Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 9. ožujka 2017. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2015., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 32. stavak 1. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 22. prosinca 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/88, URBROJ: 50301-24/06-17-6, od 2. ožujka 2017. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da je Ured uz ovo zbirno Izvješće, dostavio i pojedinačna izvješća za svaku političku stranku, nezavisne zastupnike i članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Revizijom su obuhvaćeni subjekti koji su 2015. godini ostvarili prihod iznad 100000, 00 kuna: 18 parlamentarnih i 20 izvanparlamentarnih političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i dva člana predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim navedenog, obavljen je i uvid u financijske izvještaje za 49 izvanparlamentarnih političkih stranaka i 49 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica izabranih s liste grupe birača (koji tijekom 2016. nisu Uredu dostavili godišnje financijske izvještaje, godišnji program rada i financijski plan te izvještaj o primljenim donacijama). Revizijom političkih stranaka izraženo je 16 bezuvjetnih, 21 uvjetno i jedno nepovoljno mišljenje (Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske – BDSH). Za sve nezavisne zastupnike izražena su bezuvjetna mišljenja. Za jednog člana predstavničkog tijela izraženo je bezuvjetno, a za drugog člana uvjetno mišljenje.
Ukupni prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 155,4 mil. kn, od čega se vrijednosno najznačajniji dio odnosi na prihode iz proračuna u iznosu od 73,2 mil. kuna, prihode iz lokalnih proračuna u iznosu od 37,2 mil. kn, članarine 11,4 mil. kn, dobrovoljne prihode, odnosno donacije 22,5 mil. kn te na prihode iz drugih izvora 11 mil. kn. Rashodi su iznosili 157,4 mil. kn, od čega se vrijednosno najviši rashodi u iznosu od 120,5 mil. kn odnose na materijalne rashode, a unutar toga najviši iznosi se odnose na troškove izborne promidžbe. Ukupni prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 2,3 mil. kn i ostvareni su u najvećem dijelu iz proračuna. Rashodi su iznosili 2,9 mil. kn.
Revizijom političkih stranaka utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na izvršenje naloga i preporuka iz prošle revizije, sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode i rashode, korištenje poslovnog prostora te financiranje izborne promidžbe. Što se tiče strukture, najučestalije su nepravilnosti u području planiranja i računovodstvenog poslovanja te u području prihoda i rashoda. Također, u području izvršenja naloga i preporuka iz prošle revizije, po 54% naloga i preporuka se postupilo, a u 44% je postupanje ili u tijeku ili se po njima postupa. Državni ured za reviziju primjećuje pozitivan pomak u sustavu unutarnjih kontrola političkih stranaka, a sve su političke stranke donijele Kodeks profesionalne etike, odnosno kodeks ponašanja članova i zaposlenika, kao i postupanja u slučaju sumnje na prijevare, sukob interesa i sl.
U području financiranja izborne promidžbe utvrđeno je dosta nepravilnosti, međutim određene aktivnosti koje se odnose na izbornu promidžbu nisu uređene propisima te je Ured upozorio na nepravilnosti, ali bez davanja naloga, s obzirom na nepostojanje uporišta u propisima. U tom kontekstu, Ured je predložio izmjene ili dopune propisa kako bi se stvorili preduvjeti da političke stranke i u tom dijelu imaju jasnije odredbe za postupanje.
Osim navedenog, Državni ured za reviziju obavio je i provjeru objave financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela. U 2015. godini su 163 političke stranke imale obvezu objave financijskih izvještaja, a provjerom je utvrđeno da je financijske izvještaje dostavilo 115 političkih stranaka, od toga 99 u propisanom roku, 16 izvan tog roka, dok ih 48 nije dostavilo financijske izvještaje. Svi nezavisni zastupnici su dostavili financijske izvještaje u propisanom roku. Također, od 920 članova predstavničkih tijela kojima je mandat bio u tijeku 2015. godine, 25 ih nije dostavilo financijske izvještaje, čak niti do kraja 2016. godine. Provjerom je utvrđeno da je 90 političkih stranaka objavilo svoje financijske izvještaje na mrežnim stranicama, dok 73 izvanparlamentarne stranke nisu objavile izvještaje. Svi nezavisni zastupnici su objavili financijske izvještaje, a provjeru objave za članove predstavničkih tijela je obavljalo Državno izborno povjerenstvo.
Ured je o svim utvrđenim povredama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe obavijestio državno odvjetništvo i dostavio cjelokupnu dokumentaciju vezanu za utvrđene nepravilnosti.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra financija, rekla je da je Vlada Republike Hrvatske, na svojoj sjednici održanoj 2. ožujka 2017. godine, podržala predmetno Izvješće.
U raspravi na Odboru konstatirano je da su, prema podacima iz Izvješća, na razini svih političkih stranaka, prihodi iznosili 155,4, a rashodi 157,4 mil. kuna, što dovodi do zaključka da su, ukupno gledajući, političke stranke „nelikvidne“. Posebno je istaknuto da su obveze po kreditima stranaka 40,3 mil. kuna, što je oko 45% njihove imovine (ukupna imovina iznosi cca 90 mil. kuna). Iznesen je i podatak o odgođenim plaćanjima u iznosu od 4 mil. kuna, a od svih podignutih kredita, 91% se odnosi na tri stranke: HDZ, SDP i HNS (36,8 mil. kuna). U raspravi je zatraženo pojašnjenje, i pisani odgovor, koliko je od ukupnih kredita, odnosno zajmova, podignuto kod banaka, a koliko od poduzeća (posebno onih u javnom sektoru), uključujući i ranije godine, jer, kako je rečeno, postoje slučajevi sukoba interesa kod odnosa javna poduzeća-političke stranke. Pojašnjeno je da Državni ured za reviziju raspolaže podacima o svim odobrenim kreditima tijekom 2015., ali i ranijih godina, te da je većina kredita odobrena od strane poslovnih banaka i stranke ih uredno podmiruju. Zakonom je određeno da je financiranje (u smislu prihodovne strane i donacija) političkih stranaka od strane javnih poduzeća i drugih trgovačkih društava i pravnih osoba zabranjeno, ali pitanje odobrenja pozajmica i kredita nije uređeno propisima, što je potrebno zakonom urediti, o čemu je na Odboru izražena suglasnost. Ujedno je izneseno mišljenje da je potrebno urediti sve uvjete pod kojima se zadužuju i pravne i fizičke osobe te definirati što je dopušteno, a što nije. Govoreći o strukturi ukupnih prihoda svih stranaka, u strukturi prihoda velikih stranaka HDZ-a, SDP-a i HNS-a najveći izvor prihoda je državni proračun, a kako je u prethodnom razdoblju bilo više izbora, stranke su se koristile i drugim izvorima financiranja, budući da promidžba počinje prije refundacije sredstava iz državnog proračuna.
Posebno je ukazano na nepostojanje posljedica za stranke koje su dobile nepovoljno mišljenje Državnog ureda za reviziju, kao i propusta koje su činile i čine, ne ispravljajući nedostatke na koje je Ured prethodno upozorio. Također, izraženo je mišljenje da je u uređenom društvu nedopustivo, s obzirom na obvezu 163 stranke, da nisu sve dostavile financijska izvješća, nego je to učinilo njih 99, a ostale nisu, te bi takve situacije trebalo sankcionirati.
U daljnjoj raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na vrste mišljenja koje je Državni ured za reviziju dao političkim strankama, navodeći kako sva uvjetna mišljenja nisu iste težine, s obzirom na težinu propusta. Iako je Ured u tom smislu ograničen propisima i standardima po kojima djeluje, iznesen je prijedlog da se u budućim revizijama takva mišljenja detaljnije razrade, a predstavnica Državnog ureda za reviziju je istaknula da će Ured ubuduće nastojati odvojiti mišljenja o financijskim izvještajima od mišljenja koja se odnose na pravilnost poslovanja.
Također, naglašeno je da većina prihoda stranaka (105 mil. kuna), odnosno 70% dolazi iz javnih izvora (državnog ili proračuna jedinica lokalne samouprave) te je takvo javno financiranje stranaka ocijenjeno pozitivnim, jer otklanja sumnju u određene donacije, sponzorstva, pogodovanja i sl.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste birača za 2015.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.