Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020. godine o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 834, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. siječnja 2020. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
Uvodno su predstavnici istaknuli da je odredbom članka 34. Zakona o službenoj statistici propisano da se popis stanovništva i druga opsežna statistička istraživanja uređuju posebnim zakonom i sastavni su dio Programa statističkih aktivnosti i Godišnjeg provedbenog plana. Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (dalje u tekstu: Popis) najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo na temelju aktualnih službenih statističkih podataka.
Predloženim Zakonom uređuju se priprema, organizacija i provedba Popisa, jedinice i sadržaj Popisa, referentni datum Popisa, povjerljivost i zaštita podataka te druga pitanja važna za provedbu Popisa. Popis obuhvaća sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove.
Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova.
Rezultati Popisa, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.
U pripremi Popisa primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine (Conference of European Statisticians Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, United Nations, New York and Geneva, 2015).
Glavna svrha navedenih preporuka jest davanje smjernica zemljama u planiranju i provedbi popisa stanovništva i stanova te bolja međunarodna usporedivost podataka putem predloženih osnovnih popisnih obilježja, definicija i klasifikacija.
Svaka zemlja provodi popis za vlastite potrebe, ali radi izvršavanja međunarodnih obveza i bolje usporedivosti podataka s drugim zemljama mora poštovati i primjenjivati međunarodne standarde.
U skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primijenit će se koncept uobičajenog mjesta stanovanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova. Koncept uobičajenog mjesta stanovanja primjenjivao se i u Popisu 2001. i u Popisu 2011.
Osim navedene Uredbe, za Popis su relevantne i sljedeće uredbe Komisije:
– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/543 od 22. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovih raščlanjivanja
– Uredba Komisije (EU) br. 2017/712 od 20. travnja 2017. o utvrđivanju referentne godine i usvajanju programa statističkih podataka i metapodataka za popis stanovništva i stanova predviđenih Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća
– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/881 od 23. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu načina i strukture izvješća o kvaliteti i tehničkog formata za slanje podataka te izmjeni Uredbe (EU) br. 1151/2010.
Navedenim uredbama utvrđuju se zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima na području Europske unije te se propisuju definicije i klasifikacije koje su zemlje članice obvezne primijeniti u svojim popisima radi postizanja međunarodne usporedivosti podataka.
Popis se provodi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa. Razdoblje trajanja Popisa jest od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021.
Popis se provodi na dva načina: osobe se mogu popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku koji će biti dostupan kroz elektronički sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju ili popisivači popisuju s pomoću elektroničkih uređaja sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te obavlja kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.
Za pristup popisnom upitniku u elektroničkom sustavu e-Građani upotrebljava se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS). Popis se provodi u dvije faze:
od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani te od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. popisivači obavljaju popisivanje svih popisnih jedinica koje se nisu samostalno popisale, putem osobnog intervjua sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te obavljaju kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa.
Planiranim unaprjeđenjem načina prikupljanja podataka (prikupljanje putem sustava e-Građani i prikupljanje na terenu putem prijenosnih računala) planira se:
poboljšati i modernizirati proces prikupljanja podataka (skraćivanje trajanja intervjua, mogućnost samostalnog ispunjavanja), unaprijediti točnost i kvalitetu prikupljenih podataka (korištenje izravnih logičkih kontrola za vrijeme samog unosa podataka i korištenja šifrarnika i klasifikacija u svrhu smanjenja sistemskih pogrešaka i pogrešaka unosa), poboljšati učinkovitost upravljanja terenskim radom (ubrzavanje i značajno podizanje kvalitete razmjene informacija između sudionika popisivanja; mogućnost uvida u rad cijele vertikalne strukture (popisivač, kontrolor, instruktor, koordinator, Državni zavod za statistiku) i bolje koordinacije rada i unaprijediti obradu podataka (skraćivanje razdoblja između završetka terenskog rada i objavljivanja podataka, smanjenje troškova).
Za provedbu popisnih aktivnosti iz nadležnosti Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2020. do 2022. planirana su financijska sredstva:
2020. godinu u iznosu od 50.173.328 kuna, 2021. godinu u iznosu od 108.480.702 kune i 2022. godinu u iznosu od 948.953 kune.
Sredstva za financiranje poslova vezanih za Popis koje obavlja Državna geodetska uprava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske za glavu 07625 Državna geodetska uprava za razdoblje od 2020. do 2021. u ukupnom iznosu od 14.250.000 kuna i raspoređuju se na: 2020. godinu u iznosu o 12.000.000,00 kuna i 2021. godinu u iznosu od 2.250.000,00 kuna.
Sudionici Popisa jesu: popisivači, kontrolori, instruktori, koordinatori, zamjenici koordinatora, članovi županijskih popisnih povjerenstava i Popisnog povjerenstva Grada Zagreba, članovi popisnih povjerenstava ispostava i voditelji popisnih centara.
Budući da se procjenjuje da će se znatan broj građana popisati putem sustava e-Građani planirano je angažiranje oko 9 500 sudionika za provedbu popisivanja na terenu što je razmjerno manje nego u prijašnjim popisima. Primjerice radi, tijekom Popisa 2011. bilo je angažirano 17 500 sudionika na terenu, a tijekom Popisa 2001. njih 25 000. Za provedbu Popisa 2021., od ukupnog broja planiranih sudionika, ukupno 8 000 će biti popisivači, potom 1 250 kontrolora i 200 instruktora te 40 koordinatora i njihovih zamjenika.
U raspravi na Odboru navedeno je da je u Popisu jedan dio obilježja standardan, a drugi dio obilježja država određuje prema nacionalnim interesima. Naglašeno je da treba uključiti druga obilježja kao npr. energetsku učinkovitost zgrade, što znači obilježja treba proširiti. Među ostalim je članove Odbora zanimala informacija o mogućem dupliciranju podataka, s obzirom da se Popis vrši preko e-Građana te da se također radi klasični popis. Istaknuto je da Republika Hrvatska nema administrativni registar stanova i administrativni registar stanovništva, inače ne bi bilo dupliciranja podataka.
Odgovoreno je da Državni zavod za statistiku ima zadane ključne varijable. U propisnom upitniku dodaju se samo varijable koje se odnose na nacionalne interesa, kao što su primjerice, materinski jezik i vjera. Naglašeno je da je Uredbom Europske unije i preporukama Ujedinjenih naroda zadano 80% pitanja. To su odgovori koja je Republika Hrvatska dužna dostaviti Eurostatu poslije završetka Popisa. Istaknuto je da postoje česte ankete o energiji te da postoji Služba statistike građevinarstva i stanova u Državnom zavoda za statistiku. Ista raspolaže s 10-ak istraživanja gdje se dubinski propituje sve u vezi stana i zgrada. Također postoje kvartalna istraživanja o digitalizaciji u kućanstvima i poduzećima u Republici Hrvatskoj. Dodatno se rade ankete o dohocima i potrošnji kućanstva, te se na taj način dolazi do saznanja o kvaliteti života u Republici Hrvatskoj. Anketna istraživanja su učestalija i detaljnija u odnosu na propitivane podatke u Popisu stanovništva, koji se rade svakih 10 godina. Predstavnik Državnog zavoda za statistiku skrenuo je pažnja na upitnu točnost podataka o energetskoj učinkovitost stanova od strane ispitanika.
U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da se podatke o energetskoj učinkovitosti zgrada puno lakše dolazi nego do podataka o energetskoj učinkovitost kuća. Između ostaloga, predstavnika stanara se može upitati o raspoloživim i točnim informacijama o energetskom certifikatu zgrade. Predstavnica Zavoda za statistiku odgovorila je da Zavod samo traži podatke s kojima ne raspolaže. Dalje je naglasila da neće biti preklapanja podataka, s obzirom da oni također raspolažu s informacijama iz drugih institucija. Naglasila je da je za provedbu daljnjih istraživanja ključna buduća uspostava administrativnog registra zgrada i stanova i administrativnog registra stanovništva.
Postavljeno je pitanje o obliku stanovanja u Popisu, posebice da li je uključena evidencija kuća za stanovanje i vikendica te poslovnih prostora, na što je potvrdno odgovoreno.
Članove Odbora zanimalo je da li će biti moguće preko e-Građana ispuniti upitnik za više članova domaćinstva. Odgovoreno je da će biti moguće. Članovi Odbora konstatirali su da će na taj način znatno više od procijenjenih 20% građana Republike Hrvatske biti u mogućnosti preko e-Građana sudjelovati u Popisu. Istaknuto je da će svi podaci iz Popisa biti objavljeni 60 dana nakon završetka prikupljana podataka.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, KUĆANSTVA I STANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2021. GODINE
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.