Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 44. sjednici, održanoj 11. travnja 2018. godine, Prijedlog zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 321, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je novi Zakon o tržištu kapitala vrlo obiman (sadrži 739 članaka) te regulira složenu materiju. Njime se u hrvatsko zakonodavstvo implementira Direktiva 2014/65/EU (tzv. MiFID II) i Uredba br. 600/2014, koje zamjenjuju prvotnu Direktivu MIFiD I. Osim ova dva pravna akta, zakon pokriva i integrira odredbe 10 direktiva i 8 uredbi. Povod donošenja novih pravnih akata na razini Europske unije je bila financijska kriza 2008. godine, koja je pokazala dotadašnje slabosti u funkcioniranju i transparentnosti financijskih i tržišta kapitala. Cilj novih pravila jest financijska tržišta učiniti učinkovitijima, otpornijima i transparentnijima, povećati povjerenje ulagača, smanjiti rizik tržišnih poremećaja, smanjiti sistemske rizike i smanjiti sudionicima nepotrebne troškove. Područja koja uređuje ovaj Prijedlog zakona su: odobrenje za rad i poslovanje investicijskih društava i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga, odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta, odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluga dostave podataka, uvjeti za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, obveze u vezi objave informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, zabranu zloporabe tržišta, pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima, suradnja nadležnih tijela i ovlasti i postupanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ključne novosti su: na području tržišne infrastrukture zakon uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Dosad se veliki dio trgovanja na financijskom tržištu odvijao izvan mjesta trgovanja definiranim MiFID-om I, na tzv. OTC (over the counter) tržištima, odnosno na internim, nereguliranim, brokerskim platformama. Nadalje, pravila MiFID I su bila ograničena isključivo na trgovanje dionicama i njihovim izvedenicama, što je sprečavalo efikasnost procesa formiranja cijena za velik dio drugih financijskih instrumenata. MiFID II, i ovaj Prijedlog zakona, osigurava da se investicijske tvrtke koje upravljaju internim multilateralnim sustavom trgovanja ili sličnim dioničkim instrumentima moraju registrirati kao ovlaštena multilateralna trgovinska platforma. Za financijske instrumente koji nisu dionice (derivati, obveznice, strukturirani investicijski proizvodi i dr.) uvodi se nova kategorija trgovinske platforme – organizirana trgovinska platforma. Cilj je da se cjelokupno organizirano trgovanje odvija na uređenim mjestima i na potpuno transparentan način, kako prije, tako i poslije trgovanja. Procjenjuje se da će ovakvim rješenjem otprilike 70% derivata, kojima se trenutačno trguje na OTC tržištima, biti prebačeno na ova, regulirana tržišta. Očekuje se da bi sa sadašnjih cca 6000 financijskih instrumenata broj onih kojima se trguje na uređenim tržištima porastao na cca 100000. Daljnje važno područje zakona je transparentnost i izvješćivanje. MiFID II proširuje zahtjeve za transparentnost na veći broj financijskih instrumenata u odnosu na MiFID I. Također, dosadašnji nedostatak kvalitete i standardiziranosti podataka kod dostave podataka, riješen je na način da je propisan standardizirani sadržaj i format te popis informacija koje se moraju objavljivati te se uvode tri nove usluge dostave podataka. Trošak pristupa podacima je na razini EU puno veći u odnosu na, primjerice, SAD te je namjera da se troškovi svedu na razumnu mjeru, a sve s ciljem da se sustav učini što jeftinijim i učinkovitijim. Isto tako, svim pravnim subjektima koji se bave financijskim transakcijama bit će alociran jedinstveni alfa-numerički kod od 20 znakova, tzv. legal entity identifier (LEI), bez kojeg sudionici neće moći pristupiti tržištu kapitala. Algoritamsko trgovanje je također jedno od područja koje je ovom Direktivom, odnosno zakonom, puno bolje regulirano. Također, uvode se brojne novosti u dijelu zaštite ulagatelja, definirane su usluge investicijskog savjetovanja, definira se i uređuje tzv. neovisni savjet, unaprijeđeno je upravljanje samim proizvodima, itd. Najznačajniji utjecaj ovih novosti očekuje se na Zagrebačku burzu, investicijska društva, kreditne institucije, javne investicijske fondove i dr., kao i na HANFA-u kao nadzorno tijelo.
U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog zakona, pogotovo što se nakon sedam prethodnih izmjena važećeg Zakona donosi novi cjeloviti tekst zakona, za kojeg je izraženo uvjerenje da će osnažiti tržište kapitala. Spomenuto je i uvođenje dualne revizije za određenu kategoriju društava (sistemska društva) te je zatraženo pojašnjenje radi li se o dvije istovremene revizije ili reviziji revizije, za što je predloženo da se to pitanje detaljnije, odnosno jasnije uredi. Pojašnjeno je da bi se dualna revizija trebala obavljati paralelno od strane oba revizorska društva, a da se izda jedno mišljenje, ako su ona usuglašena.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o tržištu kapitala.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.