Od pristupanja Hrvatske EU, na direktive EU i praksu Suda EU u Luxembourgu hrvatski sudovi i druga tijela moraju se oslanjati kod primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iz svega je jasno da je europsko pravo iznimno bitan dio antidiskriminacijskog prava za države članice EU, tako i za Hrvatsku. 

Nacionalno antidiskriminacijsko zakonodavstvo i prije donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije bilo je uređeno cijelim nizom propisa kao što su: Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama, Kazneni zakon, Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i dr., a zaokruženo je i dodatno unaprijeđeno donošenjem „krovnog“ antidiskriminacijskog zakona, Zakona o suzbijanju diskriminacije. Upravo je jedna od temeljnih intencija pri izradi Zakona bila ta da se suzbije diskriminacija u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje. Donošenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije Hrvatska je u području antidiskriminacijskog prava uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, s mjerodavnim direktivama EU i dokumentima Vijeća Europe. Dapače, u odnosu na broj utvrđenih osnova diskriminacije u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (17 osnova) i mehanizme zaštite od diskriminacije hrvatsko zakonodavstvo jedno je od suvremenijih europskih antidiskriminacijskih zakonodavstava. Pučki pravobranitelj je tim Zakonom određen kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Jedna od osnovnih zadaća pučkog pravobranitelja na području suzbijanja diskriminacije je postupanje po prijavama (pritužbama) zbog diskriminacije. U njegovoj je ovlasti i izvješćivanje Hrvatskoga sabora o pojavama diskriminacije, ponajprije kroz prikaz rada i aktivnosti pučkog pravobranitelja, ali i posebnih pravobranitelja/ica.

Provedbom Zakona o suzbijanju diskriminacije građanima treba biti omogućeno da na adekvatan način zaštite svoje pravo na jednake mogućnosti ukoliko je ono povrijeđeno. Zakonodavac u članku 1. iznosi „svrhu Zakona o suzbijanju diskriminacije“, a ona je da se „ovim zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije“.

Ovaj Zakon predstavlja krovni, jedinstven i cjelovit Zakon u zaštiti od diskriminacije u čitavom nizu područja društvenog života u kojima se ona pojavljuje: rada i zapošljavanja; obrazovanja, znanosti i sporta; socijalne sigurnosti, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti; zdravstvene zaštite; pravosuđa i uprave; stanovanja; javnog informiranja i medija; pristupa dobrima i uslugama i pružanja istih; članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama; kao i sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.

Budući je Ustavom Republike Hrvatske pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, ovim Zakonom osnažuje se Ured pučkog pravobranitelja kao krovnog neovisnog tijela za suzbijanje diskriminacije, dok će svaki od tri specijalizirana pravobranitelja u Republici Hrvatskoj (pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za djecu te pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom) postupati po odredbama Zakona koje se odnose na njihovu nadležnost.

Time se još više podižu standardi zaštite ljudskih prava i prava manjina. To znači da kulturne, etničke, jezične, vjerske i druge manjine ne smiju biti sprječavane ili pravno diskriminirane u prakticiranju svoje kulture, jezika, vjere i ostvarivanju drugih prava. Donošenjem Zakona omogućuje se svim osobama da na adekvatan način zaštite svoje pravo na jednake mogućnosti. Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena. Zakon se primjenjuje na postupanja svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te svih pravnih i fizičkih osoba, pri čemu Zakon propisuje široku osnovu za zaštitu ljudskih prava od diskriminacije u cijelom spektru taksativno navedenih područja.

Pitanja koja se rješavaju zakonom: 
Što je diskriminacija? Za utvrđivanje postojanja diskriminacije u konkretnom slučaju potrebna su dva elementa: diskriminatorno postupanje u jednom od zakonskih oblika (izravna diskriminacija, neizravna diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe ili segregacija) i jedna od diskriminatornih osnova: rasna ili etnička pripadnost ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija. U praksi najčešće diskriminacija predstavlja situaciju kada zbog pojedinih osobnih karakteristika propisanih zakonom, grupa ili pojedinac dođu u nejednaki, nepovoljniji položaj u usporedbi s većinom. Diskriminaciju stoga možemo definirati kao postupanje pri kojem su ispunjena dva uvjeta: 1) da se radi o postupanju kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, i 2) da je takvo postupanje uvjetovano nekom od zakonom pobrojanih osnova.

Koji su oblici diskriminacije? Zakon propisuje sljedeće oblike diskriminacije: izravnu i neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe, te segregaciju. Zakon propisuje i teže oblike diskriminacije: višestruku diskriminaciju, ponovljenu diskriminaciju i produljenu diskriminaciju, te propisuje zaštitu od viktimizacije.

Čije postupanje može biti diskriminatorno? Diskriminatorno može biti postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, svih pravnih osoba, ali i svih fizičkih osoba. Država također može diskriminirati građane npr. donošenjem propisa koji sadržavaju diskriminatorne norme. 

U kojim se područjima života Zakon primjenjuje? Zakon se primjenjuje na diskriminatorna postupanja u područjima: rada i zapošljavanja; obrazovanja, znanosti i sporta; socijalne sigurnosti, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti; zdravstvene zaštite; pravosuđa i uprave; stanovanja; javnog informiranja i medija; pristupa dobrima i uslugama i pružanja istih; članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama; kao i sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.

Postoje li iznimke od zabrane diskriminacije? Iako Zakon općom odredbom zabranjuje diskriminaciju u svim pojavnim oblicima, taksativno navodi iznimke od te zabrane, odnosno izrijekom navodi u kojim se slučajevima ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj osobe – tzv. iznimke od zabrane diskriminacije. 

Tko obavlja poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije?
Zakonom o suzbijanju diskriminacije kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije određuje se pučki pravobranitelj kao referentna institucija u zaštiti i promicanju ljudskih prava čije se ovlasti ovim zakonom dodatno osnažuju te se potiče njegova suradnja i dijalog sa socijalnim partnerima i s organizacijama civilnog društva. Uz pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, za postupanja po pritužbama radi diskriminacije nadležni su i posebni pravobranitelji, ovisno o tipu diskriminacije u konkretnom slučaju tj. ovisno o diskriminacijskoj osnovi koja je posrijedi: pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za djecu i pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom.

Propisuje li Zakon postupak pred sudom? Zakon propisuje postupak pred sudom u sudskim predmetima vezanima za diskriminaciju – posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije, te udružne tužbe za zaštitu od diskriminacije (za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine). Ukoliko se osoba pritužbom obrati pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima i prijavi diskriminaciju, pružit će joj se potrebne obavijesti o pravima te mogućnostima sudske i druge zaštite, prijava diskriminacije će se ispitati te će pučki ili posebni pravobranitelj poduzeti radnje iz svoje nadležnosti za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe. U odnosu na osobe koje su već pokrenule sudski postupak, pučki ili posebni pravobranitelj neće moći postupati po prijavi diskriminacije, ali će se u određenim slučajevima moći uključiti u spor kao umješač na strani tužitelja (žrtve diskriminacije). Za prekršaje propisane Zakonom pučki i posebni pravobranitelj može podnijeti optužni prijedlog, a može podnijeti i udružnu tužbu.    

Ciljevi Simulirane sjednice:
1.    Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti.
2.    Pružiti učenicima kroz ulogu zastupnika na Simuliranoj sjednici cjelovit uvid u rad Hrvatskoga sabora na sjednici Sabora u Sabornici kao i u rad u klubovima zastupnika i u saborskim odborima.
3.    Pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona.
4.    Poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s načinima sudjelovanja u političkim procesima, ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi.
5.    Poticati učenike da analiziraju, procjenjuju i promiču zaštitu i razvoj ljudskih prava te aktivno sudjeluju u razvoju demokratskih odnosa. 

Svrha provođenja ovog edukativnog programa:
1.    Omogućiti učeniku praktično stjecanje znanja o politici kao sadržaju, političkim institucijama i političkim procesima. 
2.    Omogućiti učeniku da argumentirano analizira obilježja političke zajednice i položaj građana u njoj, da procjenjuje zaštitu ljudskih prava i sudjeluje u razvoju demokratskih odnosa.
3.  Poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka. 

Očekivani odgojno-obrazovni ishodi: 
Razvijanje posebice sljedećih kompetencija učenika: 
         - primjenjuje Ustav, zakone i druge propise, razlikuje institucije vlasti, uspoređuje njihove nadležnosti, razumije načelo trodiobe vlasti, parlamentarni politički sustav
       -    razumije važnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju
-    istražuje, procjenjuje i aktivno sudjeluje u promicanju i zaštiti ljudskih prava 
-    uočava primjere kršenja ljudskih prava u svojoj okolini i objašnjava da ona pripadaju svima bez obzira na različitosti
-    opisuje razvoj sloboda i prava čovjeka kroz povijest i navodi najvažnije dokumente koji reguliraju ljudska prava, na nacionalnoj, europskoj i globalnoj međunarodnoj razini
-    opisuje važnost civilnog društva i institucionalne zaštite individualnih i kolektivnih prava na razini Republike Hrvatske, Europe i svijeta
-    zauzima se za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i nehumanog postupanja prema ljudima po različitoj osnovi   
-    analizira i procjenjuje strukturu vlasti i koncept vladavine prava  
-    razumije ulogu Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela i djelokrug rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i zakonodavni proces i procedure donošenja drugih akata Sabora
-    razumije ulogu pučkog pravobranitelja i specijaliziranih pravobranitelja
-    opisuje i promiče ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava
-    upravlja informacijama: učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema
-    razvija kritičko mišljenje i vrednuje ideje, služi se informacijama, rješava probleme i surađuje s drugima.

Svime ovime jača se demokratska politička kultura mladih.   

Navedeni odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s drugim predmetima i međupredmetnim temama, i to odgojno-obrazovnim kombiniranjem usvojenih sadržaja iz izvornih tekstova kao što su Ustav, zakoni, te drugi važeći dokumenti na nastavnom satu u školi, sa participiranjem učenika u izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim edukativnim programima poput Simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola. 

„Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.(...) Razumijevanje vlastitih vrijednosti, vrijednosti drugih ljudi i briga o zaštiti ljudskih prava omogućuju učenicima razvijanje odgovornih stavova, tolerancije i suživota u različitosti.(...) Učenika se potiče na izražavanje svojega mišljenja i argumentirano raspravljanje, kreativno razmišljanje i poštovanje različitih stavova. (...)Učenik istražuje zadanu temu, obrađuje ju u kontekstu predviđenih znanja i oblikovanih stavova te iznosi zaključke. (...) Iniciranjem različitih projekata (primjerice, simulacija sjednice predstavničkog tijela građana) omogućuje se iskustveno učenje i individualizirani pristup poučavanja.“ (Iz Kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo).


Članovi Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice:
1) dr. sc. Sanja Šurina – predsjednica Povjerenstva
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
2) Zrinka Kolobarić, dipl. iur.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
3) Dario Kovačić, mag. educ.croat. et mag. educ. hist.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
4) Štefanko Andrić, prof.
Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci
Antuna Akšamovića 31, 32100 Vinkovci
5) Klaudija Vučetić, prof.
Klasična gimnazija Ivana Pavla II Zadar
Jerolima Vidulića 2, 23 000 Zadar

Tajnik Povjerenstva:
Dejan Jović, administrativni tajnik
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
 
Sjedište i adresa Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice
Hrvatski sabor, Služba za građane
Trg sv. Marka 3
10 000 Zagreb
e-pošta: simulirana-sjednica@sabor.hr 
Telefon: 01/6303-553, 01/4569-460, 01/4569-607, 01/4569-727
Faks: 01/6303-018

Dosadašnje simulirane sjednice

Učenici srednjih škola na 8. simuliranoj sjednici Sabora "donijeli" Zakon o zaštiti životinja i Deklaraciju o zaštiti i očuvanju međimurskog konja

Zagreb - U Hrvatskom saboru održana je 8. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koju je videokonferencijskim putem otvorio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Više

Simulirana sjednica za srednjoškolce prvi put se održava putem ZOOM-a

Zagreb - Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 8. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se zbog epidemiološke situacije održati videokonferencijskim putem (ZOOM) 19. travnja 2021. s početkom u 12 sati.
Više

Srednjoškolci iz 23 škole na simuliranoj sjednici raspravili "Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti"

Zagreb - U Saboru je u ponedjeljak održana sedma simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola koju je organizirala Služba za građane Hrvatskoga sabora u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Više

U Saboru održana 6. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola

Zagreb - U ponedjeljak je u Hrvatskom saboru održana 6. simulirana sjednica za učenike srednjih škola koju je organizirala saborska Služba za građane u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Više

Predsjednik Sabora Jandroković dodijelio nagrade pobjednicima online kviza "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?" i pozdravio učenike sudionike 6. simulirane sjednice Sabora

Zagreb - U Hrvatskome saboru održana je 6. simulirana saborska sjednica za učenike srednjih škola, a uoči nje predsjednik Sabora Gordan Jandroković na svečanosti je dodijelio nagrade najuspješnijim učenicima - natjecateljima online kviza "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?"
Više

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 2017. godine

Peta simulirana sjednica za učenike srednjih škola okupila je 15. svibnja 2017. srednjoškolce iz 33 škole iz cijele Hrvatske i dva učenička doma iz Zagreba. Kao i svih dosadašnjih godina, srednjoškolci zastupnici predano su sudjelovali u programu sjednice. Tema rasprave na Petoj simuliranoj sjednici bila je Zakon o mirenju.
Više

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 2016. godine

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola, sukladno ishodima Programa međupredmetnih i intedisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja, na praktičan i interaktivan način približava sadržaj pojma demokratskog građanstva našim srednjoškolcima.
Više

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 2015. godine

Služba za građane Hrvatskoga sabora u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirala je Treću simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 25. svibnja 2015. Tema rasprave bila je sprječavanje nereda na sportskim natjecanjima.
Više

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 2014. godine

Druga Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola održana je u Hrvatskome saboru u ponedjeljak, 12. svibnja 2014. godine. Sudjelovalo je 150 učenika iz jedanaest srednjih škola iz cijele Hrvatske. Simulirana sjednica tematski se usredotočila na vrlo aktualnu i važnu problematiku korištenja europskih fondova.
Više

Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola 2013. godine

Prva simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola održana je 13. svibnja 2013. godine u Sabornici Hrvatskoga sabora. Dokument koji su donijeli učenici osam srednjih škola iz cijele Hrvatske na 1. simuliranoj sjednici je "Prijedlog provedbenih mjera za zapošljavanje mladih".
Više