Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, i projekcija za 2019. i 2020. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su tijekom 2018. nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu pri čemu je bruto domaći proizvod (u daljnjem tekstu: BDP) u prvoj polovici 2018. zabilježio realni međugodišnji rast od 2,7%. Prosječna inflacija iznosila je 1,6% u prvih devet mjeseci ove godine, dok su nastavljena iznimno povoljna kretanja na tržištu rada. U skladu s dosadašnjim ostvarenjima, predviđa se da će gospodarski rast u 2018. iznositi 2,7%, što je blago niže od onog koji se predviđao prilikom izrade državnog proračuna za 2018. godinu, dok će inflacija biti tek neznatno viša.
Ovakvi makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali i na kretanja poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,6 milijardi kuna. Time je vidljivo kako je porezna reforma, s dva kruga poreznog rasterećenja u kojima su građani i poduzetnici rasterećeni za 3,6 milijardi kuna, pozitivno djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva, što je izravno utjecalo i na povećanu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i na prihode državnog proračuna. S druge strane, važno je naglasiti kako se planiranim izmjenama i dopunama neće povećati razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo je kako je na pojedinim rashodnim stavkama bilo potrebno izvršiti preraspodjele kao rezultat dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna. Tako su vidljive uštede na svim kategorijama rashoda, izuzev rashoda za zaposlene, subvencija i pomoći. Istovremeno je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva za jamstvenu pričuvu te za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru, pokriće nepodmirenih obveza iz prethodnih razdoblja te troškova sudskih sporova. Jamstvena pričuva je proračunska pozicija na kojoj je vidljivo najznačajnije povećanje uslijed aktiviranja državnih jamstava za društva iz Uljanik Grupe kao posljedica raskida ugovora o izgradnji brodova i neispunjavanja preuzetih obveza Uljanik Grupe.
Ovim izmjenama i dopunama proračuna za 2018. godinu manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji iznosit će 0,7% BDP-a. Manjak opće države iznosit će 0,1% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2018. godini iznositi 2 milijarde kuna ili 0,5 % BDP-a. Pritom je važno napomenuti kako ovaj iznos manjka uključuje i očekivani jednokratni fiskalni učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih Uljanik Grupi, koja se prema metodologiji ESA 2010 tretiraju kao kapitalni rashod, što dovodi do pogoršanja fiskalnog salda. Usprkos navedenom, do kraja godine očekuje se nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u sa 77,5% u 2017. na 74,6% u 2018. godini. Ovakvi fiskalni trendovi pokazatelj su odgovornog vođenja javnih financija, čime se stvaraju dodatni temelji za jačanje fiskalne održivosti.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. godinu ukupni prihodi iznose 129,2 milijarde kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 128,5 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 700,9 milijuna kuna. Novim planom za 2018. godinu proračunski prihodi povećavaju se za 144 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,6 milijardi kuna.
Prihodi od poreza novim planom za 2018. godinu planirani su u iznosu od 77,4 milijarde kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na prvotni plan. Pritom najveće pozitivne promjene bilježe prihodi od PDV-a, kao rezultat jačeg rasta osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu te prihodi od trošarina na duhan, zbog veće potrošnje duhanskih proizvoda nego li je bilo prvotno predviđeno proračunom.
Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 133,3 milijarde kuna na 131,7 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Ovim Izmjenama i dopunama smanjuju se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Naime, ovi prihodi troše se do visine uplaćenih sredstava te je sukladno tome bilo potrebno izvršiti određena usklađenja.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici (izvora 1 Opći prihodi i primici, 2 Doprinosi za obvezna osiguranja i 8 Namjenski primici od zaduživanja) zadržavaju se na istoj razini od 108,7 milijardi kuna. Unutar ovih rashoda izvršene su prilagodbe u iznosu od 4,6 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129,2 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 131,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2018. godinu planiran je u iznosu od 2,6 milijardi kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.
Ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji novim planom u 2018. godini iznosit će 0,1% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,8 postotnih bodova manje nego li je planirano prvotnim proračunom. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 0,7% BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,5% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti višak u iznosu od 0,1% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2018. godini iznositi 2 milijarde kuna ili 0,5 % BDP-a. Pritom je važno napomenuti kako ovaj iznos manjka uključuje i očekivani jednokratni fiskalni učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih Uljanik Grupi, koja se prema metodologiji ESA 2010 tretiraju kao kapitalni rashod, što dovodi do pogoršanja fiskalnog salda. Usprkos navedenom, do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 77,5% u 2017. na 74,6% u 2018. godini, odnosno za 2,9 postotnih bodova, dok će strukturni saldo zabilježiti razinu od -1,1% BDP-a. Ovakvim projekcijama ispunjavaju se svi zahtjevi iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu.
Odbor je raspolagao i pisanim 19. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, od 15. studenoga 2018. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da su planirana proračunska kretanja u predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu realistično procijenjene te da Povjerenstvo pozdravlja smanjenje proračunskog manjka državnoga proračuna.
U raspravi na Odboru istaknuto je da se udio javnog duga u BDP-u za 2018. godinu samo korigirao od 74,5% na 74,6% te da su takve procjene previše optimistične zbog Uljanik grupe. Odgovoreno je da da sva jamstva za Uljanik grupu osim jednoga ubrzo dovršenog broda (91% dovršenosti), koji će naručitelj najvjerojatnije preuzeti, uključene u procjene. Državna jamstva za taj brod iznose 127 milijuna eura. Dalje se govorilo o činjenici da se smanjuju planirana sredstva za projekte Europske unije. Među ostalim je naglašeno da to predstavlja pitanje kvalitete izrade navedenih planova. Proračunski korisnici odnosno oni koji provode projekte Europske unije moraju shvatiti da se proračun planira na cash osnovi. Veliki problem postoji kod izrađivanja plana, planske podatke za fondove Europske unije daju organizacijske jedinice koji se bave projektima Europske unije, ali ne mogu kvalitetno isplanirati cash flow. Ministarstvo financija je ponovno pokušalo razjasniti da se proračun ugovara po cashu te da je jedno ugovaranje, drugo su obračunske situacije, a treće dospijeće. Veliki dio korekcija je provedeno zbog nerazumijevanja planiranja samog državnog proračuna i pojedinih projekata.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.