Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2016. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2016. godine

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 17. studenoga 2016. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2016. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2016. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. studenoga 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je kako su u makroekonomskom pogledu nastavljena pozitivna kretanja u gospodarstvu. Bruto domaći proizvod zabilježio je realni rast od 2,7% u prvoj polovici 2016. godine u usporedbi s istim razdobljem 2015., a najveći doprinos takvom rastu BDP-a dolazi od izvoza roba i usluga, zatim potrošnje kućanstva te bruto investicija. Ojačali su deflatorni pritisci, prvenstveno zbog pada cijena energije. Broj registriranih nezaposlenih je 13,5% manji u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Ukupni prihodi Državnog proračuna u polugodišnjem razdoblju ostvareni su u iznosu od 56,3 mlrd. kuna, što je 49% godišnjeg plana ili 10,5% više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Od tih 56,3 mlrd. kuna, porezni prihodi iznose 34,3 mlrd. kuna i bilježe međugodišnje povećanje od 8,1%. Prihodi od poreza na dohodak iznose 1,2 mlrd. kuna, što je međugodišnji rast od 21,5%, a takvo povećanje prvenstveno je rezultat visokih prihoda od kamata na štednju. Prihodi od poreza na dobit ostvareni su u iznosu od 4,2 mlrd. kuna, također su na međugodišnjoj razini povećani za 21,7%, što je rezultat ne samo boljeg poslovanja poduzeća, nego i izmjena Zakona o porezu na dobit, gdje je bilo ograničeno korištenje olakšice za reinvestiranu dobit pa su uvedena dva kriterija - dokazivanje da je uloženo nabavu dugotrajne imovinu i zadržavanje broja zaposlenih. Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 20,5 mlrd. kuna, što je na međugodišnjoj razini povećanje od 1%, no podaci iz rujna 2016. godine govore da je to povećanje i veće u odnosu na prethodnu godinu. Kod prihoda od posebnih poreza i trošarina prisutan je porast od 22,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Većina trošarinskih prihoda povećana je u odnosu na isto razdoblje lani, prihodi od posebnog poreza na bezalkoholna pića i posebnog poreza na kavu su ostali približno isti, dok je prihod od trošarina na duhanske proizvode povećan za 54,1%. Prihodi od doprinosa su također porasli u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče prihoda od EU pomoći, ono što je ostvareno na polugodišnjoj razini, iznos je onog što je ostvareno u cijeloj 2015. godini. Naglašeno je da se radi se o velikom povećanju te da su, samo na polugodištu,  EU pomoći ostvarene u iznosu od 4,1 mlrd. kuna. Izvršenje ukupnih rashoda iznosi 58,7 mlrd. kuna, što je 48% planiranih rashoda za 2016. godinu. Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 12,6 mlrd. kuna, što je 49,4% planiranih prihoda. Ovakvi rashodi za zaposlene rezultat su isplate dodataka od 4%, 8% i 10% na vjernost služni od veljače 2016. godine, isplate dodatka na minuli rad, povećanja rashoda za jubilarne nagrade (osnovica povećana s 500 na 1800 kuna od sredine 2015.). Naglašeno je da rashodi za zaposlene rastu jer se sad već značajni dio rashoda za zaposlene financira iz EU sredstava. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,1 mlrd. kuna (44,8% planiranih sredstava za 2016.) i povećani su za 232,5 mil. kuna u odnosu na isto razdoblje lani. No, cjelokupno povećanje vezano je uz povećanje iz izvora koji ne utječu na deficit – EU izvora, vlastitih i namjenskih prihoda. Sagledavajući materijalne rashode iz izvora koji utječu na deficit, prisutno je smanjenje od 374 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uštede su rezultat i primjene „Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova“ koje je Ministarstvo financija donijelo početkom 2016. godine s ciljem optimizacije materijalnih rashoda. Rashodi za subvencije u prvom polugodištu 2016. iznose 3,7 mlrd. kuna, što je 60,1% planiranih sredstava za 2016. godinu i uobičajene je dinamike. Od toga iznosa, 2,5 mlrd. kuna se odnosi na subvencije u poljoprivredi. Nadalje, značajne su i  subvencije za restrukturiranje brodogradilišta isplaćene u iznosu od 455 milijuna kuna. Pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države izvršene su u iznosu od 5,7 mlrd. kuna, što je 41,2 % planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 1,5 mlrd. kuna odnosi se na doprinos RH proračunu EU. Unutar iste kategorije pomoći izvršen je i transfer HZZO-u u iznosu od 1,2 mlrd. kuna na polugodišnjoj razini. Preko ove kategorije doznačuje se i lokalnim jedinicama dio pomoći financiran iz EU-a. „Najizdašnija“ kategorija rashoda su naknade građanima i kućanstvima izvršene u iznosu od 22,6 mlrd. kuna (49,8% planiranih sredstava). Od tog iznosa, 18,4 mlrd. predstavlja izdvajanje za mirovine i mirovinska primanja – u odnosu na isto razdoblje 2015. godine mirovine su porasle za 146,6 milijuna kuna, radi indeksacije u travnju 2016. godine u iznosu od 0,46% i povećanja broja umirovljenika. Za naknade iz socijalne skrbi izdvojena je 1 mlrd. kuna, u odnosu na 2015. godinu to je povećanje od 73,3 milijuna kuna. Naknade za nezaposlene izvršene su u iznosu od 824,5 milijuna kuna, što je 23,4 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani. U kategoriji rashodi za nabavu nefinancijske imovine izdvojeno je 1,2 mlrd. kuna i uobičajene je dinamike, odnosno 35,2% plana, što je značajno povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 868 milijuna kuna na polugodišnjoj razini, ali se radi o povećanju zbog financiranja kapitalnih rashoda iz EU pomoći. Ukupni manjak državnog proračuna za prvo polugodište 2016. iznosi 2,4 mlrd. kuna ili 0,7% BDP-a, što je 5,1 mlrd. manje u odnosu na isto razdoblje lani i jako je dobar rezultat. Što se tiče manjka općeg proračuna (uključuje izvanproračunske korisnike i lokalne jedinice) zabilježen je na razini od 518 mil. kuna ili 0,2% BDP-a, što je rekordno mali manjak. Naglašeno je da je (privremeno) fiskalno pravilo, za koje se na polugodištu daje procjena, ispunjeno, a temeljem svih pokazatelja, procjenjuje se da će fiskalno pravilo za 2016. godinu također biti ispunjeno.

Odbor je raspolagao i pisanim Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2016. godine od 11. studenoga 2016. godine. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je zaključilo da je fiskalno pravilo za prvo polugodište 2016. godinu ispunjeno.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje koliki je, od ukupno 2,5 milijardi kuna subvencija u poljoprivredi, udio iz EU fondova. Naglašeno je da 1,4 mlrd. kuna otpada na izravna plaćanja u poljoprivredi, od čega je refundirano 1,3 mlrd. kuna (747 mil. kuna se odnosi na predujam isplaćen u prosincu 2015. godine za 2016. godinu, a ostatak do 1,3 mlrd. kuna je isplaćen u 2016. godini). Što se tiče mjera ruralnog razvoja, od 835 milijuna refundirano je 780,4 milijuna i to je iznos koji je premašuje iznos iz cijele 2015. godine. Nadalje, u raspravi je istaknuto da se radi o vrlo pozitivnom izvješću, s izvrsnim rezultatima, te je za očekivati da će rezultati od kraja godine biti još bolji, budući da ovim izvješćem nije obuhvaćena turistička sezona.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2016. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2016. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2016. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2016. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2016. godine,
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2016. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2016. godine.


Sukladno članku 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2016. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.


                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                Grozdana Perić, dipl. oec.