Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o reviziji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakon usklađuje s Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja i osigurava se primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa. Naglasio je da je glavni cilj Zakona reforma sustava zakonske revizije kroz povećavanje transparentnosti, jačanje javnog nadzora ovlaštenih revizora, poboljšanje neovisnosti ovlaštenih revizora u odnosu na revidirani subjekt, poboljšanje unutarnjih organizacijskih pravila, poboljšanje revizorskog izvješća, jačanje uloge revizijskih odbora te učinkovitiji sustav sankcioniranja.
U nastavku se predstavnik predlagatelja osvrnuo na ključne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na ona iz Prijedloga zakona. Prije svega, imajući u vidu važnost zakonske revizije subjekata od javnog interesa, dopunjene su odredbe članka 43. na način da je propisana obveza ugovaranja zakonske revizije (koja rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća) s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva za subjekte od javnog interesa koji su, sukladno zakonom propisanim kriterijima, prepoznati kao subjekti od povećanog javnog interesa (od sistemske važnosti), a to su oni koji zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj i imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine. Navedena obveza ne odnosi se na društva koja su ovisno društvo matičnog društva sa sjedištem u drugoj državi članici, ako u ukupnoj aktivi matičnog društva sudjeluju s manje od 50% ukupne aktive.
Što se tiče ostalih izmjena, u Konačnom prijedlogu zakona postroženi su zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije. Naime, propisano je da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom (na puno ili nepuno radno vrijeme), što bi trebalo osigurati povećanje kvalitete obavljenih revizorskih usluga, dok su dosad revizori mogli uz dopuštenje poslodavca raditi na više mjesta.
Nadalje, radi iznimnog značaja i opsega posla, a uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo u provođenju nadzora, propisano je da prilikom obavljanja zakonske revizije subjekata od javnog interesa, revizorska društva koja obavljaju takve zakonske revizije moraju imati najmanje tri zaposlena ovlaštena revizora koji rade u punom radnom vremenu (umjesto dosadašnja dva, bez specificiranja punog radnog vremena).
Isto tako, u Konačnom prijedlogu zakona je iskorištena opcija predviđena Uredbom, te je dozvoljeno obavljanje određenih nerevizorskih usluga revidiranom subjektu od javnog interesa (isključivo porezne usluge) pod uvjetom da te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu. Isto je propisano na ovaj način kako se raskidanjem već sklopljenih ugovora o navedenim uslugama između revizorskih društava i subjekata od javnog interesa ne bi izazvale nedoumice i nepovjerenje na tržištu revizorskih usluga, a na isti način je propisano obavljanje nerevizorskih usluga društvima koja nisu od javnog interesa.
Od ostalih razlika, osim određenih nomotehničkih promjena i usklađenja s Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, ovim Zakonom propisano je i da se na revizorsko društvo ne primjenjuju odredbe Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, s obzirom na obvezno članstvo u Hrvatskoj revizorskoj komori i obvezu plaćanja članarine i doprinosa Hrvatskoj revizorskoj komori (što je preuzeto iz važećeg zakona o reviziji).
Također, jasnije je propisano prijelazno razdoblje prema kojem se revizijski angažmani subjekata od javnog interesa ugovoreni prije 16. lipnja 2014. godine mogu primjenjivati do kraja najdužeg razdoblja trajanja revizijskog angažmana od deset godina, a u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) 537/2014., dok je za ostale zakonom propisano sedam godina. Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Konačnim prijedlogom zakona detaljnije propisana obveza suradnje Ministarstva financija s ostalim nadzornim tijelima, kao i da, uz Hrvatsku revizorsku komoru i druge organizatore, i Ministarstvo financija može organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje.
Članovi Odbora raspolagali su i komentarima Američke gospodarske komore u Hrvatskoj na Konačni prijedlog zakona.
U raspravi na Odboru je na upit o vremenskom razdoblju na koje jedan subjekt može birati istog revizora, dano pojašnjenje da se radi o sedam godina. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da bi taj rok trebao biti kraći (tri, četiri godine), kako se ne bi dovela u pitanje neovisnost revizora. Kako je predstavnik predlagatelja pojasnio, u većini država članica Europske unije taj rok je deset godina, a rok propisan Konačnim prijedlogom zakona usklađen je sa Zakonom o kreditnim institucijama i propisima koje se odnose na HANFA-u.
Dodatno, kako je rečeno, iz izrađenih studija o kvaliteti revizije proizlazi da se kroz tri, četiri godine kvaliteta poboljšava, zatim određeno vrijeme ostaje na istoj razini, dok kasnije počinje padati. Također, budući da će nadzor nad revizorima obavljati Ministarstvo financija, postavljeno je i pitanje o kapacitetima Ministarstva za provedbu nadzora, a iznesen je i komentar o donjoj granici iznosa kod prekršajnih kazni.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o reviziji.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.