Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja, ministar financija, istaknuo da je glavni cilj Prijedloga zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom Zakona, smanjenje broja dugotrajno blokiranih građana i smanjenje broja zaprimljenih novih osnova za plaćanje u budućnosti. Kako je naveo, vjerojatnost da se vjerovnik namiri nakon 3 godine po osnovi po kojoj nije bilo naplate zadnjih 6 mjeseci je oko 1%. Trenutačno za izvansudsku ovrhu nema propisanog „kraja“ provedbe ovrhe te stoga ta ovrha može trajati „zauvijek“, tj. do smrti građanina, odnosno, nastaviti se i nakon smrti u odnosu na nasljednike. Istaknuo je ključne novosti koje donosi ovaj Zakon: prije svega, ograničava se trajanje ovrhe na novčanim sredstvima – samo za fizičke osobe (za pravne osobe pokreće se stečajni postupak). Naime, ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od 3 godine od primitka u FINA-u, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6 mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Financijska agencija (FINA) prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje. Ovršenik neće morati podnositi zahtjeve u FINA-u – do prestanka dolazi automatizmom (FINA će brinuti o isknjiženju osnova za plaćanje). Važno je napomenuti da dug ne prestaje, već se prestaje s ovrhom, jer je postala nemoguća, a posebno je naglašeno da se ne radi o trajnoj deblokadi ili oprostu duga te da je postupak ovrhe moguće ponovo pokrenuti. Nadalje, mijenja se način naplate naknade – ovrhovoditelj će predujmljivati troškove pokretanja ovrhe u FINA-i (dosad je sve troškove snosila FINA). Također, novost je i da će ovrhovoditelj moći u FINA-i dobiti podatak o blokadi računa, što bi trebalo utjecati na racionalnije pokretanje ovrhe na novčanim sredstvima, a što znači manji ukupni trošak ovrhe koji u konačnici snosi ovršenik. Očekuje se da će temeljem ovog Zakona broj ovršenika koji će biti deblokirani biti 71291, a iznos duga evidentiranog u Očevidniku će se smanjiti za čak 32 milijarde kuna (za 76%). Isto tako, broj deblokiranih građana i iznos smanjenja evidentiranog duga će se smanjivati dodatno kako pojedine osnove za plaćanje ispunjavaju uvjet za ograničenje ovrhe.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje što je sa zastarom u odnosu na potraživanje duga od strane vjerovnika, na što je predstavnica FINA-e pojasnila da ovaj Zakon ne utječe na pitanje zastare na temelju drugih propisa (Zakon o obveznim odnosima) i ona ovisi o svakoj pravnoj radnji vjerovnika poduzetoj za naplatu svojeg potraživanja. Kako je rečeno, cilj zakona nije osloboditi dužnika od potraživanja, nego osigurati pravnu sigurnost, budući da trenutačno kod izvansudske ovrhe nema „kraja“. Kad je riječ o sudskoj ovrsi, ako ovrha postane nemoguća, vjerovnik ima određen rok za predlaganje novog predmeta, odnosno sredstva ovrhe, u protivnom se ovrha obustavlja. Također, postavljeno je pitanje ovrhe na nenovčanim tražbinama te je predstavnica FINA-e pojasnila da se nenovčana tražbina ne može provesti na novčanim sredstvima, a kod ovog zakona radi se o ovrsi koju FINA provodi na tražbini koju ovršenik ima prema banci temeljem ugovora o računu.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.