Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2016. godine, Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i Prijedlog Godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2016. godinu; Račun financiranja za 2016. godinu; Račun financiranja za 2016. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2016. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2016. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2016. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2016. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2016. godini
- Deficit općeg proračuna u 2016. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2016. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2016. godini.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu na donošenje.
U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da je tijekom 2016. godine ubrzan rast ekonomske aktivnosti, započet u 2015., nakon šestogodišnje recesije. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je, prema revidiranim podacima DZS-a iz svibnja, 3%, što je najviši gospodarski rast od 2007. godine. Snažan pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao je od domaće potražnje. Gledajući pojedinačno, najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2016. došao je od izvoza roba i usluga, koji je realno povećan 5,7%. Slijedi potrošnja kućanstava koja je povećana 3,3%. Bruto investicije u fiksni kapital zabilježile su realni rast od 5,1%, a državna potrošnja realni rast od 1,3% u 2016. Negativan doprinos promjeni BDP-a došao je od uvoza roba i usluga koji je realno povećan 5,8%. Prosječna stopa inflacije iznosila je -1,1% u 2016. godini.
U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini ostvareni su u iznosu od 116,8 mlrd. kuna te su 0,4% veći od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 6,5%. Porezni prihodi u 2016. godini iznosili su 71,7 mlrd. kuna, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 5,4%.
Prihodi od poreza na dohodak u 2016. ostvareni su u iznosu od 2,2 mlrd. kuna, što čini međugodišnji rast od 7,9% u usporedbi s 2015. godinom. Ovakvo povećanje prihoda od poreza na dohodak rezultat je pozitivnih kretanja na tržištu rada, ali i visokih uplata prihoda od kamata na štednju (368 mil. kuna). Prihod od poreza na dobit u 2016. ostvaren je u iznosu od 7,2 mlrd. kuna, što je međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 15,1%. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost ostvareni su u iznosu od 45,2 mlrd. kuna, što je povećanje za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Na ostvarenje prihoda od poreza na dodanu vrijednost tijekom 2016. godine utjecalo je kretanje osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu te vrlo dobra turistička sezona. Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,4 mlrd. kuna, što je porast od 6% na međugodišnjoj razini. Utjecaj na ostvarenje prihoda od posebnih poreza i trošarina imale su cjelogodišnje primjene zakonskih propisa izmijenjenih tijekom 2015. godine - izmjene iznosa trošarina na energente i električnu energiju te povećavanje trošarina na duhanske proizvode. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 22,2 mlrd. kuna (mirovinski doprinosi), a rezultat su kretanja na tržištu rada. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 7,8 mlrd. kuna, što je rast od 57,2% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga iznosa, 95,2% (7,4 mlrd. kuna) čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, a izravno su vezane uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi.
Govoreći o rashodima, izvršenje ukupnih rashoda u 2016. godini iznosilo je 120,2 mlrd. kuna, odnosno 98,8% u odnosu na planirana sredstva za 2016. godinu. U odnosu na izvršenje 2015. godine, ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. godini veći su za 1,6 mlrd. kuna, što je rezultat povećanja rashoda za 2,5 mlrd. kuna financiranih iz izvora koji ne utječu na visinu manjka državnog proračuna (vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije, prihodi od prodaje nefinancijske imovine) i ostvarenih ušteda od 830,5 mil. kuna na rashodima koji se financiraju iz izvora koji izravno utječu na visinu manjka državnog proračuna (opći prihodi i primici, doprinosi, namjenski primici).
Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 25,8 mlrd. kuna i u skladu s planom. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 792,8 mil. kuna, što je prvenstveno rezultat isplate regresa i božićnica za zaposlene u državnom i javnom sektoru u 2016. godini, povećanja rashoda za zaposlene financiranih iz sredstava Europske unije za 71,9 milijuna kuna (u 2015. godini rashodi za zaposlene financirani iz sredstava Europske unije iznosili su 85,4 milijuna kuna, dok su u 2016. godini iznosili 157,3 milijuna kuna, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 84,2%) te isplate plaća državnim dužnosnicima nakon prestanka obnašanja dužnosti na temelju članka 15. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 11,1 mlrd. kuna, što je 95,9% planiranih sredstava te su, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, povećani za 94,7 mil. kuna. Iz izvora koji utječu na manjak državnog proračuna, materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 6,2 mlrd. kuna, što je za 467,1 mil. kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a rezultat je smanjenja rashoda za materijal i energiju za 154,1 mil. kuna i rashoda za usluge za 117,4 mil. kuna. Iz izvora koji ne utječu na manjak državnog proračuna izvršeni su iznosu od 5 mlrd. kuna, što je za 561,8 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a što je rezultat više evidentiranih materijalnih rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika koji su izuzeti od uplate u državni proračun za 422,9 milijuna kuna i povećanja materijalnih rashoda financiranih iz sredstava Europske unije za 146,7 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 10,6 mlrd. kuna, što je 99,9% planiranih sredstava te su, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji za 316,8 mil. kuna, što je rezultat smanjenja kamata za primljene kredite i zajmove za 239,3 mil. kuna, kamata za izdane vrijednosne papire za 42,1 mil. kuna i ostalih financijskih rashoda za 35,4 mil. kuna. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu od 6,1 mlrd. kuna, što predstavlja 99,5% planiranih sredstava, i to: subvencije u poljoprivredi 3,7 mlrd. kuna (2,4 mlrd. kuna iz EU), od toga za izravna plaćanja u poljoprivredi 2,5 mlrd. kuna te 903,1 mil. kuna za mjere ruralnog razvoja, zatim subvencije isplaćene u prometu, prometnoj infrastrukturi i komunikacijama 1,3 mlrd. kuna te subvencije u gospodarstvu i poduzetništvu u iznosu od 833,5 mil. kuna (od čega se 668,2 mil. kuna odnosi na restrukturiranje brodogradilišta).
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u 2016. u iznosu od 13,4 mlrd. kuna, od čega se 3,2 mlrd. kuna odnosi na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, 2,6 mlrd. kuna za transfer sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, zatim 2,3 mlrd. kuna za financiranje decentraliziranih funkcija i pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te 1,9 mlrd. kuna za naknadu u cijeni goriva za Hrvatske ceste. Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 45 mlrd. kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom manje za 366,2 mil. kuna.
Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 36,8 mlrd. kuna, što je povećanje od 122,3 milijuna, i to zbog isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovinskih primanja ostvarenih u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti u iznosu od 175 milijuna kuna u 2015. godini i usklađenja mirovina prema općem propisu za 0,81% u 2016. godini (od 1. siječnja za 0,46% i od 1. srpnja za 0,35%) te povećanja broja korisnika. Naknade u socijalnoj skrbi isplaćene su u iznosu od 2,3 mlrd. kuna, a naknade za nezaposlene u iznosu od 1,6 mlrd. kuna. Dječji doplatak izvršen je u iznosu od 1,5 mlrd. kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 108,7 mil. kuna te je naglašeno kako se radi o kategoriji koja se iz godine u godinu smanjuje. Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 1,1 mlrd. kuna, što je 39,8 mil. kuna manje u odnosu na prethodnu godinu radi smanjenja broja korisnika. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 3,1 mlrd. kuna, od čega je 925 milijuna kuna financirano iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, ukupni manjak državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,4 milijarde kuna ili 1% BDP-a, što je za gotovo 2 milijarde kuna manje u odnosu na plan. Na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren je manjak od 0,03% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 0,04% BDP-a. Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2017. godine, a sukladno ESA 2010 metodologiji, manjak proračuna opće države u 2016. godini iznosio je 2,8 milijardi kuna ili 0,8% BDP-a. U isto vrijeme dug opće države iznosio je 289,1 milijardu kuna, čime je po prvi put od početka praćenja statističkih podataka kretanja javnog duga zabilježeno njegovo nominalno smanjenje na godišnjoj razini, i to u iznosu od 505 milijuna kuna. Pri tome je udio javnog duga u BDP-u smanjen s 86,7% krajem 2015. na, prema podacima revidiranima od strane DZS-a, 83,7% BDP-a krajem 2016. godine.
Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, istaknuto je da se ona računa na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države, s jedne strane, te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna, s druge strane. U izračunima se koriste rashodi općeg proračuna, sukladno ESA 2010 metodologiji i EUROSTAT-a. Taj statistički obuhvat uključuje veći broj institucija nego što su uključene u proračunski obuhvat. Kako je rečeno, iz navedenih izračuna vidljivo je da je fiskalno pravilo za 2016. godinu zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna povećani su za 2%, dok je procijenjeni BDP u tekućim cijenama bilježio međugodišnje povećanje od 2,7%. Uspoređujući rashode općeg proračuna s ostvarenim BDP-om, vidljivo je također da je fiskalno pravilo ispunjeno jer su rashodi općeg proračuna, kako je rečeno, povećani za 2%, dok je međugodišnji rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 2,8%.
Odbor je raspolagao i pisanim 13. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu od 27. lipnja 2017. godine, koje je zaključilo da je privremeno fiskalno pravilo za 2016. godinu ispunjeno.
U raspravi na Odboru je istaknuto kako treba pohvaliti napore Ministarstva financija za sve postignuto u 2016. godini te je izraženo uvjerenje da će se ovakav trend nastaviti. Posebno je naglašeno kako, premda se vidi značajan pomak, treba raditi na još većem povlačenju sredstava iz fondova EU.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu.
Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2016. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.