10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 102. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Posebnog upravnog područja Hong Konga Narodne Republike Kine o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br.  640, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Posebnog upravnog područja Hong Konga Narodne Republike Kine potpisan 24. siječnja 2024.godine u Hong Kongu Ugovor o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza (Ugovor su potpisali dr. sc. Marko Primorac, ministar financija Vlade Republike Hrvatske i Christopher Hui, tajnik za financijske usluge i riznicu Posebnog upravnog područja Hong Konga).

Stupanjem na snagu, Ugovorom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između Republike Hrvatske i Posebnog upravnog područja Hong Konga. Postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju jurisdikcija.

Kako bi Ugovor mogao stupiti na snagu i početi se primjenjivati s 1. siječnja 2025.  godine Republika Hrvatska je obvezna prije kraja 2024. završiti svoj unutarnji postupak ratifikacije i o istome, diplomatskim putem, obavijestiti Posebno upravno područje Hong Kong Narodne Republike Kine.

U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje o podacima o broju hrvatskih rezidenata koji ostvaruju prihode u Hong  Kongu. Odgovoreno je da ne raspolažu sa takvim podacima, ali su naveli da postoje brodarske kompanije u Hong Kongu.

Zatražena je informacija da li  fizička osoba iz Republike Hrvatske, koja ostvaruje prihode u Hong Kongu,  mora plaćati  porez u Hong Kongu i također  porez u Republici Hrvatskoj. Rečeno je da se plaća porez u Republici Hrvatskoj, s time da se odbijaju plaćeni porezi u Hong Kongu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Posebnog upravnog područja Hong Konga Narodne Republike Kine o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 632, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.veljače 2024.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže zbog produljenja razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke i nakon 31. ožujka 2024.

Naime prestanak primjene stope PDV-a od 5% za navedene isporuke doveo bi do povećanja cijena od 1. travnja 2024. što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i standard građana. 

Stoga, kao nastavak mjera s ciljem zaštite građana i gospodarstva, izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost, do 31. ožujka 2025. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. 

Produljenjem primjene snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke zadržat će se sadašnja razina poreznog rasterećenja, ublažiti utjecaj na cijene čime će se spriječiti udar na standard građana te negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini. 

U raspravi na Odboru naglašeno je da će predložene mjere imati utjecaja na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje. Cijene energenata će se time smanjiti i zaštiti građane i gospodarstvo. 

Također je postavljeno pitanje zašto je u proteklom razdoblju Vlada Republike Hrvatske intervenirala umjesto HERA-e. Odgovoreno je da HERA nije u djelokrugu Ministarstva financija nego Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske sa svojim mjerama pravovremeno i opravdano reagirala u proteklom razdoblju.

Navedeno je da Ministarstvo financija ima u nadležnosti PDV, te su promjene u rukovođenju HERA-e u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Istaknuto je zadovoljstvo  Vladinim mjerama, te je napomenuto da će građani i gospodarstvenici i dalje biti zaštićeno godinu danu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 100. sjednici, održanoj 28. veljače 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 628 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15.veljače 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona važeći zakon dopunjuje nadležnostima Financijskog inspektorata u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Također, usklađuju se odredbe o ustrojstvu i rukovođenju Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, s propisima kojima se uređuje navedeno područje.
Sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), odredbe važećeg Zakona dopunjuju se odredbama o međunarodnoj suradnji Financijskog inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrste informacija koje se razmjenjuju. Također se u svrhu ispunjavanja preporuka izmjenama propisuje mogućnost izricanja administrativne mjere ograničenja i/ili zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge subjektu nadzora u najduljem trajanju od dvanaest mjeseci. Isto tako, dopunjuju se odredbe o odlučivanju o prekršajima.
Također, odredbe važećeg Zakona usklađuju se s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj na način da se riječ „kuna“ zamjenjuje riječju „euro“, te se u prekršajnim odredbama propisani raspon novčanih kazni u kunama preračunava u euro. 

U raspravi na Odboru je konstatirano da je ovaj Prijedlog zakona dopunjuje nadležnosti Financijskog inspektorata u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja. 

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

                                                           
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 100. sjednici, održanoj 28. veljače 2024. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2022. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 54. stavka 1. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj 29/19 i 98/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 15. veljače 2024. godine (KLASA: 022-03/23-12/125, URBROJ: 50301-21/06-24-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 
 
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni vijećnici vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma te propisima o računovodstvu za neprofitne organizacije. Financijske izvještaje za 2022., s propisanim prilozima bila je obvezna dostaviti 171 politička stranka (od čega je 18 političkih stranaka prestalo djelovati i brisano je iz Registra političkih stranaka tijekom 2022. i 2023.), pet nezavisnih zastupnika te 1 342 nezavisna vijećnika. Unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja financijske izvještaje dostavilo je 135 političkih stranaka (128 u propisanom roku, sedam izvan propisanog roka), pet nezavisnih zastupnika te 996 nezavisnih vijećnika. Na navedeni način financijske izvještaje nije dostavilo 36 političkih stranaka te 346 nezavisnih vijećnika (307 ih je dostavilo izjave o odricanju od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna, a 39 nije dostavilo spomenute financijske izvještaje, izjave ni drugu dokumentaciju). Financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika s propisanim prilozima, dostavljeni unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, objavljeni su na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Financijskom revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 48 političkih stranaka i pet nezavisnih zastupnika koji su u 2022. ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 266 naloga i preporuka (političke stranke 256, nezavisni zastupnici deset), čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava. U skladu s odredbama članka 94. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Državni ured za reviziju obavještava Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i dostavlja cjelokupnu dokumentaciju o svim utvrđenim povredama Zakona.
Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 48 političkih stranaka i pet nezavisnih zastupnika, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2022. Također, obavljena je provjera dostavljanja (unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja) godišnjih financijskih izvještaja s prilozima političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača kojima je mandat u tijeku. Obavljena je i provjera objavljivanja financijskih izvještaja s prilozima političkih stranaka i nezavisnih zastupnika na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Ciljevi revizije bili su provjeriti: istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom (političke stranke i nezavisnog zastupnika) i statutom (političke stranke), provedbu naloga i preporuka iz prošle revizije te pravilnost izvršenja drugih transakcija. Prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 106.934.171,00 kuna, rashodi 87.719.931,00 kuna te višak prihoda na koncu 2022. iznosi 19.214.240,00 kuna (37 političkih stranaka iskazalo je višak prihoda u iznosu od 21.563.987,00 kuna, a jedanaest manjak prihoda u iznosu od 2.349.747,00 kuna). O financijskim izvještajima političkih stranaka za 2022. izraženo je 29 bezuvjetnih i 19 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 43 bezuvjetna i pet uvjetnih mišljenja. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 1.801.263,00 kuna, a rashodi 2.045.036,00 kuna te manjak prihoda na koncu 2022. iznosi 243.773,00 kuna. O financijskim izvještajima nezavisnih zastupnika izražena su četiri bezuvjetna i jedno uvjetno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja pet bezuvjetnih mišljenja. Revizijom nezavisnih zastupnika nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koje bi utjecale na istinitost i realnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja (osim u dijelu koji se odnosi na računovodstveno poslovanje i financijske izvještaje nezavisne zastupnice). Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: Financijski planovi političkih stranaka sadrže planove prihoda i rashoda, ali kod pojedinih prihodi i rashodi nisu planirani prema računima iz računskog plana; pojedini financijski planovi ne sadrže plan zaduživanja i otplata (iako su se tijekom 2022. pojedine političke stranke zaduživale), a pojedini ne sadrže ni obrazloženja financijskog plana, kao ni poveznicu s programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu niti parametre koji su se koristili kod izračuna potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i rashoda. Pri znatnijim odstupanjima ostvarenih i planiranih prihoda i rashoda nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana, a nije planiran ni rezultat poslovanja za godinu koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Uz ciljeve i planirane aktivnosti u godišnjim programima rada pojedinih političkih stranaka, nisu navedeni izvori financiranja potrebni za njihovu realizaciju, kao ni rashodi prema vrstama utvrđenima računskim planom za neprofitne organizacije. ii Također, pojedine političke stranke ne prate ostvarenje rashoda po aktivnostima utvrđenima godišnjim programom rada, a na pojedinim knjigovodstvenim ispravama (računima) nije navedena programska aktivnost na koju se rashod odnosi zbog čega nije moguće utvrditi jesu li sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 266 naloga i preporuka (političke stranke 256, nezavisni zastupnici deset), čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju podataka pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li je bilo ponavljanja određenih pogrešaka iz 2021. godine ili su se stranke popravile kod poslovanja. Odgovoreno je da uvijek postoje ponavljanja kod poslovanja i financijskih izvještaja, međutim stranke su se popravile što se vidi u tome da je Državni ured za reviziju mnogobrojnije izrazio bezuvjetna mišljenja. Napomenuto je da manje političke stranke,  koje nemaju računovodstvene sustave kao veće stranke, imaju dodatnih poteškoća kod vođenja računovodstva, što nije opravdanje za propuste.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 100. sjednici, održanoj 28. veljače 2024. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama i uslugama elektroničkog novca na unutarnjem tržištu, izmjenama Direktive 98/26/EZ i stavljanju izvan snage direktiva (EU) 2015/2366 i 2009/110/EZ – COM (2023) 366 - D.E.U. br. 23/026, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 25. siječnja 2024. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-07/11, URBROJ: 50301-21/06-24-3, na sjednici održanoj 15. siječnja 2024. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Republika Hrvatska uvođenje novih mjera za daljnja poboljšanja sigurnosti plaćanja i zaštitu potrošača što je ujedno i jedan od ključnih prioriteta za Republiku Hrvatsku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

 M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama i uslugama elektroničkog novca na unutarnjem tržištu, izmjenama Direktive 98/26/EZ i stavljanju izvan snage direktiva (EU) 2015/2366 i 2009/110/EZ – COM (2023) 366 

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                           Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 100. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma, drugo čitanje, P.Z. br. 629, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. veljače 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Naime, spomenuti Ugovor o financiranju potpisan je 22. siječnja 2024.  u Zagrebu i u Luxemburgu.
Ugovor o financiranju odnosi se na zajam u iznosu od 400 milijuna eura dok će preostali iznos odobrenog okvirnog zajma u iznosu od 500 milijuna eura biti predmetom sljedećih ugovora o financiranju, prema potrebi i sukladno dinamici korištenja prvog dijela zajma. 
EIB je na sjednici Odbora direktora, održanoj 13. prosinca 2023. godine, odobrio Republici Hrvatskoj okvirni zajam u iznosu od 900 milijuna eura, kojim je predviđeno financiranje i/ili sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje željezničke infrastrukture kao i projekata usmjerenih na poboljšanje putničkog prijevoza. 
Predviđeni iznos prve tranše ovog Ugovora o financiranju (u iznosu od 400 milijuna eura), čiji je rok korištenja 5 godina te iznosi 108,5 milijuna eura. Prva tranša se odnosi na financiranje i sufinanciranje projekata koji se planiraju realizirati u 2024. godini, a sredstva za realizaciju projekata kao i sredstva za podmirenje financijskih obveza su planirana Državnim proračunom za 2024. godinu. Predviđeni rok otplate prve tranše je 25 godina s počekom 5 godina, a indikativna stopa za I. tranšu iznosi 3,234%. Što se tiče budućih tranši, njihovi točni iznosi i rokovi za njihovo podmirenje će se utvrđivati naknadno, tijekom povlačenja istih, u skladu s planiranom dinamikom izvršavanja projekata, a sredstva za podmirenje financijskih obveza za Republiku Hrvatsku će se osigurati u Državnom proračunu za naredne godine. Naime, svaka pojedina tranša pretpostavlja utvrđivanje zasebnih uvjeta otplate i iznosa same tranše u skladu s odredbama Ugovora o financiranju.
Neki od projekata koji se planiraju realizirati i pokrenuti u 2024. godini iz sredstava ovog Zajma su obnova dionice Andrijevci-Garčin lk (7,8 km) i Strizivojna Vrpolje-Andrijevci dk (8,9 km), na pruzi  Novska-Vinkovci-Tovarnik-DG. Također, na pruzi Zagreb Gk – Rijeka planira se obnova dionice Ogulin - (Moravice) (29,4 km) i obnova dionice Generalski Stol-(Oštarije) (21,4 km). Obnovit će se i dionica Pitomača-Kloštar (8,5 km) na pruzi Varaždin-Dalj te na pruzi DG-Čakovec-Kotoriba-DG dionica Donji Kraljevec-Kotoriba (11,6 km), Kotoriba-DG (3,8km) i dionica DG-Čakovec (8,4km). Ovim sredstvima u 2024. godini planira se također financirati obnova pruge Knin-Zadar kao i obnova dionice Kutina- Deanovec (36,43 km), na pruzi Dugo Selo-Novska. Uz navedene obnove pruga financirat će se i sanacije kolosijeka na dionici Karlovac – Ozalj, kao i sanacija kolosijeka 53,4 km  na dionici Banova Jaruga – Daruvar.
S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već potpisanim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu vršiti izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se Konačni prijedlog zakona raspraviti i donijeti u jednom čitanju.
U raspravi na Odboru konstatirano je da se ovaj Ugovor odnosi na 400 milijuna eura za petogodišnje razdoblje. Prva tranša ovoga Ugovora iznosi 108,5 milijuna eura za 2024. godinu.
Postavljeno je pitanje da li se mogu financirati projekti koji nisu na inicijalnoj listi. Potvrdno je odgovoreno. Može se intervenirati u konačnu listu.
Zatražena je informacija o fazi spremnosti projekata. Odgovoreno je da je spremna Podravska magistrala uz druge projekte. Dodano je da još nisu dobili konačnu listu Hrvatskih željeznica, te će se ista dobiti nakon donošenja Zakona o potvrđivanju Ugovora.
Članove Odbora posebice je  interesirala obnova pruge Knin – Zadar. Obnova predstavlja poboljšanje usluga prometa roba i putnika. 
Rečeno je da je kod realizacije projekata najveći problem javna nabava. Navedeno je da je povlačenje sredstava fluidno, te da će se tranše za realizaciju projekata vjerojatno prije isteka od pet godina povući.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 100. sjednici, održanoj 28. veljače 2024. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 – COM (2023) 367 - D.E.U. br. 23/027, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 25. siječnja 2024. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-07/11, URBROJ: 50301-21/06-24-3, na sjednici održanoj 15. siječnja 2024. godine.
 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Republika Hrvatska uvođenje novih mjera za daljnja poboljšanja sigurnosti plaćanja i zaštitu potrošača što je ujedno i jedan od ključnih prioriteta za Republiku Hrvatsku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 – COM (2023) 367 

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                           Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 602, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ovaj tekst Konačnog prijedloga zakona izrađen prvenstveno zbog provođenja mjera iz Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga. Osim mjera iz drugog Akcijskog plana, važeći Zakon o reviziji dorađen je u dijelu revizorskog ispita i ispita osposobljenosti, stalnog stručnog usavršavanja, imenovanja revizorskog društva, sklapanja ugovora o reviziji i trajanja revizijskog angažmana kod subjekata od javnog interesa. Konačni prijedlog zakona je ponešto promijenjen u odnosu na Prijedlog zakona, međutim, radi se većinom o nomotehničkoj doradi i preciznijim formulacijama u pojedinim člancima.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji.

        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec. 
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine, Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/124, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 31. siječnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj. Navedena tema je odabrana jer se, prema procjenama iz 2005., u Republici Hrvatskoj navodnjavalo 0,9% poljoprivrednih površina i tad je usvojen Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, čiji je plan bio do 2020. godine navodnjavati 65.000 hektara, oko 6% obradivih poljoprivrednih površina. Razlog ove revizije bio je provjeriti do koje mjere su ispunjene planirane projekcije. Subjekti revizije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama te sve županije. Revizijom je obuhvaćen pravni, strateški i planski okvir za učinkovito upravljanje građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama, evidentiranje u poslovnim knjigama, evidencije građevina za navodnjavanje, gradnja, korištenje i održavanje građevina za navodnjavanje i mješovitih melioracijskih građevina, korištenje voda za navodnjavanje u skladu s vodnim potencijalom i potrebama za navodnjavanjem te provođenje nadzora nad korištenjem voda i informiranje o navodnjavanju i ostvarenju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV. 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: aktivnosti radi donošenja planskih dokumenata – NAPNAV-a i Višegodišnjeg programa gradnje nisu pravodobno poduzete; Republika Hrvatska nema pouzdane objedinjene podatke o površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje. Prema Eurostatu za 2016. godinu, ukupno je prosjek u EU oko 6% površina koje se navodnjavaju, primjerice u Španjolskoj je 13,2%, Italiji 20%. U Izraelu je 46% od ukupnih poljoprivrednih površina pokriveno navodnjavanjem. Nadalje, utvrđeno je da prije početka gradnje sustava nisu doneseni Programi gradnje sustava navodnjavanja, ni Programi održavanja sustava navodnjavanja za sustave koji su započeli s radom, što nije u skladu s odredbama Zakona o vodama i Pravilnika o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje; katastar vodnih građevina nije ustrojen, a Registar korištenja voda za navodnjavanje ne sadrži sve propisane podatke u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodne dokumentacije. Županije koje upravljaju sustavima za navodnjavanje nisu ustrojile evidencije koje sadrže podatke potrebne za upravljanje sustavom za navodnjavanje, podatke o obuhvatu sustava, ulaganjima, tehnologiji, vlasništvu nad zemljištem, poljoprivrednim kulturama koje se uzgajaju, prirodi i površini na kojoj se koristilo navodnjavanje (prema godinama). Također, nisu prikupljani podaci o prirodi poljoprivrednih proizvoda na navodnjavanom poljoprivrednom zemljištu od korisnika sustava javnog navodnjavanja kako bi se utvrdili učinci navodnjavanja. Ne prikupljaju se podaci o ukupnim poljoprivrednim površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj s naznakom radi li se o javnom ili privatnom sustavu te nisu objedinjeni, a Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta nije utvrđena obveza Agencije za prikupljanje podataka o opremljenosti ARKOD parcele sustavom navodnjavanja s naznakom radi li se o javnom ili privatnom sustavu, radi prikupljanja cjelovitih podataka o stanju poljoprivrede te praćenja ostvarenja ciljeva NAPNAV-a i Strategije poljoprivrede do 2030. Tako, primjerice, prema podacima Hrvatskih voda, sustavi javnog navodnjavanja obuhvaćaju površinu 17900 ha, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima podatke o cca 7000 ha. Također, procjena je da je kod privatnih sustava mogućnost navodnjavanja na cca 15000 ha. Isto tako, nisu provođeni programi stručnog obrazovanja u vezi s navodnjavanjem radi ostvarenja ciljeva utvrđenih NAPNAV-om. Nije provođeno informiranje šire javnosti o komasaciji s obzirom na to da je komasacija postupak izravno povezan s vlasništvom i uključuje veliki broj osoba koje najčešće nisu dovoljno informirane o postupku, učincima i prednostima komasacije. Odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje nisu donesene te nije obračunavana i naplaćivana naknada za navodnjavanje za sustave koji su započeli s radom, u skladu s odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Pravilnika o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje. Nije izrađen Plan obavljanja vodnih nadzora korisnika vode za navodnjavanje, kao i način praćenja i izvješćivanja o realizaciji vodnih nadzora, nije informirana javnost o rezultatima provedbe NAPNAV-a i Višegodišnjeg programa gradnje te o drugim podacima u vezi s navodnjavanjem. Nisu  provođene sustavne izobrazno-informativne aktivnosti korisnika navodnjavanja u vezi s koristima postojećih sustava javnog navodnjavanja, novim tehnologijama i načinom financiranja sustava javnog navodnjavanja, odabirom optimalne opreme za navodnjavanje, povećanjem priroda poljoprivrednih kultura na površinama koje se navodnjavaju, potrebom proizvodnje poljoprivrednih kultura koje se nedovoljno proizvode u Republici Hrvatskoj te drugim koristima primjene sustava javnog navodnjavanja. Županije su ulagale u 96 građevina javnog navodnjavanja, od čega je izgrađena 21 građevina obuhvata površine zemljišta 7 580,54 ha, gdje je površina zemljišta koje je moguće navodnjavati 2 205,09 ha, jer korisnici imaju opremu za navodnjavanje, dok je tijekom 2022. navodnjavano 1 325,45 ha poljoprivrednog zemljišta.
Rezultat ove revizije je 12 izvješća. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica,  Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem građevinama za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj u četiri županije koje imaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Istarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska županija) te dvije županije koje nemaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija) učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su aktivnosti šest županija koje imaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija) te osam županija koje nemaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Varaždinska, Karlovačka, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Zagreb) djelomične učinkovite. Jednoj županiji (Krapinsko-zagorska županija) Državni ured za reviziju nije dao ocjenu učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje (jer je Županija analizom podataka utvrdila da na njezinom području nema poljoprivredne proizvodnje koja bi bila pogodna za javno navodnjavanje). Također, nije dana ocjena učinkovitosti Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora te Hrvatskim vodama, kao sudionicima u donošenju i provedbi planskih dokumenata te provedbi NAPNAV-a, koji ne upravljaju građevinama za navodnjavanje.

Državni ured za reviziju dao je ukupno 119 naloga i preporuka, čijom bi se provedbom postigla poboljšanja i povećala učinkovitost upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske osvrnuo se na sadržaj danih naloga i preporuka, koje su revidiranim subjektima obveze koje se moraju izvršiti. Nalozi i preporuke ne zahtijevaju dodatna financijska sredstva. 

U raspravi je naglašeno da je iz izvješća razvidno da je sustav navodnjavanja neučinkovit te da treba uložiti dodatne napore kako bi se ostvarili bolji rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji. Istaknuto je da Hrvatska još nije uhvatila niti prosjek Europske unije te se postavlja pitanje uzroka tome. Kako je rečeno, od cca 1,5 milijun površina navodnjava se cca 7000 ha, velika sredstva se daju za poticaje, a rezultati ne opravdavaju uložene iznose. Postavljeno je i pitanje o naknadi za korištenje bunara, za što je pojašnjeno da se radi o naknadi od 8 lipa, kao i da izgrađena struktura navodnjavanja ne znači da se toliko i navodnjava, iako su u nju uložena znatna sredstva iz različitih izvora financiranja. Naime, omogućeno je navodnjavanje cca 22000 ha, a procjena je da je kroz privatne sustave to omogućeno za još cca 15000 ha, što ukupno dovodi do podatka da je trenutačno u Republici Hrvatskoj omogućeno navodnjavanje za cca 36000 ha. Izraženo je mišljenje da treba imati viziju što navodnjavati, koje kulture, kao i da je potrebno kandidirati projekte. S tim u vezi, svakako bi ovo izvješće trebalo biti preporuka i smjernica posebno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kako povećati iskoristivost poljoprivrednih površina. Ukazano je i na pojedine pokušaje provedbe projekata navodnjavanja od strane jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, koji nisu zaživjeli zbog određenih kriterija koji su se morali ispoštovati (endemske vrste u određenim rijekama). Članovi Odbora podržali su izvješće Državnog ureda za reviziju, koje je ocijenjeno vrlo kvalitetnim i kao dobra podloga i pokazatelj kako poboljšati sustav upravljanja navodnjavanjem. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno (10 glasova „ZA), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaćaju se Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, drugo čitanje, P.Z. br. 573, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je temeljni razlog izmjena i dopuna Zakona o carinskoj službi detaljnije uređenje obveze davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji te osobito usklađivanja ovoga instituta s propisima o zaštiti osobnih podataka, kao i uvođenje redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika. Obveza davanja izjave o imovinskom stanju je već sadržana u Zakonu o carinskoj službi od 2001. godine te je od iznimnog značaja za sustav prevencije korupcije, odnosno sužavanje prostora izloženosti koruptivnim rizicima. U cilju osiguranja službeničke transparentnosti, a uz puno poštovanje propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, detaljnijim propisivanjem obveze davanja izjave o imovinskom stanju jasnije se uređuje sam postupak davanja izjave, njezin sadržaj, te određuju pravne posljedice neispunjenja obveze. Nadalje, uvođenjem redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika (treći i četvrti razred) želi se osigurati jačanje profesionalizma i opće osposobljenosti carinskih službenika kroz uključivanje u carinski sustav strukturirano educiranih službenika mlađe dobne skupine. Razlika u odnosu na prvo čitanje u Hrvatskom saboru je u čl. 2. - predloženim člankom se uređuje pravo na civilnu odjeću za carinske službenike koji obavljaju (ad hoc) carinske provjere primjenom carinskih ovlasti isključivo u civilnoj odjeći (po uzoru na policiju kao srodnoj i bliskoj službi). Radi se o službenicima koji provode nadzor na terenu, odnosno o nadzoru fiskalizacije.
U raspravi je nekoliko članova Odbora iznijelo primjedbe na pravo na civilnu odjeću za carinske službenike koji posao obavljaju u civilnoj odjeći, ukazujući na to da nije dobro da pojedini službenici takvu odjeću dobivaju na teret poslodavaca, a da ju drugi državni službenici kupuju iz vlastitih sredstava. Izneseno je mišljenje da se stvara loša percepcija ako samo pojedini službenici imaju to pravo te da njegovo uvođenje otvara mogući lanac reakcija službenika koji navedeno pravo neće imati. S tim u vezi, iznesen je i prijedlog da bi pravo na to trebali imati svi državni službenici koji rade na terenu, ne samo carinski. S druge strane, pojedini članovi Odbora podržali su ovakav prijedlog, budući da nema novih zaduženja u proračunu te da se samo radi o preraspodjeli postojećih sredstava. Članovi Odbora osvrnuli su se i na potrebu potpisivanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika, za što je također rečeno da se radi samo o obvezi carinskih, a ne i drugih državnih službenika te je izraženo stajalište da bi to trebalo riješiti jednako za sve. U daljnjoj raspravi, podržano je uvođenje srednjoškolskog obrazovanja carinskih službenika, počevši od 2025. godine, kako bi se privuklo mlade ljude u to zanimanje te će ih se na taj način već od srednje škole moći uvoditi u specifičnosti tog posla. Ujedno je izraženo uvjerenje da će doneseni Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama također pridonijeti povećanom interesu za carinsku službu.   
Predstavnici predlagatelja pojasnili su da se kod prava na civilnu odjeću radi o uvođenju standardizacije, navodeći kao primjer policijske službenike, čija je služba bliska i srodna carinskoj. Radi se o suženom pravu, za službenike koji rade na terenu i obavljaju ad hoc provjere, faktorom iznenađenja. Također su obrazložili da će ministar pravilnikom pobliže urediti navedeno pravo, kao i da se ne radi o potrebnim dodatnim sredstvima, već da će se postojeća sredstva alocirati. Naglašeno je da se radi o nadzoru poreza i drugih javnih davanja, koja su izravno proračunska sredstva i o nadzoru koji je od posebnog javnog interesa. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi.
        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 97. sjednici, održanoj 1. veljače 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z. br. 574, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. siječnja 2024. godine.

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. 575.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ove izmjene i dopuna predlažu prvenstveno kako bi se odredbe važećeg Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija uskladile s uvođenjem eura kao službene valute Republike Hrvatske. Ujedno su predložena i određena unapređenja važećeg Zakona. Među ostalim, zbog postojanja dvojbi u praksi, precizira se da se nad kreditnom institucijom ne može provesti stečajni postupak prema zakonu kojim se uređuje stečaj te da se nad kreditnom unijom ne može provesti postupak prisilne likvidacije sukladno ovome Zakonu, već se provodi stečajni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje stečajni postupak. Izvršena su određena usklađenja s nastalim tehničkim promjenama u platno-prometnoj infrastrukturi u okviru TARGET sustava, a koje promjene su uvjetovane uvođenjem eura kao nacionalne valute od 1. siječnja 2023. godine.

Također, precizirano je da sve tražbine koje dioničar ima prema kreditnoj instituciji s obzirom na njegov status dioničara (a ne bez obzira po kojoj osnovi) namiruju se s osnove njegova položaja kao dioničara, odnosno tek nakon namirenja svih ostalih tražbina vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije i namirenja svih troškova postupka prisilne likvidacije. Navedenom izmjenom omogućeno je da u slučaju kada je dioničar istodobno i fizička osoba koja je radnik kreditne institucije svoju tražbinu iz radnog odnosa ipak može namiriti prije namirenja tražbina koje ima s osnove statusa dioničara.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.  

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z. br. 574 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 575 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje: S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 97. sjednici, održanoj 1. veljače 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 575, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. siječnja 2024. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z. br. 574. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da su ove izmjene i dopune izrađene prvenstveno radi daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava s pravnom stečevinom Europske unije, i to s Uredbom (EU) 2022/2036 u pogledu bonitetnog tretmana globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metoda za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (tzv. Daisy Chain Quick fix) i Direktivom (EU) 2022/2556 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor. Ujedno je dio odredbi unaprijeđen kao rezultat primjene Zakona u praksi (posebice nakon iskustva sanacije Sberbank d.d.), a određene izmjene i dopune izvršene su u cilju veće zaštite potrošača. Također, izvršene su izmjene kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura kao službene valute Republike Hrvatske. Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona odnose se na nomotehničke dorade pojedinih odredbi, sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama 
Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: „Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z. br. 574 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 575 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
       
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec. 

HRVATSKI  SABOR
Odbor za financije i državni proračun
KLASA: 470-03/23-01/1
URBROJ:  6521-5-24-15
Zagreb, 24. siječnja 2024.
                                                            HRVATSKI SABOR
                                                            n/r Grozdana Perić, dipl. oec.
                         predsjednica Odbora za financije i državni 
         proračun i predsjednica Radne skupine
         Trg sv. Marka 6
         10000 ZAGREB

  HRVATSKI SABOR
  n/r mr. sc. Boris Lalovac
          potpredsjednik Odbora za financije i državni 
          proračun i zamjenik  predsjednice Radne skupine
          Trg sv. Marka 6
          10000 ZAGREB

                      PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
         n/r dr. sc. Ivan Koprić
              dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
      Trg Republike Hrvatske 14
      10000 ZAGREB

EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U     
ZAGREBU
   n/r prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ
   dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
   Trg J.F. Kennedya 6
   10000 ZAGREB

   MINISTARSTVO FINANCIJA REPUBLIKE 
   HRVATSKE
n/r Zdravko Zrinušić, dipl. oec.
glavni tajnik Ministarstva financija
Katančićeva 5
10000 ZAGREB

                        MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 
                        REPUBLIKE HRVATSKE
    n/r    mr. sc. Daniela Petričević-Golojuh 
    ravnateljica Ministarstva pravosuđa i uprave 
    Ulica grada Vukovara 49
    10000 ZAGREB

    
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
n/r dr. sc. Nediljka Rogošić
zamjenica glavnoga državnog revizora  
Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU    
n/r dr. sc. Ivan Čulo
pomoćnik glavnoga državnog revizora
Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
                 n/r Nadica Bartol, dipl. iur.
pomoćnica glavnoga državnog revizora 
Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
                  n/r Anita Materljan, dipl. iur.
      pomoćnica glavnoga državnog revizora
            Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

            DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU    
                   n/r Nada Svete, univ. spec. oec.  
      pomoćnica glavnoga državnog revizora
            Prolaz Jurja Ratkaja 8
            10000 ZAGREB

         MINISTARSTVO FINANCIJA
            Katančićeva 5
            10000 ZAGREB

                      MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
       Ulica grada Vukovara 49
                            10000 ZAGREB

             DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
  Prolaz Jurja Ratkaja 8
                                10000 ZAGREB

Na temelju članka 53. stavak 1. i članak 172. stavak 1.  u vezi s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj 96. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. raspravio Prijedlog odluke o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju te donosim 

ODLUKU O OSNIVANJU I IMENOVANJU ČLANOVA RADNE SKUPINE ZA IZRADU PRIJEDLOGA ZAKONA O DRŽAVNOM UREDU ZA REVIZIJU

I.

Osniva se Radna skupina za izradu Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju (u daljnjem tekstu: Radna skupina).

II.

Imenuje se Radna skupina u sljedećem sastavu:

1. Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora za financije i državni proračun,  
 ujedno i predsjednica Radne skupine
2. mr. sc. Boris Lalovac,  potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun, ujedno i zamjenik predsjednice Radne skupine 
3. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
4. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  
5. Zdravko Zrinušić, dipl. oec., glavni tajnik Ministarstva financija
6. mr. sc. Daniela Petričević-Golojuh, ravnateljica, Ministarstvo pravosuđa i uprave 
7. dr. sc. Nediljka Rogošić, zamjenica glavnoga državnog revizora, Državni ured za reviziju  
8. dr. sc. Ivan Čulo, pomoćnik glavnoga državnog revizora, Državni ured za reviziju 
9. Nadica Bartol, dipl. iur., pomoćnica glavnoga državnog revizora, Državni ured za reviziju
10. Anita Materljan, dipl. iur., pomoćnica glavnoga državnog revizora, Državni ured za reviziju
11. Nada Svete, univ. spec. oec.,  pomoćnica glavnoga državnog revizora, Državni ured za reviziju.

III.

Rok za pripremu Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju je sedam dana.

IV.

Radna skupina će razmotriti sve primjedbe, prijedloge i mišljenja koju budu izneseni tijekom rasprave i obavijestiti Odbor.

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 96. sjednici, održanoj 24. siječnja 2024. godine, Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnim Prijedlozima odluka kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u smislu odredbe članka 4. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“ broj 140/05., 154/11. i 12/12.) predsjednika i članove Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga imenuje i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. siječnja 2024. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, radi isteka mandata. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je nakon rasprave na temelju članka 44. i članka 54. Poslovnika Hrvatskoga sabora  većinom glasova  (7 glasova „ZA“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se razriješe dužnosti dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i članove Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Antun Palarić, dr. sc. Tomislav Ridzak, Ilijana Jeleč i Jurica Jednačak.

Na Odboru za financije i državni proračun predloženo je sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se za predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga imenuje dr. sc. Ante Žigman, a za članove Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Antun Palarić, dr. sc. Tomislav Ridzak, Anamarija Staničić i Jurica Jednačak.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je nakon rasprave na temelju članka 44. i članka 54. Poslovnika Hrvatskoga sabora glasao podijeljeno - 4 glasova „ZA“  i 4 glasa „PROTIV“ te nije mogao utvrditi predloženo mišljenje.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 95. sjednici, održanoj 15. siječnja 2024. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2023. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 10. studenoga 2023. godine.

Odbor je o predmetnom Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/114, URBROJ: 50301-05/16-24-5, od 4. siječnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da je tijekom prvog polugodišta 2023., u uvjetima velike neizvjesnosti i snažnih inflatornih pritisaka, gospodarska aktivnost u europodručju bila vrlo prigušena. Nakon pada u posljednjem tromjesečju 2022., u prvoj je polovini 2023. gospodarstvo europodručja nastavilo rasti, premda po stopi od samo 0,1% tromjesečno. Slab rast osobne potrošnje stanovništva zbog smanjene kupovne moći imao je najznačajniji učinak na gospodarsku aktivnost. Doprinos neto izvoza robe i usluga gospodarskom rastu bio je pozitivan jedino tijekom prvog tromjesečja, kada je globalna potražnja privremeno ojačala zbog naglog otvaranja kineskoga gospodarstva.

Isto tako, pozitivan doprinos državne potrošnje gotovo je potpuno iščeznuo nakon ukidanja većine mjera potpore uvedenih tijekom pandemije bolesti COVID-19. Istodobno se, unatoč pogoršanim uvjetima financiranja, nastavio rast investicija privatnog sektora, premda znatno slabijom dinamikom nego prethodne godine. Zahvaljujući postupnom slabljenju uvoznih inflatornih pritisaka tijekom prvog polugodišta 2023. nastavljen je pad ukupne inflacije u europodručju, ali se temeljna inflacija pokazala prilično ustrajnom. Do kraja lipnja 2023. godine ukupna je godišnja inflacija potrošačkih cijena smanjena s 9,2% krajem prethodne godine na 5,5%, a tome je uz snažan pad cijena energenata, posebno plina i drugih sirovina pomogla i normalizacija globalnih lanaca opskrbe. Međutim, odgođeni prijenos prijašnjega cjenovnog šoka energenata i sirovina na proizvođačke cijene, kao i pritisci s tržišta rada, održavali su temeljnu inflaciju na razmjerno visokoj razini. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, bila je vrlo ustrajna na razini od oko 5,5%. U tome se posebno ističu cijene usluga koje su nastavile rasti zbog pojačane potražnje, ali i izraženih pritisaka na rast plaća s obzirom na manjak radne snage.

U najsnažnijem ciklusu pooštravanja monetarne politike u europodručju od uvođenja eura Upravno vijeće Europska Središnja Banka (dalje u tekstu: ESB) povećalo je tijekom prvog polugodišta 2023. ključne kamatne stope za dodatnih 150 baznih bodova pa je kamatna stopa na prekonoćni depozit dosegnula razinu od 3,5%. Osim standardnim mjerama ESB je dodatno postrožio monetarnu politiku i postupnim smanjivanjem bilance Eurosustava (najvećim dijelom zbog otplate sredstava banaka iz trećega kruga ciljanih operacija dugoročnog financiranja). Rast ključnih kamatnih stopa ESB-a doveo je do porasta kamatnih stopa na međubankovnom tržištu, pri čemu je prijenos bio gotovo potpun. Prinosi na tržištu obveznica bili su stabilni od početka godine, a prinosi na kraju lipnja na sličnoj razini kao na početku godine. Od takvih je kretanja odudarala kratkoročno pojačana kolebljivost tijekom ožujka povezana s neizvjesnostima glede stanja američkih i, u manjoj mjeri, europskih banaka. Ta su zbivanja privremeno smanjila prinose jer su investitori u njihovu svjetlu očekivali odgodu ili usporavanje intenziteta daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a. Budući da su poduzete regulatorne mjere spriječile prelijevanje učinaka propasti regionalnih banaka SAD-a na širi bankovni i financijski sustav, kretanja na financijskim tržištima europodručja ubrzo su se stabilizirala, što je ESB-u omogućilo ustrajnost u daljnjem pooštravanju monetarne politike. Trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo nastavio je rasti u europodručju, odražavajući snažni intenzitet povećanja kamatnih stopa ESB-a, dok je kreditna aktivnost ostala prigušena, uz vidljive razlike među zemljama i instrumentima.

Intenzitet rasta gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj u prvoj polovini 2023. godine bio je među najsnažnijima u europodručju, ponajviše zahvaljujući oporavku osobne potrošnje stanovništva i snažnoj potražnji za turističkim uslugama. Tako se, nakon usporavanja na kraju 2022., kada je tromjesečna stopa rasta realnog BDP-a iznosila 0,5%, gospodarska aktivnost u prva tri mjeseca 2023. povećala za 1,3% na tromjesečnoj razini, a u razdoblju od travnja do lipnja za 1,1%. Promatrano na godišnjoj razini, u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. realni BDP Hrvatske bio je za 2,7% veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Osobna potrošnja dala je snažan doprinos rastu, što je povezano s povoljnim kretanjima na tržištu rada, odnosno nastavkom rasta zaposlenosti i oporavkom realnih plaća. Osim toga, rezultati turističke predsezone bili su vrlo dobri, a to se odražavalo u snažnom rastu izvoza usluga. S druge strane, kretanja ostalih sastavnica bila su uglavnom prigušena, pri čemu se naglašeno smanjio robni izvoz, što je djelomično povezano i sa slabom aktivnošću u zemljama koje su glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, kao i s preusmjeravanjem potražnje s dobara prema uslugama.

Međutim, s obzirom na to da se istodobno smanjio i robni uvoz, doprinos neto izvoza godišnjoj stopi rasta u prvom polugodištu bio je pozitivan.

Tijekom prve polovine 2023. inflacija se u Republici Hrvatskoj gotovo kontinuirano usporavala ponajviše zahvaljujući padu cijena energije, dok je temeljna inflacija, a posebice inflacija cijena usluga, i dalje bila vrlo postojana. Godišnja stopa ukupne inflacije smanjila se s 12,7% u prosincu 2022. na 8,3% u lipnju 2023., čemu je poglavito pridonijelo slabljenje inozemnih inflacijskih pritisaka zbog pojeftinjenja energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, kao i normalizacije globalnih opskrbnih lanaca.

Uz to, na usporavanje inflacije djelovao je i povoljan bazni učinak, odnosno iščezavanje učinka znatnog poskupljenja velikog broja proizvoda tijekom 2022., a osobito sredinom prošle godine. Ipak, kratkoročna kretanja u prvoj su polovini godine upućivala na otprije povišene tekuće inflatorne pritiske pod utjecajem neizravnih učinaka prijašnjeg porasta cijena energenata, hrane i ostalih ulaznih troškova, preusmjeravanja potražnje prema uslugama, što je omogućilo povećanje profitabilnosti poduzeća, kao i snažnog tržišta rada obilježenog stabilnim rastom zaposlenosti, manjkom radne snage u nekim djelatnostima i razmjerno snažnim rastom nominalnih plaća.

Pooštravanje monetarne politike europodručja i sve nepovoljniji uvjeti financiranja počeli su se odražavati na domaće kamatne stope i uvjete kreditiranja, no unatoč tome kreditna aktivnost hrvatskih banaka ostala je razmjerno snažna.

Ipak, intenzitet prijenosa rasta ključnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope u Hrvatskoj bio je među najslabijima u europodručju. Pod utjecajem povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a kamatne stope na kredite poduzećima u Republici Hrvatskoj su nastavile rasti u prvoj polovini 2023. godine, a počele su se povećavati i kamatne stope na kredite kućanstvima. Standardi odobravanja kredita poduzećima nastavili su se pooštravati, na što je najviše utjecala niža razina tolerancije rizika banaka, kao i izgledi pojedine djelatnosti i/ili pojedinog poduzeća. Kreditiranje poduzeća bilo je razmjerno snažno unatoč pogoršanju uvjeta financiranja. Povećanje kamatnih stopa imalo je nepovoljan utjecaj na potražnju stanovništva za stambenim kreditima, no potražnja kućanstva za tim kreditima u drugom je tromjesečju porasla pod utjecajem programa subvencioniranja. S druge strane, potražnja za potrošačkim kreditima porasla je kao odraz rastućih dohodaka i potrošačkog optimizma, koji potiču nabavu trajnih potrošnih dobara.

Financijska imovina na dan 30. lipnja 2023. iznosila je 21.632,7 mil. EUR, od čega je imovina u eurima iznosila 19.372,0 mil. EUR (89,5%), a devizna imovina 2.260,7 mil. EUR (10,5%). Ulaskom u europodručje i prihvaćanjem eura kao domaće valute promijenio se naziv imovine kojom Hrvatska narodna banka upravlja pa su dotadašnje neto pričuve postale financijska imovina u domaćoj valuti euru (koja nije povezana s monetarnom politikom) i devizna imovina odnosno prijašnje međunarodne pričuve (koje nisu prenesene Europskoj središnjoj banci). Ukupna zarada od upravljanja financijskom imovinom u prvom polugodištu 2023. iznosila je 315 mil. EUR. Pritom je cjelokupnim eurskim portfeljem financijske imovine ostvarena stopa povrata od 1,89% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 3,62% na godišnjoj razini. U prvom polugodištu 2023. prekinulo se šestogodišnje razdoblje rasta imovine kreditnih institucija. Velik priljev depozita u prošloj godini ususret uvođenju eura djelomično se odlio, a usporedno s tim smanjila su se novčana sredstva u imovini kreditnih institucija. Unatoč tome, očuvala se vrlo visoka razina likvidnosti, a kreditna aktivnost nastavila se prema svim sektorima. Kvaliteta imovine stagnirala je, premda povišena razina kreditnog rizika u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja kao posljedica ekonomskih nestabilnosti u okružju još uvijek ne pokazuje naznake smanjivanja. Osnaženi kamatni prihodi utjecali su na zamjetan porast dobiti te pokazatelja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti kreditnih institucija. Siguran i stabilan oslonac poslovanju bankovnog sustava u Republike Hrvatske i nadalje pruža vrlo visoka razina kapitaliziranosti, među najvišima u usporedbi s ostalim članicama EU-a.

U raspravi na Odboru konstatirano je da se monetarna politika ubrzano mijenja i u pogledu na događanja na Bliskom istoku i drugdje u svijetu. Istaknuto je da je ulazak Republike Hrvatske u eurozonu važno postignuće te se time otklonio valutni rizik. Ulazak u eurozonu nije značajno pridonio povećanju inflacije.

Postavljeno je pitanje o opomenama kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke u 2023. godini. Odgovoreno je da je samo jedna opomena izrečena maloj kreditnoj instituciji. Napomenuto je da je ESB nadležna za velike kreditne institucije. Nadalje je zatražena informacija o porastu nerealiziranih gubitaka kod financijskih instrumenata Hrvatske narodne banke. Odgovoreno je da Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti komentirati pola godine poslovanja.  Napomenuto je da će se u Godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke utvrditi kako se upravljalo financijskom imovinom za cijelu godinu. Godišnje izvješće će pružiti najbolju sliku financijskog poslovanja te neće biti spornih elemenata. Financijsko poslovanje je u 2023. godini bilo izvanredno. Međutim financijski rezultat će se znatno umanjiti isplatom sredstava bankama po osnovi kamatnih stopa na depozite kod Hrvatske narodne banke. Odljevi su uzrokovani monetarnom politikom eurosustava.

Također je zatražena informacija o odbijanju banaka otvaranja računa za tvrtke koje se bave trgovinom kriptoimovine. Odgovoreno je da je u pripremi Zakon o provođenju Uredbe gdje će se utvrditi nadležna tijela. Većina nadležnosti će biti pod Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga.

Član Odbora  zalaže se za veće ovlasti Državnog ureda za reviziju u pogledu na nadzor Hrvatske narodne banke. Naglašeno je da se Hrvatska narodna banka ne kontrolira te predstavlja državu u državi. Plaća djelatnika Državnog ureda za reviziju bi se time trebala povećati, a plaća  djelatnika Hrvatske narodne banke smanjiti. 

Napomenuto je da raspoloživa imovina Hrvatske narodne banke veća nego proračun Republike Hrvatske. Novci ne služe razvoju hrvatskoga gospodarstva. Napomenuto je da Hrvatska narodna banka nije doprinijela stabilnosti cijena. Rečeno je da Hrvatska narodna banka i ESB vuču krive poteze u pogledu na monetarnu politiku te jako kasne za Sjedinjenim Američkim Državama. Odgovoreno je da je ESB radila sve po pravilima te kasni samo tri do četiri mjeseca za Fed-om (Federal Reserve Board). 

U raspravi je navedeno da postoji velika razlika kod kamata na depozit građana i kamata kod kredita kod banaka te banke ostvaruju velike profite što predstavlja nepoštenu praksu. Odgovoreno je da postoje veliki viškovi likvidnosti u Republici Hrvatskoj. Banke plasiraju novce nerizično, a ne gospodarstvu i građanima. Pretpostavlja se da će u 2026. godini nestati višak likvidnosti. Tada će glavni instrument monetarne politike opet biti aktivna kamatna stopa središnjih banaka. Rasti će i kamatne stope na depozite građana. Upozoreno je na činjenicu da će i tada rasti Nacionalne referentne stope (NRS).

U raspravi je napomenuto da je ESB odlučila velika sredstva  usmjeriti u bankarski sektor te kroz inflaciju uzela novac kod građana. Banke profitiraju bezrizično, a građani plaćaju kroz inflaciju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2023.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 53. stavak 1. i članka 172. stavak 1. u vezi s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj 95. sjednici održanoj 15. siječnja 2024. donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pokreće postupak za izradu Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju.

2. Predlaže se Radna skupina za izradu Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju koja se sastoji od:
- predsjednika i potpredsjednika Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora,
- predstavnika Ministarstva financije Republike Hrvatske,
- predstavnika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske,
- predstavnika Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 
- predstavnika Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 
- zamjenice glavnog državnoga revizora i četiri pomoćnika glavnoga državnoga revizora iz Državnoga ureda za reviziju.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

HRVATSKI SABOR
Odbor za financije
i državni proračun
KLASA: 043-01/23-01/12
URBROJ: 6521-5-23-02
Zagreb, 15. prosinca 2023.

Na temelju članka 25. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/2019.), na prijedlog glavnog državnog revizora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 94. sjednici, održanoj 15. prosinca 2023. godine 

O D L U K U
O IMENOVANJU NEOVISNOG VANJSKOG REVIZORA 
ZA OBAVLJANJE REVIZIJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA 
DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2023. GODINU    

Imenuje se društvo AUDIT d.o.o., Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 6B, 10000 Zagreb, OIB: 39806187636, za obavljanje revizije financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2023. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 94. sjednici, održanoj 15. prosinca 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga COM (2023) 314 – D.E.U. br. 23/019, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 10. studenoga 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/432, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 30. listopada 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Republika Hrvatska načelno podržava prijedlog uredbe, ali smatra da je neke stvari potrebno bolje urediti, primjerice, preciznije definirati režim trećih zemalja, regulatorno uređenje, kao i da europsko nadzorno tijelo kao nadnacionalno tijelo ne bude isključivo zaduženo za nadzor licenciranja, nego da se zadrži i nacionalno tijelo.  

Članove Odbora zanimala je usklađenost naše regulative s predloženim rješenjima. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga COM (2023) 314 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 94. sjednici, održanoj 15. prosinca 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2014/65/EU i (EU) 2016/97 s obzirom na pravila Unije o zaštiti malih ulagatelja COM (2023) 279 i o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 u pogledu modernizacije dokumenta s ključnim informacijama COM (2023) 278 – D.E.U. br. 23/020, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/445, URBROJ: 50301-21/06-23-2, na sjednici održanoj 7. studenoga 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Cilj predloženog paketa mjera je osnažiti male ulagatelje. Europska unija zaostaje za tržištem Sjedinjenih Američkih Država, kao najrazvijenijim u svijetu. Republika Hrvatska načelno podržava Prijedlog i smatra pozitivnim predložene izmjene. Izmjene se odnose na digitalizaciju i personalizaciju dokumenata s ključnim informacijama potrebnim za male ulagatelje prilikom razmatranja ulaganja, na promociju financijske pismenosti, zahtjeve za investicijske savjetnike, kriterije za klasifikaciju ulagatelja u odnosu na male i profesionalne i bolju regulaciju marketinških komunikacija.    

U raspravi je zatraženo pojašnjenje na koji način se štiti male ulagatelje, budući da se stječe dojam da im se sve više otežava poslovanje, što ne pridonosi razvoju tržišta.  

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2014/65/EU i (EU) 2016/97 s obzirom na pravila Unije o zaštiti malih ulagatelja COM (2023) 279 i o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 u pogledu modernizacije dokumenta s ključnim informacijama COM (2023) 278 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 530, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu potrebno uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s odredbama Direktive (EU) 2021/2118, koje se, između ostalog, odnose na područje primjene, vozila koja podliježu obveznom osiguranju, odredbe u odnosu na vlasnika i korisnika automatiziranog vozila, tijelima za naknadu štete, omogućivanje provjere vozila registriranog u drugoj državi članici te razmjenu podataka radi rješavanja problema s neosiguranim vozilima s prekograničnim elementom. Isto tako, potrebno je osigurati provedbu dijela komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.  u dijelu osiguranja od odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila. Također, u važećem Zakonu je potrebno uskladiti iznose izražene u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Razlike u konačnom prijedlogu zakona u odnosu na prijedlog zakona posljedica su prihvaćenih primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, a dodatno su učinjene i određene izmjene u odnosu na zaprimljena mišljenja relevantnih institucija, kao i od strane predlagatelja u cilju postizanja veće jasnoće primjene pojedinih odredbi.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 
                                   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 602, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovaj Prijedlog zakona izrađen prvenstveno zbog provođenja mjera iz Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga. U tom pogledu Prijedlog zakona, među ostalim, sadrži dorade u dijelu koji se odnosi na polaganje revizorskog ispita, a detaljnije su propisane obveza i struktura stalnog stručnog usavršavanja. Nadalje, naglasio je kako je Prijedlogom zakona određeno da se revizorsko društvo imenuje na početni angažman od najmanje dvije godine (do sada je bila jedna godina). Prijedlogom zakona trajanje revizijskog angažmana produljuje se sa sedam na najviše deset uzastopnih godina (vezano uz tzv. rotaciju revizora), uključujući razdoblje početnog angažmana koji je Prijedlogom zakona određen na najmanje dvije godine, osim ako je drugačije propisano posebnim propisima (mogućnost kraćeg razdoblja rotacije). Također, novost je da će obveznici zakonske revizije biti dužni imenovati revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji godišnji financijski izvještaji su predmet ugovora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji.                                                                                                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
       
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                Grozdana Perić, dipl. oec. 
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Cipra o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 605, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je 17. listopada 2023. u Luxembourgu između Republike Hrvatske i Republike Cipra potpisan Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Cipra o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Stupanjem na snagu, Ugovorom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između Republike Hrvatske i Republike Cipra. Postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država. Kako bi Ugovor mogao stupiti na snagu i početi se primjenjivati s 1. siječnja 2024. obje strane su obvezne u što skorijem roku završiti svoj unutarnji postupak ratifikacije i o tome, pisano diplomatskim putem, obavijestiti jedna drugu. 
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Cipra o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Arapske Republike Egipta o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 604, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Arapske Republike Egipta potpisana 26. rujna 2023. u Sharm El Sheikhu Konvencija o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Stupanjem na snagu, Konvencijom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između Republike Hrvatske i Arapske Republike Egipta. Postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država. Kako bi Konvencija mogla stupiti na snagu i početi se primjenjivati s 1. siječnja 2024. obje strane su obvezne u što skorijem roku  završiti svoj unutarnji postupak ratifikacije i o tome, pisano diplomatskim putem, obavijestiti jedna drugu. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Arapske Republike Egipta o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit implementira Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća (dalje u tekstu: MNP) i velike domaće skupine u Europskoj uniji. Direktiva je donesena kako bi države članice EU na jedinstven način preuzele Model pravila OECD-a za Stup 2, odnosno za dio globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti. Cilj je da svaka skupina multinacionalnih poduzeća na svoju zaradu u državi u kojoj posluju plate efektivno najmanje 15% poreza na dobit, ali gledajući sve njene povezane osobe. Obveznici primjene ovog Konačnog prijedloga Zakona bile bi samo skupine MNP-ova i velike domaće skupine društava koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine (skupa s podružnicama). Dakle, obuhvaća matično društvo koje ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki njegov povezani subjekt, odnosno povezano društvo, neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu. Što se tiče osnovice i mjesta oporezivanja, ono je regulirano Direktivom i prenosi se u naše zakonodavstvo te postoji primarno (dobit se plaća prema mjestu gdje matično društvo ima sjedište) i podredno pravilo, odnosno kvalificirani domaći dopunski porez, čime se osigurava da se taj porez plaća u državi u kojoj postoji ekonomska aktivnost, odnosno u kojoj je ostvarena dobit (Republika Hrvatska odlučila je uvesti tu opciju). Konačni prijedlog Zakona prati sadržaj Direktive te, među ostalim, sadrži: posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte, pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije) i dr. Također, ovim Konačnim prijedlogom Zakona utvrđen je način plaćanja dopunskog poreza prema sljedećem redoslijedu: kvalificirani domaći dopunski porez, zatim dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti te dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti. Obveza plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza prema ovom Konačnom prijedlogu Zakona je opcija iz Direktive koja se predlaže s ciljem zaštite porezne osnovice u Republici Hrvatskoj, odnosno kako bi se dopunska porezna obveza koja je nastala slijedom obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naplatila u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da Republika Hrvatska nije država u koju se premještala dobit, nije porezno utočište velikih MNP-ova, a dobit svakog pojedinog poreznog obveznika, odnosno subjekta se već oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit primjenom stope od 18% kod obveznika koji imaju prihode veće od 1 milijun eura ili stopom od 10% kod obveznika koji imaju prihode manje od 1 milijun eura. Osim toga, potencijalni porezni obveznici dopunskog poreza su subjekti čija matična društva ostvaruju godišnje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, a upravo ti subjekti u Republici Hrvatskoj imaju značajnu materijalnu imovinu, zapošljavaju veliki broj djelatnika i imaju značajne ukupne troškove plaća, odnosno mogu ostvariti olakšicu za sadržajno isključivanje dobiti. Stoga se ne očekuje ostvarivanje značajnih novih poreznih prihoda niti negativan utjecaj na investicije, budući da je riječ o porezu koji je dogovoren na globalnom nivou u suradnji OECD-a s poreznim administracijama i poduzetnicima još 2021. godine. 
U raspravi je izneseno stajalište da Hrvatska nema takve multinacionalne kompanije, međutim, postoji obveza iz Direktive, s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a osim toga, Republika Hrvatska obvezna je s drugim državama razmjenjivati podatke o dobiti, što će se olakšati donošenjem ovog zakona. Ne očekuju se značajni porezni prihodi (procjena je cca 7,7 milijuna eura), a ne očekuje se ni utjecaj na interes poduzetnika za investicije.  

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 17. Zakona o državnim potporama („Narodne novine“, broj 47/14. i 69/17.) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Godišnje izvješće o državnim potporama za 2022. godinu sadrži analitički prikaz svih državnih potpora i potpora male vrijednosti dodijeljenih u Republici Hrvatskoj u 2022. godini, s revidiranim podacima o dodijeljenim državnim potporama i potpora male vrijednosti za 2020. i 2021. godinu, a navedeno Izvješće uključuje i podatke o potporama u poljoprivredi i ribarstvu. U 2022. godini ukupno je dodijeljeno 17 milijardi kuna (€ 2,3 milijardi) državnih potpora. Potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su oko 7,3 milijarde kuna (€ 973,7 milijuna), dok su potpore u sektoru industrije i usluga iznosile ukupno 9,7 milijardi kuna (€ 1,3 milijarde). Ukupne horizontalne potpore dodijeljene su u iznosu od 2,4 milijarde kuna (€ 322,9 milijuna). Ukupne sektorske potpore u 2022. godini iznosile su 4,4 milijardi kuna (€ 585,5 milijuna). Potpore za podršku gospodarstvu u COVID-19 pandemiji te za suzbijanje učinaka ruske agresije na Ukrajinu, iznosile su u 2022. godini oko 2,9 milijardi kuna (€ 380,2 milijuna), što je smanjenje za 55,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Potpore male vrijednosti ili de minimis potpore, dodijeljene su u iznosu od oko 1,8 milijardi kuna (€ 234,1 milijun). Zaključno je istaknuto kako su tijekom studenoga 2023. godine na internetskim stranicama Ministarstva financija (Registar državnih potpora) objavljeni podaci o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti, čime se doprinosi transparentnosti.   

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 30. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o  Konačnom prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546.

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio konačne prijedloge tri zakona kojima se uređuje rad agencija za otkup i naplatu potraživanja, ali i kojima se uvodi obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita svim potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Uz to što se zakonskim prijedlozima u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe tzv. NPL Direktive, predlaže se i sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadržava mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije same kupoprodaje. Prije svega, predlaže se donošenje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koje za cilj imaju povećati zaštitu potrošača, odnosno uvesti odgovarajuće postupke radi razumnog restrukturiranje kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja. Konačni prijedlozi ta dva zakona sadrže mjere za olakšavanje otplate kredita koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču.
Uz ova dva zakona, predlaže se i donošenje posve novog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. U Konačnom prijedlogu tog zakona propisuje se bolja zaštita dužnika prije kupoprodaje na način da se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Kada je riječ o unaprjeđenju zaštite dužnika nakon kupoprodaje, Konačnim prijedlogom zakona definirana je obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje. Vezano za komunikaciju s dužnikom, Konačnim prijedlogom zakona detaljno se propisuje način komunikacije s dužnikom te se uređuje kome se i kako podnosi pritužba i prigovor na rad pružatelja usluge servisiranja i kupaca. Naime, uz podnošenje prigovora samom kupcu, odnosno pružatelju usluge servisiranja, dužnik može i izravno Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu uputiti pritužbu protiv kupca i pružatelja usluge servisiranja, ako smatra da postupaju protivno odredbama Konačnog prijedloga zakona. Također, za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se obveza licenciranja, a što se tiče općenitog nadzora nad radom tih subjekata, s obzirom na specifičnost poslovanja i činjenicu da pružateljima usluga servisiranja NPL-ova odobrenja za njihov rad daje Hrvatska narodna banka, ona će ujedno vršiti i nadzor nad radom tih subjekata. Uz njih, Hrvatska narodna banka će nadzirati i kupce NPL-ova. Za nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja drugih potraživanja i kupaca drugih potraživanja bit će nadležan Financijski inspektorat. 
Predstavnik predlagatelja najavio je i da će Vlada Republike Hrvatske uputiti u Hrvatski sabor amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se dodatno dorađuju određene odredbe zakona s ciljem još bolje zaštite potrošača. 

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na najavljena poboljšanja u smislu jasnije i bolje zaštite potrošača te izrazili zadovoljstvo time. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.

Također, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:

„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 30. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o  Konačnom prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546.

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio konačne prijedloge tri zakona kojima se uređuje rad agencija za otkup i naplatu potraživanja, ali i kojima se uvodi obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita svim potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Uz to što se zakonskim prijedlozima u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe tzv. NPL Direktive, predlaže se i sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadržava mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije same kupoprodaje. Prije svega, predlaže se donošenje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koje za cilj imaju povećati zaštitu potrošača, odnosno uvesti odgovarajuće postupke radi razumnog restrukturiranje kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja. Konačni prijedlozi ta dva zakona sadrže mjere za olakšavanje otplate kredita koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču.
Uz ova dva zakona, predlaže se i donošenje posve novog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. U Konačnom prijedlogu tog zakona propisuje se bolja zaštita dužnika prije kupoprodaje na način da se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Kada je riječ o unaprjeđenju zaštite dužnika nakon kupoprodaje, Konačnim prijedlogom zakona definirana je obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje. Vezano za komunikaciju s dužnikom, Konačnim prijedlogom zakona detaljno se propisuje način komunikacije s dužnikom te se uređuje kome se i kako podnosi pritužba i prigovor na rad pružatelja usluge servisiranja i kupaca. Naime, uz podnošenje prigovora samom kupcu, odnosno pružatelju usluge servisiranja, dužnik može i izravno Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu uputiti pritužbu protiv kupca i pružatelja usluge servisiranja, ako smatra da postupaju protivno odredbama Konačnog prijedloga zakona. Također, za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se obveza licenciranja, a što se tiče općenitog nadzora nad radom tih subjekata, s obzirom na specifičnost poslovanja i činjenicu da pružateljima usluga servisiranja NPL-ova odobrenja za njihov rad daje Hrvatska narodna banka, ona će ujedno vršiti i nadzor nad radom tih subjekata. Uz njih, Hrvatska narodna banka će nadzirati i kupce NPL-ova. Za nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja drugih potraživanja i kupaca drugih potraživanja bit će nadležan Financijski inspektorat. 
Predstavnik predlagatelja najavio je i da će Vlada Republike Hrvatske uputiti u Hrvatski sabor amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se dodatno dorađuju određene odredbe zakona s ciljem još bolje zaštite potrošača. 

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na najavljena poboljšanja u smislu jasnije i bolje zaštite potrošača te izrazili zadovoljstvo time. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Također, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje. P.Z.E. br. 545 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 92. sjednici, održanoj 30. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio konačne prijedloge tri zakona kojima se uređuje rad agencija za otkup i naplatu potraživanja, ali i kojima se uvodi obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita svim potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Uz to što se zakonskim prijedlozima u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe tzv. NPL Direktive, predlaže se i sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadržava mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije same kupoprodaje. Prije svega, predlaže se donošenje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koje za cilj imaju povećati zaštitu potrošača, odnosno uvesti odgovarajuće postupke radi razumnog restrukturiranje kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja. Konačni prijedlozi ta dva zakona sadrže mjere za olakšavanje otplate kredita koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču.
Uz ova dva zakona, predlaže se i donošenje posve novog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. U Konačnom prijedlogu tog zakona propisuje se bolja zaštita dužnika prije kupoprodaje na način da se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Kada je riječ o unaprjeđenju zaštite dužnika nakon kupoprodaje, Konačnim prijedlogom zakona definirana je obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje. Vezano za komunikaciju s dužnikom, Konačnim prijedlogom zakona detaljno se propisuje način komunikacije s dužnikom te se uređuje kome se i kako podnosi pritužba i prigovor na rad pružatelja usluge servisiranja i kupaca. Naime, uz podnošenje prigovora samom kupcu, odnosno pružatelju usluge servisiranja, dužnik može i izravno Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu uputiti pritužbu protiv kupca i pružatelja usluge servisiranja, ako smatra da postupaju protivno odredbama Konačnog prijedloga zakona. Također, za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se obveza licenciranja, a što se tiče općenitog nadzora nad radom tih subjekata, s obzirom na specifičnost poslovanja i činjenicu da pružateljima usluga servisiranja NPL-ova odobrenja za njihov rad daje Hrvatska narodna banka, ona će ujedno vršiti i nadzor nad radom tih subjekata. Uz njih, Hrvatska narodna banka će nadzirati i kupce NPL-ova. Za nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja drugih potraživanja i kupaca drugih potraživanja bit će nadležan Financijski inspektorat. 
Predstavnik predlagatelja najavio je i da će Vlada Republike Hrvatske uputiti u Hrvatski sabor amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se dodatno dorađuju određene odredbe zakona s ciljem još bolje zaštite potrošača. 

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na najavljena poboljšanja u smislu jasnije i bolje zaštite potrošača te izrazili zadovoljstvo time. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Također, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 544, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/23-12/112, URBROJ: 50301-05/16-23-2), od 9. studenoga 2023. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 91. sjednici, održanoj 15. studenoga 2023. godine, jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 91. sjednici,  održanoj 15. studenoga 2023. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 
Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, istaknuo je da se u 2024. godini predviđa nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti, kao i dominantni negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini te posebice fiskalnu politiku. U 2024. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u preostale dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje gospodarski rast od 2,7% u 2025. te 2,5% 2026. godini. Dodao je da je Europska komisija objavila jesenske projekcije koje su u skladu s onim što očekuje i Vlada Republike Hrvatske. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. trebala usporiti na 3,1% te potom na 2,4% u 2025. i 2,2% u 2026. godini. Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima te povoljnih trendova migracijskog salda. 

Govoreći o prihodima, istaknuto je da su, uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2024. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 28,5 milijardi eura i bilježe rast od 3%, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardi eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura. Porezni prihodi u 2024. godini rastu za 4,2% i projicirani su u iznosu od 16,1 milijardu eura. U narednim godinama očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2025. projicirani u iznosu od 16,9 milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 4,9%, dok se u 2026. godini očekuju u iznosu od 17,6 milijardi eura i bilježe rast od 4,3%. Najznačajnije komponente prihoda su porez na dodanu vrijednost, projekcije čega su temeljene na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2024. planira ostvariti 10,9 milijardi eura prihoda od PDV-a (rast od 6,9%), dok projekcije za 2025. iznose 11,6 milijardi eura, odnosno 12,3 milijarde eura za 2026. godinu. Prihod od poreza na dobit za 2024. planiran je u iznosu od 2,2 milijardi eura (u 2025. i 2026. godini projiciran u iznosu od 2,2, odnosno 2,3 milijardi eura). Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,5 milijardi eura u 2024. (u 2025. i 2026. godini planiraju se na razini od 2,6 milijarde eura). Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2024. - 2026. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2024. godini u državni proračun planira se prikupiti 4,6 milijardi eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 5,4%); projekcija za 2025. iznosi 4,9 milijardi eura, a za 2026. godinu 5,1 milijardi eura. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., kao i sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost). Ukupno planirani prihodi od pomoći u 2024. iznose 3,6 milijardi eura (u 2025. i 2026. godini iznose 3,9, odnosno 3,3 milijardi eura).
Kad je riječ o rashodima, rečeno je da su u 2024. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura. Povećanje rashoda u iznosu od 3,3 milijarde eura u 2024. godini rezultat je povećanih izdvajanja za: zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 1,5 milijardi eura uslijed primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade o isplatama dodataka, kao i uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama; mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,1 milijardu eura uslijed očekivane indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanog porasta broja umirovljenika; provedbu projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 723,4 milijuna eura; troškove obnove i sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 418,0 milijuna eura; nadoknadu troškova Hrvatskoj elektroprivredi d.d. vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s Odlukom VRH u skladištu PSP Okoli u iznosu od 273,4 milijuna eura; nadalje, povećanje vezano za različita socijalna davanja - inkluzivni dodatak kao novu novčanu naknadu kojom se objedinjavaju, ali i povećavaju se postojeća prava za osobe s invaliditetom u iznosu od 234,7 milijuna eura, osobnu asistenciju koja je postala zakonsko pravo u iznosu od 116,7 milijuna eura, doplatak za djecu zbog relaksacije uvjeta za ostvarivanje prava u iznosu od 114,5 milijuna eura; financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture u iznosu od 87,4 milijuna eura; povećanje kapaciteta LNG terminala te jačanje plinske infrastrukture izgradnjom četiri plinovoda u iznosu od 78,5 milijuna eura; Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za pokriće troškova zdravstvene zaštite u iznosu od 74,4 milijuna eura; energetsku obnovu zgrada u svrhu povećanja energetike učinkovitosti u iznosu od 68,8 milijuna eura; fiskalnu održivost dječjih vrtića u iznosu od 52,4 milijuna eura; nabavu borbenih vozila Bradley te njihovog dovođenja u ispravno stanje i isporuku Oružanim snagama u iznosu 42,1 milijun eura. 
Smanjena su izdvajanja za: provedbu projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova kao posljedica završetka programskog razdoblja 2014. - 2020. te razdoblja korištenja sredstava Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 1,4 milijarde eura; otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 153,0 milijuna eura budući da se ova mjera Vlade u skladu s preporukama Europske komisije planira provoditi do kraja ožujka 2024.; jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja koje je u 2023. isplaćivano temeljem odluka VRH kako bi se ublažile posljedice inflacije u iznosu od 136,1 milijun eura.
U 2024. godini manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je na razini od 3,8 milijardi eura ili 4,6% BDP-a. U 2025. isti se projicira u iznosu od 2,9 milijardi eura ili 3,4% BDP-a, a u 2026. godini u iznosu od 2,1 milijardi eura ili 2,3% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna u 2024. planiran na razini od 5% BDP-a (u 2025. i 2026. na razini od 3,7% BDP-a odnosno 2,5% BDP-a). Izvanproračunski korisnici će u promatranom razdoblju bilježiti višak, i to od 0,1% BDP-a u 2024. (0,1% BDP-a u 2025. i 0,04% BDP-a u 2026. godini). Višak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2024. projiciran je u iznosu od 0,3% BDP-a, a u 2025. i 2026. u iznosu od 0,2%, odnosno 0,1% BDP-a.

Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 1,9% BDP-a u 2024., odnosno 1,6% BDP-a u 2025. godini. U 2026. godini, planira se nastavak snažnije fiskalne konsolidacije s rezultirajućim manjkom opće države od 1,5%.  
Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 58% BDP-a u 2024., odnosno 56,6% BDP-a u 2025. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2026. godini  dosegnuti razinu od 55,5%. 
Navedenim kretanjima bit će ispunjen kriterij proračunskog manjka i javnog duga sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Odbor je raspolagao i pisanim 26. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu od 14. studenoga 2023. godine, koje je zamjenik predsjednice Povjerenstva ukratko izložio. Povjerenstvo je ocijenilo ovakav prijedlog proračuna pozitivnim, posebno pohvaljujući makroekonomske pokazatelje i smanjenje javnog duga, istovremeno pozivajući na odgovorno upravljanje javnim financijama zbog rizika kojima su izložene. Ponovno je istaknuta potreba za jačanje gospodarstva i provedbu strukturnih reformi. 

U raspravi na Odboru članovi su pohvalili prijedlog državnog proračuna, istaknuvši da je, kao i prethodni, promišljen i razborit. Makroekonomski pokazatelji su dobri, kao i trendovi, a proračun je planiran oprezno, konzervativno, ali kvalitetno. Govoreći o povećanju rashoda od 3,3 mlrd. eura, ukazano je da se radi o brojnim pravima - iz mirovina i mirovinskog osiguranja, invalidnina, rashodima za zaposlene u skladu s kolektivnim ugovorima i drugima. U odnosu na bolnice, koje ulaze u državni proračun, istaknuto je da je posebno važno kako će se upravljati tim sredstvima od preko jedne milijarde eura. Izraženo je zadovoljstvo i pohvaljeno smanjenje javnog duga, pri čemu je posebno naglašeno da se po prvi put radi o smanjenju ispod 60% BDP-a, što ukazuje na dodatne pozitivne učinke uloženih napora, i jedna smo od rijetkih država koja je na tako niskoj razini. Izneseno je mišljenje da je sredstva, neovisno o tome iz kojih izvora dolaze, posebno važno ulagati u razvoj poduzetništva i poljoprivrede, kako bi i ubuduće rast bio pozitivan, bez obzira na događanja na europskoj razini (recesijska kretanja), koja i mi možemo osjetiti.  
Članovi Odbora osvrnuli su se i na najnovije procjene Europske komisije, istaknuvši da su projekcije Vlade Republike Hrvatske unutar tih okvira te da je Hrvatska pohvaljena zbog uspješne apsorpcije sredstava iz europskih fondova. Naglašeno je kako i procjene rejting agencija i procjene Europske unije govore da idemo u dobrom smjeru.

Pohvaljeno je obrazloženje proračuna, koje je jasnije u odnosu na obrazloženja prethodnih proračuna. Ukazano je na određene nejasnoće, odnosno raskorake u podacima iskazanima po nacionalnoj i ESA metodologiji, za što je pojašnjeno da se radi o različitom evidentiranju kod te dvije metodologije, te je predloženo da se ubuduće u proračunu stavi napomena za te stavke.
Govoreći o očekivanom rastu od 2,8%, skrenuta je pozornost na veliki pad narudžbi (do 70%) pojedinih vanjskotrgovinskih partnera te na recesiju pojedinih država članica Europske unije, što kod nas još nije vidljivo, te je potreban oprez. Pozdravljen je i rast plaća, pri čemu je pozvano na dodatno porezno rasterećenje plaća, pogotovo kao rezultat porezne reforme. Kako je rečeno, nakon Švedske, Hrvatska je druga po poreznom opterećenju plaća. Posebno se apelira na porezno rasterećenje srednjih i viših plaća, budući da je potrebno zadržati visokoobrazovanu radnu snagu. Pojedini članovi Odbora zatražili su pojašnjenje o utjecaju zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog određenih projekata u udjelu javnog duga u BDP-u, informacije o produžetku subvencija za električnu energiju nakon ožujka 2024. godine, a zatražene su i informacije kako se i gdje u proračunu evidentira trošak arbitraže za Agrokor, kao i sredstva koja se moraju vratiti EU-u nakon nezakonitog trošenja. 

Predstavnici Vlade pojasnili su da su zaduženja svih korisnika uzeta u obzir prilikom izrade proračuna i projekcija, kao i da neće doći do produžetka subvencija za električnu energiju, prije svega, jer se očekuje da za to neće biti potrebe, s obzirom na stabilizaciju tržišta, a i preporuke EK. Naglašeno je da će Hrvatskoj krajem mjeseca biti uplaćeno 700 milijuna eura te ćemo tada postati prvi po uspješnosti u povlačenju sredstava, a do kraja sljedećeg mjeseca uputit će se zahtjev za četvrtu isplatu. Što se tiče rasterećenja plaća, poreznom reformom omogućeno je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da idu u tom smjeru. Posebno je obrazloženo da se od 3,3 milijarde eura više od 1,25 milijardi eura odnosi na metodološku prilagodbu, jer bolnice od 2024. godine ulaze u državni proračun. Najnovije projekcije EK, uz minimalna odstupanja, na tragu su onih koje i Vlada Republike Hrvatske očekuje, a u usporedbi s drugim državama članicama eurozone, Hrvatska je peta po deficitu koji se predviđa za sljedeću godinu, a na istom mjestu je i po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Također, na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581 provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 91. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se, Zakonom o izvršavanju DPRH za 2024. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju  prihodi, primici, rashodi i izdaci DPRH za 2024. godinu te njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Ovim Prijedlogom Zakona povećan je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata (u 2023. godini ograničenje za zaduživanje je bilo na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2022. godine), produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova JLP(R)S isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.). JLP(R)S preostali dio beskamatnog zajma na temelju ovoga prijedloga Zakona mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura), te je produžen i krajnji rok povrata beskamatnog zajma isplaćen HZZO-u tijekom COVID-19 krize (otpis doprinosa) najkasnije do kraja 2027. godine (ukupno 92,5 milijuna eura). Vezano za zaduženje, Prijedlogom Zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.

U raspravi na Odboru posebno je pozdravljeno produženje rokova za povrat beskamatnih zajmova, što će jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave olakšati izvršavanje obveza. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje                                  

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Također, na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, prvo čitanje, P.Z. br. 573, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je temeljni razlog izmjena i dopuna Zakona o carinskoj službi potreba detaljnijeg uređenja obveze davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji te osobito usklađivanja ovoga instituta s propisima o zaštiti osobnih podataka, kao i uvođenje redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika. Obveza davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji je već sadržana u Zakonu o carinskoj službi od 2001. godine te je od iznimnog značaja za sustav prevencije korupcije, odnosno sužavanje prostora izloženosti koruptivnim rizicima. U cilju osiguranja službeničke transparentnosti, a uz puno poštovanje propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, detaljnijim propisivanjem obveze davanja izjave o imovinskom stanju jasnije se uređuje sam postupak davanja izjave, njezin sadržaj, te određuju pravne posljedice neispunjenja obveze. Nadalje, uvođenjem redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika (treći i četvrti razred) želi se osigurati jačanje profesionalizma i opće osposobljenosti carinskih službenika kroz uključivanje u carinski sustav strukturirano educiranih službenika mlađe dobne skupine. 

U raspravi na Odboru, u odnosu na sankcije, izneseno je mišljenje da su kazne previsoke te je postavljeno pitanje zbog čega se u tim odredbama pravi razlika između nepostupanja po upozorenju, odnosno po naredbi carinskih službenika. Također, članove Odbora je zanimalo radi li se u ovom prijedlogu o promjeni gornjih i donjih granica kazni ili samo o matematičkom preračunavanju iz kuna u euro. Nadalje, kad je riječ o izjavi o imovinskom stanju, iznesen je komentar o nelogičnosti različitog tretmana carinskih od ostalih službenika, imajući u vidu da država raspolaže raznim evidencijama o imovini građana. Ujedno je zatražena informacija postoji li i u ostalim državama članicama Europske unije ovakva regulativa. U daljnjoj raspravi članove Odbora zanimalo je unutar koje ustanove se planira srednjoškolsko obrazovanje carinskih službenika, budući da je uvođenje tog programa predviđeno od sljedeće školske godine. Zaključno, postavljeno je pitanje o kriterijima za utvrđivanje promjene vrijednosti imovine službenika. 

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da se, otkako se primjenjuje načelo oportunitetnog postupanja, često i ne primjenjuje sankcioniranje. Sankcije su propisane unutar okvira koje propisuje Prekršajni zakon, no u praksi se rijetko izriču one najviše, najčešće se izriču one bliže najnižem iznosu, odnosno 1/3 kazne se oprašta ako se ista plati na licu mjesta. Institut izjave o imovinskom stanju datira od 2001. godine i dosad se nisu pokazali problemi u praksi; zbog izloženosti carinskih službenika koruptivnim rizicima, ne samo na području Republike Hrvatske, nego na globalnoj razini, ona postoji iz potrebe da se ojača svijest i unutar same službe o tome. Ovom izjavom nastoji se raditi na službeničkoj transparentnosti, da se i ovim činom pokaže da se nema što kriti. Kad je riječ o srednjoškolskoj izobrazbi carinskih službenika, načelno je predviđeno školovanje unutar Policijske akademije, s obzirom na postojanje određenih preduvjeta unutar te institucije, a i srodnost djelatnosti policijskih i carinskih službenika, odnosno sličnost kurikuluma.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z. br. 574, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. 575.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ove izmjene i dopuna predlažu kako bi se odredbe važećeg Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija uskladile s uvođenjem eura kao službene valute Republike Hrvatske i s činjenicom da je ulaskom Republike Hrvatske u europodručje prestala bliska suradnja između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, a započelo je puno članstvo u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Ujedno su pojedine odredbe Zakona precizirane u cilju veće pravne sigurnosti, odnosno uklanjanja mogućnosti različitog tumačenja, prvenstveno u pogledu različitog tumačenja primjene važećeg Zakona te Stečajnog zakona, i to kako u slučaju kreditnih institucija, tako i u slučaju kreditnih unija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 575, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, prvo čitanje, P.Z. br. 574. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ove izmjene i dopune izrađene prvenstveno radi daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava s pravnom stečevinom Europske unije, i to s Uredbom (EU) 2022/2036 u pogledu bonitetnog tretmana globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metoda za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (tzv. Daisy Chain Quick fix) i Direktivom (EU) 2022/2556 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor. Ostale izmjene odnose se na unaprjeđenje dijela odredbi kao rezultat primjene Zakona u praksi (posebice nakon iskustva sanacije Sberbank d.d.), uveden je institut predsanacijskog povjerenika, a određene izmjene i dopune izvršene su u cilju veće zaštite potrošača (kako u ulozi deponenata, tako i malih ulagatelja – kod ovih je povišen prag, odnosno nominalna vrijednost instrumenata u koje oni mogu ulagati sa 100.000 na 200.000 eura). Također, izvršene su izmjene kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura kao službene valute Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru je zatraženo pojašnjenje oko povišenja praga malim ulagateljima. Kako je predstavnica predlagatelja pojasnila, radi se o nominalnom povišenju instrumenta umjesto dosadašnjih 100.000 na 200.000 eura te se očekuje da mali ulagatelji imaju veći iznos novca, odnosno više znanja za ulaganje na toj razini, s obzirom na to da su ti instrumenti rizičniji; oni nose veći prinos, ali i rizik. Ne mora se raditi samo o, primjerice, obveznicama, može biti u pitanju bilo koji instrument, što je regulirano i ujednačeno na razini Europske unije. Zaključno je izneseno mišljenje da je svakako potrebno raditi na povećanju financijske pismenosti.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je, temeljem Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20.), Državni zavod za statistiku, kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Prijedlog Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024. (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan). Plan se donosi za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, a Godišnji provedbeni plan za 2024. odnosi se na četvrtu godinu provedbe Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. Godišnjim provedbenim planom određuju se statističke aktivnosti i definiraju odgovorni nositelji službene statistike, izvještajne jedinice, periodičnost, rokovi prikupljanja podataka, indikativni rokovi za objavu rezultata, geografske razine za koje se objavljuju statistički podaci, relevantna zakonska osnova i/ili drugi standardi te, prema potrebi, druge značajke navedenih statističkih aktivnosti.

Sve statističke aktivnosti provode se na temelju Zakona o službenoj statistici. Godišnjim provedbenim planom 2024. planirana je provedba ukupno 299 statističkih aktivnosti, a od toga 159 statističkih aktivnosti na temelju neposrednog prikupljanja podataka, zatim 94 statističke aktivnosti na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 46 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 299 statističkih aktivnosti, DZS će u 2024. provesti 83% statističkih aktivnosti, dok će ostalih 17% statističkih aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike. U planiranih 299 aktivnosti u 2024. godini, uvršteno je sedam novih aktivnosti koje se od 2024. godine uvode u redovitu proizvodnju službene statistike Republike Hrvatske. Radi se dvije aktivnosti iz područja statistike obrazovanja, jednoj iz područja kulture, tri aktivnosti iz područja Kratkoročnih poslovnih statistika te jednoj aktivnosti u području Poslovnih registara i statističkih jedinica. Nositelj navedenih aktivnosti je Državni zavod za statistiku i provodit će se svake godine. Financijski okvir za provedbu ovog Godišnjeg provedbenog plana sadržan je u državnom proračunu, odnosno proračunima nositelja službene statistike te drugim izvorima sredstava, a posebno Eurostatove darovnice te strukturnim fondovima Europske uniju. Ukupan iznos sredstava koji se planira u državnom proračunu za izvršenje planiranih statističkih aktivnosti iznosi 21.227.730 eura.

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na nove aktivnosti koje DZS planira provesti u 2024. godini, od kojih je za neke iznesen prijedlog da bi ih se moglo provoditi na godišnjoj razini, a ne samo periodično, budući da se radi o zanimljivim, a i važnim podacima (struktura zarade, mirovinska prava). Postavljeno je pitanje zbog čega su pojedina istraživanja zahtjevna i skupa, ako se radi o podacima kojima već raspolaže Porezna uprava, kao i, primjerice, ministarstvo u čijoj je nadležnosti mirovinski sustav, i koji bi podaci po inerciji trebali biti dostupni Državnom zavodu za statistiku. Istaknuto je također da bi statistika iz prethodnog razdoblja trebala biti pomoć za donošenje odluka za ubuduće, a iznesena je i primjedba da se u zakonodavnoj proceduri rijetko dobije procjena učinka propisa. Za neke stvari se iz statističkih pokazatelja ne vidi uzrok (kao što je, kako je navedeno, APN jedan od primjera za koji se ne vidi negativnost, čak i štetnost, a isto tako i statistika prihoda i potrošnje, koja je veća od zbroja ukupno isplaćenih plaća, kao i davanje stanova u dnevni najam, za što je izneseno mišljenje da potpuno pogrešno oslikava stvarnu situaciju). Kako je rečeno, bilo bi dobro da se radi analiza učinka donošenja određenih propisa da bi se moglo utvrditi je li isti ili nije proizveo ono što se od njega očekivalo.

Predstavnica predlagatelja pojasnila je da se aktivnosti koje se nisu provodile u 2023., a provest će se u 2024. godini provode na periodičnoj razini. DZS je usklađen sa zahtjevima  Eurostata i provodi aktivnosti dinamikom kako to uredbe nalažu. Kad je riječ o periodičnim istraživanjima, najčešće se radi o onima koja su preskupa da bi se provodila na godišnjoj razini i njihova dinamika je utvrđena uredbama. U odnosu na nove aktivnosti koje će biti provedene u 2024. godini, one su također pod regulativom Eurostata, a uobičajeno se, prije nego što budu u Godišnjem provedbenom planu, odnosno postanu redovita statistička aktivnost, prije toga provode u pilot-projektima. Osim Eurostatovih zahtjeva, Zavod osluškuje potrebe korisnika i pokušava pratiti i statistiku i za nacionalne potrebe. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2024.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici, održanoj 27. listopada 2023. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2022. godinu, Revidirane financijske izvještaje Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20. i 119/22.), dostavili Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. kolovoza 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/78,URBROJ: 50301-05/16-23-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (dalje: HAOD) navela da je 2022. godina za HAOD bila uspješna i nije bilo nijedne propasti institucija. Kriza vezana uz Sberbank d.d. prošla je dobro, budući da je Republika Hrvatska prije toga pristupila Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu pa su hrvatske i europske institucije izglasale odluku o sanaciji Sberbanka. Kupila ju je Hrvatska poštanska banka i nije se morala aktivirati isplata depozita, budući da su svi ostali zaštićeni. Sustav je ostao cjelovit i neaktiviran, što je svakako korist vezana uz ulazak u Jedinstveni sanacijski mehanizam. Osim toga, 2022. godinu obilježio je značajan rast depozita. Ukupni depoziti povećali su se za 63 mlrd. kuna, što je porast od preko 15%. U odnosu na redovno poslovanje, toliki rast je neuobičajen, međutim, s obzirom na ulazak Hrvatske u eurozonu, očekivan je. Istodobno, to značajno povećanje depozita povećava i rizik, što zahtijeva aktiviranje naplate premije kreditnim institucijama do razine od 2,5%. Nadalje, Fond osiguranja depozita razdvojen je na dva dijela, osnovni (u iznosu od 1% i služi za isplatu depozita) i dodatni (u iznosu od 1,5% i služi za nadopunu osnovnom, odnosno financiranje alternativnih mjera). Prema sadašnjem stanju, HAOD u slučaju potrebe može isplatiti sedam malih kreditnih institucija. U 2022. godini poslovala je 21 kreditna institucija - 20 banaka i jedna štedionica. Ukupni depoziti u 2022. godini iznosili su 465 mlrd. kuna, što je za 63 mlrd. kuna, odnosno 16 % više u odnosu na 2021. godinu, od čega je 260 mlrd. osigurano, dok je 203 mlrd. neosigurano (iznosi preko 100.000 EUR). Od toga neosiguranog iznosa se 45% odnosi na pravne, 26% na fizičke osobe, 14% na financijske institucije, 13% na JLS, a 2% na neprofitne institucije. U vezi s ovim, naglašeno je da se na razini europskih institucija trenutačno raspravlja o potrebi povećanja depozita. U 2023. godini nastavlja se trend rasta depozita. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo koliko je nominalno građana u 26% neosiguranih depozita, odnosno da li, ako se iznosi od preko 100.000 eura disperziraju u više banaka znači da su svi osigurani. Kad je riječ o kapitalu koje u bankama u Republici Hrvatskoj imaju države koje ne spadaju pod Jedinstveni sanacijski mehanizam, postavljeno je pitanje može li se to odraziti na osiguranje tih sredstava. Upozoreno je i da su, ako dođe do krize, depoziti pravnih osoba izloženi te da se takve situacije onda preliju na račune građana, neisplate plaća pa i na gospodarstvo, te je zatražena informacija radi li se na tome da se ti depoziti zaštite. Zaključno, izraženo je zadovoljstvo radom Hrvatske agencije za osiguranje depozita, no ujedno je iznesen komentar o dugotrajnosti postupaka stečaja nad bankama, od kojih neki traju i od devedesetih godina prošlog stoljeća. 
Predstavnica HAOD-a odgovorila je da se kod tih 26% neosiguranih depozita radi vjerojatno o nedovoljnoj financijskoj pismenosti. U odnosu na broj građana koji imaju neosigurane depozite, trenutačno se takvi podaci ne obrađuju, no u pripremi je izmjena pravilnika koji regulira prikupljanje tih podataka. Isto tako, HAOD radi i na međunarodnoj suradnji, pa i s državama koje imaju kapital u bankama u Republici Hrvatskoj, te je već potpisan sporazum o suradnji s Litvom (Revolut), a radi se i na sklapanju sporazuma s Mađarskom (OTP). Što se tiče izloženosti, Zakonom o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija naveden je redoslijed namirenja, kako se izloženost ne bi prelila u gospodarstvo. Velike banke su predviđene za sanacije, a HAOD za male banke ima sredstva. Radi se o stabilnom sustavu, a zaštita je podignuta na visku razinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2022. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Slijedom toga, ovim se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga, što je iskazano u Računu financiranja. Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 363,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura u 2023. godini. Planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga smanjuje se za 164,3 milijuna eura, što je prvenstveno rezultat razlike između primitaka i izdataka s osnove trezorskih zapisa (neto iznos). Slijedom navedenog, u 2023. godini tekuće otplate glavnice državnog duga mogu se provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura. Također, mijenja se i planirani iznos zaduživanja, kao i iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 1,5 milijardi eura i iznosi ukupno 1,9 milijardi eura u 2023. godini, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika u 2023. povećava za 1,4 milijarde eura i iznosi ukupno 1,9 milijardi eura. Navedeno je najvećim dijelom rezultat refinanciranja tri postojeća jumbo kredita Hrvatskih autocesta d.o.o., sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske iz rujna 2023. godine. Uz navedeno, povećava se iznos proračunske zalihe i iznosi 39,0 milijuna eura. Nadalje, ovim prijedlogom Zakona produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma iz 2020. godine (covid kriza) jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i HZZO-u koji je dospijevao do kraja 2023. godine, odnosno do kraja 2024. godine za JLP(R)S s potresom pogođenih područja na način da JLP(R)S (na dan 30.9.2023. dug iznosi 19,7 mil eur) i HZZO (na dan 30.09.2023. dug iznosi 92,5 mil eur) preostali dio beskamatnog zajma mogu vratiti najkasnije do kraja 2027. godine, pod uvjetom da najmanje 50% preostalog duga na dan 31. prosinca 2023. godine vrate u 2024. godini, izuzev JLPR(S) s potresom pogođenih područja koje dug vraćaju najkasnije do kraja 2027. godine (za navedene JLP(R)S nije uvjetovano da 50% iznosa vraćaju u 2024. godini).

U raspravi na Odboru izneseno je mišljenje da se, paralelno s ostvarivanjem prihoda, vodilo računa i o potrebama i zahtjevima građana, antiinflacijskih mjera i dr. zahtjeva. Ono što je učinjeno, mjerljivo je i smanjenjem udjela duga u BDP-u, a i manjkom opće države. Posebno je izraženo zadovoljstvo stopom rasta BDP-a, osobito uzimajući u obzir ostale države članice eurozone. Međutim, postoje i određeni rizici, zbog čega je potreban oprez.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Također, na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564 te Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

HRVATSKI  SABOR
Odbor za financije
i državni proračun
KLASA: 400-06/23-01/13
URBROJ: 6521-5-23-
Zagreb, 17. listopada 2023. 

MINISTARSTVO FINANCIJA
REPUBLIKE HRVATSKE
Katančićeva 5
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED ZA 
REVIZIJU
Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/23-12/101, URBROJ: 50301-05/16-23-2) od 12. listopada 2023. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 87. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2023. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:
-Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. listopada 2023. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Odbor je predmetnom prijedlogu raspravljao objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio makroekonomska kretanja. Unatoč prisutnoj visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slaboj dinamici vanjske potražnje, u prvoj polovici 2023. godine nastavljena povoljna kretanja u gospodarstvu RH, ponajviše potaknuta rastom osobne potrošnje i izvozom usluga.

U 2023. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%. Na razini EU taj rast iznosi 0,6%, iz čega se vidi da je rast RH nekoliko puta brži od prosjeka. Osobna potrošnja bit će glavni pokretač rasta domaće potražnje u 2023. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od pada uvoza roba i usluga, kao i rasta izvoza usluga. Također, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti državna potrošnja te bruto investicije u fiksni kapital.

Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bi u 2023. trebala usporiti na 8,0%, pod utjecajem smanjenja cijena energenata i drugih primarnih sirovina na svjetskom tržištu, iščezavanja baznih učinaka rasta cijena tijekom 2022., kao i mjera Vlade RH za ublažavanje inflacijskih pritisaka.

Tržište rada i nadalje karakteriziraju povoljna očekivanja, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom te povoljnih trendova migracijskog salda. Tako se u 2023. godini očekuje nastavak snažnog rasta broja zaposlenih po stopi od 2,4% te bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama od čak 14,6%. 

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan (prihodi od poreza - povećavaju se za 1,2 milijarde eura, prihodi od doprinosa – povećavaju se za 17,9 milijuna eura, prihodi od imovine – povećavaju se za 26,7 milijuna eura).

Prihod od poreza na dobit iznosi 2,4 milijarde eura i veći je za 360 milijuna eura u odnosu na tekući plan.

Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 10,3 milijarde eura i veći je u odnosu na tekući plan za 619 milijuna eura:

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81,3 milijuna eura, čime se povećava za 303 tisuće eura u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.

Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. iznose 4,6 milijardi eura (što je najviše u jednoj godini) te se smanjuju za 353 milijuna eura u odnosu na dosad planirane prihode uslijed promijenjene dinamike provedbe projekta (izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost).

Prihodi od imovine prema novom planu za 2023. iznose 655,8 milijuna eura i povećavaju se za 26,7 milijuna eura u odnosu originalni plan.

Govoreći o rashodima, istaknuto je da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijardu eura.  

Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka koji se povećavaju za 1,4 milijarde eura najznačajnija povećanja odnose se na: mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 343,9 milijuna eura, sanaciju štete od potresa u ukupnom iznosu od 274,6 milijuna eura, dodatna sredstva za 5. paket mjera Vlade RH za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 264,7 milijuna eura, rashodi za zaposlene u iznosu od 223,2 milijuna eura (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu u iznosu od 102,7 milijuna eura), naknada u cijeni goriva za HC d.o.o. i HŽ infrastrukturu d.o.o. u iznosu od 92,0 milijuna eura, izgradnja plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala u iznosu od 75,0 milijuna eura, ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima i posljedica afričke svinjske kuge u iznosu od 37,9 milijuna eura, poticanje željezničkog putničkog prijevoza i upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu od 35,4 milijuna eura, socijalne pomoći i naknade u iznosu od 29,8 milijuna eura, besplatan obrok za učenike u osnovnim školama u iznosu od 24,1 milijun eura i dr. 

Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se izmjenama i dopunama smanjuju za 159,1 milijuna eura kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz EU izvora uslijed usklađenja s dinamikom provedbe projekata krajnjih korisnika te osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu financirane iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. 

Kad je riječ o procjeni manjka proračuna opće države, uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a. Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. 

Također, temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te će iznositi 60,7% BDP-a.

Odbor je raspolagao i pisanim 25. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu od 16. listopada 2023. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila, istaknuvši kao pozitivno povoljna makroekonomska kretanja, ostvareni rast i bitno smanjenje javnog duga, istovremeno pozivajući na oprez u nadolazećim koracima i rizicima kojima su izložene javne financije, a koji postoje u globalnom okruženju. Naglašeno je da je glavni preduvjet održivosti javnih financija održivi gospodarski rast, a posebno je istaknuta potreba strukturnih reformi. 

U raspravi na Odboru pohvaljen je rast BDP-a od 2,8%, pad javnog duga na 60% BDP-a te je istaknuto da smo po tome unutar maastriških kriterija, u doba krize. Ti podaci govore koliko je pozitivno biti unutar eurozone, šengenskog prostora, a potvrdu Republici Hrvatskoj daju i rejting-agencije. Pojedini članovi Odbora zatražili su detaljnije pojašnjenje o rastu BDP-a, s obzirom na uvjete inflacije. Isto tako, zatraženo je pojašnjenje o sredstvima koja su predviđena Odukom Vlade Republike Hrvatske o pomoći jedinicama lokalne samouprave u cilju fiskalne održivosti predškolskih ustanova (iznos od 17,625 mil. eura do kraja godine). Članovi Odbora osvrnuli su se na preraspodjelu sredstava kod pojedinih izvanproračunskih korisnika (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatske željeznice), kao i na povlačenje sredstava iz EU fondova, prije svega kod obnove od potresa. Posebno su zatražene informacije o opstojnosti projekata koji se odnose na željeznice, s obzirom na smanjenje investicija u rebalansu, zatim povećanju rashoda za plaće u vatrogastvu, ali i drugim javnim i državnim službenicima, te sredstva koja se odnose na FRONTEX. Posebno su istaknuti dobri rezultati u odnosu na isplaćenost iz europskih fondova, pri čemu je naglašeno da je Republika Hrvatska pretekla devet zemalja. U daljnjoj raspravi članove Odbora zanimalo je koliki je učinak porezne reforme dosad te je zatražena informacija što je s ukidanjem parafiskalnih nameta te je li, u odnosu na održivi gospodarski rast, uzet u obzir PMI indeks, kao i da li Ministarstvo financija u svojim kalkulacijama uzima u obzir i dodatno zaduženje Europske unije. U vezi makroekonomskih projekcija, postavljeno je pitanje o koliziji podataka koje iznose Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, radi li se o različitim podacima ili je u pitanju drugačija metodologija. Zaključno, članove Odbora zanimali su detaljnije podaci o prihodima od imovine, koji su rasli za 26 milijuna eura.  

Predstavnici Vlade pojasnili su da su sredstva za pomoć JLS-ima u cilju fiskalne održivosti predškolskih ustanova osigurana te da se očekuju isplate. Kad je riječ o projektima željeznice, kao i vodne infrastrukture, ne radi se o odustajanju, nego o usklađivanju, odnosno odgodi dinamike investicija, prije svega zbog administrativnih i problema u postupcima javne nabave. Vezano za plaće, ukupan rast plaća je 14,8%, u što ulazi i javni sektor. Trenutačno traju pregovori sa sindikatima oko povećanja plaća službenicima, a očekuje se i donošenje uredbe koja će regulirati pitanja plaća, što je jedna od reformi. Najnoviji podaci govore da je Republika Hrvatska na razini EU među tri najuspješnije u provođenju NPOO-a. Učinak porezne reforme nije uzet u obzir prilikom ovih izmjena jer se odnosi na sljedeću godinu, što će se vidjeti uskoro. Jedna od mjera iz NPOO-a je donošenje i provedba akcijskog plana s ciljem smanjenja parafiskalnih nameta, čija je izrada pri kraju. Vezano za PMI indeks, već treću godinu zaredom, Republika Hrvatska se nalazi na samom vrhu. U odnosu na različitost podataka Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, pojašnjeno je da Ministarstvo financija uzima u obzir sve podatke (trgovina na malo, industrijska proizvodanja, kretanja uvoza i izvoza, turizam, građevinske radove…, kao i državu) te je moguće da Ministarstvo ima bolji uvid u podatke (fiskalizirani računi rastu i u broju, i u iznosu, građevinski radovi bilježe ubrzani rast, turizam također). Što se tiče prihoda od imovine, oni uključuju prihode od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, a kako je ove godine bio natječaj na koncesiju za idućih 20 godina taj iznos je jednokratno ušao u prihode.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te izmjena i dopuna:

-Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Također, na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564 te Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu, koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 23. lipnja 2023. godine.  

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/284, URBROJ: 50301-05/14-23-7, od 24. kolovoza 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: FINA) predstavio Godišnje izvješće za 2022. godinu. Financijska agencija podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21 Zakona o Financijskoj agenciji. Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci – Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji. Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI). Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2022. godinu obavila je tvrtka Deloitte koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine.

Najznačajnija aktivnosti Fine u 2022. godini bila je priprema za evođenje eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti oko europkonverzije uključivale su prilagodbu svih servisa, između ostaloga gašanje kunskih platnih sustava NSK i NKSInstant te njihovu zamjenu s EuroNKS i EuroNKSInst. Uz navedeno, Fina je provela predsopskrbu  i opskrbu eurom, konkretnije prodano je više od 150.000 europaketa za građane i više od 160.000 europaketa za poslovne subjekte.
Uz navedeno, Fina je provodila proizvodne i transformacijske aktivnosti predviđene Strategijom digitalne transformacije Fine za period 2021.-2025. godine.

Prihodi Fine za 2022. godinu iznose 884,1 milijuna kuna i manji su za 11% u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog realizacije prihoda (148 milijuna kuna) od ukidanja pravomoćne presude za spor između Fine i  Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) u prethodnoj godini. Izuzimajući navedeni jednokratni događaj, prihodi su u odnosu na prethodnu godinu rasli za 5%.  

U strukturi ukupno realiziranih prihoda Fine za 2022. godinu: 31%, odnosno 277,5 milijuna kuna čine prihodi od usluga za financijsku industriju (platno-prometne usluge koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, usluge nacionalnog kliringa te druge usluge za građanstvo i poduzetništvo). 27%, odnosno 240,3 milijuna kuna čine prihodi od javnih servisa (javne ovlasti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedba izvansudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenje upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenje registara i pružanja informacija te poslovi prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).

20%, odnosno 172,8 milijuna kuna čine prihodi od servisa za državu (podrška sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podrška sustavu državne riznice, poslovi za Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika, vođenje poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenje sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica). 11%, odnosno 95,5 milijuna kuna čine prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja (uloga Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, operativni provoditelj nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalni informacijski posrednik za e-Račun te usluge arhivsko-dokumentacijskog centra). 11%, odnosno 98 milijuna kuna čine ostali prihodi koji obuhvaćaju informacijsko-komunikacijske usluge [smještaj IT opreme, outsourcing infrastrukturnih servisa te uslugu HITRONet-a], prihode od računovodstvenih servisa, financijske prihode, prihode od zakupa poslovnog prostora, prihode od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove.

Rashodi Fine za 2022. godinu iznose 878,1 milijuna kuna i za 1% su veći u odnosu na realizaciju prethodne godine kao rezultat većih operativnih troškova (troškova vanjskih usluga) i troškova sirovina i materijala (posebno energenata). 
U strukturi rashoda dominiraju troškovi osoblja koji čine 46% ukupnih rashoda te su u izvještajnoj godini realizirani u visini od 407,1 milijuna kuna što je smanjenje od 2% u odnosu na prethodnu godinu. Fina na kraju 2022. godine broji ukupno 2.558 zaposlenika što je 9% manje (251 radnik manje) u odnosu na 2021. godinu.
Operativni troškovi (troškovi usluga i materijala) čine 23%, odnosno 204,4 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 14% u odnosu na 2021. godinu uslijed realizacije većih troškova usluga tekućeg održavanja softvera i opreme te troškova uspostave sustava Fondovi EU. 
Troškovi amortizacije čine 15%, odnosno 130,1 milijun kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 1% u odnosu na 2021. godinu. 
Ostali troškovi za 2021. godinu iznose 45,7 milijuna kuna i za 16% su manji u odnosu na na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed smanjenja rezerviranja za započete sudske sporove. 
Osim navedenog, bilježimo i rast troškove energenata te smanjenje troškova vrijednosnih usklađenja, financijskih rashoda i troškova prodane robe.
Ostvarena neto dobit Fine za poslovnu godinu iznosi 5,2 milijuna kuna i manja je za 95% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2021. godine prvenstveno zbog ukidanja rezervacije za spomenuti spor s HNB u prethodnoj godini. Polovica neto dobiti uplaćena je u Državni proračun u srpnju 2023. godine.

Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2022. godinu iznose 86,6 milijuna kuna i 22% su manja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine, a kao i u prethodnim godinama, dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 54% ukupno realiziranih investicija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8  glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
                                            

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici održanoj 11. listopada 2023. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom, od 27. rujna 2023. godine.

Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge polugodišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2023. godinu za: 
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
-Centar za restrukturiranje i prodaju 
-Hrvatske autoceste d.o.o. 
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.   

Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je da je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2023. iznosilo je 2,7%. Pritom je u prvom tromjesečju ostvaren realni međugodišnji rast od 2,8%, koji je potom neznatno usporio na 2,7% u drugom tromjesečju 2023. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2023. ostvaren je od smanjenja uvoza roba i usluga od 2,3%. Povećanju realnog BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 1,8%, dok je blagi pozitivan doprinos stigao i od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 3,5%, rasta državne potrošnje od 1,2% te izvoza roba i usluga od 1,0%.
U prvoj polovici 2023. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 1,7% te pad obujma industrijske proizvodnje od 0,8%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 3,3% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 10,5%.

Prema preliminarnim podacima, u prvom tromjesečju 2023. zabilježen je negativan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 1,9 milijardi EUR, što je poboljšanje salda za 600 milijuna EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.  
Podaci za prvo polugodište 2023. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uz istovremeno smanjenje sezonski prilagođenog broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109 tisuća te je smanjen za 9,3% u usporedbi s istim razdobljem 2022., dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 2,4% na međugodišnjoj razini.
Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 9,9%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 16,2%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u prvom polugodištu 2023. se bilježi međugodišnji porast preostalih komponenti od 8,9%.

Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. godine ostvareni su u iznosu od 13,7 milijardi eura, što čini 51,4% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 30%. 

Porezni prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 24% u odnosu na isto razdoblje 2022. i iznose 7,3 milijarde eura ili 51,5% godišnjeg plana.
Prihodi od poreza na dobit iznose 1,5 milijardi eura ili 77% godišnjeg plana. Istodobno, ovi prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 71%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2022. godine, kao i uplate jednokratnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 4,6 milijardi eura ili 47,2% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 18,5%. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje, koja uključuje i inflatorne učinke. 
Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 1 milijardu eura ili 47,1% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 2,8%. Povećanje je zabilježeno uslijed oporavka gospodarske aktivnosti, a koje su rezultirale povećanjem intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda. 

Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom polugodištu 2023. ostvareni su u iznosu od 2,1 milijarde eura ili na razini od 47,9% godišnjeg plana odnosno bilježe međugodišnje povećanje od 12,8% što rezultat je stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti.
Prihodi od pomoći u prvom polugodištu 2023. godine iznose 2,6 milijardi eura, a ostvareni su na razini od 52,3% godišnjeg plana. U njihovoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna.

Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. godine iznosi 13,1 milijardu eura, što čini 46,7% planiranih rashoda za 2023. godinu. 
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja izvršeni su u iznosu od 3,3 milijarde eura, dok su rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni u iznosu 2,5 milijardi eura.

Na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani za sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile Republiku Hrvatsku za što je ukupno u prvom polugodištu 2023. utrošeno 1,1 milijardu eura rashoda državnog proračuna.
Za mjere Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u prvom polugodištu 2023. izvršeno je 371,9 milijuna eura rashoda državnog proračuna te 265,0 milijuna eura izdataka koji se odnose na isplatu dijela zajma Hrvatskoj elektroprivredi d.d., Zagreb temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.
U odnosu na isto razdoblje 2022. godine ukupni rashodi u prvom polugodištu 2023. godine veći su za 2,1 milijardu eura ili 19,3% što je prvenstveno rezultat povećanja rashoda utrošenih za sanaciju šteta od potresa za 1,0 milijardu eura, provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 371,9 milijuna eura, povećanih izdvajanja rashoda za mirovine za 394,9 milijuna eura (prvenstveno radi usklađivanja mirovina – od 1.7.2022. 6,18% te od 1.1. 2023. 5,37%) te povećanih rashoda za zaposlene za 267,7 milijuna eura (radi povećanja osnovice za plaću 4% od svibnja i 6% od listopada 2022. te 2% od travnja 2023.).

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u prvom polugodištu 2023. godine ostvareni su u iznosu od 5,5 milijardi eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 2,9 milijardi eura. Među ostvarenim primicima ističemo izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,9 milijardi eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,65% s dospijećem 2025. godine. Navedeno izdanje obveznice bilo je namijenjeno fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima. 

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. ostvarili su prihode u iznosu od 3,8 milijardi eura, dok izvršenje rashoda iznosi 3,5 milijardi eura.

U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2023. godine opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijarde eura ili 1,5% BDP-a. Pritom je višak državnog proračuna iznosio 566 milijuna eura ili 0,8% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 306 milijuna eura ili 0,4% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 236 milijuna eura ili 0,3% BDP-a.

Odbor je raspolagao pisanim 24. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.

U raspravi na Odboru istaknuto je zadovoljstvo s izvršenjem proračuna. Napomenuto je da je inflacija djelovala na prihodovnu i rashodovnu stranu.  Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske vodila računa o ostvarenju prihoda te usklađivala mjere za pomoć građanima i mirovine te smanjila inflatorne pritiske na umirovljenike i kućanstva. Republika Hrvatske je imala dobru turističku sezonu te bi cjelogodišnje izvršenje proračuna trebalo imati dobre rezultate.
Napomenuto je da je bankama u Republici Hrvatskoj zadnjih šest mjeseci jako narasla dobit za 70 posto zbog uvođenja eura, smanjenja obveznih pričuva i visokih kamata od 3,75 posto na obvezne pričuve. Odgovoreno je da Ministarstvo financija prati financijski sektor u okviru svojih mogućnost te da za tržište kapitala može određene mjere predložiti.

Nadalje je rečeno da prijete određene opasnosti javnim financijama. Postavljeno je pitanje o procjeni rasta rashoda do kraja godine zbog rasta mirovina te mogućeg rasta plaća djelatnicima javnih službi. Odgovoreno je da je u tijeku završna faza u izradi rebalansa proračuna te se predviđaju povećanja za mirovine i plaće. U pogledu na dva razorna potresa u Republici Hrvatskoj iskorištena su sva sredstva iz Fonda za solidarnost iz Europske unije koja su iznosila preko jedne milijarde eura. Sredstva iz Fonda za solidarnosti su se smjela trošiti samo prema strogim pravilima te su namijenjena isključivo za konstrukcijsku obnove zgrada i infrastrukturu. Međutim, ta sredstva nisu dostatna te se  ostatak mora financirati iz nacionalnih sredstava. Upozoreno je na činjenicu da se kod obnove pojavio nedostatak radne snage u građevinskom sektoru te se je  zbog toga  dinamika izvršavanja usporila i vrijeme obnove produžilo. Dodatno su se povećali rashodi i zbog povećanja prava građana i pomoći građanima u sadašnjoj ekonomskoj situaciji. Dogodila se i elementarna nepogoda u srpnju, olujno nevrijeme u Slavoniji sa katastrofalnim posljedicama,  te su dodijeljene proračunske zalihe u vrijednosti od 20 milijuna eura za pomoć od strane Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi je napomenuto da Vlada Republike Hrvatske nije reagirala na veliko neopravdano povećanje cijena trgovačkih lanaca i time nije ograničavala inflaciju. Rečeno je da  su sredstva iz Fonda za solidarnost utrošena na nerealno dizanje cijena u građevinskom sektoru te je uslijed toga sve preplaćeno za 40 posto. Odgovoreno je da se nije moglo spriječiti podizanje cijena u građevinskom sektoru, koje tržište regulira.

U raspravi je napomenuta nedavna ekološka katastrofa u Osijeku, koja je onečistila zrak i plodno tlo u Slavoniji. Istaknuto je kako je potrebna pomoć poljoprivrednicima iz Slavonije  te je potrebito osigurati  sredstva u rebalansu proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (6 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU
te
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu;
-     Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godine provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 11. listopada 2023. godine, Izvješće o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenim do 30. lipnja 2023. za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 44. stavka 4.  Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine („Narodne novine“, broj 25/20 i 34/21), dostavio Državni zavod za statistiku, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknula je da je Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. proveden je u Republici Hrvatskoj od 13. rujna do 14. studenoga 2021. prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u ponoć, što se smatra trenutkom popisa. Popis se provodio u dvije faze uz dvije metode popisa. Prva faza Popisa, metodom CAWI, provedena je od 13. rujna do 27. rujna primjenom metode samopopisivanja, korištenjem Popisnog upitnika u elektroničkom obliku koji je bio dostupan putem digitalnog portala e-Građani.  Druga faza, metodom računalno potpomognutog osobnog intervjuiranja (CAPI), provodila se od 28. rujna do 14. studenog prolongiran je dva puta, prvi put od 17. do 29. listopada, a zatim do 14. studenoga. 

U pripremi Popisa 2021. godine primijenjeni su propisi EU i Preporuke Konferencije europskih statističara za popis stanovništva i stanova 2020. godine. Što se tiče nacionalnog pravnog okvira, Zakon o popisu stanovništva usvojen je u Hrvatskom saboru u travnju 2021. Zakon o popisu stanovništva sadržavao je opće odredbe, odredbe o tajnosti popisnih podataka, sadržaju popisnog upitnika, organizaciji popisa, financiranju Popisa, prekršajne odredbe. Popis je pripremio, organizirao, koordinirao i proveo DZS u suradnji s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i sudionicima Popisa. Jedinice tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave bile su dužne, na zahtjev DZS-a i bez naknade, osigurati prostor i korištenje opreme i drugih sredstava potrebnih za provedbu aktivnosti Popisa.

Za financiranje poslova Državnog zavoda za statistiku u Popisu 2021. za razdoblje od 2018. do datuma podnošenja Izvješća utrošeno je ukupno 16,841.843,94 EUR, što je za 4,799.735,06 EUR manje od predviđenih 21,641.579,00 EUR.
Pri provedbi terenskog popisivanja uštede su ostvarene u smanjenju troškova sudionika popisivanja na terenu jer ih je bilo mnogo manje nego u prijašnjim popisima. Također su ostvarene uštede zbog online edukacija sudionika popisivanja. Osim toga, znatne uštede ostvarene su u fazi obrade podataka.

Za aktivnosti pripreme i organizacije Popisa 2021. u 2020. godini utrošeno je 4,106.694,49 EUR. U 2020. godini najveći iznos sredstava utrošen je za nabavu proizvedene dugotrajne imovine. Navedeni rashodi odnosili su se na nabavu opreme za popisivanje (prijenosnih računala), osobnih računala i komunikacijske opreme, tj. prijenosnih Wi-Fi routera, zatim na ulaganja u računalne programe, tj. nabavu funkcionalne specifikacije programskog rješenja za prikupljanje podataka za Popis 2021., usluge izrade navedenoga programskog rješenja te usluge izrade aplikacije za prijavu i odabir popisivača i kontrolora te pripremu eksporta podataka potrebnih za izradu akreditacija sudionika popisivanja.
Prema izvješću koje je Državna geodetska uprava podnijela Hrvatskom saboru, za financiranje poslova Državne geodetske uprave na izradi tehničke dokumentacije za Popis 2021. utrošeno je ukupno 1,969.772,38 EUR. Najveći dio rashoda Popisa 2021., u iznosu od 7,235.995,29 EUR, jesu sredstva koja je Zavod doznačio županijama i Gradu Zagrebu za isplatu naknada popisivačima, kontrolorima, članovima županijskih popisnih povjerenstava i Popisnog povjerenstva Grada Zagreba, članovima popisnih povjerenstava ispostava i voditeljima popisnih centara te za podmirenje troškova testiranja popisivača i kontrolora na bolest COVID-19.

Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima i stanovima. Svrha je Popisa utvrditi broj i prostorni raspored stanovništva, osnovna demografska, obrazovna, migracijska, ekonomska i druga obilježja stanovništva te obilježja kućanstava i stanova. Angažirano je 9 500 sudionika za provedbu Popisa: popisivači, kontrolori, instruktori, koordinatori / zamjenici koordinatora, članovi županijskih popisnih povjerenstava i Popisnog povjerenstva Grada Zagreba, članovi popisnih povjerenstava ispostava  i voditelji popisnih centara.

Zbog dva razorna potresa koja su se dogodila nekoliko mjeseci prije planirane provedbe Popisa (prvi u ožujku 2020., a drugi u prosincu 2020.) i epidemiološke situacije u zemlji uzrokovane pandemijom COVID-19, morale su se izvršiti određene prilagodbe koji se odnose na referentni dan popisa, edukaciju sudionika popisa, metodologiju, web aplikaciju popisa, transport i nabavu opreme za popis, pravni okvir i proračun popisa. Prelazak na novi, potpuno digitalizirani način provođenja popisa u situaciji pandemijskog okruženja izazvanog COVID-19 i ozbiljnim potresima koji su se dogodili u središnjem dijelu zemlje, pred popisivače je postavilo brojne izazove koji nisu bili prisutni u novijoj povijesti popisa stanovništva. U cilju povećanja uključenosti stanovništva i smanjenja fizičkog kontakta, građanima je dana mogućnost samopopisivanja, odnosno omogućeno im je da putem sustava e-Građani popišu sebe i sve članove svog kućanstva.

Prvi rezultati bili su dostupni 60 dana nakon terenskog rada. Sadrže podatke o ukupnom broju popisanih i ukupnom stanovništvu, kućanstvima i stambenim jedinicama, na razini Republike Hrvatske, statističkih regija na HR_NUTS razini 2, županija, gradova, općina i naselja.

U tijeku 2022. i prvoj polovici 2023. godine objavljeni su sljedeći konačni podaci:
•    stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima
•    stanovništvo prema starosti i spolu po gradskim četvrtima Grada Zagreba
•    stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama
•    stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama
•    stanovništvo prema državljanstvu po gradovima/općinama
•    stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama
•    osobe koje su se izjasnile kao kršćani ili vjernici, prema vjerskoj zajednici, po gradovima/općinama
•    kontingenti stanovništva
•    stanovništvo prema pojedinačnim godinama starosti 
•    stanovništvo prema narodnosti, državljanstvu i materinskom jeziku – detaljne klasifikacije
•    stanovništvo prema narodnosti i vjeri, te prema narodnosti, starosti i spolu
•    stanovništvo u najvećim gradovima, općinama i naseljima
•    gradovi, općine i naselja prema broju stanovnika
•    županije prema broju stanovnika i površini, te broj gradova, općina i naselja
•    podaci prošlih popisa (prosječna starost stanovništva, indeks starenja, koeficijent starosti, narodnost, vjera, materinski jezik)
•    najčešća imena i prezimena.
•    privatna kućanstva prema broju članova po gradovima/općinama
•    institucionalna kućanstva prema broju članova po županijama
•    stanovništvo prema pohađanju škole i spolu po gradovima/općinama
•    stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu po gradovima/općinama.

U srpnju 2023. objavljene su sljedeće tablice:
•    stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, starosti i spolu po gradovima/općinama
•    žene stare 15 i više godina prema starosti i broju živorođene djece po gradovima/općinama
•    stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, starosti i spolu po županijama
•    stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu po županijama
•    stanovništvo u samačkim kućanstvima prema starosti, spolu i zakonskome bračnom stanju po županijama
•    stanovništvo prema starosti, spolu, tipu kućanstva i statusu u obitelji po županijama
•    stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, starosti i spolu, Republika Hrvatska
•    privatna kućanstva prema tipu i broju članova po gradovima/općinama
•    obitelji prema tipu i broju članova po gradovima/općinama
•    obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti po županijama

Do kraja studenoga planiraju se objaviti podatke o stanovima i njihovim karakteristikama. Nakon toga preostaje objava migracijskih obilježja i ekonomske aktivnosti stanovništva te bi se s time zaključili objave popisnih podataka.

 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova
(8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenim do 30. lipnja 2023. za 
Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine

                                          
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 23. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA:022-03/23-12/81, URBROJ: 50301-05/14-23-4, od 17. kolovoza 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica predstavila Izvješće. Neovisne fiskalne institucije u Europskoj uniji, pa tako i hrvatsko Povjerenstvo za fiskalnu politiku, u 2022. godini radilo je u vrlo složenim i specifičnim okolnostima. Nakon dvije pandemijske godine (2020./2021.) koje su obilježili brojni materijalizirani i značajni negativni makroekonomski rizici, 2022. godina započela je s optimističnim očekivanjima. Međutim, s početkom rata u Ukrajini u drugoj polovici veljače 2022. godine taj je optimizam brzo nestao, a pojavili su se novi izazovi u vidu porasta troškova energenata te cijena poljoprivrednih proizvoda, kao i pritiska na rast cijena zbog nestašice materijala, opreme i radnika. Uslijed rastućih inflacijskih očekivanja i središnje banke započele su sa zaoštravanjem uvjeta financiranja.

Ovakva međunarodna kretanja utjecala su i na malu i otvorenu hrvatsku ekonomiju i njezine gospodarske izglede. No, unatoč ovakvim zbivanjima, hrvatsko je gospodarstvo u 2022. godini ostvarilo ekonomski rast veći od planiranog (potencijalnog), te je takav snažni, nominalni i realni rast u kombinaciji s povišenom inflacijom povoljno utjecao na hrvatske javne financije. Povoljna proračunska ostvarenja rezultirala su smanjenjem tereta javnog duga i poboljšanjem zaduženosti države, te je ostvaren suficit konsolidirane opće države od 0,4% BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države relativno smanjen za deset postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu i iznosio je 68,4% BDP-a. Iako se visina javnog duga relativno značajno smanjuje (ona je i dalje nominalno visoka), i nadalje predstavlja izvor ranjivosti hrvatskog gospodarstva i prijetnju dugoročnoj održivosti javnih financija.

Povjerenstvo ocjenjuje da je fiskalna politika u 2022. godini osigurala vjerodostojnost i fleksibilnost te bila odgovorna, pri čemu su iskorištena pozitivna gospodarska kretanja kako bi se ostvarila snažna prilagodba javnih financija. Uz to, ovakva fiskalna politika omogućila je i primjerene fiskalne stimulanse kao odgovor na energentsku krizu, bez da se ugrozila srednjoročna fiskalna održivost.

Iako su se hrvatske javne financije u 2022. godini pokazale „zdravijima“ u odnosu na prognoze i predviđanja, i dalje je nužno biti oprezan zbog neizvjesnosti koje donosi buduće razdoblje (rast kamatnih stopa, visoka stopa inflacije, slabljenje gospodarske aktivnosti), zbog čega su i izgledi za gospodarski rast u Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju znatno niži. Stoga je nužno nastaviti voditi razboritu i uravnoteženu fiskalnu politiku te se pridržavati fiskalnih pravila kroz kontrolu rasta rashoda, konzervativnog planiranja prihoda, uz istodobno poduzimanje važnih ključnih reformi u javnom sektoru te poticati ulaganja. Struktura javnih financija mora ostati poticajna za održivi rast i otpornost hrvatskog gospodarstva, a sve u cilju stvaranja fiskalnih rezervi za pravovremenu i odgovarajuću reakciju fiskalne politike u slučaju neke buduće krize. Postojeća fiskalna pravila su unatoč njihovoj nesavršenosti i privremenoj odgodi, značajno doprinijela većoj fiskalnoj disciplini i povećanju dugoročne održivosti javnih financija u članicama Europske unije, pa tako i Republike Hrvatske. Hrvatskoj, kao malom i otvorenom gospodarstvu potrebno je i nužno poštivati fiskalna pravila, bez obzira na njihovu trenutnu suspenziju i reviziju. Kako je 2022. godina bila i prva godina rada Povjerenstva za fiskalnu politiku kao samostalnog i neovisnog tijela, s početkom 2022. godine započete su i ciljane aktivnosti usmjerene na uspostavu funkcionalnog Ureda Povjerenstva kako bi Povjerenstvo moglo ispunjavati svoje zadaće definirane Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Zakonom o proračunu. Povjerenstvo se pri tom suočilo s brojnim izazovima, od kojih se proces zapošljavanja pokazao kao najozbiljniji. No, unatoč svim izazovima koji su se našli na putu osamostaljivanja i funkcionalne uspostave Ureda Povjerenstva, uvjerena sam da je Povjerenstvo i u 2022. godini zadržalo visok stupanj stručnosti, kvalitete i transparentnosti u uspješnom obavljanju svojih zadaća što je utjecalo na rezultate rada Povjerenstva. U 2022. godini Povjerenstvo je održalo dva stručna sastanka i šest  sjednica na kojima je donijelo je šest stajališta te Potvrdu makroekonomskih projekcija te je kontinuirano održavalo redovite sastanke s ključnim domaćim i međunarodnim dionicima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 6. srpnja 2023. godine. 
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/87, URBROJ: 50301-05/20-23-6, od 24. kolovoza 2023., u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio je Izvješće. 

Nakon oporavka u 2021. gospodarski rast razvijenih zemalja nastavljen je u 2022. godini po relativno nižim stopama. Ruska invazija na Ukrajinu i gospodarske sankcije prema Rusiji te djelomično zatvaranje kineskog gospodarstva u okolnostima borbe s novim valom koronavirusa doprinijeli su dodatnom zatezanju opskrbnih lanaca i snažnom rastu cijena energenata, a posljedično i jačanju inflatornih pritisaka. Smanjenje raspoloživog dohotka potrošača oslabilo je potrošnju, a rast troškova financiranja doveo je do usporavanja investicija, što je rezultiralo nižim stopama gospodarskog rasta. Domaće gospodarstvo ostvarilo je u 2022 . relativno visok godišnji rast od 6,3 % zahvaljujući snažnom tržištu rada, uspješnoj turističkoj sezoni te rastu investicija. Rekordna stopa inflacije od 13,5 % zabilježena je u studenom, da bi na kraju godine iznosila 13,1 %. Globalni rast stopa inflacije uvjetovao je restriktivniju monetarnu politiku od strane vodećih središnjih banaka, a rast kamatnih stopa odrazio se i na hrvatske obveznice, čiji su prinosi na kraju godine iznosili 3,4 %, što je rast od 3,1 p.b. u odnosu na kraj 2021. godine. Kraj godine obilježen je i ulaskom u Schengen i europodručje, što bi trebalo potaknuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i veći stupanj povezanosti sa zemljama europodručja. Previranja na globalnim financijskim tržištima i pad investicijskog sentimenta odrazili su se i na domaće tržište kapitala, pri čemu je vrijednost dioničkog indeksa CROBEX na kraju 2022. iznosila 1.979,9 bodova, odnosno 4,8 % manje u odnosu na kraj 2021. godine. Unatoč nepovoljnom sentimentu investitora ukupni je promet dionicama na ZSE-u  zabilježio porast na godišnjoj razini od 16,5 %, čime je u 2022. dosegnuo iznos od 3,0 mlrd. kuna. Izuzev obvezničkih (3,5 %), sve kategorije UCITS fondova zaključile su 2022. s negativnim prosječnim godišnjim prinosima reflektirajući uvjete ubrzanog rasta opće razine cijena, usporavanja gospodarstava i snažnog rasta kamatnih stopa. Zbog rasta kamatnih stopa neto imovina 12 obveznih mirovinskih fondova smanjena je za 0,6 % na godišnjoj razini (unatoč povećanim neto uplatama) te je iznosila 132,2 mlrd. kuna (26,0 % BDP-a) na kraju godine. Sve tri kategorije OMF-ova na kraju godine ostvarile su negativne prinose u rasponu od -4,1 % do -5,3 %. Ukupna imovina dva mirovinska osiguravajuća društva iznosila je 2,8 mlrd. kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 35,6 %. Takav rezultat proizlazi prvenstveno iz porasta broja korisnika od 21,1 % na godišnjoj razini, čime su oni dosegnuli brojku od 16,3 tisuća. Zaračunata bruto premija društava za osiguranje na kraju 2022. iznosila je 12,7 mlrd. kuna, što predstavlja rast na godišnjoj razini od 8,1 %, dok su likvidirane štete povećane za 6,1 % u odnosu na 2021. te su iznosile 7,7 mlrd. kuna. Porast kamatnih stopa utjecao je na rast SCR omjera solventnosti na razini sustava te je on krajem godine iznosio 221,1 % (rast od 10,9 p.b.). Oporavak poslovanja leasing društava iz 2021. nastavljen je i u 2022., što je vidljivo u svim indikatorima poslovanja.

U 2022. Hanfa je provela 225 postupaka licenciranja, koji su obuhvaćali izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela, odobrenja za rad te odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora, izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara te izdavanje dozvola za obavljanje poslova distribucije osiguranja i reosiguranja, kao i postupke u kojima se utvrđuje prestanak važenja dozvole. Tijekom godine održan je jedan obrazovni program i 12 ispitnih rokova za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za pružanje informacija o investicijskim proizvodima i uslugama, brokerske poslove i investicijsko savjetovanje, stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova te stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Od srpnja 2022. provedba ispita za obavljanje poslova distribucije osiguranja i/ili reosiguranja organizirana je kroz zajedničku infrastrukturu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, pristupanjem putem sustava e-Građani. 

Rat u Ukrajini, porast inflacije praćen zaokretom u monetarnim politikama središnjih banaka uz rast kamatnih stopa, obilježili su 2022. te uz sve ostale redovne aktivnosti značajno determinirali i nadzorne aktivnosti Hanfe. Tijekom 2022. kontinuirano su analizirani rizici kojima su subjekti nadzora izloženi, a nadzorne aktivnosti bile su usmjerene posebno prema sustavima upravljanja rizicima, investicijskim procesima i vrednovanjima ulaganja te procesu distribucije financijskih proizvoda. Nadzorne aktivnosti bile s usmjerene i prema financijskom sektoru kao cjelini čija je otpornost testirana na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove sistemske naravi. U postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata Hanfa je donijela više od 30 rješenja kojima je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, a koje su se, između ostaloga, odnosile na  manipulaciju tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija, unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima, unaprjeđenje procesa ulaganja imovine mirovinskih fondova, poslove distribucije osiguranja i predugovornog informiranja, obračun kamatnih stopa i naknada po ugovorima o leasingu i transparentnost ugovornih odredaba te unaprjeđenje procesa sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
U sklopu aktivnosti na području zaštite potrošača Hanfa je u 2022. zaprimila ukupno 166 predstavki, što su 22 predstavke, odnosno 11,7 % manje u odnosu na 2021. godinu. Najveći broj predstavki i dalje se odnosi na područje osiguranja (101 predstavka ili 61 % od ukupnog broja zaprimljenih predstavki). Ublažavanjem epidemioloških mjera došlo je do porasta broja edukacija koje je Hanfa provodila uživo, ali je i dalje zadržan trend rasta online edukacija. U 2022. tako je održano 79 edukativnih aktivnosti u kojima je izravno sudjelovalo više od 3.600 sudionika te više od 2.200 neizravno putem pregleda mjesečnih online predavanja Hanfe na YouTube kanalu. Tijekom godine obilježena su i sva veća međunarodna događanja povezana s financijskom pismenosti ili djelokrugom i nadležnosti Hanfe, a ostvarene su i brojne suradnje kroz javni poziv za suradnju u edukativnim aktivnostima.
Hanfa je i u 2022. aktivno sudjelovala u izradi novih i dopuna postojećih zakona u svrhu usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira tržišta kapitala s onim u EU-u. Upravno vijeće Hanfe donijelo je u 2022. godini 96 pravilnika iz gotovo svih područja nadležnosti te jedne smjernice i četiri službena stajališta. Najznačajniji zakonski propis donesen u 2022. koji utječe na poslovanje svih subjekata nadzora Hanfe i u čijoj je izradi Hanfa sudjelovala jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj . Predmetnim zakonom su u području nadležnosti Hanfe propisana pravila dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti u financijskom sektoru te preračunavanja vrijednosti vrijednosnih papira i udjela u mirovinskim i investicijskim fondovima te obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga putem općenite i individualne obavijesti o preračunavanju imovine i obveza u kunama u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije. Regulatorno-normativno djelovanje Hanfa je usklađivala i s aktivnostima europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA, EBA, ESRB) kroz aktivno sudjelovanje u njihovu radu članstvom u brojim odborima i tijelima.
Sve prethodno spomenute aktivnosti i djelovanje Hanfe tijekom 2022. provedeno je kroz 42 sjednice Upravnog vijeća, na kojima je doneseno 1.030 odluka kojima je reguliran sektor financijskih usluga ili poslovanje same Hanfe. Kao i 2021. godine, ostvareni prihodi u poslovanju nadmašili su rashode pa je njihov višak, koji je iznosio 1,2 mil. kuna, Hanfa uplatila u državni proračun.

U raspravi na Odboru je postavljeno pitanje o obveznim mirovinskim fondovima te manjoj izloženosti dionicama i mogućim gubicima u kategoriji C obveznih mirovinskih fondova. Istaknuto je da je kategorija C u obveznim mirovinskim fondovima doživjela najveći pad kod prinosa kao najmanje rizična kategorija. Nadalje je postavljeno pitanje zašto se samo smije jedanput na godinu, u mjesecu rođenja, mijenjati kategoriju kod obveznih mirovinskih fondova. Odgovoreno je da su kategorije A, B, C pitanja životnog ciklusa i time različitih ciklusa ulaganja. Kategorija C najmanje je izložena dionicama i time najmanje rizična. U izradi je novi zakon koji će liberalizirati moguće ulaganje obveznih mirovinskih fondova u dionice. Dalje će se u novom zakonu moći mijenjati kategoriju mirovinskog fonda jedanput godišnje, ali nije više nužno da je to mjesec rođenja. Promjena kategorije stvara određene troškove te je zahtjevan proces. Istaknuto je da je drugi stup mirovinskog sustava uveden u 2002. godini. Također je napomenuto da je Hanfa regulatorno tijelo, koje kontrolira pridržavanje zakona te ne preispituje ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Istaknuto je da su obvezni mirovinski fondovi neovisni. Također je rečeno je da je udio obveznica u portfelju obveznih mirovinskih fondova zadnjih 6 godina smanjen sa 70 posto na ispod 60 posto. Zaključno je rečeno da su svi zainteresirani za stabilnost i uspjeh obveznih mirovinskih fondova
Istaknuto je da je Hanfa zabranila trgovanje dionicama svojim djelatnicima. Neki djelatnici su dobili opomene pred otkaz, a jedan djelatnik Hanfe je dobio otkaz.
Također je napomenuto da na Zagrebačkoj burzi postoji premali promet dionicama. Odgovoreno je da Hanfa osigurava uređenu infrastrukturu te da je potrebna veća financijska pismenosti kod građana na kojoj se stalno radi. Rečeno je da su najveća investicijska društva u Republici Hrvatskoj banke.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor 
financijskih usluga za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/74, URBROJ: 50301-04/25-23-4), od 27. rujna 2023. godine.

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu.

Predmet revizije bile su aktivnosti Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u vezi s planiranjem i dostupnošću ljudskih resursa, koje se odnose na broj liječnika i teritorijalnu pokrivenost javnozdravstvenim uslugama primarne zdravstvene zaštite u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece u javnom zdravstvu na području Republike Hrvatske.

Subjekti revizije bili su Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Ciljevi revizije bili su provjeriti uspostavu normativnog uređenja za učinkovito planiranje broja liječnika i teritorijalnu pokrivenost javnozdravstvenih usluga, ocijeniti učinkovitost sustava praćenja zdravstvenih radnika, odnosno ažurnost i cjelovitost evidencija o broju liječnika te osiguravaju li spomenute evidencije vjerodostojne podatke za potrebe analize i sastavljanje planskih dokumenata, ocijeniti je li osiguran ujednačen pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz provođenje planiranih mjera i poduzimanje aktivnosti za povezivanje broja liječnika i teritorijalnu pokrivenost, ocijeniti učinkovitost jačanja ljudskih resursa i unaprjeđenja uvjeta rada u javnom zdravstvu uz mogućnost specijalističkog usavršavanja, te ocijeniti uspostavu učinkovitog nadzora nad zakonitošću rada.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće  da  je strateški plan razvoja ljudskih resursa donesen za razdoblje do 2020. godine. Jedna od mjera za provedbu posebnog cilja Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. (učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad), a koja se odnosi na izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, kojim se mora definirati konkretne kratkoročne i dugoročne potrebe za zdravstvenim djelatnicima na svim razinama sustava u Republici Hrvatskoj, nije provedena.

Neovisno nadležno tijelo s jasnim zadaćama, ovlastima i odgovornostima za praćenje i planiranje ljudskih resursa, ali i informiranje te usmjeravanje dostupnih liječnika, planiranje potreba specijalizacija i održavanje optimalne Mreže kojom se zadovoljavaju potrebe stanovništva, nije ustrojeno.

Nije donesen Pravilnik o kadrovskim standardima za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti, kako bi se osigurali preduvjeti za provođenje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini i organiziranje timskog rada te utvrdili kadrovski standardi za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu u siječnju 2019., utvrđeno je da će Mrežu javne zdravstvene službe ministar donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Zakona. Mreža, kojom se određuje potreban broj zdravstvenih ustanova, broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje Republike Hrvatske, nije donesena.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite nije donesen. Kontinuirano se ne prati struktura i starost liječnika te njihov odlazak u mirovinu kroz dugoročno razdoblje niti su utvrđeni razlozi smanjenja broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece, a što bi bila osnova za njihovo dugoročno praćenje i donošenje odluka vezanih uz dugoročno planiranje.
Nisu predlagane aktivnosti za osiguravanje dovoljnog broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece.

Sadržaj Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske, nije utvrđen.

Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav nije povezan s drugim sustavima državne informacijske infrastrukture.

Nisu prikupljeni i sistematizirani potpuni podatci o ljudskim resursima za dugoročno razdoblje te nije izrađena analiza stanja i dugoročnih potreba za ljudskim resursima u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece.

Jedinstvena evidencija koja bi sadržavala podatke o nazivu i datumu dokumenta na temelju kojeg je zatraženo odobrenje specijalizacije po djelatnostima, usporedbi planom zatraženih i odobrenih specijalizacija, razlozima odobrenja odnosno odbijanja specijalizacije, nazivu i datumu dokumenta kojim je tražena specijalizacija odobrena odnosno odbijena, izvorima iz kojih se specijalizacije financiraju, podatke o završenim specijalizacijama, odustajanju od specijalističkog usavršavanja te učincima provedbe specijalističkog usavršavanja i druge podatke, nije ustrojena. Godišnji planovi potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija za 2020. i 2021., nisu doneseni.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, uzimajući u obzir postavljene ciljeve, Državni ured za reviziju je dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu ocijenio djelomično učinkovitom.

Državni ured za reviziju dao je sljedeće naloge i preporuke: s obzirom na to da je Ministarstvo nositelj izrade i koordinator provedbe Nacionalnog plana razvoja zdravstva te da je Strateški plan donesen za razdoblje do 2020., izraditi novi Strateški plan razvoja ljudskih resursa, koji bi sadržavao i procijenjeno stanje raspoloživog kadra, postojeću sistematizaciju radnih mjesta i potreban broj specijalista.

Poduzeti aktivnosti radi uspostavljanja središnjeg tijela nadležnog za upravljanje ljudskim resursima u sustavu zdravstva (u okviru postojećeg broja zaposlenika) koje bi imalo odgovornost za strateško planiranje i upravljanje ljudskim resursima, kao jedne od mjera za ostvarenje ciljeva Strateškog plana razvoja ljudskih resursa.

Donijeti Pravilnik o kadrovskim standardima za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi se osigurali preduvjeti za provođenje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini i organiziranje timskog rada te utvrdili kadrovski standardi za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

Donijeti Mrežu uz prethodno pribavljeno mišljenje HZZO-a, HZJZ-a, nadležnih komora i predstavničkih tijela županija odnosno Grada Zagreba, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U svrhu objedinjavanja podataka za potrebe praćenja ljudskih resursa te donošenja odluka o planiranju ljudskih resursa u zdravstvu, donijeti Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite u skladu s odredbom Zakona o zdravstvenoj zaštiti te uspostaviti Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će sadržavati podatke utvrđene navedenim Pravilnikom.

Utvrditi razloge zbog kojih dolazi do smanjenja broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece.

Predložiti aktivnosti u cilju osiguravanja dovoljnog broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece.

Utvrditi sadržaj Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, kojim bi se uredili procesi upravljanja zdravstvenim registrima i drugim evidencijama u području zdravstva te bi se utvrdio i popis s definicijama nacionalnih zdravstvenih pokazatelja i obilježja podataka temeljem kojih nastaju pokazatelji.

Poduzeti radnje radi povezivanja Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava s drugim sustavima državne informacijske infrastrukture kako bi se omogućilo kvalitetno prikupljanje podataka i informacija u svrhu planiranja broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece, odnosno za potrebe javnog zdravstva. U svrhu utvrđivanja dostupnosti liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece kroz višegodišnje razdoblje, prikupiti i sistematizirati potpune podatke o ljudskim resursima za dugoročno razdoblje te izraditi analizu stanja i dugoročnih potreba za ljudskim resursima u navedenim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite.

U svrhu učinkovitog planiranja specijalizacija ustrojiti i kontinuirano voditi jedinstvenu evidenciju koja bi sadržavala podatke o nazivu i datumu dokumenta na temelju kojeg je zatraženo odobrenje specijalizacije po djelatnostima, usporedbi planom zatraženih i odobrenih specijalizacija, razlozima odobrenja odnosno odbijanja specijalizacije, nazivu i datumu dokumenta kojim je tražena specijalizacija odobrena odnosno odbijena, izvori iz kojih se specijalizacije financiraju, podatke o završenim specijalizacijama, odustajanju od specijalističkog usavršavanja te učincima provedbe specijalističkog usavršavanja i druge podatke.

Donijeti godišnje planove potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija zdravstvenih radnika na temelju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih naloga i preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih propusta, čime bi se povećala dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu.

Predstavnik Ministarstva zdravstva napomenuo je da je teško naći liječnike primarne zaštite za otoke u Republici Hrvatskoj. Deset godina nisu izdavane specijalizacije za liječnike primarne zaštite.

U raspravi na Odboru je navedeno da na otocima postoji velika fluktuacija liječnika primarne zaštite, ali i pedijatra i drugih. Rečeno je da je sada odobreno preko 160 novih specijalizacija za liječnike primarne zaštite te će se s vremenom nedostatak riješiti.

Između ostaloga je upozoreno na činjenicu da ne postoji samo nedostatak liječnika primarne zaštite u Republici Hrvatskoj, nego nedostatak ukupnog medicinskog osoblja primjerice zbog odljeva medicinskog osoblja u privatni sektor zbog većih plaća. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak 

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 19. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/77, URBROJ: 50301-05/16-23-5, od 27. srpnja 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da se, nakon snažnog oporavka u 2021. godini, zahvaljujući kojemu je razina gospodarske aktivnosti premašila pretpandemijsku razinu, gospodarska aktivnost nastavila relativno snažno povećavati i u 2022., unatoč snažnim inflatornim pritiscima i pogoršanju uvjeta razmjene povezanima sa znatnim porastom cijena energenata. Pritom se realni bruto domaći proizvod Republike Hrvatske povećao za 6,3% na godišnjoj razini, pri čemu su povećanje ostvarile sve sastavnice inozemne i domaće potražnje. Inflacija potrošačkih cijena znatno se ubrzala u 2022., što je dijelom bio rezultat prelijevanja visokih cijena sirovina i drugih ulaznih troškova na svjetskom tržištu na domaće cijene. Osim toga, porasle su profitne marže, a inflatorni su pritisci dolazili i s domaćeg tržišta rada te na osnovi snažne turističke potražnje. Rast cijena energenata znatno je produbio i manjak robne razmjene s inozemstvom, što je rezultiralo primjetnim smanjenjem viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Karakter monetarne politike Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) u 2022. godini ponajviše je bio obilježen pripremama za uvođenje eura, što je velikim dijelom amortiziralo pritiske vanjskih šokova na domaće financijsko tržište. Pritom je prilagodba instrumenata monetarne politike rezultirala povijesno najvišom razinom likvidnosti u bankovnom sustavu, što je ublažilo prijenos oštrijih uvjeta financiranja potaknutih normalizacijom monetarne politike Europske središnje banke. Bez obzira na postupan rast kamatnih stopa na kredite i strože standarde, kreditna aktivnost banaka bila je u 2022. godini iznimno snažna, pa se i rast kredita znatno ubrzao na godišnjoj razini. Snažan realni rast i porast razine cijena povoljno su djelovali na proračunske prihode, što je omogućilo višak proračuna opće države, uz znatno smanjenje omjera javnog duga i BDP-a. Međunarodne pričuve u 2022. dosegnule su najvišu razinu dosad. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni. Unatoč jednom od najvećih godišnjih porasta prinosa u povijesti, i eurskih i dolarskih, koji je za posljedicu imao velik pad cijena obveznica, te unatoč visokoj razini neizvjesnosti na financijskim tržištima, investicijskim i taktičkim odlukama donesenima u 2022., ali i u prethodnim godinama, devizni portfelji HNB-a ostvarili su pozitivan financijski rezultat. Usto, tijekom 2022. provodile su se i prilagodbe za pristupanje europodručju s 1. siječnja 2023. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost odlikuju bankovni sustav u Republici Hrvatskoj i oslonac su sigurnoga i stabilnog poslovanja u i nadalje neizvjesnim okolnostima geopolitičkih nestabilnosti i makroekonomskih pritisaka.

U raspravi na Odboru konstatirano je da su obvezne pričuve banaka bile jako visoke te je smanjivanje obveznih pričuva dovelo do olakšanog poslovanja banaka. Postavljeno je pitanje da li je povećanje likvidnosti utjecalo na inflaciju u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da nije bilo znatnog utjecaja na inflaciju te je inflacija u Republici Hrvatskoj dosegla vrhunac u srpnju 2022. godine. Utjecaj povećanja likvidnosti na inflaciju je marginalan, te  su banke imale dovoljno sredstva na raspolaganju i nisu trebale povećati kamatne stope na kredite.

U raspravi na Odboru napomenuto je da su obvezne pričuve banaka iznosile devet posto te su se spustile na jedan posto prema zahtjevima Europske središnje banke što je stvorilo dodatnu likvidnost, ali i dodatnu zaradu banaka. Rečeno je da Europska središnja banka diže kamatne stope. Postavljeno je pitanje da li Europska središnja banka planira povećati pričuvu. Odgovoreno je da je Republika Hrvatska otkada je u eurozoni u potpuno drugačijim okviru monetarne politike te su pričuve pasivan i neiskorišten instrument. U Republici Hrvatskoj su pričuve bile važan instrument monetarne politike. U eurozoni drugi instrumenti imaju važniju ulogu. Dvadeset država eurozone raspravljaju o optimalnoj monetarnoj politici te je potrebno vremena za rješenje. Po osobnom mišljenju predstavnice HNB-a stope obvezne pričuve neće  biti korištene  kao instrument.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske očitovao se da će ubuduće obvezne pričuve najvjerojatnije ipak biti korištene kao instrument monetarne politike u eurozoni, što je mišljenje i većine ministara financija u eurozoni.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. srpnja 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/71, URBROJ: 50301-05/16-23-4), u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna propisana odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju.

Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim Okvirom profesionalnih načela, standarda i smjernica Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Planirana je i obavljena u cilju da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja.

Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu izraženo je uvjetno mišljenje.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da primici od tri zajma primljena od međunarodnih financijskih institucija, zajma primljenog od Europske unije te tuzemne financijske institucije, kojima je ugovorima utvrđena namjena, raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke u iznosu od 6.342.588.559,00 kuna, umjesto u namjenske primitke, što je utjecalo na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanih prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, jer su namjenski primici iskazani manje, a opći prihodi i primici više za navedeni iznos. 

Primici od zaduživanja u iznosu od 600.261.336,00 kn raspoređeni su u izvore financiranja Fondovi EU (izvor 56) te Mehanizam za oporavak i otpornost (izvor 581), a primici od povrata danih depozita te prodaje dionica i udjela u glavnici u iznosu od 8.541.310,00 kn raspoređeni su u izvor financiranja Ostali prihodi za posebne namjene (izvor 43). Prema proračunskim propisima, u navedene izvore financiranja raspoređuju se isključivo prihodi; navedeni način raspoređivanja pojedinih primitaka utjecao je na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, ali nije utjecao na visinu iskazanih primitaka.
U izračun prijenosa depozita iz prethodne godine u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu nisu uključena neutrošena vlastita i namjenska novčana sredstva iz prethodnih godina, na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama, koja su koncem 2021. iznosila 2.721.497.168,00 kuna. S obzirom na to da godišnji izvještaji o izvršenju državnog proračuna obuhvaćaju i transakcije izvršene s navedenih računa proračunskih korisnika državnog proračuna u poslovnim bankama, neutrošena novčana sredstva iz prethodnih godina od vlastitih i namjenskih prihoda na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama koja su izuzeta od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna trebala su biti u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iskazana u okviru prijenosa depozita iz prethodne godine te uzeta u obzir pri iskazivanju prijenosa depozita u narednu godinu.

Pri evidentiranju i iskazivanju premija na izdane obveznice nije postupljeno u skladu s Uputom o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jer su premije evidentirane i iskazane u okviru prihoda, umjesto kao umanjenje rashoda; zbog navedenog načina evidentiranja, ukupni prihodi i ukupni rashodi u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iskazani su više za 164.387.007,00 kuna.

Tečajne razlike nastale pri otplati zajmova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) nisu obračunane te nisu evidentirane u okviru rashoda, nego je otplata tih zajmova, koja uključuje i tečajne razlike, u cijelosti evidentirana u okviru izdataka; navedeno postupanje utjecalo je na visinu iskazanih prihoda, rashoda i izdataka u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. 

Prihodi i rashodi od realiziranih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika proizašlih iz transakcija povezanih s javnim dugom iskazani su u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu u brutoiznosu, odnosno iskazane su i pozitivne i negativne tečajne razlike, umjesto u netoiznosu kako to određuje Uputa o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Način iskazivanja realiziranih tečajnih razlika nije utjecao na izračun manjka državnog proračuna, ali je utjecao na visinu prihoda i rashoda iskazanih u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. 

Obveze u iznosu od 166.314.086,00 kuna koje se odnose na dugoročni kredit iz 2007. namijenjen financiranju druge faze projekta razvoja Kliničkog bolničkog centra Zagreb evidentirane su u Glavnoj knjizi državnog proračuna, a istovremeno su evidentirane i u poslovnim knjigama te iskazane u Bilanci KBC-a Zagreb. Zbog navedenog, u Izvještaju o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, u okviru Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, navedene obveze iskazane su 166.314.086,00 kuna više od stvarnih.

Ministarstvo financija je, u skladu s odredbama Zakona o proračunu koji je u primjeni od početka 2022., trebalo do konca lipnja 2022. donijeti više podzakonskih akata, odnosno provedbenih propisa kojima će se pobliže urediti određena područja u vezi s proračunom, ali u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) većina navedenih podzakonskih akata je u izradi; ujedno je njihovo donošenje preduvjet za provođenje više preporuka u vezi s normativnim uređenjem proračunskih procesa te proračunskog računovodstva, danih u prethodnim revizijama godišnjih izvještaja o izvršenju državnog proračuna; do njihovog donošenja primjenjuju se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o proračunu koji se primjenjivao do konca 2021. godine.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

Predstavnik Vlade napomenuo je da se broj preporuka i naloga u usporedbi s prošlim razdobljem smanjuje zbog prihvaćanja primjedaba od Državnog ureda za reviziju od strane Ministarstva financija.

U raspravi na Odboru napomenuto je da građani Republike Hrvatske plaćaju milijarde u proračun, ali kod nekih rashoda iz proračuna se smislenost ne kontrolira, poput primjerice sredstava za Hrvatsku elektroprivredu i Zagrebačku plinaru. Njihove gubitke pokriva Vlada Republike Hrvatske iz proračuna. Stoga je potrebita kontrola učinkovitosti potrošenih sredstava. Odgovoreno je da se revizije trgovačkih društava rade. U dogledno vrijeme će se raditi i revizija Hrvatske elektroprivrede.

Također je napomenuto da doznačena sredstva iz proračuna za Hrvatsku elektroprivredu i Zagrebačku plinaru zaštićuju građane Republike Hrvatske od velikog rasta cijena energenata. Zaključno je rečeno da će se učinci mjera za 2023. godinu ubrzo vidjeti.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova “ZA“) donio i sljedeći zaključak:

„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju se u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o  Prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonodavnim okvirom uređuje rad, otkup i naplata potraživanja na tržištu Republike Hrvatske koje obavljaju tzv. agencije koje su specijalizirane za otkup i naplatu potraživanja. Predloženim zakonskim rješenjima uređuje se, među ostalim, obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita potrošačima koji se nalaze u problemima, zatim, zaštita dužnika prije kupoprodaje potraživanje, prije svega kroz izmjene zakona koji se odnose na kreditiranje, ali i nakon kupoprodaje potraživanja. Uvodi se obveza informiranja dužnika, kao i  prekršajne odredbe za nepoštivanje toga. Nadalje, uvodi se ograničenje kontakata prema dužniku te mogućnost prigovora. Novost je i uvođenje nadzora u sustav, koji provodi Hrvatska narodna banka, koja ujedno licencira tzv. servisere neprihodonosnih kredita, a vezano za sva ostala potraživanja određen je nadzor Financijskog inspektorata. 

U raspravi na Odboru je istaknuto da se radi o vrlo zahtjevnom i području osjetljivom za uređenje. Kako je rečeno, u prethodnom razdoblju došlo je do značajnog broja kupoprodaje potraživanja, te je postavljeno pitanje zbog čega se sad pristupilo rješavanju ovih pitanja, odnosno u kojoj mjeri se očekuje pomoć predloženih mjera kod preostalih dugovanja građana i pravnih osoba, čiji se broj nominalno smanjio. Također je iznesen komentar da se ovim prijedlogom zapravo štite banke te je u tom smislu pojašnjeno da bi banke svakako trebale preuzeti odgovornost, odnosno rizik svog odobravanja kredita, tj. da se pitanjem naplate potraživanja ne bi trebali baviti drugi subjekti, nego same banke. Dodatno, izneseno je mišljenje da su ove mogućnosti navedene u prijedlozima zakona kupci potraživanja imali i dosad na raspolaganju. Nadalje, zatražena je informacija treba li kupac potraživanja imati sjedište na području Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na vrstu potraživanja koja su regulirana predloženim zakonskim rješenjima, način komunikacije prema građanima, ali i pravnim osobama, te na licence koje je potrebno dobiti. Ujedno je zatražena informacija o tome kakvo je trenutačno stanje, odnosno kad se može očekivati neko olakšanje za građane, kad se očekuje dobivanje licenci, te što se može očekivati u odnosu na već postojeće odnose kod prodanih potraživanja. 

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su predložene mjere sveobuhvatne, šire su od onih koje propisuje mjerodavna direktiva te se odnose na pitanja zbog kojih su se građani najviše obraćali, a to se u najvećoj mjeri odnosi na često kontaktiranje dužnika od strane agencija, što je prijedlogom ograničeno na jednom mjesečno, u točno određenom vremenskom razdoblju. Isto tako, prigovori su bili i na neinformiranost o stanju i strukturi duga, te se stoga uvodi obveza da se 30 dana prije kupoprodaje potraživanja o tome mora obavijestiti dužnika, kao i da se novi vjerovnik također mora javiti dužniku. Nadalje, banke ne odobravaju kredite za koje unaprijed sumnjaju da neće biti otplaćeni te kod ove kupoprodaje potraživanja moraju priznati svoje gubitke. Zato su i uvedene obveze nuđenja i novih mjera koje olakšavaju otplatu prije nego što dođe do prodaje potraživanja. Pojašnjeno je da kupac potraživanja može biti iz Hrvatske, Europske unije, ali i izvan toga područja, no u tom slučaju mora imati podružnicu unutar Europske unije. Nadalje, stupanjem na snagu ovih zakona, u odnosu na ona potraživanja kod kojih je već došlo kod kupoprodaje nije za očekivati od kreditnih institucija obveza nuđenja novih mjera, dok obveza licenciranja postoji za servisere unutar roka od šest mjeseci, a nadzor u sustavu kreće odmah. Serviseri mogu kontaktirati dužnike ne samo radi informiranja i naplate, nego i radi pregovora, u kojem slučaju smiju i češće kontaktirati građane. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.                                                                                                                                                                                
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje. P.Z.E. br. 545 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558. proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o  Prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonodavnim okvirom uređuje rad, otkup i naplata potraživanja na tržištu Republike Hrvatske koje obavljaju tzv. agencije koje su specijalizirane za otkup i naplatu potraživanja. Predloženim zakonskim rješenjima uređuje se, među ostalim, obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita potrošačima koji se nalaze u problemima, zatim, zaštita dužnika prije kupoprodaje potraživanje, prije svega kroz izmjene zakona koji se odnose na kreditiranje, ali i nakon kupoprodaje potraživanja. Uvodi se obveza informiranja dužnika, kao i  prekršajne odredbe za nepoštivanje toga. Nadalje, uvodi se ograničenje kontakata prema dužniku te mogućnost prigovora. Novost je i uvođenje nadzora u sustav, koji provodi Hrvatska narodna banka, koja ujedno licencira tzv. servisere neprihodonosnih kredita, a vezano za sva ostala potraživanja određen je nadzor Financijskog inspektorata.

U raspravi na Odboru je istaknuto da se radi o vrlo zahtjevnom i području osjetljivom za uređenje. Kako je rečeno, u prethodnom razdoblju došlo je do značajnog broja kupoprodaje potraživanja, te je postavljeno pitanje zbog čega se sad pristupilo rješavanju ovih pitanja, odnosno u kojoj mjeri se očekuje pomoć predloženih mjera kod preostalih dugovanja građana i pravnih osoba, čiji se broj nominalno smanjio. Također je iznesen komentar da se ovim prijedlogom zapravo štite banke te je u tom smislu pojašnjeno da bi banke svakako trebale preuzeti odgovornost, odnosno rizik svog odobravanja kredita, tj. da se pitanjem naplate potraživanja ne bi trebali baviti drugi subjekti, nego same banke. Dodatno, izneseno je mišljenje da su ove mogućnosti navedene u prijedlozima zakona kupci potraživanja imali i dosad na raspolaganju. Nadalje, zatražena je informacija treba li kupac potraživanja imati sjedište na području Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na vrstu potraživanja koja su regulirana predloženim zakonskim rješenjima, način komunikacije prema građanima, ali i pravnim osobama, te na licence koje je potrebno dobiti. Ujedno je zatražena informacija o tome kakvo je trenutačno stanje, odnosno kad se može očekivati neko olakšanje za građane, kad se očekuje dobivanje licenci, te što se može očekivati u odnosu na već postojeće odnose kod prodanih potraživanja. 

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su predložene mjere sveobuhvatne, šire su od onih koje propisuje mjerodavna direktiva te se odnose na pitanja zbog kojih su se građani najviše obraćali, a to se u najvećoj mjeri odnosi na često kontaktiranje dužnika od strane agencija, što je prijedlogom ograničeno na jednom mjesečno, u točno određenom vremenskom razdoblju. Isto tako, prigovori su bili i na neinformiranost o stanju i strukturi duga, te se stoga uvodi obveza da se 30 dana prije kupoprodaje potraživanja o tome mora obavijestiti dužnika, kao i da se novi vjerovnik također mora javiti dužniku. Nadalje, banke ne odobravaju kredite za koje unaprijed sumnjaju da neće biti otplaćeni te kod ove kupoprodaje potraživanja moraju priznati svoje gubitke. Zato su i uvedene obveze nuđenja i novih mjera koje olakšavaju otplatu prije nego što dođe do prodaje potraživanja. Pojašnjeno je da kupac potraživanja može biti iz Hrvatske, Europske unije, ali i izvan toga područja, no u tom slučaju mora imati podružnicu unutar Europske unije.

Nadalje, stupanjem na snagu ovih zakona, u odnosu na ona potraživanja kod kojih je već došlo kod kupoprodaje nije za očekivati od kreditnih institucija obveza nuđenja novih mjera, dok obveza licenciranja postoji za servisere unutar roka od šest mjeseci, a nadzor u sustavu kreće odmah. Serviseri mogu kontaktirati dužnike ne samo radi informiranja i naplate, nego i radi pregovora, u kojem slučaju smiju i češće kontaktirati građane. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja.                                                                                                                                                                               
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju se u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova “ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju se u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju se u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:

„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 proveo objedinjenu raspravu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovo jedan od zakonskih prijedloga koji se mijenja zbog prilagodbe euru. Izmjenama se novčani iznosi koji se odnose na prekršajne odredbe, a izraženi su u kunama, iskazuju u eurima. Osim toga, učinjene su i određene manje dopune radi bolje jasnoće. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 
                               
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 551; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 552; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 553; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 554; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 556; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 557 i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 558 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o  Prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonodavnim okvirom uređuje rad, otkup i naplata potraživanja na tržištu Republike Hrvatske koje obavljaju tzv. agencije koje su specijalizirane za otkup i naplatu potraživanja. Predloženim zakonskim rješenjima uređuje se, među ostalim, obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita potrošačima koji se nalaze u problemima, zatim, zaštita dužnika prije kupoprodaje potraživanje, prije svega kroz izmjene zakona koji se odnose na kreditiranje, ali i nakon kupoprodaje potraživanja. Uvodi se obveza informiranja dužnika, kao i  prekršajne odredbe za nepoštivanje toga. Nadalje, uvodi se ograničenje kontakata prema dužniku te mogućnost prigovora. Novost je i uvođenje nadzora u sustav, koji provodi Hrvatska narodna banka, koja ujedno licencira tzv. servisere neprihodonosnih kredita, a vezano za sva ostala potraživanja određen je nadzor Financijskog inspektorata. 

U raspravi na Odboru je istaknuto da se radi o vrlo zahtjevnom i području osjetljivom za uređenje. Kako je rečeno, u prethodnom razdoblju došlo je do značajnog broja kupoprodaje potraživanja, te je postavljeno pitanje zbog čega se sad pristupilo rješavanju ovih pitanja, odnosno u kojoj mjeri se očekuje pomoć predloženih mjera kod preostalih dugovanja građana i pravnih osoba, čiji se broj nominalno smanjio. Također je iznesen komentar da se ovim prijedlogom zapravo štite banke te je u tom smislu pojašnjeno da bi banke svakako trebale preuzeti odgovornost, odnosno rizik svog odobravanja kredita, tj. da se pitanjem naplate potraživanja ne bi trebali baviti drugi subjekti, nego same banke. Dodatno, izneseno je mišljenje da su ove mogućnosti navedene u prijedlozima zakona kupci potraživanja imali i dosad na raspolaganju. Nadalje, zatražena je informacija treba li kupac potraživanja imati sjedište na području Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na vrstu potraživanja koja su regulirana predloženim zakonskim rješenjima, način komunikacije prema građanima, ali i pravnim osobama, te na licence koje je potrebno dobiti. Ujedno je zatražena informacija o tome kakvo je trenutačno stanje, odnosno kad se može očekivati neko olakšanje za građane, kad se očekuje dobivanje licenci, te što se može očekivati u odnosu na već postojeće odnose kod prodanih potraživanja. 

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su predložene mjere sveobuhvatne, šire su od onih koje propisuje mjerodavna direktiva te se odnose na pitanja zbog kojih su se građani najviše obraćali, a to se u najvećoj mjeri odnosi na često kontaktiranje dužnika od strane agencija, što je prijedlogom ograničeno na jednom mjesečno, u točno određenom vremenskom razdoblju. Isto tako, prigovori su bili i na neinformiranost o stanju i strukturi duga, te se stoga uvodi obveza da se 30 dana prije kupoprodaje potraživanja o tome mora obavijestiti dužnika, kao i da se novi vjerovnik također mora javiti dužniku. Nadalje, banke ne odobravaju kredite za koje unaprijed sumnjaju da neće biti otplaćeni te kod ove kupoprodaje potraživanja moraju priznati svoje gubitke. Zato su i uvedene obveze nuđenja i novih mjera koje olakšavaju otplatu prije nego što dođe do prodaje potraživanja. Pojašnjeno je da kupac potraživanja može biti iz Hrvatske, Europske unije, ali i izvan toga područja, no u tom slučaju mora imati podružnicu unutar Europske unije. Nadalje, stupanjem na snagu ovih zakona, u odnosu na ona potraživanja kod kojih je već došlo kod kupoprodaje nije za očekivati od kreditnih institucija obveza nuđenja novih mjera, dok obveza licenciranja postoji za servisere unutar roka od šest mjeseci, a nadzor u sustavu kreće odmah. Serviseri mogu kontaktirati dužnike ne samo radi informiranja i naplate, nego i radi pregovora, u kojem slučaju smiju i češće kontaktirati građane. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.                                                                                                                                                                                
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 
                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su u drugom čitanju izvršene određene izmjene radi jasnoće u postupanju te izmjene nomotehničke naravi. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o mogućnosti smanjenja stope PDV-a na lož-ulje, propan-butan - energente koje pretežno koristi stanovništvo u obalnom dijelu Hrvatske, koji su u neravnopravnom položaju u odnosu na stanovništvo koje koristi toplane i plinare. Predstavnik predlagatelja je pojasnio da sve što je Europska unija, uslijed energetske krize dosad obuhvatila, Republika Hrvatska je također primijenila.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“  

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.                                

                                          
                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 535, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. srpnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je između Republike Hrvatske i Kneževine Andore 14. listopada 2022. u Washingtonu potpisana Konvencija o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Kneževina Andora je u veljači 2023. okončala svoj unutarnji postupak ratifikacije Konvencije. a Republika Hrvatska treba u što skorijem roku završiti svoj unutarnji postupak ratifikacije, kako bi Konvencija mogla stupiti na snagu i početi se primjenjivati s 1. siječnja 2024. godine. Stupanjem na snagu, Konvencijom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između Republike Hrvatske i Kneževine Andore te će se postići brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka, poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, kao i povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.  

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija naveo da je između dva čitanja dodana odredba kojom se ukida provjera računa putem SMS poruke, radi otežanog postupka provjere računa zbog velikog broja znamenki, dok se istovremeno zadržava provjera računa upitom na web servis dostupan na internetskoj stranici Porezne uprave, kao i nomotehnička poboljšanja na temelju sugestija Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o recentnim podacima o fiskaliziranim računima, pogotovo imajući u vidu dosad dobru turističku sezonu. Od strane predlagatelja iznesen je podatak da je, zaključno s jučerašnjim danom, broj fiskaliziranih računa iznosio 4, 72 milijuna, odnosno 3,32% više u odnosu na prethodnu godinu, a iznos računa veći je za više od 386 milijuna eura, odnosno 18,24%.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“      

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.                                              

                                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak želi postići daljnje porezno rasterećenje obveznika poreza na dohodak te pravednija raspodjela poreznog tereta kao smanjenje negativnih učinaka inflacije. Kako bi se isto postiglo, predložene su odgovarajuće promjene, primjerice omogućavanje jedinicama lokalne samouprave (JLS) da svojim odlukama propišu visinu porezne stope poreza na dohodak za godišnje poreze, u granicama propisanim zakonom, ukidanje prireza porezu na dohodak za sve dohotke, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 560 eura, povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Novost je i porezni tretman napojnica: propisuje se iznos neoporezive napojnice za plaćanja u gotovini i karticama, iznos napojnice iznad neoporezivog dijela smatra se kao konačan drugi dohodak (obračun poreza bez doprinosa) po stopi od 20%. Nadalje, prijedlogom se uređuje izjednačavanje opcijske dodjele udjela s opcijskom dodjelom dionica (bez obračuna doprinosa), zatim, preciziranje postojeće mogućnosti doniranja za općekorisne svrhe i više od 2%, zaokruživanje iznosa u eurima (svi iznosi se zaokružuju u korist poreznih obveznika). Konačnim prijedlogom uređeno je povećanje trenutno propisanih poreznih stopa koje se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dohodaka s 10% na 12%, s 20% na 24% i s 30% na 36%. Propisuje se izjednačavanje poreznog tretmana dohotka od kapitala s osnove kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, budući da iste nisu oporezive, s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, propisuje se da se otuđenjem, u dijelu koji se odnosi na otuđenje financijske imovine, ne smatra otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljem navedenog, procjenjuje se ukupno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za 83,3 milijuna eura. Između prvog i drugog čitanja obavljeno je i izričajno usklađenje sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

U raspravi su pojedini članovi Odbora zatražili pojašnjenje koje su stvarne izmjene ovih poreznih izmjena, budući da je izneseno mišljenje da, osim terminološke, nema suštinske razlike u odnosu na ranije. Izraženo je stajalište da, ukoliko jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na što imaju pravo, odrede novo porezno opterećenje za svoje stanovništvo na razini dosadašnjih prireza, ne mijenja se ništa. Ista primjedba odnosi se i na prirez, odnosno sada porez na kapitalnu dobit. Također je izražen prigovor u odnosu na osobne odbitke, odnosno smanjivanje koeficijenata. 

Kako je pojašnjeno od strane predlagatelja, učinci su za 53,5% svih obveznika poreza na dohodak koji dosad nisu bili u poreznim škarama i kojima su povećani osobni odbici, osim ako poslodavac ne bi te plaće povećao. Ovim izmjenama se išlo za time, da se ljudima koji imaju bruto plaću do 1300 eura, da, ovisno o visini plaće, dobiju olakšicu od najviše 300 eura. Plaće će rasti svima, zbog povećanja osnovnog osobnog odbitka, uključujući i onima kojima to povećanje ne bi pomoglo jer nisu bili u poreznim škarama. Nadalje, kad je bio uveden prirez, država i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave su dijelili taj prihod. Za dio koji pripada JLS ostavljena je mogućnost da JLS, ako žele, na taj svoj dio mogu uvesti prirez. U međuvremenu je to poraslo na omjer 80:20, u korist JLS. Kako je došlo i do izmjena da sav taj prihod u cijelosti pripada JLS, nelogično je da nešto što ostaje u potpunosti njima, ide još i prirez. Ovim izmjenama se ide za time da se JLS-ima ostavi raspon – tko želi privući novo stanovništvo, ako ima fiskalnog kapaciteta, snizit će te stope. Dodatno je obrazloženo predloženo ukidanje osnovice osnovnog osobnog odbitka i koeficijenti u odnosu na veću osnovicu. Nastavno na to, članovi Odbora konstatirali su da se ovim izmjenama radi i o apsolutnom i o relativnom porastu prihoda, neovisno o smanjenju koeficijenata, budući da je drugačija baza za primjenu navedenih koeficijenata. Naglašeno je da je, u onim uvjetima, kad je porez na dohodak bio podijeljen između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imalo smisla da vlastiti prihod, koji je bio prirez samo jedinice lokalne samouprave, i porez, egzistiraju zasebno, kao ta dva oblika, te da se na taj način i prikupljaju. Sada, kad JLS ima u cijelosti nadležnost nad porezom na dohodak, onda je logično da postoje rasponi, da svaka jedinica lokalne samouprave sama procijeni je li joj oportuno odrediti i koju stopu poreza na dohodak. Na taj način omogućena je samostalnost JLS u donošenju ovakvih odluka, čemu je izražena potpora. Kako je rečeno, usporednim prikazom država članica Europske unije, Republika Hrvatska pripada onima koje imaju među najnižim stopama opterećenja na rad, bez obzira na moguću percepciju u javnosti. U odnosu na povećanje stopa dohotka od imovine i kapitala, ostavljena je mogućnost onim JSL koje dosad nisu imale prihod da ga ovim izmjenama ostvare. Posebno je naglašeno da, kad je riječ o neoporezivom dijelu napojnica, treba pojasniti da se radi o iznosu od 3360 eura godišnje, budući da se u javnosti nije stvorio takav dojam te da građanima to nije u potpunosti razumljivo. U daljnjoj raspravi izneseno je stajalište s gledišta poslodavaca te je izraženo uvjerenje da će se u nekim budućim izmjenama naglasak staviti na osnaživanje gospodarstva. Kako je rečeno, poslodavci dižu plaće radnicima, što je vidljivo iz rasta prihoda od poreza na dohodak, a znajući da javni sektor nije podizao plaće, jasno je da se radi o privatnom sektoru. Osim inflacije, razlog tome je i što se privatni sektor mora boriti za svakog pojedinog radnika na tržištu rada. Izraženo je žaljenje što je u ovim poreznim izmjena propuštena prilika za ispravak toga da se svaki dohodak ne tretira dohotkom i na isti način. Radi se o prihodu od iznajmljivanja vila i apartmana, čiji iznosi su veliki, a zapravo se plaća minimalno (paušalni iznos od 30 eura po krevetu). Time ne samo da gubi državni proračun, nego dolazi i do poremećaja na tržištu rada, budući da bavljenje ovom djelatnošću za sobom povlači i nedostatak ambicija za obrazovanjem. Daljnje posljedice toga su da se koristi lokalna infrastruktura, a bez da se u nju ulaže, kao i neizdvajanje za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, čije će se posljedice vidjeti. Nadalje, dolazi do stalnog rasta cijena nekretnina, čime se onemogućuje mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje, ali isto tako to je problem i za najam, što posljedično dovodi od nemogućnosti privlačenja stranih studenata, posebno u obalnom dijelu, koji su u uvjetima nedostatka radne snage, poslodavcima ciljana skupina. Govoreći o poreznom opterećenju, veliki broj građana uopće ne plaća porez, čime se dolazi do jedne od najnižih implicitnih stupa u EU. S druge strane, potrebno je zaustaviti iseljavanje kvalificiranih ljudi, koji su najobrazovaniji i stvaraju najveću dodanu vrijednost, onih koji imaju više plaće i ulaze u najvišu poreznu stopu te su snažno porezno opterećeni.   

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
                                                                                                                                                                               
Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“)donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“                                                           

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

                                          
                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim izmjenama pojednostavljuje oporezivanje dohotka te se doprinosi osiguranju fiskalne autonomije JLS, s obzirom na to da iste same određuju visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim Zakonom o porezu na dohodak, čime se omogućava da osiguraju ciljanu visinu potrebnih prihoda za ispunjenje svojih obveza, odnosno da, bez obzira na ukidanje prireza porezu na dohodak, zadrže željenu razinu prihoda. Najbitnije promjene su da se navedenim zakonom brišu odredbe kojima se propisuje plaćanje prireza porezu na dohodak, odnosno provodi se usklađenje sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Također, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo JLS ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor. Između prvog i drugog čitanja dorade su išle u smjeru jasnijeg propisivanja norme u odnosu na dosadašnja dva poreza, a to su porez na kuće za odmor koje su u opcijskoj nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te porez na dohodak od obavljanja djelatnosti iznajmljivanja. Propisuje se da obveza plaćanja poreza na dohodak s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, nema utjecaja na utvrđivanje statusa kuće za odmor, odnosno jedan ne isključuje drugi. U jednom se slučaju radi na dohotku od obavljanja djelatnosti, a u drugom o porezu na kuće za odmor. 

U raspravi na Odboru naglašeno je da je u onim uvjetima, kada je porez na dohodak bio podijeljen između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i države imalo smisla da vlastiti prihod, koji je bio prirez, i porez, egzistiraju zasebno. Sada, kad JLS ima u cijelosti nadležnost nad porezom na dohodak, logično je da postoje rasponi, da svaka jedinica lokalne samouprave sama procijeni je li joj oportuno odrediti i koju stopu poreza na dohodak. Na taj način omogućena je samostalnost jedinica lokalne samouprave u donošenju takvih odluka, čemu je izražena potpora.     

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.
                                          
                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je u drugom čitanju došlo do  izmjena nomotehničke naravi.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.

                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su u drugom čitanju izvršene određene izmjene radi jasnoće u postupanju te izmjene nomotehničke naravi. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese                                    

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza 

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak: „Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.                                
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je u odnosu na prvo čitanje, u drugom čitanju došlo do određenih nomotehničkih dorada.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave. 

                                          
                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da nema razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi na Odboru istaknuto je da, kad je bio uveden prirez, država i jedinice lokalne i (područne) samouprave dijelili su taj prihod. U tim uvjetima, kad je taj prihod bio podijeljen, imalo je smisla da vlastiti prihod – prirez, i porez opstaju zasebno, kao ta dva oblika. Sada, kad JLS ima u cijelosti nadležnost nad porezom na dohodak, logično je da postoje rasponi, da svaka JLS sama procijeni je li joj oportuno odrediti i koju stopu poreza na dohodak. Na taj način omogućena je samostalnost jedinica lokalne samouprave u donošenju ovakvih odluka, čemu je izražena podrška. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

    
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija naveo da se ovim Zakonom, u cilju povećanja raspoloživog dohotka, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje (I. stup) za osiguranika po osnovi radnog odnosa čiji je zbroj mjesečnih plaća do 1.300,00 eura bruto. Predloženo umanjenje za osiguranike čija je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura iznosit će 300,00 eura, a za osiguranike s mjesečnom bruto plaćom od 700,01 do 1.300,00 eura primjenjuje se linearni model izračuna umanjenja. Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj na preko 53,5% svih obveznika poreza na dohodak koji su trenutno izvan poreznih škara, odnosno oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobit će povećanje neto plaće. Također, kao povezana odredba u odnosu na izmjene Zakona o porezu na dohodak, ovim Zakonom predlaže se izuzimanje od obveze doprinosa drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica), čime se omogućuje ostvarivanje dodatnog primitka te poticajnog radnog okruženja u uslužnom sektoru, prije svega ugostiteljskom i turističkom, u smislu smanjenja odljeva radne snage odnosno zadržavanja stručnih radnika. Ovim se zakonskim prijedlogom omogućuje veći izbor koeficijenata za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje. Naime, umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranika po osnovi radnog odnosa čija je mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura dovest će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu 329 milijuna eura za 2024., 2025. i 2026. godinu. Između prvog i drugog čitanja došlo je nomotehničke dorade, u smislu usklađenja Zakona o doprinosima sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
U raspravi je iznesen prigovor da, osim terminološke, ne postoji i suštinska razlika u odnosu na raniju regulaciju ove materije. Od strane predlagatelja pojašnjeno je da se ovim izmjenama išlo za time da se ljudima koji imaju bruto plaću do 1300 eura da, ovisno o visini plaće dobiju olakšicu od do najviše 300 eura.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.
                                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu za olakšavanje pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća COM (2022) 762 i COM (2022) 760  – D.E.U. br. 22/024, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. lipnja 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/219, URBROJ: 50301-21/22-23-2, na sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Republika Hrvatska načelno podržava prijedloge izmjena akata, dok su neka od otvorenih pitanja što veća standardizacija i pojednostavljenje sadržaja prospekta, kako bi on bio prikladniji za korištenje malim ulagateljima, odnosno što razumljiviji i sažetiji. Također, Republika Hrvatska zalaže se i za omogućavanje prospekta na nacionalnom jeziku. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu za olakšavanje pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća COM (2022) 762 i COM (2022) 760 – D.E.U. br. 22/024

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 82. sjednici održanoj 12. srpnja 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti COM (2022) 702 – D.E.U. br. 22/011, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 14. ožujka 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/22-07/68, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 21. veljače 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave. Namjera ove Direktive je da se Europska unije afirmira i kao unija kapitala. Reguliraju se zajednički minimalni standardi vezani za stečajni postupak, čiji su ciljevi povrat imovine, brzo raspravljanje i ravnopravna raspodjela onog što se unovči. Republika Hrvatska ima dobar Stečajni zakon te se očekuje da neće biti problema u implementaciji onoga što se određuje ovim Prijedlogom. Ipak, postoje određene primjedbe, a one se odnose, prije svega, na neke konfliktne odnose s Direktivom o GDPR-u.  

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti COM (2022) 702 – D.E.U. br. 22/011

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 u pogledu trenutačnih kreditnih transfera u eurima COM (2022) 546 – D.E.U. br. 23/004, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. ožujka 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/15, URBROJ: 50301-21/22-23-2, na sjednici održanoj 24. siječnja 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Prijedlog uredbe odnosi se na instant – plaćanja kojima se osigurava plaćanje u nekoliko sekundi u bilo koje doba dana i noći, bilo koji dan u godini. Instant-plaćanje već postoji, ali je zasad slabo prihvaćeno te je u 2021. godini činilo samo 11% kreditnih transfera u eurima unutar EU. To se sad želi i regulatorno pospješiti. Među ostalim, novine se odnose i na pružatelje usluga. RH je upozorila na uvođenje dodatnih troškova, u smislu naknada za instant plaćanja i posebno ako je to izvan EU-područja, kao i na to da ograničenja koja su predviđena Prijedlogom moraju biti jasnije određena, kako ne bi došlo do njihovog povećanja ili povišenja. Posebno je upozoreno da se mora omogućiti provjera podudarnosti imena primatelja s IBAN-om, za koje sad postoji prijedlog da bude na zahtjev i naplativo, s čime se izražava neslaganje, kao i da je rokove za prilagodbu potrebno produžiti.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 u pogledu trenutačnih kreditnih transfera u eurima COM (2022) 546 – D.E.U. br. 23/004

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 82. sjednici održanoj 12. srpnja 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu „PDV u digitalno doba“ – D.E.U. br. 22/018, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 14. travnja 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/125, URBROJ: 50301-21/22-23-5, na sjednici održanoj 28. ožujka 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Glavni ciljevi paketa su modernizacija PDV izvještavanja, uvođenjem digitalnog izvještavanja, a uvode se i digitalni e-računi za prekogranične transakcije; rješavanje izazova ekonomije platformi; izbjegavanje višestruke PDV registracije u EU, uvođenje jedinstvene PDV registracije. Time se očekuje povećanje prihoda od PDV-a za države članice, smanjenje jaza PDV-a, kao i značajno povećanje prihoda, uključujući i uštede u iznosu 51 mlrd. EUR. Republika Hrvatska može podržati brojna predložena rješenja, ali smatra da su potrebne dodatne analize i rasprave svih elemenata Prijedloga. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu „PDV u digitalno doba“ – D.E.U. br. 22/018

                                                                                        
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenoga plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2022., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbama članka 37. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj  25/20), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknula je da je, Državni zavod za statistiku, kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike, izradio ovo Izvješće u suradnji s ostalim nositeljima službene statistike: Hrvatskom narodnom bankom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom gospodarstva i održivoga razvoja, Ministarstvom financija te Ministarstvom poljoprivrede. Izvješće sadrži informacije o izvršenim aktivnostima cjelokupnog statističkog sustava Republike Hrvatske, kao i pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti i najzanimljivijih rezultata. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2022. bila je planirana provedba ukupno 289 statističkih aktivnosti i sve su uspješno provedene. Državni zavod za statistiku proveo je 83%, dok su drugi nositelji proveli 17% statističkih aktivnosti. Aktivnosti se provode u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici, a podaci se prikupljaju na tri načina, te je u 2022. godini provedeno 157 statističkih aktivnosti na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 88 aktivnosti za koje se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 44 aktivnosti koje pripadaju III. skupini razvojnih aktivnosti, popisi i druga opsežnija statistička istraživanja. U 2022. godini Zavod je objavio novu internetsku stranicu, čime je riješen problem nepreglednosti i zastarjelosti stranice. Aktivnosti se financiraju iz Državnog proračuna, proračuna Hrvatske narodne banke i sredstvima EU.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog zavoda za statistiku, pri čemu je posebno istaknut njegov doprinos u situacijama kad su statistički podaci potrebni kao temelj za donošenje nekih odluka. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da prihvati 

Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima, izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 763/2008 i (EU) br. 1260/2013  – D.E.U. br. 22/019, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. lipnja 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/148, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 11. travnja 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Državnog zavoda za statistiku. Ovim Prijedlogom se, među ostalim, želi uskladiti temeljne statističke definicije, kao što su definicija stanovništva, čime se dodatno nastoji postići usporedivost nacionalnih podataka. Podaci o stanovništvu koriste se kao podloga za istraživanje i druge analize, u razne administrativne svrhe i dr.. Prijedlogom se također planira proširiti obuhvat i unaprijediti učestalost i pravovremenost statistika. Za ispunjenje obveza predviđenih prijedlogom Uredbe, potrebno je da Republika Hrvatska uspostavi Administrativni registar zgrada i stanova, Administrativni registar kućanstava i Administrativni registar stanovnika. Predstavnik Ministarstva financija dodao je da se planiranim Registrom stanovništva planira povezivanje obitelji i povezivanje imovine u tom kontekstu, kako bi se u budućnosti omogućilo korištenje određenih prava, odnosno izbjegle zlouporabe sustava. Cilj je da se Registar stanovništva koristi za višenamjensku svrhu, počevši od rada Porezne uprave, Državnog zavoda za statistiku i dr. tijela kojima je to potrebno.

U raspravi na Odboru pozdravljen je ovakav prijedlog te je izraženo uvjerenje da će preložene novine svima biti od koristi.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima, izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 763/2008 i (EU) br. 1260/2013 – D.E.U. br. 22/019

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 7. travnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2022. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavio je rezultate poslovanja, istaknuvši da je u 2022. godini ukupno podržano preko 2800 projekata u iznosu od gotovo 9,5 mlrd. kuna. Odobreno je 2343 kredita u iznosu od preko 6,4 mlrd. kuna, što je povećanje preko 30% u odnosu na 2021. godinu. Najbrojniji korisnici su mali i srednji poduzetnici i čine 89 % ukupnog broja odobrenih kredita. Hrvatski izvoznici podržani su s više od 630 plasmana ukupnim iznosom većim od 3,2 mlrd. kuna. Značajna poslovna aktivnost HBOR-a je i osiguranje izvoznog prometa te je isti osiguran u visini od 2,8 mlrd. kuna, što je rekordan iznos osiguranog prometa u jednoj godini od početka obavljanja poslova osiguranja izvoza. 

Struktura kreditne aktivnosti može se podijeliti prema načinu kreditiranja (76% kredita odobreno je izravno, a 24% putem financijskih institucija, banaka i leasing kompanija), prema namjeni (54% čine obrtna sredstva, 46% investicijski krediti. Ranije su investicije bile dominantne, no zbog pandemije COVID-a i rata u Ukrajini došlo je do njihovog smanjenja), prema djelatnosti (70% odnosi se na proizvodno-prerađivačke (najviše prema metaloprerađivačkoj industriji, zatim drvoprerađivačkoj te proizvodnji pića i hrane; udio brodogradnje u ukupnom volumenu iznosio je 7%), a 30% na uslužne djelatnosti, najviše turizam), prema sektoru (javni/privatni, pri čemu 69% otpada na privatni sektor).

Provedba svih Mjera COVID 19 trajala je do 30. lipnja 2022., po kojima je kroz kreditiranje obrtnih sredstava, izdavanjem jamstava i subvencioniranjem premije osiguranja tijekom 6 mjeseci podržano 236 projekata s ukupnim iznosom od 2,8 mlrd. kuna. Ukupno je od početka provedbe Mjera COVID-19 odobreno više od 3,5 mlrd. kuna kredita za likvidnost i 4,4 mlrd. osiguranja i jamstava za kredite za likvidnost. U odnosu na cijeli financijski sektor, HBOR je generirao preko 70% svih kredita koji su odobreni kao posljedica COVID-a. U 2022. uvedene su nove krizne mjere i nastavljena provedba postojećih. Kad je riječ o obrtnim sredstvima, kamatna stopa iznosila je od 0,5% za razdoblje korištenja i prve tri godine otplate, 4. i 5. godina kamatna stopa 2%; nije bilo naknada za obradu i rezervaciju sredstava. U razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. odobreno je 282 mil. kuna kredita, a mjera je nastavljena i u 2023.godini. Što se tiče programa portfeljnog i pojedinačnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika, korišteni su instrumenti osiguranja za potrebe odobravanja novih kredita za likvidnost. U razdoblju od 1. rujna do do 31.prosinca 2022. osigurano je kredita u vrijednosti od 376 mil. kuna. 

U okviru NPOO-a HBOR-u su osigurana sredstva u iznosu većem od 1,9 mlrd. kuna koji će se alocirati u gospodarstvo kroz četiri financijska instrumenta. Radi se o izravnim kreditima u iznosu od 500 mil. kn za posebne ciljne skupine u okviru MSP-a (žene poduzetnice, mladi poduzetnici i poduzetnici početnici), zatim 600 mil. kn za subvencije kamata, nadalje, 600 mil. kn za novi jamstveni program za investicije srednjih i velikih subjekata (male pokriva HAMAG) te 225 mil. kn za razvoj novih PE i VC fondova. Zajedničko svim ovim mjerama jest da krajnji projekt koji će se financirati ne smije nanositi štetu okolišu, što je conditio sine qua non Europske komisije. Ciljevi financijskih instrumenata su poticanje investicija privatnog i javnog sektora, potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva RH, osigurati podršku subjektima u različitim fazama životnog ciklusa poduzeća (do start up-a do zrele faze), potaknuti aktivnosti financijskog sektora (banke, leasing, PE&VC fondovi). 

Govoreći o reviziji godišnjih financijskih izvještaja Grupe HBOR (koju čine: HBOR I HKO Grupa, a nju čine Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o.),  istaknuto je da su oni pripremljeni na odvojenoj i konsolidiranoj osnovi i revidirani od strane revizorskih društava BDO Croatia d.o.o. i PKF FACT revizija d.o.o. (zbog regulative mora biti dvostruka revizija). Zajedničko izvješće neovisnog revizora izražava pozitivno bezuvjetno mišljenje na godišnje financijske izvještaje o usklađenosti s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska Unija. Revizori su potvrdili i usklađenost Godišnjeg izvješća s Godišnjim financijskim izvještajima. Godišnji financijski izvještaji su u potpunosti usklađeni te nije bilo nikakvih razlika po računovodstvenom postupanju i izračunu troška rezervacija u odnosu na revizorska očekivanja. 

Kad je riječ o financijskom poslovanju 2022. godine, naglašeno je da je ukupna imovina Grupe HBOR iznosila nešto više od 29 mlrd. kn, dok su ukupna zaduženja bila 16,5 mlrd. kn, što je 2,4% više u odnosu na godinu ranije. Najveći kreditor je Europska investicijska banka, zatim CEB i Svjetska banka. Ukupni prihodi bili su 682 mil. kn, što je 6% manje nego 2021., ukupni rashodi su također manji za 8% i iznosili su 495 mil. kn, a dobit je iznosila 186 mil. kn, što je otprilike na razini one godinu ranije. Što se tiče računa dobiti i gubitka, prihodi od kamata izračunati EKS metodom iznosili su 627 mil. kn, odnosno 8% manje nego 2021., kamatni rashodi manji su 14%, a operativni troškovi iznosili su189 mil. kn i bilježe rast od 7%. Omjer operativnih troškova i prihoda (CIR-cost income ratio) iznosio je 37% i bolji je od prosjeka financijskog sektora u Hrvatskoj, ali i od prosjeka u Europskoj uniji. Prosječna ponderirana kamatna stopa na kredite bila je 2,19%. 

Posebno je spomenuta kvaliteta kreditnog bruto portfelja (NPL). NPL je iznosio 4,6 mlrd. kn i njegov udio bio je 15,7%, što je smanjenje u odnosu na 2021. godinu, kad je bio 16,6%. Primjerice, NPL je 2018. iznosio 18% godinu, i otad se svake godine smanjuje, a takav trend nastavljen je i ove godine.

Zaključno se je predsjednik Uprave HBOR-a osvrnuo i na poslovanje u prvih pet mjeseci ove godine. Ukupna poslovna aktivnost iznosi 579 mil. eura i veća je za 52% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Odobreno je gotovo 440 mil. eura kredita, što je za 29 % više nego u istom razdoblju 2022. godine. Po broju kredita, udio investicijskih kredita je 80%, a po volumenu 65%. Po programima osiguranja izvoza osigurano je izvoznih poslova i izdano jamstava  u vrijednosti od 124 mil. eura, što je tri puta više nego u istom razdoblju 2022. godine. U odnosu na NPOO potpisani su ugovori o provedbi subvencioniranja kamatnih stopa s 15 poslovnih banaka te je započela operativna provedba izdavanja jamstava za srednjekapitalizirane i velike privatne i javne poslovne subjekte. Do sada je iz okvira NPOO-a odobreno 54 mil. eura investicijskih kredita. Završen je interni projekt „Zaokret HBOR-a prema održivom financiranju i zelenoj tranziciji“, za koji su sredstva odobrena od Europske komisije. 

U raspravi na Odboru pohvaljeni su Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak te je naglašen značajan doprinos HBOR-a poduzetništvu.  Istaknuto je kako su sve velike članice Hrvatske gospodarske komore, posebice izvoznici, pohvalile linije i programe HBOR-a i njegovu pomoć uslijed okolnosti koje su se dogodile zbog rata u Ukrajini, kao i u protekle dvije godine. Članove Odbora zanimalo je, s obzirom na krizu 2020. i 2021. godine, kad je Banka pomogla poduzetnicima smanjenjem ili zamrzavanjem kamata, koliko se je to odrazilo na poslovanje i funkcioniranje HBOR-a i dokad su takvi ugovori vrijedili, odnosno vrijede li još. Isto tako, razvidno je smanjenje NPL-a sa 16% na 15%, te je zatražena informacija postoji li razlika između onih koji su odobreni izravno i onih preko financijskih institucija. Nadalje, na Odboru je iskazan interes za strukturu investicija i jamstvene fondove za što je iznesen prijedlog da se možda u budućnosti proširi i izvan malih i srednjih poduzeća. Odgovoreno je da su u protekom razdoblju odobravani krediti s moratorijima, kod kojih poduzetnici u tom razdoblju nisu morali ništa plaćati (ni glavnicu, ni kamatu, ni naknade), od kojih su neki (turistički) bili i do 16 mjeseci. Kad je krenula otplata takvih kredita, vrlo mali broj subjekata imao je probleme s otplatom, odnosno vrlo malo njih završio je u NPL-u, pa se spomenute mjere nisu negativno odrazile na poslovanje i funkcioniranje HBOR-a. Kad je riječ o razlici NPL-a kod onih kredita koji su odobreni izravno, odnosno preko financijskih institucija, kod izravnih je NPL veći, budući da financijske institucije plaćaju u dan, osim onih koje završe u stečaju, što je zanemarivo malo. Ako je riječ samo o izravnom volumenu, tu je NPL 20%-25%, ovisno o tome što se gleda u tom volumenu (javni i privatni sektor zajedno ili odvojeno). Po pitanju NPL-ova, HBOR je radio simulacije usporedbe s poslovnim bankama, koje su, za razliku od HBOR-a, prodavali NPL-ove. Ako se isključe veliki korisnici (Đuro Đaković, Uljanik, 3. maj i dr. koja imaju jamstva Vlade Republike Hrvatske), razina NPL kod HBOR-a je gotovo jednaka kao kod poslovnih banaka. Što se tiče jamstvene sheme, napravljeni su veliki iskoraci u tom smjeru, te za izvoznike postoje posebne jamstvene sheme - HBOR je usmjeren na velike poduzetnike, budući da HAMAG jamstvenim shemama pokriva male i srednje. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 81. sjednici, održanoj 5. srpnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  računovodstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 485, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) prenose se u važeći Zakon o računovodstvu odredbe Direktive (EU) 2021/2101 u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit za određene poduzetnike. Cilj je povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobit koje dostavljaju poduzetnici koji posluju na državnom području više država članica te čiji prihod odnosno konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Konačnim prijedlogom zakona propisuje se nadležnost Ministarstva financija, Porezne uprave za nadzor poduzetnika u dijelu izrade i objave izvješća o informacijama o porezu na dobit.

Konačnim prijedloga zakona predlaže se dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća. Prilikom nadzora, tijelo ovlašteno za nadzor - Ministarstvo financija uočilo je da nefinancijsko izvješće i konsolidirano nefinancijsko izvješće nije jasno istaknuto u izvješću poslovodstva ili na internetskoj stranici što uvelike otežava nadzor, ali i korištenje takvog izvješća. 
Također, omogućeno je sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja za poduzetnike koji su obveznici istih, vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u funkcijskoj valuti različitoj od eura s tim da je prezentacijska valuta i dalje euro.  
Predlaže se i izrada Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike koji su u stečaju i likvidaciji. Novi standard neće se primjenjivati na poduzetnike čije je poslovanje uređeno posebnim propisima (poduzetnici koje nadzire Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) te čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
S obzirom da kreditne unije, sukladno odredbama Zakona o kreditnim unijama („Narodne novine“ br. 141/06., 25/09. i 90/11.) moraju revidirati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, Konačni prijedlog zakona predlaže da kreditne unije budu obveznici javne objave. Također, kreditne unije uključuju se u definiciju poduzetnika.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu                                                                                                                                                                                                             
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 81. sjednici, održanoj 5. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  obveznim osiguranjima u prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 530, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija naveo da se Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.; dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuje osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, osiguranje zračnog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. 
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prvenstveno se predlaže radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s odredbama Direktive (EU) 2021/2118, osiguranja provođenje komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te radi usklađenja odredbi važećeg Zakona s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22. – ispravak; dalje u tekstu: Zakon o uvođenju eura).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, br. 76/13.) u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva  2009/103/E. Osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila (obvezno osiguranje motornih vozila) posebno je važno kako za ugovaratelje osiguranja tako i za žrtve nezgoda. Obvezno osiguranje vozila također utječe na slobodno kretanje ljudi i vozila te je stoga ključni cilj djelovanja u području financijskih usluga jačanje i konsolidacija tržišta u području obveznog osiguranja motornih vozila. Izmjenama i dopunama Zakona uvode su prikladne mjere kako bi se osiguralo da je građanskopravna odgovornost u pogledu upotrebe vozila koja se uobičajeno nalaze na području Republike Hrvatske pokrivena osiguranjem, a kojim mjerama su određeni opseg pokrivene odgovornosti i uvjeti osiguravateljnog pokrića. 

Europski parlament i Vijeće usvojili su u 2021. Direktivu (EU) 2021/2118. Izmjenama i dopunama postojećeg normativnog okvira provode se ciljane izmjene: naknada štete osobama oštećenima zbog nezgoda u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, minimalni obvezni iznosi osiguravateljnog pokrića, provjere osiguranja vozila koje provode države članice i korištenje potvrde o odštetnim zahtjevima ugovaratelja osiguranja od strane novog društva za osiguranje. Također, uvodi se veći stupanj jasnoće u odnosu na Direktivu 2009/103/EZ, izmjenama izraz „žrtva”, koji se u toj direktivi upotrebljava kao sinonim za „oštećenu osobu”, zamijenjen je izrazom „oštećena osoba” ili „osoba oštećena”, ovisno o slučaju. Konačno, uvode se nova značenja pojmova „vozilo“ i „upotreba vozila“ koja uvelike proširuju opseg primjene obveze osiguranja, ali se ujedno predviđaju i nove mogućnosti isključenja obveze osiguranja, uz mogućnost isključenja primjene direktive u cijelosti kada je riječ o upotrebi vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, uključujući utrke, natjecanja, treniranje, testiranje i demonstracije na ograničenom i označenom području. Nadalje, potrebno je izmijeniti važeći Zakon na način da se uredi obvezno osiguranje automatiziranih vozila.

Prijedlogom zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2021/2118, a čime će se proširiti obuhvat primjene zakona u odnosu na pojam vozila i upotrebe vozila, uvesti nova pravila u pogledu upotrebe vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, provjere osiguranja, primjene isključenja obveze osiguranja, minimalnih iznosa pokrića, zaštite oštećenih osoba u pogledu štete nastale kao posljedica nezgoda koje su se dogodile bilo u njihovoj državi članici boravišta ili u državi članici koja nije njihova država članica boravišta u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, zaštite oštećenih osoba u nezgodama koje uključuju prikolicu koju vuče vozilo, potvrda o odštetnim zahtjevima u vezi s odgovornošću za štetu nanesenu trećim osobama te u pogledu informiranja oštećenih osoba, regulira se osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila vodeći računa o njihovim specifičnostima, povećava se pravna sigurnost uvođenjem jedinstvenog počeknog roka.

Nadalje, Prijedlogom zakona predlaže se usklađivanje iznosa izraženih u kunama u važećem Zakonu s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama iznosi se zamjenjuju s iznosima u eurima, a iznos raspona prekršajnih sankcija se usklađuje s odredbama Zakona o uvođenju eura.

Na kraju, dio izmjena važećeg Zakona predlaže se radi unapređenja postojećeg izričaja u svrhu dodatnog pojašnjenja postojećih obveza i pravne sigurnosti adresata ovoga Zakona.

Prijedlogom zakona proširuje se zaštita oštećenih osoba i povećava se pravna sigurnost te se regulira osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila.

U raspravi na Odboru istaknuto je kako je tržište osiguravajućih društava veliko i značajno. Napomenuto je da su društva za osiguranja zaračunala za prosinac 2022. godine ukupno bruto premiju od 12,6 milijardi kuna. Zatražena je informacija o trenutnom stanju na tržištu osiguravajućih društava primjerice u pogledu na žalbe korisnika na osiguravajuća društva. Odgovoreno je da su se nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju premije osiguravajućih društava smanjile. Međutim,  zadnje tri godine je došlo do značajnog porasta premija,  te su se iste ukupno povećale za čak 100 posto. Također  je istaknuto da tržište osiguravajućih društava jako dobro funkcionira te se vodi  mali broj sudskih sporova s osiguravajućim društvima. 
Postavljeno je pitanje o automatiziranim vozilima i odgovornošću za moguću štetu od strane vlasnika takvih vozila. Odgovoreno je da odgovara vlasnik tog vozila, koji mora u roku od tri dana dostaviti sve podatke u slučaju saobraćajne nesreće. Napomenuto je da će samo pravne osobe koje pružaju javne usluge moći nabaviti automatizirana vozila, fizičke osobe ne.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.                                                                                                                                                                                       
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 81. sjednici, održanoj 5. srpnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 483, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona obavlja dodatno usklađenje važećeg Zakona o alternativnim investicijskim fondovima („Narodne novine“, br. 21/18., 126/19. i 110/21.) s CBFD Direktivom (Direktiva (EU) 2019/1160 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2011/61/EU u pogledu prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja (Tekst značajan za EGP) (S L 188, 12. 7. 2019.), u smislu jasnijeg prenošenja dijela odredbi predmetne direktive koje se odnose na povlačenje obavijesti o dogovorenim uvjetima marketinga udjela ili dionica pojedinih ili svih alternativnih investicijskih fondova (AIF) u državama članicama koje nisu matična država članica upravitelja alternativnih investicijskih fondova (UAIF).
Također, jasnije se propisuju uvjeti koje upravitelj alternativnih investicijskih fondova iz druge članice mora ispuniti ako namjerava prestati s trgovanjem udjelima alternativnog investicijskog fonda u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, Nacrtom konačnog prijedloga zakona osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (Tekst značajan za EGP) (SL L 123, 19.5.2015.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/606 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/760 u pogledu zahtjeva koji se odnose na politike ulaganja i uvjete poslovanja europskih fondova za dugoročna ulaganja i opsega imovine prihvatljive za ulaganja, zahtjeva u pogledu sastava i diversifikacije portfelja te pozajmljivanja novčanih sredstava i drugih pravila o fondovima (Tekst značajan za EGP) (SL L 80, 20.3.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/760). Uz navedeno, propisane su i odgovarajuće prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama Uredbe (EU) 2015/760.
Predloženim izmjenama usklađuju se novčani iznosi iskazani u kunama u važećem Zakonu u iznose u eurima u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Važeći zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području alternativnih investicijskih fondova.  Novine i dorade koje se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, i to u dijelu prenošenja CBFD Direktive kao i osiguravanje pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2015/760 kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/606.
Dodatno, a sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i odredbama Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjenama Direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ i Uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst važan za EGP) (SL L 174. 1. 7. 2011.) usklađuju se propisani novčani iznosi iskazani u kunama u važećem Zakonu s iznosima u eurima.

Konačnim prijedlogom zakona detaljnije se i jasnije propisuju uvjeti koje upravitelj alternativnih investicijskih fondova iz druge države članice mora ispuniti ako namjerava prestati s trgovanjem udjelima alternativnog investicijskog fonda (svih ili dijela) u Republici Hrvatskoj. To se odnosi na obvezu davanja opće ponude za otkup ili isplatu udjela alternativnih investicijskih fondova koje drže ulagatelji u Republici Hrvatskoj te na potrebu da objave o namjeri povlačenja obavijesti o trgovanju udjelima alternativnih investicijskih fondova, kao i ponude za otkup ili isplatu udjela alternativnih investicijskih fondova budu javno dostupne. Uz to, osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2015/760 kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/606.
Konačnim prijedlogom zakona usklađuju se novčani iznosi u kunama koji se odnose na temeljni kapital UAIF-a i dodatni iznos kapitala UAIF-a s iznosima u eurima. 
Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona dopunjuju se prekršajne odredbe za pojedine lakše povrede odredbi važećeg Zakona, čije je propisivanje propušteno u prethodnim izmjenama i dopunama važećeg Zakona.

Navedeno normativno uređenje pridonijet će boljoj pravnoj sigurnosti poslovanja upravitelja alternativnih investicijskih fondova iz druge države članice u Republici Hrvatskoj, uz zadržavanje visoke razine zaštite interesa domaćih ulagatelja.

Nova rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na ona iz Prijedloga zakona, posljedica su prihvaćene primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, a dodatno su učinjene i određene izmjene od strane predlagatelja: u članku 1. kojim se dopunjuje članak 2. važećeg Zakona, u stavku 2. dodana je točka 9. čime se osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2015/760 kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/606. Zbog izmijenjenog članka 2. važećeg Zakona, kroz cijeli tekst zakona izvršena je renumeracija članaka u odnosu na Prijedlog zakona.
U članku 2. kojim se mijenja članak 4., dodaje se točka 75. kojom je uveden pojam Europski fond za dugoročna ulaganja ili ELTIF zbog njegova korištenja u Zakonu, a koji proizlazi iz osiguravanja pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2015/760 iz članka 1. kojim se dopunjuje članak 2. važećeg Zakona 
U članku 5. kojim se mijenja članak 16. važećeg Zakona, u stavku 3. riječi: „točke na kraju“ uklonjene su kao suvišne kao posljedica prihvaćene primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora
U članku 40. kojim se mijenja članak 283. važećeg Zakona, u stavku 1. dodane su točke 102. do 130. kojima su propisane odgovarajuće prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama Uredbe (EU) 2015/760.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 483 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 484 provede objedinjena rasprava.         

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 81. sjednici, održanoj 5. srpnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 484,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona obavlja dodatno usklađenje hrvatskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga skupnog financiranja (engl. crowdfunding) s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno poboljšavanju se i unaprjeđuju pretpostavke za provedbu odredbi Uredbe (EU) 2020/1503, u dijelu kojim se uređuju ovlasti nadležnih nacionalnih tijela. Hrvatska agencija za nadzor financijskih (dalje: HANFA) usluga kao nadležnom nacionalnom tijelu dodjeljuju se i uređuju dodatne ovlasti, potrebne izvršavanje zadaća temeljem Uredbe (EU) 2020/1503, u odnosu na pružatelje usluge skupnog financiranja za poduzeća. 
Predloženim izmjenama obavlja se i prilagodba važećeg Zakon uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u dijelu koji se odnosi na propisane iznose novčanih kazni za prekršaje, te dodatno usklađenje pojedinih najviših iznosa novčanih kazni za prekršaje za fizičke osobe s Uredbom (EU) 2020/1503.
U cilju postizanja bolje pravne jasnoće odredbi važećeg Zakona i poboljšanja pretpostavki za provedbu odredbe članka 39. stavka 2. točke c) Uredbe (EU) 2020/1503, koja između ostaloga u smislu davanja ovlasti nadležnim tijelima navodi i zabrane kojom se bilo kojeg člana upravljačkog tijela pravne osobe odgovorne za kršenje ili bilo koju drugu fizičku osobu koju se smatra odgovornom za kršenje sprječava da obavlja rukovodeće funkcije u pružateljima usluga skupnog financiranja, potrebno je propisati dodatnu ovlast HANFA-i za izricanje posebnih nadzornih mjera u odnosu na fizičke osobe pružatelja skupnog financiranja.

Nadalje, kako bi se detaljnije propisao konkretni nacionalni okvir za promidžbeni sadržaj o uslugama skupnog financiranja, a u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2020/1503, potrebno je propisati ovlast HANFA-i za donošenje pravilnika.

Uz to, potrebno je provesti prilagodbu važećeg Zakona uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i to u dijelu prekršajnih odredbi te je potrebno dodatno uskladiti iznos najviše novčane kazne za prekršaje za fizičke osobe s odredbom članka 39. stavka 2. točkom f) Uredbe (EU) 2020/1503.
Konačnim prijedlogom zakona dodjeljuju se dodatne ovlasti HANFA-i, potrebne za izvršavanje zadaća temeljem Uredbe (EU) 2020/1503, u odnosu na pružatelje usluge skupnog financiranja za poduzeća. 
HANFA-i se daje mogućnost izricanja posebnih nadzornih mjera u odnosu na fizičke osobe pružatelja usluga skupnog financiranja za koje je utvrđena odgovornost za teže kršenje odredbi Uredbe (EU) 2020/1503, a koje treba uzeti u obzir u slučajevima namjere njihova imenovanja u upravljačka tijela ili druge rukovodeće funkcije u pružatelju usluga skupnog financiranja.  
Također, HANFA se ovlašćuje za donošenje pravilnika kojim će se detaljnije propisati konkretni nacionalni okvir za promidžbeni sadržaj o uslugama skupnog financiranja. 
Konačnim prijedlogom zakona obavlja se i prilagodba važećeg Zakona uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na propisane iznose novčanih kazni za prekršaje kao i dodatno usklađenje s Uredbom (EU) 2020/1503 u pogledu najvišeg iznosa novčane kazne od najmanje 500.000,00 eura za prekršaje fizičke osobe. 

Kao rezultat predloženih izmjena i dopuna, od Konačnog prijedloga zakona očekuje se jasniji i pravno poboljšani zakonodavni okvir za pružatelje usluga skupnog financiranja za poduzeća u Republici Hrvatskoj, koji je dodatno usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.
Prema javno dostupnim podacima iz Registra pružatelja usluga skupnog financiranja, kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), na području cijele Europske unije trenutno je licencirano ukupno 39 pružatelja usluga skupnog financiranja. Od toga je 6 pružatelja zatražilo i dobilo odobrenje/notifikaciju HANFA-e za prekogranično pružanje usluge skupnog financiranja na području Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj još nema niti jednog domaćeg licenciranog pružatelja usluga skupnog financiranja. U tijeku je postupanje HANFA-e po jednom podnesenom zahtjevu za odobrenje pružanja usluga skupnog financiranja te je zaprimljen još jedan iskazani interes.
U raspravi na Odboru zatražena je informacija da li  će digitalni euro utjecati na skupno financiranje. Odgovoreno je da digitalni euro u zakonodavnim prijedlozima u Europskoj uniji neće tako brzo stupiti na snagu te se jedan dio zakonodavnih prijedloga očekuje u 2026. godini, a drugi dio u 2028. godini. Digitalni euro neće zamijeniti gotov novac te je intencija Europske centralne banke pružanje alternativnog načina financiranja i omogućavanja korisnicima izvršavanja transakcija bez troškova.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 483 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 484 provede objedinjena rasprava.
                                                                                                                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim izmjenama pojednostavljuje oporezivanje dohotka te se doprinosi osiguranju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave s obzirom da iste same određuju visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim Zakonom o porezu na dohodak, čime se omogućava da osiguraju ciljanu visinu potrebnih prihoda za ispunjenje svojih obveza, odnosno da, bez obzira na ukidanje prireza porezu na dohodak, zadrže željenu razinu prihoda.
Dakle, navedenim Zakonom brišu se odredbe kojima se propisuje plaćanje prireza porezu na dohodak, odnosno provodi se usklađenje sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak. 
Također, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor (raspon od 0,60 do 5,00 eura).
U raspravi na Odboru se podržavala mogućnost propisivanju nižih stopa poreza na dohodak od strane jedinca lokalne samouprave te time doprinosu osiguranja fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave. Nadalje se tako stvaraju mogućnosti za privlačenje doseljavanja stanovništva. Povećava se i osobni odbitak.
U raspravi konstantirano je da se ukidanjem prireza, ukida i dodatno oporezivanje te se doprinosi poreznom rasterećenju stanovništva.
Naglašeno je znatno povećanje iznosa poreza na vikendicu, gdje se najviše stope povećavaju od 1,99 eura na 5 eura po četvornom metru. Odgovoreno je da se stope nisu mijenjale od 2001. godine te da su takvi iznosi propisani u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave.
Također je napomenuto da se porezni osobni odbitak povećava, ali je upozoreno na činjenicu da je inflacija jako porasla i tako je kupovna moć stanovništva znatno pala.
Postavljeno je pitanje o iskazivanju napojnica na računu. Odgovoreno je da je kod napojnica fiskalni račun već izdan. Međutim ugostitelj mora platiti 20 posto iznosa napojnica ako prelazi neoporeziv dio.
Nadalje je u raspravi istaknuto da se ukidanjem prireza pojednostavljuje porezni sustav.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

                                    ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                    
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovaj Zakon donosi radi daljnjeg usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Također, donosi se i radi pojednostavljenja odredbi o ispravku porezne osnovice u skladu s kojima PDV ne tereti poreznog obveznika isporučitelja ako nije u mogućnosti naplatiti u cijelosti ili djelomično dospjela potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Naposljetku Zakonom se provodi daljnje usklađenje vezano uz uvođenje eura, odnosno zaokružuju se iznosi u eurima koji su preračunati uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U okviru toga se prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokružuje s postojećih 39.816,84 eura na 40.000,00 eura.
U raspravi na Odboru napomenuto je da se Zakon donosi radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije. Očekuje se da će se povećati učinkovitost suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om. Izmjenom odredbi o ispravku porezne osnovice pojednostavit će se način ispravka obveze PDV-a, posebice u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Člankom 19. stavak 2. propisano je da predsjednika ili člana Povjerenstva razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun prije isteka razdoblja na koje je imenovan.
Na temelju dostavljenog prijedloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu i glasovanje. Nakon glasovanja, Odbor je na svojoj 80. sjednici, održanoj dana 3. srpnja 2023. godine, utvrdio prijedlog Odluke o razrješenju članice i imenovanju člana Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                      PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                        Grozdana Perić, dipl. oec.

PRIJEDLOG ODLUKE
O RAZRJEŠENJU ČLANICE I IMENOVANJU ČLANA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 14. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.), a u vezi s člankom 17. stavak 2. i člankom 19. stavak 2. Zakona, Hrvatski sabor na sjednici  _____________ 2023. godine donio je 

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU ČLANICE I IMENOVANJU ČLANA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU
                                                                                 I.

razrješuje se za članicu Povjerenstva za fiskalnu politiku iz Državnoga ureda za reviziju:
-    mr. sc. Vesna Kasum, s danom 30. lipnja 2023. godine

II.
imenuje se za člana Povjerenstva za fiskalnu politiku iz Državnoga ureda za reviziju:
-    mag. oec. Igor Karlović.

III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama.

Obrazloženje
Uz točku I. 
Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Člankom 19. stavak 2. propisano je da predsjednika ili člana Povjerenstva razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun prije isteka razdoblja na koje je imenovan.
Na temelju dostavljenog prijedloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu i glasovanje. Nakon glasovanja, Odbor je na svojoj 80. sjednici, održanoj dana 3. srpnja 2023. godine, utvrdio prijedlog Odluke o razrješenju i imenovanju člana Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Uz točku II.:
Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu i objava. 

KLASA: 
URBROJ: 
Zagreb,  _________________
                        

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
                                Gordan Jandroković, v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija naveo da se u cilju povećanja raspoloživog dohotka, ovim Zakonom predlaže se umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje (I. stup) za osiguranika po osnovi radnog odnosa čiji je zbroj mjesečnih plaća do 1.300,00 eura bruto. 
Predloženo umanjenje za osiguranike čija je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura iznosit će 300,00 eura, a za osiguranike s mjesečnom bruto plaćom od 700,01 do 1.300,00 eura primjenjuje se linearni model izračuna umanjenja. Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj na preko 53,5% svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, odnosno oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobit će povećanje neto plaće.
Također, kao povezana odredba u odnosu na izmjene Zakona o porezu na dohodak, ovim Zakonom predlaže se izuzimanje od obveze doprinosa drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica), čime se omogućuje ostvarivanje dodatnog primitka te poticajnog radnog okruženja u uslužnom sektoru, prije svega ugostiteljskom i turističkom, u smislu smanjenja odljeva radne snage odnosno zadržavanja stručnih radnika.
Nadalje, predlaže se promjena dospijeća obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti na datum zadnjeg roka za predaju porezne prijave. Ujedno omogućava se veći izbor koeficijenata za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje. 
U raspravi je podržan Zakon. Predloženo umanjenje osnovice  imati će utjecaj na otprilike milijun osiguranika koji ne plaćaju porez na dohodak i koji će  ostvariti povećanje neto plaće. Obveznicima s nižim dohotkom povećava se iznos raspoloživog dohotka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
 
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Izmjenama i dopunama Zakona predlaže ukidanje zahtjeva prema kojemu 51% vlasničkih udjela moraju imati porezni savjetnici u poreznosavjetničkom društvu te omogućavanje da bilo koja fizička i pravna osoba ima puni opseg osnivačkih prava u poreznosavjetničkom društvu. Nadalje, omogućava se poreznim savjetnicima zastupanje u poreznim sporovima pred upravnim sudovima. Predlaže se da porezni savjetnici koji ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva mogu biti zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe. Porezni savjetnici s prebivalištem na teritoriju države članice OECD-a mogu pružiti usluge poreznog savjetništva na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj.
Također, predlaže se smanjenje broja godina radnog iskustva na poreznim poslovima kao jednog od uvjeta za obavljanje poslove poreznog savjetništva te se propisuju prekršajne odredbe kako bi se u praksi spriječilo neovlašteno predstavljanje i korištenje oznake "porezno savjetništvo".
U raspravi na Odboru podržano je omogućavanje poreznim savjetnicima zastupanje u poreznim sporovima pred upravnim sudovima. Propisano je da porezni savjetnici s prebivalištem na teritoriju države članice OECD-a mogu pružiti usluge poreznog savjetništva na privremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj. Zakon propisuje da fizičke i pravne osobe koje nisu navedene u Zakonu ne smiju obavljati djelatnost poreznog savjetnika niti se predstavljati za poreznoga savjetnika.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće                                    
 
 ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija naveo da  se odredbe ovoga Zakona usklađuju s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, odnosno propisuje se način davanja nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica). Obveznik fiskalizacije dostavlja podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze, a pravilnikom se propisuju protokoli i modeli za razmjenu navedenih podataka.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o iskazivanju napojnica na računu. Odgovoreno je da je kod napojnica fiskalni račun već izdan. Međutim ugostitelj mora platiti 20 posto iznosa napojnica ako prelazi neoporeziv dio jer se iznos napojnice iznad neoporezivog dijela smatra kao konačan drugi dohodak. Radi reguliranja statusa nagrada za dobro obavljenu uslugu potrebno je osiguravati poduzetnicima mogućnost prijavljivanja takvih nagrada u sustav fiskalizacije. Obveznik fiskalizacije dostavlja podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze. Pravilnikom se propisuju modeli razmjene podataka. 

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da se u cilju borbe protiv poreznih prijevara i utaja te podizanja transparentnosti uključivanjem trećih zemalja u mrežu automatske razmjene informacija, ovim Zakonom uspostavlja pravni okvir za provedbu mnogostranog sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama te mnogostranog sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi.
Nadalje, prenosi se Uredba Vijeća (EU) 2020/283 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje radi suzbijanja prijevara u vezi s PDV-om.
U raspravi na Odboru podržan je  cilj sprječavanja poreznih prijevara putem bolje suradnje između država. Na temelju proširenja predmetnog obuhvata administrativne suradnje, a što podrazumijeva razmjenu informacija između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije,  u pogledu dohotka ostvarenog putem digitalnih platformi i u pogledu aranžmana izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparetnim offshore strukturama podići će se porezna transparentnost. Stvara se pravni okvir za razmjenu informacija o ostvarenom dohotku. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je cilj Zakona daljnje porezno rasterećenje obveznika poreza na dohodak te pravednija raspodjela poreznog tereta kao smanjenje negativnih učinaka inflacije. Stoga, kako bi se isto postiglo predložene su odgovarajuće promjene, primjerice omogućavanje jedinicama lokalne samouprave  da svojim odlukama propišu visinu porezne stope poreza na dohodak za godišnje poreze, u granicama propisanim zakonom, ukidanje prireza porezu na dohodak za sve dohotke, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak (prijedlog 50.400 eura), brisanje pojma osnovnice osobnog odbitka te povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 560 eura, povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Nadalje se izjednačavaju opcijske dodjele udjela s opcijskom dodjelom dionica (bez obračuna doprinosa), preciziraju postojeće mogućnosti doniranja za opće korisne svrhe i više od 2%  te se kod zaokruživanje iznosa u eurima, svi iznosi se zaokružuju u korist poreznih obveznika. Porezni tretman napojnica je sljedeći propisuje se iznos neoporezive napojnice za plaćanja u gotovini i karticama (neoporezivi dio prijedlog: 560 eura x 6 = 3.360 eura) te se iznos napojnice iznad neoporezivog dijela smatra se kao konačan drugi dohodak (obračun poreza bez doprinosa) po stopi od 20%.

U raspravi na Odboru podržano je porezno rasterećenje stanovništva, kao i  mogućnost propisivanja nižih stopa poreza na dohodak od strane jedinca lokalne uprave i  samouprave što će rezultirati osiguranjem fiskalne autonomije jedinica lokalne uprave i samouprave. Konstatirano je da se ukidanjem prireza, ukida i dodatno oporezivanje te pojednostavljuje porezni sustav.
Odbor je podržao povećanje osnovnog osobnog odbitaka,  te povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove.  Upozoreno je na činjenicu da se porezni osobni odbitak povećava, ali da je  i  inflacija jako porasla, te je  kupovna moć stanovništva znatno pala.
Postavljeno je pitanje o iskazivanju napojnica na računu. Odgovoreno je da je kod napojnica fiskalni račun već izdan. Međutim,  ugostitelj mora platiti 20 posto iznosa napojnica ukoliko prelazi neoporeziv dio jer se iznos napojnice iznad neoporezivog dijela smatra konačnim drugim dohotkom. Obveznik fiskalizacije dostavlja podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                    ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom u osnovi predlaže primjena Direktive Europske unije na Europski gospodarski prostor (Norveška, Island, Lihtenštajn), ukidanje plaćanja poreza po odbitku na usluge poreznog i poslovnog savjetovanja i istraživanje tržišta, podizanje stope poreza po odbitku s 20% na 25% pri isplati naknade na područje nekooperativnih jurisdikcija prema popisu Europske unije kako bi se odvratilo od poslovanja s osobama u nekooperativnim jurisdikcijama te jasnije propisivanje odredbi prema kojima su darovanja porezno priznata u slučaju ako su veća od 2% prihoda prethodne godine.
Također, propisuje se posebna odredba koja se odnosi na porezni tretman troška podmićivanja, u cilju ispunjenja zahtjeva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a). 
U raspravi na Odboru istaknuto je da se podržava ukidanje plaćanje poreza po odbitku na primjerice usluge poreznog i poslovnog savjetovanja. Ukidanjem poreza po odbitku povećava se konkurentska sposobnost tuzemnih poreznih obveznika te se sustav pojednostavljuje. Zakonom se jasnije propisuje postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja iznad dva posto prihoda. 

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.                                                                                                                                                                               
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebne radi usklađenja načina izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o lokalnim porezima.
Ovim izmjenama mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja, na način da se za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koriste ukupni prihodi od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak. 
Pod najvišom propisanom stopom poreza na dohodak smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji bi općina, odnosno grad mogli propisati odlukom o visini porezne stope. Iz izračuna kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja isključuju se prihodi od prireza porezu na dohodak.

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Međutim, provedba ovoga Zakona, u konačnici, će utjecati na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovisno o tome kakve će odluke jedinice donositi vezano na propisivanje visine poreza na dohodak.

U raspravi na Odboru podržano je  mijenjanje parametra za izračun sredstava fiskalnog izravnanja. Napomenuto je da u izračunu sredstava fiskalnog izravnanja ostaju prihodi od poreza na dohodak koje bi općina ili grad ostvario uvođenjem zakonom propisanog maksimalnog iznosa paušalnog poreza od turizma, primjerice od najma i iznajmljivanja stanova turistima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.                                                                                                                                                                            
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518,  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 520, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 521, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 522, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 523, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 524, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 79. sjednici, održanoj 28. lipnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 441, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti predlažu radi završnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća Europske unije  2011/85/EU od 8. studenoga 2011. godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica, kao i s odredbama Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju.  Dalje se ovim Zakonom ostvaruje usklađenje sa Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21). Republika Hrvatska je ušla u punopravno članstvo europodručja.

Konačnim prijedlogom zakona provodi se usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća EU 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Dodatno se pojašnjavaju odredbe Uredbe 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području. Konačni prijedlog zakona također se usklađuje s novim Zakonom o proračunu kojim je u proračunski proces uključena i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji je Vlada obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada. Također se usklađuje izričaj s nazivljem europske statističke metodologije ESA 2010, odnosno s nazivljem Zakona o proračunu koji je već usklađen u tom smislu. Isto tako proširuju se obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili državnog tijela i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te također na njihove „tvrtke kćeri“. 

S ciljem jačanja uloge povjerenstva proširuju se zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku. Tako će one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu. 

Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe u pravnom poretku Republike Hrvatske te će se dodatno urediti zakonodavni okvir vezan za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku te za predaju i kontrolu Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Također će se dodatno ojačati preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

U odnosu na prvo čitanje u Konačnom prijedlogu zakona izvršene su sljedeće dopune: nastavno na iznesene prijedloge tijekom rasprave u Hrvatskom saboru, čelnici svih pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom, neovisno o tome, je li Republika Hrvatska većinski vlasnik, postaju obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti (uključujući i INA d.d.). Također su uvedene manje izmjene i dopune u dijelu koji se odnosi na Povjerenstvo za fiskalnu politiku u smislu pojašnjavanja prava na naknadu njihovih troškova pri obavljanju dužnosti te vezano uz broj obveznika dostave podataka i dokumenata potrebnih Povjerenstvu radi izvršavanja njihovih zadaća. Utvrđeno je kako će do stjecanja uvjeta za obavljanje svih administrativnih i tehničkih poslova Ureda Povjerenstva (op.a. eksplicitno navedeno – novina), te poslove za Povjerenstvo obavljati Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske sukladno uredbi kojom je uređen rad navedenog Ureda. Dodan je pojam provjere sadržaja Izjave i drugih akata koji se dostavljaju uz Izjavu, radi jasnijeg povezivanja s odredbom članka u kojem su dorađeni opisi kažnjivih ponašanja.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se Povjerenstvo za fiskalnu politiku ovim Zakonom dodatno osnažuje. Povjerenstvo će moći kvalitetnije izvještavati te kontrolirati rad Ministarstva financija i drugih institucija.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici, održanoj 6. lipnja 2023. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/21, URBROJ: 50301-05/14-23-10), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnoga ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 19 korisnika državnog proračuna (18 proračunskih korisnika i jednog izvanproračunskog korisnika – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje). Ukupni prihodi i primici korisnika državnog proračuna obuhvaćenih revizijom iznosili su 63.706.621.943,00 kuna, a rashodi i izdaci 63.495.175.814,00 kuna te višak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima iznosi 211.446.129,00 kuna. Vrijednost ukupne imovine te obveza i vlastitih izvora na kraju godine za koju je obavljena revizija iskazana je u iznosu od 75.261.827.850,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na financijsko poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. O financijskim izvještajima izraženo je deset bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je 15 bezuvjetnih i četiri uvjetna mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje korisnika državnog proračuna. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, planiranja i izvršenja plana, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i potraživanja, rashoda, izdataka te obveza i javne nabave.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da pojedini korisnici državnog proračuna nisu donijeli provedbene propise u vezi s ostvarivanjem prava u socijalnoj skrbi i otočnom cestovnom prijevozu. Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu donijela je Vlada Republike Hrvatske u travnju 2021. godine, umjesto do kraja studenoga prethodne godine jer nadležni korisnik državnog proračuna nije pravodobno dostavio prijedlog Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. Vladi Republike Hrvatske radi donošenja. Neki korisnici državnog proračuna nisu izradili godišnji plan rada i izvještaj o radu. Godišnji plan rada je plansko-upravljački provedbeni akt s mjerama koje se planiraju ostvariti u tijelu javne uprave u tekućoj godini. Svi korisnici državnog proračuna koji imaju obvezu izraditi godišnji plan rada trebali bi izraditi i godišnji izvještaj o radu koji je upravljačkoizvještajni akt s pregledom ostvarenih aktivnosti koje su planirane godišnjim planom rada. Knjižnične usluge nužne za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti kod pojedinih korisnika državnog proračuna nisu osigurane jer nisu osnovali knjižnicu u sastavu korisnika ili zaključili ugovor s drugom ustanovom čija bi knjižnica obavljala knjižničnu djelatnost za korisnika.
Pojedini financijski planovi i izvještaji o izvršenju financijskih planova ne sadrže rashode i izdatke iskazane prema propisanim proračunskim klasifikacijama odnosno po programskoj klasifikaciji i izvorima financiranja te ne sadrže obrazloženje plana. Ne posvećuje se dovoljno pozornosti planiranju, jer iako su izmjene i dopune financijskih planova donesene koncem godine, kada su se mogli realno procijeniti prihodi i rashodi do kraja godine, neki ostvareni prihodi i rashodi značajno odstupaju od planiranih. Jedan od uzroka odstupanja planiranih od ostvarenih prihoda i rashoda je neuključivanje u financijski plan neutrošenih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka iz prijašnjih godina te prihoda iz fondova Europske unije i rashoda financiranih navedenim prihodima.

Uvjetna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, zbog čega financijski izvještaji djelomično nisu točni, istiniti i vjerodostojni. Najbrojnije nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskom izvještavanju odnose se na nepravilno evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, nepotpun popis imovine i obveza te neusklađenost podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i iskazanih u financijskim izvještajima. Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju, zbog čega su za pojedine korisnike državnog proračuna izražena uvjetna mišljenja o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima. Najčešće nepravilnosti i propusti u poslovanju korisnika državnog proračuna utvrđeni su u području rashoda i izdataka te obveza, javne nabave, prihoda i potraživanja, djelokruga i unutarnjeg ustrojstva te planiranja i izvršenja plana. Navedeno ukazuje da postojeći sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima nisu zadovoljavajući, odnosno da pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima, odlukama i uputama te je potrebno više pozornosti posvetiti unaprjeđenju sustava unutarnjih kontrola. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dan je 161 nalog i preporuka, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima. Korisnicima državnog proračuna u prošlim revizijama dana su 94 naloga i preporuke. Provjerama u okviru financijskih revizija, utvrđeno je da je provedeno 58 ili 61,7 % naloga ili preporuka, a djelomično provedeno i u postupku provedbe je deset ili 10,6 % naloga i preporuka.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. Komentirano je da najveća ministarstva kao Ministarstvo financija i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nisu dobili bezuvjetna mišljenja od strane Državnoga ureda za reviziju. Također je napomenuto da je popis imovine države nepravilan te ga treba unaprijediti. Država nema cjelokupni uvid s kojom imovinom raspolaže. Dalje je spomenuto da je upravljanje imovinom u lokalnim jedinicama veliki problem primjerice u Splitu. Dok se zemljišne knjige srede mnogo puta najam za gradske prostore ide u zastaru.
Izvješća Državnoga ureda pohvaljena su kao izuzetno kvalitetna te se na temelju Izvješća može doći do velikog broja informacija. Naglašena je i potrebitost razjašnjena imovinskog statusa između države i lokalnih jedinica.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici, održanoj 6. lipnja 2023. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama pučkih otvorenih učilišta, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/19, URBROJ: 50301-04/12-23-6, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da  je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 21 pučkog otvorenog učilišta, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2021. godine. Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, provjeriti primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, provjeriti pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom/planom rada i financijskim planom, provjeriti provedbu naloga i preporuka iz prošle revizije te provjeriti pravilnost izvršenja drugih transakcija i aktivnosti u vezi s poslovanjem, kao i usklađenost provedenih aktivnosti s programom/planom rada. Prihodi i primici pučkih otvorenih učilišta obuhvaćenih revizijom iznosili su 52.298.924,00 kuna, rashodi i izdaci 50.666.892,00 kuna te je višak prihoda i primitaka 1.632.032,00 kuna (12 pučkih otvorenih učilišta iskazalo je višak prihoda i primitaka u iznosu od 2.600.493,00 kuna, a devet manjak u iznosu od 968.461,00 kuna). O financijskim izvještajima pučkih otvorenih učilišta za 2021. izraženo je deset bezuvjetnih i jedanaest uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja šest bezuvjetnih i 15 uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanja pučkih otvorenih učilišta. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja odnose se na sustav unutarnjih kontrola, planiranje (izvršenje plana), program rada i izvješćivanje, financijske izvještaje, računovodstveno poslovanje, prihode i primitke, rashode i izdatke, imovinu, obveze i vlastite izvore te javnu nabavu.

Revizijom je utvrđeno da su u području sustava unutarnjih kontrola postoje nepravilnosti i propusti koje se, između ostalog, odnose na netočno/nepravilno popunjavanje upitnika o fiskalnoj odgovornosti (u upitniku su dani potvrdni odgovori u područjima u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti). Nepoduzimanje aktivnosti na uspostavljanju učinkovitog sustava unutarnjih kontrola s obzirom na to da su postupci i metode unutarnjih kontrola opisani pisanim procedurama koje nisu usklađene sa važećim propisima u 2021.godibni. Nedonošenje pisane procedure o blagajničkom poslovanju putem fiskalne blagajne, kojom bi se, između ostalog, utvrdila kontrola blagajničkih izvještaja fiskalne blagajne te blagajnički maksimum, odnosno obveza dnevnog pologa gotovine. Misija i vizija nisu definirane ni objavljene na mrežnim stranicama te nije ustrojen registar rizika. Pojedina pučka otvorena učilišta nisu na mrežnim stranicama objavila zakone i propise koji se odnose na područje njihova rada, opće akte, odluke i druge unutarnje akte, financijske izvještaje, godišnje programe/planove rada, izvještaj o financijskom poslovanju i izvještaj o radu, zapisnike i/ili drugu dokumentaciju. 
Jedno pučko otvoreno učilište godišnji program/plan rada i financijski plan nije podnijelo upravnom vijeću na usvajanje, a kod drugog za prijedlog izmjena financijskog plana, koje su se odnosile na ostvarivanje vlastitih i namjenskih prihoda te rashoda koji se tim prihodima financiraju, upravno vijeće nije donijelo odluku o usvajanju. Financijski plan pojedinih pučkih otvorenih učilišta sadrži plan prihoda i rashoda, a ne sadrži obrazloženje financijskog plana. Rashodi nisu planirani prema organizacijskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji. Financijskim planom nije planirano pokriće manjka prihoda iz prijašnjih godina ili ne sadrži planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će se ostvariti na 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se financijski plan donosi. Financijskim planom nisu realno planirani pojedini prihodi i rashodi te, iako su utvrđena značajna odstupanja, nisu donesene izmjene financijskog plana. Pojedina obrazloženja financijskog plana pučkih otvorenih učilišta ne sadrže obrazloženje programa, aktivnosti i projekata koji se planiraju provoditi u godini za koju se donosi financijski plan i/ili spomenuta obrazloženja ne sadrže poveznicu s programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu.
Podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu točni (u okviru obveznih analitičkih podataka u Bilanci na dan 31. prosinca 2021. dio potraživanja i obveza pogrešno je iskazan kao nedospjeli, a u okviru izvanbilančnih zapisa nisu iskazani podaci o primljenim zadužnicama). Bilješke uz Bilancu i Bilješke uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima pojedina pučka otvorena učilišta nisu sastavila. Također, u Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima nisu navedeni razlozi zbog kojih je došlo do većih odstupanja u ostvarenju pojedinih prihoda i rashoda u odnosu na prethodnu godinu, a Bilješke uz Bilancu ne sadrže podatke o svim sudskim sporovima koji su u tijeku.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju pučkih otvorenih učilišta, Državni ured za reviziju dao je 265 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i primitaka i rashoda i izdataka u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava. Također, Državni ured za reviziju je ocijenio da su pučka otvorena učilišta najvećim dijelom ostvarila ciljeve i zadatke planirane godišnjim programom/planom rada, a financijska sredstva koristila za ostvarenje aktivnosti utvrđenih navedenim programom/planom. S obzirom na to da su u 2021. pučka otvorena učilišta djelovala i radila u posebnim okolnostima i u skladu s propisima i preporukama nastalim uslijed globalne pandemije COVID-19, događanja i aktivnosti te muzejska, kulturno-umjetnička i kinotečna djelatnost, kao i obrazovni program prilagođeni su nastalim okolnostima i održavani u manjem (s manjim brojem posjetitelja/polaznika) ili planiranom opsegu. Pučka otvorena učilišta sudjelovala su i u kulturnim i drugim aktivnostima (izložbe, koncerti, dječje predstave) u suradnji s kulturnim ustanovama i udrugama s područja jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava na kojima djeluju.

Pučka otvorena učilišta (obuhvaćena revizijom) vode poslovne knjige te sastavljaju financijske izvještaje na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovodstva neprofitnih organizacija te proračunskih korisnika. Financijskom revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 21 pučkog otvorenog učilišta ili 39,6 % (od 53 koja su dostavila financijske izvještaje Financijskoj agenciji te primjenjuju neprofitno i proračunsko računovodstvo). Prihodi i primici pučkih otvorenih učilišta obuhvaćenih revizijom čine 47,4 % ukupnih prihoda i primitaka od 53 spomenuta pučka otvorena učilišta. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti, koje su utjecale na izražavanje mišljenja, najvećim dijelom odnose se na računovodstveno poslovanje, planiranje i javnu nabavu. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanja pučkih otvorenih učilišta. 

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama pučkih otvorenih učilišta

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici, održanoj 6. lipnja 2023. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. i članka 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/18, URBROJ: 50301-21/06-23-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da  je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 21 trgovačkog društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (županija, gradova i općina). Revizijom je obuhvaćeno 13 isporučitelja vodnih usluga, sedam trgovačkih društava koja obavljaju komunalnu djelatnost te jedno trgovačko društvo čija je djelatnost proizvodnja kruha i drugih pekarskih proizvoda. Kod 13 trgovačkih društava predmet revizije bili su godišnji financijski izvještaji i usklađenost poslovanja za 2020 godinu., a kod osam trgovačkih društava za 2021. godinu. Isporučitelji vodnih usluga pružaju vodne usluge u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o vodnim uslugama te Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Trgovačka društva obuhvaćena revizijom obavljala su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture (održavanje nerazvrstanih cesta, javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, građevina javne odvodnje oborinskih voda, javnih zelenih površina, građevina, uređaja i predmeta javne namjene, groblja, čistoće javnih površina te održavanje javne rasvjete) u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama sastavljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima, koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka danih u prošlim revizijama. Ukupni prihodi 21 trgovačkog društva obuhvaćenih revizijom iznosili su 852.997.363,00 kuna, rashodi 892.404.900,00 kuna te gubitak 39.407.537,00 kuna (jedanaest trgovačkih društava iskazalo je dobit u iznosu od 3.055.769,00 kuna, a deset gubitak u iznosu od 42.463.306,00 kuna). Vrijednost imovine, obveza i kapitala krajem godine iznosila je 7.103.810.789,00 kuna. Trgovačka društva su imala 2.191 zaposlenika. O financijskim izvještajima trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica izraženo je deset bezuvjetnih i jedanaest uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja pet bezuvjetnih i 16 uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje trgovačkih društava. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave i druge nepravilnosti.

Najznačajnije nepravilnosti utvrđene su u području planiranja, računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja te javne nabave. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je 278 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela postizanju istinitosti i vjerodostojnosti poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, većoj usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima, većoj razini javne odgovornosti za učinkovito upravljanje sredstvima te postizanju ušteda pri nabavi roba, radova i usluga.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da području sustava unutarnjih kontrola utvrđene nepravilnosti odnose se na samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola te neuspostavljanje učinkovitog sustava unutarnjih kontrola. Prema Upitniku o fiskalnoj odgovornosti nisu utvrđene slabosti i propusti u područjima u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti (računovodstveno poslovanje te javna nabava), što ukazuje na to da je više pozornosti potrebno posvetiti samoprocjeni sustava unutarnjih kontrola kako bi funkcionirao učinkovito i djelotvorno. Neuspostavljanje učinkovitog sustava unutarnjih kontrola obuhvaća neutvrđivanje vizije, misije, poslovnih ciljeva, rizika poslovanja, nedonošenje unutarnjih akata vezanih za planiranje, zaprimanje i ovjeru financijske dokumentacije te odobrenja i izvršenja plaćanja. Također, unutarnjim aktima nije uređena politika zaliha, kao i područje blagajničkog poslovanja.
U području planiranja utvrđene nepravilnosti i propusti odnose se na strateške (dugoročne), poslovne i financijske planove te programe i planove gradnje komunalnih vodnih građevina. Pojedina trgovačka društva nisu donijela strateške (dugoročne) planove kojima bi se utvrdili dugoročni ciljevi razvoja te mjere za procjenu uspješnosti ostvarenja zadanih ciljeva. Pojedina trgovačka društva, isporučitelji vodnih usluga, kao i trgovačka društva koja obavljaju komunalnu djelatnost nisu donijela poslovni plan. Prihodi i rashodi u financijskim planovima pojedinih trgovačkih društava planirani su prema vrsti prihoda i rashoda, ali ne i prema računima iz računskog plana, zbog čega nisu bili usporedivi s podacima o ostvarenim prihodima i rashodima iskazanima u financijskim izvještajima. Pojedina trgovačka društva nisu donijela izmjene i dopune financijskog plana, iako su ostvareni prihodi i rashodi značajno odstupali u odnosu na planirane te nisu sastavila izvješća o ostvarenju financijskog plana, iz kojih bi bila vidljiva usporedba planiranih i ostvarenih veličina, razlozi odstupanja te usporedba pokazatelja uspješnosti s prijašnjim razdobljima. Prihodi i rashodi u financijskim planovima pojedinih trgovačkih društava nisu realno planirani. Pojedina trgovačka društva nisu donijela višegodišnje programe gradnje komunalnih vodnih građevina kojima bi se detaljno odredili pojedinačni projekti, način i razdoblje njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava, red prvenstva u provedbi i praćenje ostvarenja pojedinih ulaganja te nisu donijela plan gradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina, a pojedina nisu sastavila izvješće o ostvarenju plana gradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina te ne prate ostvarenje, što otežava usporedbu planiranih i ostvarenih radova. Plan gradnje komunalnih vodnih građevina pojedina trgovačka društva nisu dostavila Hrvatskim vodama radi pribavljanja mišljenja o usklađenosti s višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina te ga nisu objavila na svojim mrežnim stranicama.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici, održanoj 6. lipnja 2023. godine, Izvješće o obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuka danih u financijskim revizijama i revizijama učinkovitosti lokalnih jedinica, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/17,URBROJ:50301-05/14-23-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Ured obavio provjeru provedbe naloga i preporuka danih u financijskim revizijama 74 lokalne jedinice za 2018. i 2019. godine te u reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu lokalnih jedinica u 2017. i 2018. kojom je obuhvaćena 391 lokalna jedinica. Provjerom provedbe naloga i preporuka danih u financijskoj reviziji lokalnih jedinica utvrđeno je da je od 1.248 naloga i preporuka provedeno (u roku i nakon roka) 850 ili 68,1 %, djelomično je provedeno 190 ili 15,2 %, u postupku provedbe je deset naloga i preporuka ili 0,8 %, nisu provedena 153 ili 12,3 %, a 45 naloga i preporuka ili 3,6 % nije primjenjivo (zbog izmjene propisa ili lokalne jedinice nisu imale aktivnosti za koje su u financijskoj reviziji dani nalozi i preporuke). Sedam lokalnih jedinica, kojima su dana ukupno 54 naloga i preporuke, provelo je sve naloge i preporuke, a deset lokalnih jedinica, kojima je dan ukupno 171 nalog i preporuka, provelo je manje od 50,0 % naloga i preporuka. Provjerom provedbe naloga i preporuka danih u reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima utvrđeno je da je od 1.831 naloga i preporuke provedeno (u roku i nakon roka) 1.268 naloga i preporuka ili 69,3 %, djelomično je provedeno 280 ili 15,3 %, u postupku provedbe je 25 naloga i preporuka ili 1,4 %, nije provedeno 245 naloga i preporuka ili 13,3 %, a 13 preporuka ili 0,7 % nije primjenjivo (zbog izmijenjenih okolnosti). Sve naloge i preporuke provelo je 158 ili 40,4 % lokalnih jedinica, kojima su dana ukupno 644 naloga i preporuke. Sedam lokalnih jedinica, kojima su dana ukupno 32 naloga i preporuke, nije provelo nijedan nalog i preporuku. Provedba naloga i preporuka pridonijela je realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima lokalnih jedinica, boljem upravljanju imovinom te većoj usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima. Lokalne jedinice su i nadalje u obvezi postupati prema nalozima i preporukama Ureda koji nisu provedeni ili nisu u cijelosti provedeni.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o  obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuka danih u financijskim revizijama i revizijama učinkovitosti lokalnih jedinica

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 6. lipnja 2023. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 89. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br.141/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za 2022. godinu; Račun prihoda i rashoda za 2022. godinu; Račun financiranja za 2022. godinu)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2022. godini s Izvještajem o provedbi strategije upravljanja javnim dugom
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2022. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2022. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2022. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2022. godini
- Deficit općeg proračuna u 2022. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2022. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2022. godini.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  je u 2022. godini zabilježen međugodišnji rast realnog BDP-a od 6,3%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći pozitivan doprinos rastu realnog BDP-a u 2022. stigao je od rasta izvoza roba i usluga od 25,4%. Povećanju realnog BDP-a snažno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 5,1% te rast bruto investicija u fiksni kapital od 5,8%.
U 2022. godini međugodišnji rast realnog prometa u trgovini na malo iznosio je 2,1%. Na rast prometa pozitivno su utjecala povoljna kretanja na tržištu rada i rast turističkih noćenja, dok su smanjeno pouzdanje potrošača i raspoloživi dohodak uslijed visoke stope inflacije imali negativan utjecaj. Industrijska proizvodnja je tijekom 2022. godine zabilježila realni rast od 1,6% u odnosu na 2021. godinu. Rast obujma građevinskih radova nastavljen je i tijekom sedme uzastopne godine, pri čemu je tijekom 2022. ostvaren snažan rast od 4,8% na međugodišnjoj razini.
Sukob u Ukrajini te visoka stopa inflacije nisu imali izražen utjecaj na prošlogodišnju turističku sezonu, čiji su rezultati bili iznad svih očekivanja. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u 2022. godini ostvaren je rast turističkih noćenja u komercijalnom smještaju od 28,3% na međugodišnjoj razini, što predstavlja 99% komercijalnih noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Podaci iz platne bilance za 2022. pokazuju da su prihodi od turizma iznosili 13,1 mlrd. eura, čime su za 44% nadmašili razine iz istog razdoblja u 2021. godini, dok su u odnosu na rekordnu 2019. godine veći za 24%.
Prema prvim rezultatima robne razmjene s inozemstvom, u 2022. robni izvoz veći je za 30,5% u odnosu na isto razdoblje u 2021. godini, dok je robni uvoz zabilježio međugodišnji rast od 46,5%, što je rezultiralo smanjenjem pokrivenosti uvoza robnim izvozom te je ona iznosila 56,7%. 
Podaci upućuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada u 2022. Broj osiguranika mirovinskog osiguranja se u 2022. povećao za 2,5% u odnosu na 2021., pri čemu je za 3,5% nadmašio pretkrizne razine iz istog razdoblja 2019. i dostigao povijesno najvišu razinu.
Prosječna inflacija tijekom 2022. godine iznosila je 10,8%. Od početka prošle godine vidljivo je ubrzavanje stope inflacije te je krajem godine nadmašila razinu od 13%. Najveći doprinos rastu indeksa potrošačkih cijena stigao je od rasta cijena energije i hrane, uslijed snažnog rasta cijena nafte i drugih energenata na svjetskom tržištu.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 171,7 milijardi kuna, što je na razini plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 11,5%.  
Porezni prihodi tijekom 2022. godine prikupljeni su u iznosu od 97,9 milijardi kuna čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 17%. U odnosu na planirane, ovi prihodi ostvareni su za 2,5% više. Prihod od poreza na dobit u 2022. godini ostvaren je u iznosu od 11,7 milijardi kuna, što čini godišnje povećanje od čak 47,8%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2021. godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 66,2 milijarde kuna, što predstavlja godišnji rast od 16%. Rezultat rasta su osobne i turističke potrošnje, poreznih rasterećenja te kretanja cijena. 
Prihodi od posebnih poreza i trošarina u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 17 milijardi kuna ili 4% više na međugodišnjoj razini temeljem povećanja intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda.
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 28,6 milijardi kuna, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 13,5% što je rezultat stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti.
Prihodi od pomoći u 2022. godini iznose 23,9 milijardi kuna, što je za 8,4% više u odnosu na prethodnu godinu. Vezani su uz izravna plaćanja u poljoprivredi, projekte financirane iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije te one financirane iz Fonda solidarnosti te Mehanizma za oporavak i otpornost.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2022. godini iznosi 175,1 milijardu kuna, što čini 94,8% planiranih rashoda za 2022. godinu. 
Najznačajniji utrošeni rashodi odnose se na mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 45,5 milijardi kuna, rashode za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) u iznosu od 35,3 milijarde kuna, rashode u sustavu zdravstva u iznosu od 20,7 milijardi kuna te aktivnosti i projekte financirane iz fondova Europske unije u iznosu od 22,0 milijardi kuna.
Mjere Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena financirane su i na teret rashoda državnog proračuna u 2022. godini iznosile su 2,7 milijardi kuna.
Na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani za sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile Republiku Hrvatsku za što je ukupno u 2022. utrošeno 3,0 milijardi kuna, od čega iz FSEU 2,3 milijarde kune.
U odnosu na 2021. godinu ukupni rashodi veći su za 6,0 milijardi kuna ili 3,6% što je prvenstveno rezultat provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 2,7 milijardi kuna, povećanih izdvajanja rashoda za mirovine za 2,4 milijarde kuna (radi usklađivanja mirovina-od 1.1 2,24%, od 1.7. 6,18%), povećanih rashoda za zaposlene za 1,8 milijardi kuna (radi povećanja osnovice za plaću 4% od svibnja, 6% od listopada 2022.) Dalje je rezultat povećanog izvršenja rashoda financiranih iz sredstava Europske unije za 1,1 milijardu kuna (prvenstveno radi većeg izvršenja iz FSEU i Mehanizma za oporavak i otpornost) te smanjenja rashoda za subvencije radi ublažavanja mjera vezanih za COVID-19, odnosno smanjenja broja korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj ostvario je višak u iznosu od 940,5 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 3,3 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,4 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 2,8 milijardi kuna ili 0,6% BDP-a.
Prema ESA 2010 metodologiji u 2022. godini ostvaren je višak proračuna opće države u iznosu od 2 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a.
Krajem 2022. godine, javni dug iznosio je 347,2 milijarde kuna, odnosno 68,4% BDP-a. Pritom je njegov udio u BDP-u smanjen za 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, a u isto vrijeme pao je ispod razine iz 2019. godine, čime je nadoknađeno cjelokupno povećanje udjela javnog duga koje je uzrokovala pandemija koronavirusa. Ovakva pozitivna kretnja javnog duga rezultat su nastavaka politike odgovornog vođenja javnih financija i snažnog oporavka cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Odbor je raspolagao pisanim 23. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.

U raspravi na Odboru je zatražena informacija o razlikama izvršenja proračuna u usporedbi sa zadnjim rebalansom za 2022. godinu te apsolutni iznos razlike. Odgovoreno je da su rashodi manji u izvršenju nego planirani u rebalansu. Apsolutni iznos razlike iznosi sedam milijardi kuna manje u izvršavanju. Izvršenje rashoda se odvijalo sporije nego je planirano rebalansom jer se između ostaloga radilo o kapitalnim investicijama vezano za Fond solidarnosti te se istaknulo da je proces za javnu nabavu složen. Usporena je i javna nabava robnih zaliha.  Također postoji sporija dinamika kod plaćanja subvencija plinarama. Proračun se izvršava po novčanom načelu. Dalje još nije izvršeno plaćanje za INU-Mol na temelju presude u iznosu do 1,8 milijardi kuna. Sve zajedno rezultira u manjem iznosu izvršenih rashoda nego planiranih. Postavljeno je pitanje gdje su neizvršena sredstva. Odgovoreno je  da sredstva nisu potrošena te je cijela opća država u suficitu. 
U raspravi je napomenuto da su prihodi iz poreza na dobit skoro 50% veći poslije korona krize i time se pokazuje gospodarski oporavak. Konstatirano je da Ministarstvo financija ima mnogo nenaplaćenog duga. Odgovoreno je da taj dug 31.12.2022. godine iznosi 5,6 milijardi kuna, gdje su uključena i potraživanja Porezne uprave. Ukupno nenaplaćena potraživanja su iznosila 11,3 milijardi kuna. Ukupne dospjele nepodmirene obveze proračunskih korisnika državnog proračuna iznosile su 1,9 milijardi kuna.
Napomenuto je da  su potraživanja višestruka u usporedbi s dugovanjem te je potrebno vidjeti stanje dospjelosti potraživanja. Važno je redovito provoditi kontrolu i naplatu potraživanja. Istaknula se iznimna važnost smanjivanja javnog duga za deset posto i daljnje planiranje smanjivanje javnog duga. Vlada Republika Hrvatska je intervenirala i u stope poreza na dodanu vrijednost. Tako su se potaknula osobna potrošnja i investicije te povećali prihodi proračuna. Podržane su odgovorne i učinkovite mjere fiskalne politike Vlade. 
Navedeno je da Republika Hrvatska postaje sve ovisnija o turizmu, a  industrijska proizvodnja pada. Odgovoreno je da je od 2020. do 2022. godine Republika Hrvatska imala korona krizu te dva potresa.  Subvencionirana je državna potrošnja koja ima efekt očuvanja gospodarstva i industrije. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima dobre makroekonomske rezultate te se udio javnog duga u BDP-u smanjuje. Tako će zadovoljiti i buduća striktnija fiskalna pravila.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (6 glasova „ZA“ i 4 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA  2022. GODINU
te
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici, održanoj 6. lipnja 2023. godine, Izvješće o obavljenim revizijama lokalnih jedinica, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/20, URBROJ: 50301-05/14-23-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 39 lokalnih jedinica i reviziju usklađenosti Grada Zagreba za 2021. godinu. Ukupni prihodi i primici lokalnih jedinica obuhvaćenih financijskom revizijom iznosili su 850.872.354,00 kuna, rashodi i izdaci 876.444.919,00 kuna te manjak prihoda i primitaka u iznosu od 25.572.565,00 kuna (22 lokalne jedinice iskazale su višak prihoda i primitaka u iznosu od 27.778.229,00 kuna, a 17 lokalnih jedinica manjak prihoda i primitaka u iznosu od 53.350.794,00 kuna). Vrijednost ukupne imovine iznosila je 3.628.960.462,00 kuna. Ukupne obveze (bez odgođenog plaćanja rashoda i prihoda budućeg razdoblja) iskazane su u iznosu od 329.459.652,00 kuna, a ukupna potraživanja u iznosu od 118.048.507,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošle revizije. Za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom izraženo je mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni, drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređen računovodstveni okvir te poslovanje lokalnih jedinica. O financijskim izvještajima lokalnih jedinica izraženo je 13 bezuvjetnih, 25 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje. O usklađenosti poslovanja izraženo je 12 bezuvjetnih, 26 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti koje se odnose na planiranje i izvršenje proračuna, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode i obveze, javnu nabavu te imovinu i druge nepravilnosti.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno je da proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni u skladu s propisima jer nisu uravnoteženi, nisu sastavljeni prema propisanim proračunskim klasifikacijama i ne sadrže vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika te rashode koji se njima financiraju. Pojedine lokalne jedinice koje su iz prethodnih godina prenijele značajne manjkove prihoda i proračunima planirale sredstva za njihovo pokriće nisu donijele akt koji treba sadržavati analizu i ocjenu financijskog stanja, mjere za otklanjanje uzroka negativnog poslovanja i plan provedbe tih mjera. Izvještaji o izvršenju pojedinih proračuna ne sadrže neke obvezne elemente ili podaci u izvještajima nisu točni.

Nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja utvrđene su kod većine lokalnih jedinica, a odnose se na ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja, popis imovine i obveza te iskazivanje podataka u financijskim izvještajima. 
Neke analitičke evidencije nisu ustrojene, ne sadrže pojedine propisane podatke ili se ne vode ažurno, zbog čega podaci nisu točni ili nisu usklađeni s podacima u glavnoj knjizi. Evidentiranje u poslovnim knjigama nije temeljeno na urednim i vjerodostojnim te prethodno ovjerenim i kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Određeni prihodi, rashodi i imovina nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana te su pogrešno iskazani i u financijskim izvještajima. Poslovne knjige pojedinih lokalnih jedinica ne osiguravaju točne podatke o vrijednosti nefinancijske imovine jer pojedina imovina u vlasništvu lokalnih jedinica nije evidentirana, a evidentirana je vrijednost imovine koju su lokalne jedinice prodale, zamijenile za drugu imovinu ili prenijele javnom isporučitelju vodnih usluga. Nadalje, u poslovnim knjigama pojedina potraživanja i obveze nisu evidentirane ili nisu evidentirane u točnom iznosu. Za dospjela potraživanja s kašnjenjem u naplati preko godine dana nije obavljen ispravak vrijednosti ili ispravak vrijednosti nije obavljen za sva potraživanja za koja je trebalo obaviti. Nekoliko lokalnih jedinica nije obavilo popis imovine i obveza, a većina popis nije obavila na propisani način, zbog čega osnovna svrha popisa, a to je usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom, nije ostvarena. U okviru izvanbilančnih zapisa nisu evidentirani instrumenti osiguranja plaćanja, potencijalne obveze po sudskim sporovima i tuđa imovina dobivena na korištenje. Nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju imale su utjecaj na točnost i realnost podataka iskazanih u financijskim izvještajima. Pojedini podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu istovjetni podacima evidentiranim u glavnoj knjizi. 
Lokalne jedinice ne pridaju dovoljno pozornosti naplati potraživanja jer se za dospjela potraživanja dužnicima u pravilu upućuju samo opomene, a ovrhe su pokrenute za manji dio potraživanja. Neke lokalne jedinice za naplatu potraživanja nisu upućivale ni opomene. U pojedinim slučajevima komunalna naknada i komunalni doprinos nisu obračunani u skladu s propisima ili odlukama predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je uređen način obračuna i plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Poslovni prostori dani su u zakup bez provedenog javnog natječaja. Za priznata ulaganja zakupaca u poslovne prostore u vlasništvu lokalnih jedinica umanjuje se visina mjesečne zakupnine, a lokalne jedinice od zakupaca nisu pribavile dokumentaciju kojom bi se potvrdila vrijednost priznatih ulaganja.

O reviziji usklađenosti poslovanja Grada Zagreba izraženo je uvjetno mišljenje. Uvjetna i nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, a odnose se na vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja, popis imovine i obveza te sastavljanje financijskih izvještaja. Uvjetna i nepovoljna mišljenja o usklađenosti poslovanja izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području planiranja i izvršenja proračuna, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave i imovine. 
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u financijskim revizijama lokalnih jedinica dano je 614 naloga i preporuka, a u reviziji usklađenosti Grada Zagreba 18 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te većoj usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. Dalje je spomenuto da je upravljanje imovinom u lokalnim jedinicama veliki problem primjerice u Splitu. Dok se zemljišne knjige srede mnogo puta najam za gradske prostore ide u zastaru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim revizijama lokalnih jedinica

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  19. svibnja 2023. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da novim planom proračuna za 2023.godine ukupni prihodi iznose 26,6 milijardi eura te se povećavaju se za 1,7 milijardi eura u odnosu na originalni plan. 
Prihodi od poreza se povećavaju za 999 milijuna eura. Prihodi od poreza na dobit iznose dvije milijarde eura i veći su za 428,7 milijuna eura. To je rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023., kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost  iznose 9,6 milijardi eura i veći su za 537,1 milijun eura.
Projekcija se temelji na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi do kraja godine. U obzir se uzimaju i porezne izmjene u 2022. i 2023. godini.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije  planiran je u iznosu od 81 milijun eura, čime se povećava za 2,7 milijuna eura. Ostali porezni prihodi iznose 2,5 milijardi eura i veći su za 30,6 milijuna eura.
Prihodi od doprinosa se povećavaju  za 297,4 milijuna eura. Prihodi od imovine se povećavaju za 312,7 milijuna eura te prema novom planu za 2023. iznose 629,2 milijuna eura.  Ovi prihodi rastu zbog više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
Prihodi od pomoći se povećavaju za 15,2 milijuna eura te prema novom planu za 2023. godinu iznose 5 milijardi eura. Izravno su vezani uz projekte financirane iz europskih fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.

Rebalansom državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura te će umjesto 26,7 milijardi eura iznosit će 28,1 milijardu eura.
Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka
povećavaju se za 1,2 milijarde eura. S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240,7 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera Vlade te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu. Za troškove arbitraže Ina-Mol Vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, za modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.
Rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju se za 185,3 milijuna eura. To je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije 
u iznosu od 117,7 milijuna eura te osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu 
koje se financiraju iz prihoda na temelju ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 66,4 milijuna eura.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 328 milijuna eura ili 0,4 postotna boda BDP-a u odnosu na originalni plan.

Novim planom u 2023. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od jedne milijarde eura, što predstavlja 1,4% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 2% BDP-a, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju višak od 0,4% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,2% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2023. godini iznositi 510 milijuna eura ili 0,7% BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u smanjiti će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te iznositi 62,6 % BDP-a.

Odbor je raspolagao i pisanim 22. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu od 22. svibnja 2023. godine. 

    U raspravi na Odboru navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske bila oprezna u procjeni rasta i razvoja. Zatražena je informacija o stanju u zdravstvu, obveze u zdravstvu te dodatnih 66,4 milijuna eura za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Odgovoreno je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima povećanje prihoda te su doprinosi za zdravstveno osiguranje značajno povećani. Smatra se da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima dovoljno prihoda za podmirivanje eventualnog povećanja troškova i sanacije. Na dan 31. ožujka 2023. godine obveze cijelog zdravstvenog sustava iznosile su 338 milijuna eura. Dospjele obveze za prekoračenja preko 120 dana iznosile su 40 milijuna eura. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je podmirio u ovom kvartalu sve svoje dospjele obveze. Hrvatski zavod za zdravsteno osiguranje će dobiti 66,4 milijuna eura zbog povećanja namjenskih prihoda na temelju povećanja plaća u zdravstvu i za kapitalne investicije koje su vezane za obnovu zdravstvene infrastrukture i sanacije štete od potresa.
U raspravi je rečeno  da je Republika Hrvatska jedna od država koja se najbrže oporavila poslije korona krize, zahvaljujući visokoj inflaciji koja je punila proračun te jakom rastu turizma. Postavljeno je pitanje o povratu zaduženja u iznosu od 700 milijuna eura. Podržava se povećanje mirovine, ali upozorava da se Hrvatskoj elektroprivredi (dalje u tekstu: HEP) dodjeluju više sredstva nego umirovljenicima. Odgovoreno je da su druge države imale veću inflaciju nego Republika Hrvatska, ali se nisu oporavili tako brzo. Brzi oporavak Republike Hrvatske se temelji na donošenim paketima mjera od strane Vlade. Republika Hrvatska je išla balansiranim smjerom, koji je osigurao veći dohodak najugroženijima. Veliki doprinos su imali i sredstva iz Europske unije. Dosada je Republika Hrvatska povukla 5,5 milijardi eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što predstavlja oko 40% alokacije za Republiku Hrvatsku. Dalje se prati stanje u HEP-u te se iz proračuna pokrivaju niže cijene struje za građane. Razjašnjeno je da je onih 700 milijuna povrata zaduženja sredstva proračunska klasifikacija te predstavlja dodjelu sredstava HEP-u.
Postavljeno je pitanje o mogućem drugom rebalansu te plaćama u javnom sektoru. Odgovoreno je da će se pregovarati oko osnovice plaća te da Vlada već razgovara s predstavnicima iz javnoga sektora. Naznačeno je da će pred kraj godine biti još jedan rebalans proračuna.
Zatražena je informacija o sredstvima u proračunu za saniranje šteta iz nedavnih poplava primjerice za grad Obrovac. Odgovoreno je da će isplata štete biti iz proračunske zalihe, gdje ima dovoljno sredstava za pokrivanje istih. Dosada je korišteno tek dva posto iz proračunskih zaliha.
Postavljeno je pitanje povećanja plaća u zdravstvu. Odgovoreno da će se u slučaju povećanja plaća vršiti preraspodjela u proračunu. Zatražena je informacija o reakciji poduzetnika na porez na ekstra profit. Odgovoreno je da su sve primjedbe poduzetnika koji su se osjećali nepravedno obuhvaćeni porezom  uvažavane.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo da će Republika Hrvatska prema projekcijama Ministarstva financija smanjiti inflaciju te javni dug te se nada još uspješnijoj godini poslije  godina korone krize.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2054. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

                               Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna.  Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 394 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,9 milijardi eura u 2023. godini. Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona povećavaju se za 712,1 milijuna eura i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 4,4 milijarde eura u 2023. godini. Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 40,4 milijuna eura i iznosi ukupno 359,5 milijuna eura u 2023. godini, dok se iznos tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika u 2023. nije mijenjao (431,2 milijuna eura). Uz navedeno, povećava se iznos jamstvene zalihe za 9,0 milijuna eura i iznosi 48,8 milijuna eura.

Nadalje, ovim Zakonom dana je pravna osnova za isplatu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu u iznosu većem od 25% u odnosu na iznos koji bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobile da u izračunu dodjele sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu nije primijenjen broj stanovnika iz popisa stanovništva iz 2021. godine. Navedenim jedinicama isplatit će se jednokratna pomoć u 2023. godini u visini od 50% manjka iznosa sredstava fiskalnog izravnanja, a koji je u izračunu rezultat isključivo promjene broja stanovnika prema popisu 2021. u odnosu na popis iz 2011. godine. Na temelju navedenih kriterija ministar financija donosi odluku najkasnije do 31. srpnja 2023. godine kojom utvrđuje iznos pomoći za pojedinu općinu, grad i županiju kojoj su zbog pada broja stanovnika smanjena sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. 

Također, navedenim Zakonom omogućeno je da se sredstva Fonda solidarnosti Europske unije mogu preraspodjeljivati bez ograničenja do visine utvrđene odlukom Vlade o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske Unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

                                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2054. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici, održanoj 17. svibnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  računovodstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 485, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) u Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) prenose odredbe Direktive (EU) 2021/2101 u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice.

Cilj navedene Direktive je povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobit koje dostavljaju poduzetnici (matično društvo i, kada je to relevantno, određeni samostalni poduzetnici) koji posluju na državnom području više država članica te čiji konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Radi transparentnosti i javnog nadzora poduzetnici su dužni učiniti dostupnim javnosti izvješće o informacijama o porezu na dobit ako premaše utvrđeni iznos prihoda za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Navedena obveza prestaje se primjenjivati ako prihodi ne prelaze utvrđeni prag za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Opseg informacija koje će poduzetnici biti dužni objavljivati proporcionalan je ciljevima te navedeno ne bi trebalo prouzročiti nepotrebno administrativno opterećenje za obveznike primjene. 

Prijedlogom zakona određuje se sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit, valuta, obveza objavljivanja i javna dostupnost,  solidarna odgovornost upravljačkih tijela za sastavljanje,  objavljivanje i javna dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit te 
izjava ovlaštenog revizora koji je dužan u revizorskom izvješću navesti je li poduzetnik objavio izvješće o informacijama o porezu na dobit.

Prijedlogom zakona predlaže se dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća. Prilikom nadzora, tijelo ovlašteno za nadzor - Ministarstvo financija uočilo je kako nefinancijsko izvješće i konsolidirano nefinancijsko izvješće nije jasno istaknuto u izvješću poslovodstva ili na internetskoj stranici, što uvelike otežava nadzor, ali i korištenje takvog izvješća. 

Prijedlogom zakona dopušta se poduzetniku, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, korištenje funkcijske valute različite od eura za potrebe vođenja poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu različitu od eura, tada mora prezentirati svoje godišnje financijske izvještaje te godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima, sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
Prijedlogom zaklona omogućeno je matičnom društvu koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, čije je barem jedno ovisno društvo obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, sastavljanje i prezentiranje pojedinačnih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, a sve sa svrhom jednostavnijeg izvještavanja.
Propisuje se i izrada Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike za koje nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, dakle, za one poduzetnike koji su u stečaju i likvidaciji. Novi standard primjenjivat će poduzetnici, nakon pokretanja stečajnog postupka ili postupka likvidacije, koji su prethodno primjenjivali kako Hrvatske standarde financijskog izvještavanja tako i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja. 
S obzirom da godišnji financijski izvještaji kreditnih unija podliježu reviziji, predlaže se da se kreditne unije uvrsti u obveznike javne objave.  Naposljetku, Nacrtom prijedloga zakona usklađuje se Zakon o računovodstvu sa Zakonom o trgovačkim društvima te se na svim mjestima briše pojam trgovac pojedinac. Također, radi usklade, poslovnom godinom smatraju i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije.

U raspravi zatražena je informacija o visoko postavljenom pragu za konsolidirani prihod tvrtaka od 750 milijuna eura. Zaključeno je da je veliki broj tvrtki ispod takvoga limita. Odgovoreno je da je visina praga određena Direktivom te su niži prag zatražile male države Europske unije, ali njihovi argumenti nisu usvojeni.
U raspravi je dalje navedeno da je pitanje gdje dobit odlazi kod tvrtaka kćeri koje posluju u Republici Hrvatskoj. Postoji mali broj subjekata koji prelaze   limit od 750 milijuna eura, ali je dobro da je regulirano unaprijed.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu.                                                                                                                                                                                                             
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 76.  sjednici, održanoj 17. svibnja 2023. godine, o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama,  prvo čitanje, P.Z.br. 456, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika zeleno-lijevoga bloka, aktom od 24. veljače 2023. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 16. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/07, Urbroj: 50301-05/27-23-5), u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama ne prihvati.

Uvodno su predlagatelji istaknuli da se ovim Prijedlogom zakona osigurava jednaka razina sigurnosti i zaštite potrošačkih prava za ugovorne strane ugovora o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te implementacija europskog i nacionalnog okvira zaštite potrošača. Onemogućuje se prodaja plasmana van kreditnih institucija, a sama prodaja uvjetuje se pristankom dužnika koji se ne može da ti ranije od 60 dana prije prodaje plasmana.

U raspravi na Odboru je navedeno da problem zaštite potrošačkih prava kod prodaje kreditnih potraživanja postoji već petnaestak godina. Odgovoreno je da predložena izmjena članka 150. stavka 5. Zakona o kreditnim institucijama nije dovoljna niti sveobuhvatna.
Također je rečeno da će se problematika riješiti u trećem kvartalu  u okviru zakona, imajući u vidu važnost i osjetljivost ove teme za naše građane. Jedan od ciljeva je obvezivanje banaka za restrukturiranje kredita potrošača. 
Rečeno je da će u nacrtu novoga zakona biti ugrađeno nužno licenciranje agencija  od strane Hrvatske narodne banke koje se bave kupoprodajom kreditnih potraživanja. Dalje se dužnika neće smjeti uznemiravati od strane agencije. Također će se dužnik moći žaliti na rad agencija.
Postavljeno je pitanje o posljedicama mogućeg usvojenja ovog prijedloga zakona. Odgovoreno da će se u tom slučaju ponovno mijenjati zakon nakon transponiranja Direktive.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i  2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenim aktom od 16. svibnja 2023. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici, održanoj 17. svibnja 2023. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2022., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 24. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19), dostavio glavni državni revizor, aktom od 29. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 11. svibnja 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/22, URBROJ: 50301-05/14-23-11), u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju ukratko predstavila Izvješće.  U skladu s Godišnjim programom i planom rada za 2022., Ured je obavio 195 revizija odnosno 164 financijske revizije, 24 revizije učinkovitosti i sedam revizija usklađenosti te 94 provjere provedbe naloga i preporuka danih u prošlim revizijama.

Osim toga, u 2022. započelo je obavljanje 18 revizija, od kojih su tri revizije korisnika državnog proračuna, pet revizija lokalnih jedinica, četiri revizije trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, tri trgovačka društva u državnom vlasništvu, dvije revizije učinkovitosti te jedna revizija usklađenosti, koje će biti završene u 2023. Također, planirane su i provedene 94 posebne provjere provedbe naloga i preporuka za financijske revizije lokalnih jedinica i revizije učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

U financijskim revizijama izraženo je o financijskim izvještajima 66 bezuvjetnih, 94 uvjetna, tri nepovoljna i jedno suzdržano mišljenje. O usklađenosti poslovanja izražena su 82 bezuvjetna, 78 uvjetnih te tri nepovoljna mišljenja. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog
proračuna Republike Hrvatske za 2021. izraženo je samo mišljenje o financijskim izvještajima. Ovim subjektima revizije dan je 1.851 nalog i preporuka.

Također, utvrđeno je da je, od ukupno 1.004 naloga i preporuke danih ovim subjektima u prošlim revizijama, 595 ili 59,3 % provedeno, 79 ili 7,9 % djelomično provedeno, 49 ili 4,9 % je u postupku provedbe, a 201 ili 20,0 % naloga i preporuka nije provedeno, dok nije primjenjivo 80 ili 7,9 % naloga i preporuka.

U 24 revizije učinkovitosti obuhvaćena su 32 subjekta revizije, od kojih je pet dobilo ocjenu učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a 21 ocjenu djelomično učinkovito (u jednoj reviziji kojom je obuhvaćeno sedam subjekata dana je jedna ocjena). Ovim subjektima dano je 356 naloga i preporuka.

Tijekom 2022. Ured je obavio sedam revizija usklađenosti i to Grada Zagreba te šest trgovačkih društava u državnom vlasništvu. U sedam revizija usklađenosti izražena su dva bezuvjetna i pet uvjetnih mišljenja. Ovim subjektima dana su 93 naloga i preporuke.

Ukupno je u svim revizijama obavljenim u 2022. za sve utvrđene nepravilnosti i propuste subjektima revizije dano 2.300 naloga i preporuka kako bi se njihovo poslovanje uskladilo s propisima te povećala učinkovitost upravljanja javnom imovinom.

Provjerom provedbe naloga i preporuka koja je obavljena u okviru redovnih financijskih revizija i revizija usklađenosti te u okviru posebnih provjera za financijske revizije lokalnih jedinica i revizije učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske obuhvaćena su 4.083 naloga i preporuke dane u prošlim revizijama te je utvrđeno da je do vremena obavljanja
provjere u cijelosti provedeno 2.713 ili 66,5 % naloga i preporuka, djelomično je provedeno 549 ili 13,4 % naloga i preporuka, u postupku provedbe su 84 ili 2,1 % naloga i preporuka, nije provedeno 599 ili 14,6 % naloga i preporuka, a nije primjenjivo 138 ili 3,4 % naloga i preporuka zbog promijenjenih propisa ili drugih poslovnih okolnosti.

Za područja koja nisu ili su djelomično normativno uređena ili propisi nisu međusobno usklađeni, a zbog čega subjekti revizije različito postupaju, Ured je predložio nadležnim tijelima da se ta područja normativno urede.

Sva konačna izvješća o obavljenoj reviziji i objedinjena izvješća dostavljena su Hrvatskom saboru. Na sjednicama Odbora za financije i državni proračun te plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora na kojima se raspravljalo o revizijskim izvješćima prisustvovali su glavni državni revizor, zamjenica glavnoga državnog revizora te drugi predstavnici Ureda. Na sjednicama se raspravljalo o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2021., Godišnjem izvješću o izvršenju Državnog proračuna za 2021., kao i o izvješćima o obavljenim revizijama korisnika državnog proračuna, lokalnih jedinica, trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, revizijama učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave, prijedlogu financijskog plana Ureda za 2023. te o prijedlogu glavnoga državnog revizora za imenovanje neovisnog vanjskog revizora. Navedena izvješća prihvaćena su s prosječno 99,4 % glasova.
Sva konačna izvješća o obavljenoj reviziji i objedinjena izvješća objavljena su na mrežnim stranicama Ureda.

Ured je surađivao s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, kojem su dostavljena sva izvješća o obavljenoj reviziji te obavijesti za 15 subjekata revizije koji nisu u zakonom propisanom roku (60 dana od zaprimanja konačnog izvješća o obavljenoj reviziji) Uredu dostavili plan provedbe naloga i preporuka te za 80 subjekata revizije koji nisu proveli naloge i preporuke dane u prošlim revizijama u rokovima navedenim u planu provedbe naloga i preporuka.
Osim toga, u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Ured je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavio obavijesti o utvrđenim povredama navedenog Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom, za 46 političkih stranaka i tri nezavisna zastupnika. Nadalje, državnim odvjetništvima su na njihov zahtjev dostavljena izvješća, dokumentacija, dodatna pojašnjenja i informacije za 35 subjekata revizije.

Ured je surađivao i s Ministarstvom unutarnjih poslova te drugim državnim tijelima, kojima su na zahtjev dostavljena izvješća, dokumentacija i dodatna pojašnjenja za deset subjekata revizije.

Ured je značajnu pozornost pridavao unaprjeđenju kapaciteta Ureda i izobrazbi zaposlenika kako bi uspješno i učinkovito obavljao poslove iz svoje nadležnosti te osigurao preduvjete za profesionalan i etičan te odgovoran i transparentan rad zaposlenika. Tako je tijekom 2022. putem premještaja zaposleno šest zaposlenika. Također, povećan je broj ovlaštenih državnih revizora, odnosno ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora položilo je devet revizora. Osim toga, tijekom 2022. ostvareno je ukupno 8 726 sati stručnog usavršavanja zaposlenika u organizaciji Ureda, drugih stručnih institucija i međunarodnih organizacija. Tijekom 2022. odgovoreno je na 104 upita pravnih i fizičkih osoba i 20 upita predstavnika medija. Održana su četiri briefinga za predstavnike medija, dano je osam izjava predstavnicima medija te četiri priopćenja.

U skladu s navedenim, mišljenja su da je Ured u svom radu postupao na način da osigura primjenu načela odgovornosti, transparentnosti i integriteta subjekata u javnom sektoru.Također, kao vrhovna revizijska institucija Ured je primjenjivao i načela koja se odnose na njegovu važnu ulogu za Hrvatski sabor i građene te druge dionike. U stalnoj težnji da budu uzorna vrhovna revizijska institucija, Ured primjenjuje načela koja osiguravaju transparentnost i odgovornost, dobro upravljanje, usklađenost s Etičkim kodeksom Ureda te stalnu izobrazbu zaposlenika, a povratne informacije od zastupnika u Hrvatskom saboru i subjekata revizije primjenjuje za unaprjeđenje rada. 

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju. Rečeno je da u Izvješću ima veliki broj kvalitetnih podataka i također  aktualnih revizija izuzetno korisnih za korisnike. Također je navedeno da Državni ured za reviziju prema novom Zakonu može prekršajno kažnjavati neke subjekte te se zbog toga brže otklanjanju nepravilnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2022. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

HRVATSKI SABOR
Odbor za financije
i državni proračun
KLASA: 400-06/23-01/13
URBROJ: 6521-5-23
Zagreb, 10. svibnja 2023. 

MINISTARSTVO FINANCIJA
REPUBLIKE HRVATSKE
Katančićeva 5
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED
ZA REVIZIJU
Prolaz Jurja Ratkaja 8
10000 ZAGREB

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA:022-03/23-12/38, URBROJ: 50301-05/16-23-7) od 4. svibnja 2023. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 75. sjednici održanoj 10. svibnja 2023. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2023. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici, održanoj 10. svibnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 483, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo  da je Zakon o alternativnim investicijskim fondovima („Narodne novine“, br. 21/18., 126/19. i 110/21., u daljnjem tekstu: važeći Zakon), zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području alternativnih investicijskih fondova. 

Novine i dorade koje se predlažu ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, i to u dijelu prenošenja Direktive kojom se uređuje prekogranična distribucija subjekata za zajednička ulaganja poznatije pod nazivom CBFD Direktiva (Direktiva (EU) 2019/1160 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine o izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2011/61/EU u pogledu prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja (Tekst značajan za EGP) (SL 188, 12. 7. 2019.).

U tom smislu detaljnije se i jasnije propisuju uvjeti koje upravitelj alternativnih investicijskih fondova iz druge države članice mora ispuniti ako namjerava prestati s trgovanjem udjelima alternativnog investicijskog fonda u Republici Hrvatskoj. To se odnosi na obvezu davanja opće ponude za otkup ili isplatu svih udjela alternativnog investicijskog fonda (na koji se odnosi povlačenje obavijesti) koje drže ulagatelji u Republici Hrvatskoj i to bez odbitka ili naplate naknada za otkup ili isplatu udjela te na javnu dostupnost objave o namjeri povlačenja obavijesti o trgovanju udjelima alternativnih investicijskih fondova i ponude za otkup ili isplatu udjela alternativnih investicijskih fondova.

Navedeno normativno uređenje pridonijet će boljoj pravnoj sigurnosti poslovanja UAIF-a iz druge države članice u Republici Hrvatskoj, uz zadržavanje visoke razine zaštite interesa domaćih ulagatelja.

Obzirom da je od 1. siječnja 2023.godine u Republici Hrvatskoj službena valuta eura, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu u iznose u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. – ispravak).

Dodatno se usklađuju novčani iznosi u kunama koji se odnose na temeljni kapital upravitelja alternativnih investicijskih fondova i dodatni iznos kapitala upravitelja alternativnih investicijskih fondova s iznosima u eurima, kako je propisano člankom 9. stavcima 1., 2. i 3. Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 174, 1. 7. 2011.). S obzirom da se radi o pragovima, a u skladu s načelima ekonomičnosti i učinkovitosti određeni iznosi preračunati su iz kune u euro i izraženi u deseticama.

Dio predloženih izmjena i dopuna u Prijedlogu zakona odnosi se na unaprjeđenje i doradu teksta važećeg Zakona u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja te poboljšanja pravne sigurnosti propisa, te ispravljanje uočenih pogreški i neispravnih pozivanja. Također, dopunjuju su prekršajne odredbe za pojedine lakše povrede odredbi važećeg Zakona, čije je propisivanje propušteno u prethodnim izmjenama i dopunama važećeg Zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 483 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 484 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici, održanoj 10. svibnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 484,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  su Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja („Narodne novine“, broj 144/21., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) u Republici Hrvatskoj osigurane pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. godine o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 347, 20. 10. 2020.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/1503) koja uređuje zakonodavni okvir o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća.

Skupno financiranje poznatije pod engleskim nazivom crowdfunding je alternativni oblik financiranja u nastajanju koji direktno povezuje, obično putem interneta, one koji mogu dati, posuditi ili uložiti novac s onima kojima je potrebno financiranje za određeni projekt. Za novoosnovana i druga mala i srednja poduzeća bankarsko kreditiranje često je skupo ili teško dostupno zbog nedostatka kreditne povijesti ili opipljivih kolaterala i zato crowdfunding može biti koristan zamjenski izvor financiranja, posebno u ranim fazama poslovanja.

Ovim Prijedlogom zakona se hrvatski zakonodavni okvir za tzv. crowdfunding tj. za pružanje usluga skupnog financiranja dodatno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i europskim standardima. 

Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) se dodjeljuju dodatne ovlasti potrebne za izvršavanje zadaća temeljem spomenute Uredbe o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća (tzv. Uredbe 2020/1503 ) tako što joj se daje mogućnost izricanja posebnih nadzornih mjera za fizičke osobe tj. članove upravljačkog tijela ili druge osobe na rukovodećim funkcijama u pružatelju usluga skupnog financiranja za koje je utvrđeno da su odgovorne za teže kršenje odredbi Uredbe (EU) 2020/1503, u skladu s člankom 39. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) 2020/1503, te se utvrđuje obveza HANFA-e da takve mjere uzme u obzir u slučaju da se te osobe namjeravaju imenovati u upravljačka tijela ili druge rukovodeće funkcije u drugom pružatelju usluga skupnog financiranja. 

HANFA-i se daje ovlast za donošenje pravilnika o kojim će se detaljnije propisati konkretni nacionalni okvir za promidžbeni sadržaj o uslugama skupnog financiranja, a u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2020/1503 (sada HANFA ima ovlast za donošenje smjernica, a kako bi se osigurala ista primjena za sve dionike ovim je Prijedlogom zakona predviđeno davanje ovlasti HANFA-i za donošenje pravilnika kao akta jače tj. obvezujuće pravne snage). 

Dodatno, predlaže se i usklađenje pojedinih najviših iznosa novčanih kazni za prekršaje pravnih i fizičkih osoba s Uredbom o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i to na način da se usklađuje iznos najviše novčane kazne za prekršaje za fizičke osobe s člankom 39. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EU) 2020/1503, koji propisuje najviši iznos novčane kazne za fizičku osobu u iznosu od najmanje 500.000,00 eura, za države članice čija je nacionalna valuta euro. U važećem Zakonu najviši iznos novčane kazne za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno fizičke osobe propisan je u iznosu od 1.000.000,00 kn (132.722,81 eura).

Također, s obzirom da je od 1. siječnja 2023. godine u Republici Hrvatskoj službena valuta euro, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu, koji se odnose na ostale prekršajne sankcije, u iznose u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. – ispravak. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja.
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 483 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 484 provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 3. svibnja 2023. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 480, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2023.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da  je važećim Zakonom o financijskim konglomeratima uređuju pravila za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata koji čine financijski konglomerat. Tijela ovlaštena za provođenje dodatne supervizije reguliranih subjekata u Republici Hrvatskoj su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te Europska središnja banka.

Radi pojašnjenja valja napomenuti kako su financijski konglomerati velike financijske grupe koje su aktivne u raznim financijskim sektorima (bankarstvo/usluge ulaganja i osiguranja), često preko granica tj. u više država, a Zakonom o financijskim konglomeratima uređuju se pravila za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata koji čine financijski konglomerat. Tijela ovlaštena za provođenje dodatne supervizije reguliranih subjekata u Republici Hrvatskoj su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te Europska središnja banka.

Cilj ovog Konačnog prijedloga zakona je prilagodba odredaba važećeg Zakona o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08. i 54/13.) novim okolnostima nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uzevši u obzir činjenicu da je ulaskom Republike Hrvatske u europodručje prestala bliska suradnja Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom i započelo je njezino puno članstvo u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu. 

Kako bi se održala jednaka pravila za kreditne institucije koje sada izravno nadzire Europska središnja banka i za one koje i dalje izravno nadzire Hrvatska narodna banka, Konačnim prijedlogom zakona predloženo je da se pragovi značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata navedu u istim iznosima kako je to navedeno u Direktivi 2002/87/EZ (6 milijardi eura i 5 milijardi eura). 

Bez obzira dosežu li regulirani subjekti spomenute pragove, koji onda posljedično podrazumijevaju dodatnu superviziju odnosno nadzor sukladno Zakonu o financijskim konglomeratima, razina nadzora se ne smanjuje. Dapače, nadzorna tijela i nadalje u potpunosti zadržavaju sve svoje supervizorske i nadzorne ovlasti nad poslovanjem društava i grupa koja su pod njihovom nadležnošću, a time i u odnosu na financijsku stabilnost u cjelini u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi je postavljeno pitanje o pragovima značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskih konglomerata. Odgovoreno je da se Republika Hrvatska odlučila za manje pragove u 2008. godini, ali se sada izjednačava s drugima članovima u Europskoj uniji.

Zatražena je informacija o financijskim konglomeratima u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da je potrebno ispunjenje svih zakonskih odredbi za financijski konglomerat te da financijski konglomerat zasada ne postoji u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
    
Grozdana Perić, dipl.oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 26. travnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Centra za razvoj financija (CEF), drugo čitanje, P.Z. br. 475, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnica predlagatelja navela da je Republika Hrvatska 3. rujna 2013. godine u okviru Međunarodne konferencije Bledski Strateški Forum potpisala Ugovor o osnivanju Centra za razvoj financija (CEF) čije su članice Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Rumunjska. U međuvremenu Ugovor su potpisale i još četiri države Albanija, Kosovo, Srbija i Turska. Ugovorom je Centar za razvoj financija (CEF) osnovan kao međunarodna organizacija s pravnom osobnošću čije članice aktivno sudjeluju u radu Centra kroz Upravni i Savjetodavni odbor CEF-a. Svrha osnivanja CEF-a je promicanje razmjene znanja, pružanje obuke i tehničke pomoći u upravljanju javnim financijama, središnjem bankarstvu i drugim područjima javne uprave između članica.

U prosincu 2022. godine Ministarstvo financija zaprimilo je službeni zahtjev Centra za razvoj financija (CEF) za ratifikacijom Ugovora što je obveza prema članku 27. Ugovora o osnivanju CEF-a. Člankom 140. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske uređeno je da Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje zakona, dok je člankom 207.a. Poslovnika Hrvatskog sabora određeno da se zakoni kojima se potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju, a postupak donošenja pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske već će se aktivnosti vezane uz provedbu Zakona obavljati u okviru redovne djelatnosti i ukupno osiguranih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu.
U raspravi je zatražen podatak o točnom broju predstavnika država članica u savjetodavnom i upravnom odboru CEF-a. Zatim je upitano o prednostima članstva u CEF-u, kao i o odnosu programa i projekata CEF-a i srodnih projekata u koje je Hrvatska uključena (primjerice Twinning projekata).

Predstavnica predlagatelja je navela da u savjetodavnom odboru države članice imaju jednog predstavnika, dok u upravnom odboru svaka država članica ima dva predstavnika. Istaknula je da će Hrvatska kroz članstvo u CEF-u, aktivno sudjelovati u kreiranju politika i aktivnosti CEF-a i koordinaciji njihove provedbe. Hrvatska će kroz potporu programima za jačanje kapaciteta za provođenje reformi, imati priliku pomoći razvoju susjednih zemalja, kao i ostvariti sredstva iz EU fondova ili od Svjetske banke. Rečeno je da sudjelovanje u projektima CEF-a ne isključuje sudjelovanje u drugim projektima, već da se na taj način produbljuje suradnja s MMF-om, Svjetskom bankom i OECD-om.

Nakon proveden rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Centra za razvoj financija (CEF)

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 15. ožujka 2023. godine o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 461, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je  da  se Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže zbog produljenja razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke i nakon 31. ožujka 2023. Naime prestanak primjene stope PDV-a od 5% za navedene isporuke doveo bi do povećanja cijena od 1. travnja 2023. što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i standard građana. 

Stoga, kao nastavak jesenskog paketa mjera s ciljem zaštite građana i gospodarstva Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, do 31. ožujka 2024. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. 
Produljenjem primjene snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke zadržat će se sadašnja razina poreznog rasterećenja, ublažiti utjecaj na cijene čime će se spriječiti udar na standard građana te negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini. 
Procjenjuje se da će predložene mjere imati utjecaj na smanjenje prihoda državnoga proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a za 34,5 milijuna eura u 2023. godini te za 11,5 milijuna eura za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2024. godine.

U raspravi na Odboru naglašeno je da novi paket mjera od strane Vlade Republike Hrvatske iznosi 1,7 milijardi eura. Podržano je produljenje razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica. Istaknuto je da se zadnjih deset godina mnogo puta mijenjala stopa PDV-a. U raspravi je dalje napomenuto da je za donošenje zakona potrebita procjena učinka zakona. Odgovoreno je da Porezna uprava teži stabilnosti sustava, ali istaknuto je da je postojala COVID kriza i energetska kriza, pa se trebalo odmah reagirati. Naglašeno je da se rade analize mjere, primjerice je 30.000 obrtnika upućen upitnik te će se uskoro prezentirati analize javnosti.

Istaknuto je da su mjere Vlade Republike Hrvatske kvalitetne i dobre te bi inflacija bila znatno viša bez intervencija. Vlada je pomogla građanima i gospodarstvu. Cijene energije u Republici Hrvatskoj su među najnižim u Europskoj uniji. Mjere su dobar put za održavanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Navedeno je da je u nekim slučajevima odricanje države od prihoda od PDV-a nije dovelo do smanjenje cijena krajnjih korisnika nego pretvoreno o dodatni profit poduzetnika.
U raspravi je dalje napomenuto da država mora osigurati stabilnost i sigurnost, što je uspješno napravljeno.
 
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 461 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 462  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 15. ožujka 2023. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 462, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izmjenama Zakona o doprinosima predlaže  povećanje koeficijenta za izračun osnovice samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna s 0,8 na 1,2 te ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske. Radi se o ukidanju antirecesijskih mjera koje su bile uvedene 2009. godine. Primjena odredbi predlaže se s 1. travnja 2023. godine.

Povećanje koeficijenta za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnoga proračuna s 0,8 na 1,2  gdje se obuhvaća oko 1.500 osoba. Plaćanje doprinosa obuhvaća mirovinsko osiguranje I. stup - prihod državnoga proračuna, mirovinsko osiguranje II. stup (REGOS/FONDOVI) i zdravstveno osiguranje koji je prihod Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje HZZO (dalje: HZZO). Povećanjem koeficijenta povećat će se obveza za plaćanje na teret državnoga proračuna za 2,3 milijuna eura u 2023. godini te za 3,4 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Kako su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod državnoga proračuna, izvršenim uplatama povećat će se prihodi državnoga proračuna za 1,2 milijuna eura u 2023. godinu te za 1,9 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Prihodi HZZO povećat će se za 1,1 milijuna eura u 2023. te 1,6 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. 

Ukida se dodatni doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi 1% i 3% na mirovine. Ukidanjem ovog doprinosa smanjit će se prihodi  HZZO za 67,7 milijuna eura u 2023. godini te za 101,6 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Kako se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje (1% na mirovine do iznosa prosječne plaće i 3% na mirovine iznad iznosa prosječne plaće hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji) plaća na teret sredstava državnoga proračuna, smanjit će se rashodi državnoga proračuna za 56,9 milijuna eura u 2023. te za 85,4 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Doprinos kojeg bi po stopi od 3% platili sami umirovljenici iz svojih mirovina (njih 32.000 tisuće) iznosio bi 10,8 milijuna eura za 2023. godinu te 16,2 milijuna eura u 2024. i 2025., te će se ukidanjem navedenog doprinosa povećati njihov raspoloživ dohodak. 
Iako se smanjuju prihodi HZZO-a i rashodi državnoga proračuna, zdravstvena zaštita građana zadržat će se na istoj razini jer je  Konačnim  prijedlogom  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da, za pokriće prava iz obveznog zdravstvenoga osiguranja Republika Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnoga proračuna, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima. Odbor je raspolagao s Prijedlogom amandmana na Zakon od strane Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.  

U raspravi na Odboru naglašeno je da novi paket mjera od strane Vlade Republike Hrvatske iznosi 1,7 milijardi eura. Podržano je produljenje razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica. Istaknuto je da se zadnjih deset godina mnogo puta mijenjala stopa PDV-a. U raspravi je dalje napomenuto da je za donošenje zakona potrebita procjena učinka zakona. Odgovoreno je da Porezna uprava teži stabilnosti sustava, ali istaknuto je da je postojala COVID kriza i energetska kriza, pa se trebalo odmah reagirati. Naglašeno je da se rade analize mjere, primjerice je 30.000 obrtnika upućen upitnik te će se uskoro prezentirati analize javnosti.
Istaknuto je da su mjere Vlade Republike Hrvatske kvalitetne i dobre te bi inflacija bila znatno viša bez intervencija. Vlada je pomogla građanima i gospodarstvu. Cijene energije u Republici Hrvatskoj su među najnižim u Europskoj uniji. Mjere su dobar put za održavanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Navedeno je da je u nekim slučajevima odricanje države od prihoda od PDV-a nije dovelo do smanjenje cijena krajnjih korisnika nego pretvoreno o dodatni profit poduzetnika.
U raspravi je dalje napomenuto da država mora osigurati stabilnost i sigurnost, što je uspješno napravljeno.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 461 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 462  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, Izvješće o obavljenim revizijama učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom na području Republike Hrvatske u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju koju je  dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 19. prosinca 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 2. veljače 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/115, URBROJ: 50301-05/20-23-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknula  da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 19 komunalnih društava koji su davatelji javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na području jedinica lokalne samouprave te dva trgovačka društva koja upravljaju Centrom za gospodarenje otpadom Kaštijun (dalje u tekstu: CGO Kaštijun) i Centrom za gospodarenje otpadom Marišćina (dalje u tekstu: CGO Marišćina) u cilju uspostave jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije, odnosno Primorsko-goranske županije. Predmet revizije bile su aktivnosti tijela nadležnih za uspostavu gospodarenja komunalnim otpadom na državnoj razini te aktivnosti komunalnih društava, odnosno trgovačkih društava koja upravljaju s CGO Kaštijun i CGO Marišćina u vezi s gospodarenjem komunalnim otpadom u 2019. i 2020. Revizijom je obuhvaćen pravni, strateški i planski okvir gospodarenja komunalnim otpadom, ostvarenje ciljeva u gospodarenju komunalnim otpadom, sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada, financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom, evidentiranje i praćenje podataka o komunalnom otpadu, izvješćivanje o gospodarenju komunalnim otpadom, nadzor postupanja s komunalnim otpadom, izobrazno-informativne aktivnosti te javne objave podataka o komunalnom otpadu. 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće da značajan broj propisa nije donesen, iako je njihovo donošenje predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom iz srpnja 2013. ili nije donesen u roku. 
Pojedine mjere i aktivnosti utvrđene Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nisu provedene u cijelosti ili u planiranom roku niti se u dovoljnoj mjeri postižu ciljevi. Planirana mjera izgradnje centara za gospodarenje otpadom nije ostvarena u cijelosti ni u rokovima određenim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. 
Nije analizirano uvođenje mjere, odnosno obveze plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Nije planirano namjensko korištenje naplaćenih sredstava od naknade za odlaganje otpada i poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. 

Nisu osigurane jasne i nedvosmislene upute obveznicima dostavljanja podataka putem Izvješća o radu davatelja javne usluge te nije utvrđen način kontrole, ispravljanja i validiranja podataka. Uspostavljene su procedure kontrole kvalitete podataka koji se dostavljaju u Registar onečišćavanja okoliša, ali postoje nedostaci pri unosu podataka. 
Nisu uspostavljene sveobuhvatne kontrole prijavljenih podataka o odloženim količinama otpada te obveznicima prijave podataka nisu osigurane upute za ispunjavanje pojedinih podataka, kako bi istovrsni podaci prikupljeni različitim obrascima bili usklađeni.

Nije izrađeno izvješće o ostvarenju mjera i aktivnosti iz kojeg bi bili vidljivi svi pokazatelji utvrđeni Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. 
Nisu sustavno i planski analizirani rezultati provedbe ciljeva, poduzetih mjera i aktivnosti, po pokazateljima ostvarenja mjera/aktivnosti, nisu definirani rizici u području gospodarenja komunalnim otpadom te dani prijedlozi i mišljenja u vezi s planskim dokumentima i provedbom mjera za postupanje s komunalnim otpadom. 

Povjerenstvo koje bi bilo nadležno za sustavno i kontinuirano praćenje provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, koordiniranje i usklađivanje aktivnosti nositelja provedbe navedenog Plana te sastavljanje izvješća o aktivnostima nije osnovano. Godišnjim planovima poslovanja komunalnih društava nisu utvrđene aktivnosti i ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom, ciljane vrijednosti u smanjenju količina otpada, visina financijskih sredstava, rokovi za realizaciju, izvori financiranja i drugo. 

Strateški planovi kojima bi se za određeno razdoblje definirali dugoročni ciljevi komunalnih društava nisu doneseni. Strateškim planom potrebno je, između ostalog, u okviru nadležnosti društva, utvrditi ciljeve, mjere i aktivnosti u vezi s gospodarenjem komunalnim otpadom kako je to utvrđeno Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, odnosno ciljevima koje je potrebno postići do 2035. prema Zakonu o gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu u srpnju 2021. 
Nije osigurano odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog i glomaznog otpada na obračunskom mjestu korisnika usluge i za izdvajanje i obradu većeg dijela korisnih komponenti iz glomaznog otpada. 
Ne utvrđuju se količine i vrste otpada koji ne ulazi u sastav miješanog komunalnog otpada u CGO Kaštijun, odnosno količine biootpada veće od 20,0 %, a koje je dužno izdvojiti, preuzeti te zbrinuti i korisniku obračunati naknadu. Kapacitet odlagališne plohe 2A u okviru CGO Marišćina na koju se odlaže komunalni otpad s područja Primorsko-goranske županije već je djelomično iskorišten, što dovodi u pitanje procijenjeni vijek trajanja Centra. 
Cijena javne usluge nije određena na način kojim se potiče odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, odnosno nije uveden sustav odvoza i naplate koji omogućuje da se za manju količinu predanog miješanog komunalnog otpada plaća manja cijena javne usluge. 

U 2019. i 2020. godini nisu pokrenuti postupci za naplatu ugovorne kazne za postupanja suprotna zaključenom ugovoru o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocijenio je da je gospodarenje komunalnim otpadom u pet komunalnih društava učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 14 komunalnih društava te u dva trgovačka društva koja upravljaju s CGO Kaštijun i CGO Marišćina djelomično učinkovito. Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čijom bi se provedbom postigla poboljšanja u vezi s uspostavom pravnog, strateškog i planskog okvira za učinkovito gospodarenje komunalnim otpadom, odnosno poslovanjem komunalnih društava u skladu s navedenim okvirom, ostvarenjem planskih ciljeva u gospodarenju komunalnim otpadom, uspostavom obavljanja djelatnosti sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada u skladu s propisima, uspostavom odgovarajućeg i transparentnog financiranja sustava gospodarenja komunalnim otpadom koji bi sve sudionike poticao na povećanje količina odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, uspostavom učinkovitog evidentiranja i praćenja podataka o komunalnom otpadu, uspostavom izvješćivanja o gospodarenju komunalnim otpadom, uspostavom učinkovitog nadzora postupanja s komunalnim otpadom, provedbom izobrazno- -informativnih aktivnosti građana u području gospodarenja komunalnim otpadom te u transparentnosti i javnoj dostupnosti podataka o komunalnom otpadu, čime bi se povećala učinkovitost gospodarenja komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Također, u reviziji je dano mišljenje trgovačkim društvima koja upravljaju s CGO Kaštijun i CGO Marišćina da je, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potrebno poduzeti aktivnosti u svrhu izrade strateškog pristupa energetskoj oporabi otpada i pronalaska izvora financiranja za energetsku oporabu otpada te uključiti sva tijela koja sudjeluju u postupku preuzimanja i zbrinjavanja goriva iz otpada i tržišta sekundarnih sirovina.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju. Navedeno  je da  nalazi obuhvaćaju 2019. i 2020. godinu. Napomenuto je da Republika Hrvatska kod zbrinjavanja otpada trideset godina ide u krivom smjeru. Zaključeno je da su odlagališta Kaštijun i Marišćina dobri primjeri kako učiti na greškama i to na temelju grešaka s kojima se susreću na terenu. Potrebno je sanirati pogreške naročito za dobrobit građana Republike Hrvatske, ali i turista.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim revizijama učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom na području Republike Hrvatske

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 9. prosinca 2022. godine. 

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/110, URBROJ: 50301-05/20-23-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula  da je prvu polovinu 2022. godine obilježila ruska invazija na Ukrajinu, pri čemu je rat dodatno potaknuo rast cijena sirovina i energenata koji je započeo još 2021. godine. Domaće se gospodarstvo u prvom dijelu godine ipak uspjelo oduprijeti ovim izraženim negativnim utjecajima, i to ponajprije zbog visokog rasta inozemne potražnje. Sezonski prilagođeni podaci upućuju na dinamiziranje gospodarske aktivnosti od siječnja do lipnja, pri čemu se realni BDP povećao za 5,0% u odnosu na drugu polovinu 2021., kada je bio zabilježen rast od 3,0%. Tako je realni bruto domaći proizvod u prvom polugodištu 2022. bio za 8,2% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Najsnažniji pojedinačni doprinos ukupnom rastu u razdoblju od siječnja do lipnja dao je rast ukupnog izvoza, posebice izvoza usluga, što je posljedica dobrih ostvarenja turističke aktivnosti nakon oporavka potražnje za turističkim uslugama zbog postupnog slabljenja negativnog učinka pandemije. Pozitivan doprinos rastu BDP-a dale su i sve sastavnice domaće potražnje. U skladu s relativno snažnim rastom realne gospodarske aktivnosti, u prvom polugodištu 2022. nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada. Ukupan broj zaposlenih nastavio je rasti sličnim intenzitetom kao i na kraju prethodne godine, a najsnažniji doprinos rastu zaposlenosti dalo je zapošljavanje u uslužnim djelatnostima, IT sektoru i djelatnostima poslovnih usluga. Sve veći broj radnih mjesta popunjavaju strani radnici, kojih je prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2022. bilo oko 50 tisuća, a godinu prije oko 31 tisuća. Naposljetku, porasla je i zaposlenost umirovljenika, koji rade na nepuno radno vrijeme. Povećanje zaposlenosti odrazilo se na smanjenje broja nezaposlenih osoba, ali je intenzitet smanjenja broja nezaposlenih bio manje izražen od rasta zaposlenosti, što se djelomice može objasniti spomenutim zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenih osoba. Podaci iz ankete o radnoj snazi upućuju na rast stope nezaposlenosti u prvom polugodištu, i to na 6,6% radne snage u prvom tromjesečju (sezonski prilagođeno, sa 6,1% na kraju prethodne godine) te na 7,6% u drugom tromjesečju. Time je anketna stopa nezaposlenosti nadmašila registriranu stopu nezaposlenosti. Nominalne su plaće u prvom dijelu 2022. rasle, podržane ponajprije kretanjima u privatnom sektoru. Međutim, u uvjetima rasta inflacije nastavilo se smanjivanje kupovne moći kućanstava zbog pada realnih plaća započetog u drugoj polovini prethodne godine. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u lipnju 2022. bila za 9,3% viša nego u istom mjesecu 2021., dok je realna neto plaća bila niža za 3,4%. Inflacija potrošačkih cijena u prvoj se polovini 2022. primjetno ubrzala, s 5,5% u prosincu 2021. na 12,1% u lipnju 2022., uglavnom pod utjecajem činitelja koji su djelovali na globalnoj razini uz određene europske specifičnosti. Uvozni inflatorni pritisci na početku tog razdoblja ponajviše su proizlazili iz poremećaja u lancima dobave (primjerice u nestašici poluvodiča i visokim vozarinama) kao i visokih cijena energenata i drugih sirovina (osobito prehrambenih), koje su dodatno porasle nakon što je započela ruska agresija na Ukrajinu. 

Uz snažnu potražnju nerezidenata za turističkim uslugama, domaća su poduzeća u okružju relativno snažne potražnje prebacivala na kupce više troškove sirovina i energenata. Unatoč ubrzavanju rasta nominalnih plaća, one i nadalje zaostaju za porastom opće razine cijena. Dodatno se povećala i rasprostranjenost inflacije te su ubrzavanju ukupne inflacije pridonijele sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena. Tako se osim cijena energije ubrzao i rast cijena hrane (posebno mesa, potom kruha i žitarica kao i mlijeka, sira i jaja), industrijskih proizvoda te u malo manjoj mjeri i usluga (poglavito usluga povezanih s turizmom). Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj je polovini 2022. zabilježeno izrazito pogoršanje salda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tome je najviše pridonijelo snažno povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom kao rezultat snažnog rasta cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. U znatno manjoj mjeri smanjio se i ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog manjeg neto korištenja sredstava iz fondova Europske unije, a blago se pogoršao saldo i na računu primarnog dohotka. Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja djelomično ublažena rastom neto izvoza usluga zbog većih prihoda od turizma. Istodobno je zabilježen snažan neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance, ponajprije zbog rasta neto vlasničkih obveza domaćih sektora te, u manjoj mjeri, rasta neto dužničkih obveza. Ipak, zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a, relativni pokazatelji bruto inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja poboljšali su se, dok se relativni pokazatelj neto inozemne zaduženosti blago pogoršao. U okružju jačanja globalnih inflatornih pritisaka, prvu polovinu 2022. godine obilježila su očekivanja bržega i snažnijeg pooštravanja monetarnih politika velikog broja središnjih banaka. Očekivani zaokret u monetarnim politikama, poduprt prvim koracima poduzetima u tom smjeru i najavama budućeg djelovanja, potaknuo je snažno pogoršanje globalnih financijskih uvjeta, što se odrazilo i na rast tržišnih prinosa na dužničke vrijednosne papire države tijekom prve polovine godine. U takvim okolnostima, tečaj kune prema euru ostao je stabilan, a likvidnost monetarnog sustava zadržala se na vrlo visokoj razini. 

Rast geopolitičke napetosti zbog ruske agresije na Ukrajinu rezultirao je određenim pritiscima na deviznom tržištu u ožujku, relativno ograničenog intenziteta s obzirom na to da su sudjelovanje u tečajnom mehanizmu i očekivano uvođenje eura dodatno usidrili očekivanja tržišta. HNB je stoga u tri navrata intervenirao prodajom manjih iznosa deviza poslovnim bankama, nakon čega su pritisci popustili. Slobodna novčana sredstva banaka i nadalje bilježe iznimno visoke razine, što je pogodovalo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva unatoč pooštravanju globalnih i europskih uvjeta financiranja. Pritom su pojedine kamatne stope pale na dosad najnižu razinu. Rast plasmana poduzećima, a posebice kredita za obrtna sredstva, zamjetno se ubrzao pod utjecajem rastućih troškova uzrokovanih skupljim cijenama energenata i sirovina, osobito poduzećima iz energetskog sektora, kao i anticipiranja mogućeg porasta troškova zaduživanja. Kreditiranje stanovništva nastavilo je blago jačati, pri čemu najveći rast bilježe stambeni krediti, ali rastu i gotovinski nenamjenski krediti. Prema međunarodno usporedivoj metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), u prvom polugodištu 2022. ostvaren je konsolidirani višak opće države od 2,0 mlrd. kuna, što je zamjetno poboljšanje od 11,0 mlrd. kuna na godišnjoj razini. Navedeno proračunsko ostvarenje odražava porast ukupnih prihoda, i to ponajprije porast poreznih prihoda, koji su pod utjecajem povoljnih cikličkih kretanja i promjene razine cijena, ali i blagi pad ukupnih rashoda. Prema originalnom planu Vlade Republike Hrvatske manjak konsolidirane opće države procijenjen je na 12 mlrd. kuna u 2022. godini, pri čemu je on rebalansom proračuna u svibnju povećan (na 13,4 mlrd. kuna), odražavajući neizvjestan i potencijalno nepovoljan očekivani utjecaj gospodarskih kretanja u drugoj polovini godine na stanje u javnim financijama. Vlada Republike Hrvatske donijela je u travnju 2022. sveobuhvatan paket mjera za ublažavanje učinaka inflacije na poslovanje poduzeća i standard građana u iznosu od 4,8 mlrd. kuna (oko 1,0% BDP-a), pri čemu procijenjeni izravni utjecaj travanjskog paketa mjera u 2022. na saldo opće države iznosi oko 0,9% BDP-a. Dug konsolidirane opće države iznosio je na kraju lipnja 2022. godine 343,7 mlrd. kuna, što je smanjenje od 65 mil. kuna u odnosu na stanje na kraju 2021. godine. Porast nominalnog BDP-a rezultirao je smanjenjem omjera javnog duga i BDP-a na 73,1% sa 78,4% na kraju 2021. godine. Međunarodne pričuve u prvom polugodištu 2022. blago su porasle. Unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima uzrokovanim snažnim porastom prinosa u prvoj polovini 2022., ostvaren je pozitivan učinak deviznih portfelja HNB-a, a čemu je pridonio niz investicijskih odluka s ciljem da se smanji izloženost kamatnom riziku. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost kreditnih institucija bile su oslonac sigurnog i stabilnog poslovanja bankovnog sustava u nadalje neizvjesnim okolnostima. U prvom polugodištu 2022. imovina kreditnih institucija nastavila se povećavati, ponajviše na osnovi rasta primljenih depozita, a njezino se povećanje pretežito iskoristilo za jačanje kreditne aktivnosti. Višegodišnji trend poboljšavanja kvalitete ukupne izloženosti nastavio se, pretežito pod utjecajem smanjenja neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima. Rezultati poslovanja kreditnih institucija u prvom polugodištu 2022. bolji su od ostvarenja iz usporedivoga prošlogodišnjeg razdoblja, zahvaljujući smanjenoj potrebi za troškovima kreditnih gubitaka i rastu nekamatnih prihoda.

U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da inflacija ipak usporava. Postavljeno je pitanje o očekivanoj inflaciji za sljedeće razdoblje. Odgovoreno je da su trendovi povoljni. Zadnja brza procjena ukazuje na to da će inflacija za siječanj iznositi 12,5%. Istaknuto je da se nastavlja usporavanje inflacije čemu pridonosi stabilizacija cijena energenata. Transmisijski učinci zaoštravanja monetarne politike prošle godine trebaju 12 do 18 mjeseci za djelovanje te bi se zaoštravanje trebalo iskazati na razinu inflacije ove godine. Europska centralna banka najavljuje daljnje pooštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa te će najavljena recesija biti kraća. Utjecaj uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je imao jednokratni efekt kod podizanja cijena usluga za 0,4%.

U raspravi je zatražena informacija zašto je  FED počeo provoditi zaoštravanje monetarne politike 3 do 6 mjeseci ranije nego Europska centralna banka, pa se i jako brzo vidio učinak takve politike - za samo 3 do 6 mjeseci, a ne za 12 do 18 mjeseci. Postavljeno je pitanje što je HNB napravio u vezi  stabilnosti cijena te je naglašeno da je to je njezina zakonska zadaća. Napomenuto je da je Vlada Republike Hrvatske utjecala na manju inflaciju putem donošenih mjera o energentima. Dalje je postavljeno pitanje po kojoj cijeni je HNB kupio zlato, koje se moralo položiti u Europsku centralnu banku. Odgovoreno je da se zaoštravanje monetarne politike, koji su proveli FED i Europska centralna banka, temeljio na različitim vrstama inflacije. Kad postoji pritisak na potrošnju i rast cijena energenata, monetarna politika nema utjecaja. Monetarna politika može jedino djelovati ako postoji pritisak na potražnju. Europska centralna banka je oklijevala sa zaoštravanjem monetarne politike zbog rasta cijena energenata. Tek nakon određenog vremena je nastupio pritisak na potražnju i tada je Europska centralna banka nastupila. Europska centralna banka je zaoštrila monetarnu politiku i tek poslije podigla kamatne stope. Europska centralna banka je uspješna te je prosječna inflacija u eurozoni iznosila 8,5%. U Sjedinjenim Američkim Državama je u lipnju 2022. godine inflacija bila veća nego u eurozoni. Istaknuto je da je HNB imao deviznu intervenciju prodaje eura i potpunu obustavu otkupa vrijednosnih papira. Naglašeno je da je HNB limitiran kod monetarnih instrumenata te sve mora bit u dogovoru sa Europskom centralnom bankom. Napomenuto je da države koje nisu u eurozoni kao Poljska, Češka i Mađarska imaju veću stopu inflacije, Mađarska čak 25%. Zbog budućeg ulaska Republike Hrvatske u eurozonu već su se u 2022. godini vidjeli pozitivni učinci. Republika Hrvatska je imala inflaciju kao u eurozoni, iako to nije bila. Republika Hrvatska imala je i povoljnije uvjete financiranja zbog ulaska u eurozonu i povećan kreditni rejting. Republika Hrvatska nije imala zlata u međunarodnim pričuvama i morala ga je kupiti. O cijeni zlata predstavnica HNB-a nije imala podatke, ali je napomenula da se u konačnici kupila veća količina nego je bila potrebna te se višak u roku od pet dana prodao i na tome zaradilo 1,3 milijuna kuna. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2021. u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, koje je dostavio Državni ured za reviziju aktom od 19. prosinca 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 2. veljače 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/114, URBROJ: 50301-21/06-23-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni vijećnici vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma te propisima o računovodstvu za neprofitne organizacije. Financijske izvještaje za 2021., s propisanim prilozima, unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja bilo je obvezno dostaviti 166 političkih stranaka, pet nezavisnih zastupnika te 2 122 nezavisna vijećnika (1 322 kojima je mandat u tijeku te 800 kojima je mandat prestao tijekom 2021.). Također, tijekom 2021. prestala je djelovati i brisana je iz Registra političkih stranaka 21 politička stranka. Na navedeni način financijske izvještaje su dostavile 134 političke stranke (119 u propisanom roku, 15 izvan propisanog roka), pet nezavisnih zastupnika te 1 580 nezavisnih vijećnika (1 025 kojima je mandat u tijeku te 555 kojima je mandat prestao tijekom 2021.). Na navedeni način financijske izvještaje nisu dostavile 32 političke stranke te 542 nezavisna vijećnika (301 je dostavio izjave o odricanju od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna, 102 preslike o zatvaranju posebnih računa za redovito godišnje financiranje, a 139 nije dostavilo spomenute financijske izvještaje, izjave ni drugu dokumentaciju). Financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika s propisanim prilozima, dostavljeni unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, objavljeni su na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Financijskom revizijom obuhvaćeni su financijski izvještaji i poslovanje 53 političke stranke te pet nezavisnih zastupnika koji su u 2021. ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna. Iako su se revizijom obuhvatili 53 političke stranke ili 31,9 % (od 166), one su ostvarile 98,9 % ukupnih prihoda svih političkih stranaka. Za nezavisne vijećnike, revizija financijskih izvještaja i poslovanja za 2021. nije obavljana, s obzirom na to da u 2021. nisu ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 420 naloga i preporuka (političke stranke 404, nezavisni zastupnici 16), čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava. U skladu s odredbama članka 94. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Državni ured za reviziju obavještava Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i dostavlja cjelokupnu dokumentaciju o svim utvrđenim povredama Zakona.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 53 političke stranke i pet nezavisnih zastupnika, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2021. Također, obavljena je provjera dostavljanja (unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja) godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača kojima je mandat u tijeku (od sredine 2021.) i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača kojima je mandat prestao tijekom 2021. Obavljena je i provjera objavljivanja financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. S obzirom na to da je za vođenje, održavanje i upravljanje informacijskim sustavom za nadzor financiranja nadležno Državno izborno povjerenstvo, poveznica za pristup navedenom informacijskom sustavu kao i upute o načinu unosa izvještaja i priloga dostupni su na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (www.izbori.hr). Ciljevi revizije bili su provjeriti: istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom (političke stranke i nezavisnog zastupnika) i statutom (političke stranke), provedbu naloga i preporuka iz prošle revizije te pravilnost izvršenja drugih transakcija. Prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 143.866.802,00 kuna, rashodi 163.961.385,00 kuna te manjak prihoda na koncu 2021. iznosi 20.094.583,00 kuna (36 političkih stranaka iskazalo je manjak prihoda u iznosu od 23.240.864,00 kuna, a 17 višak prihoda u iznosu od 3.146.281,00 kuna). O financijskim izvještajima političkih stranaka za 2021. izražena su 33 uvjetna, 18 bezuvjetnih te jedno suzdržano i jedno nepovoljno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja 39 bezuvjetnih, 13 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 2.053.605,00 kuna, a rashodi 1.769.359,00 kuna te višak prihoda iznosi 284.246,00 kuna. O financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja nezavisnih zastupnika izražena su četiri bezuvjetna i jedno uvjetno mišljenje. Revizijom nezavisnih zastupnika nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koje bi utjecale na istinitost i realnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja (osim u dijelu koji se odnosi na planiranje, računovodstveno poslovanje te rashode nezavisne zastupnice). Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće da u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na objavu statuta te ažuriranje podataka u Registru neprofitnih organizacija (nisu ažurirani podaci o ovlaštenim osobama za zastupanje i sjedištu političke stranke). Također, dužnosti glavnog tajnika i poslovnog direktora u političkoj stranci obavljaju osobe koje nisu imenovane na način utvrđen statutom političke stranke (dužnosti glavnog tajnika i poslovnog direktora obavljaju osobe koje su na iste dužnosti imenovane u drugoj političkoj stranci koja je brisana iz Registra političkih stranaka).
Nadzorni odbor odnosno skupština nisu pratili poslovanje političkih stranaka pregledom poslovnih knjiga te financijske dokumentacije koja se odnosi na njihovo poslovanje za 2021., iako je nadzor financijsko-materijalnog poslovanja političke stranke, pregledavanje završnog računa i podnošenje izvješća nadležnim tijelima utvrđeno statutom. Dobro organiziran sustav unutarnjih kontrola povećava vjerojatnost da se sredstva koriste namjenski, etično i učinkovito. 
Financijski planovi političkih stranaka sadrže planove prihoda i rashoda, ali kod pojedinih prihodi i rashodi nisu planirani prema računima iz računskog plana; pojedini financijski planovi ne sadrže plan zaduživanja i otplata (iako su se tijekom 2021. spomenute političke stranke zaduživale, odnosno pozajmljivale novčana sredstva od fizičkih i pravne osobe), a pojedini ne sadrže ni obrazloženja financijskog plana, kao ni poveznicu s programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu. Pri znatnijim odstupanjima ostvarenih i planiranih prihoda i rashoda nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana, a nije planiran ni rezultat poslovanja za godinu koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Uz ciljeve i planirane aktivnosti u godišnjim programima rada pojedinih političkih stranaka, nisu navedeni izvori financiranja potrebni za njihovu realizaciju, kao ni rashodi prema vrstama utvrđenima računskim planom za neprofitne organizacije. Također, ne prati se ostvarenje rashoda po aktivnostima utvrđenima godišnjim programom rada, a na pojedinim knjigovodstvenim ispravama (računima) nije navedena programska aktivnost na koju se rashod odnosi te nije moguće utvrditi jesu li sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom.
Temeljni financijski izvještaji pojedinih političkih stranaka nisu sastavljeni na propisani način odnosno podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu točni i istiniti, kao ni istovjetni podacima evidentiranima u poslovnim knjigama (između ostalog, u financijskim izvještajima pojedini prihodi, rashodi, imovina te obveze i vlastiti izvori iskazani su više/manje u odnosu na iznose koji su evidentirani u poslovnim knjigama, zbog čega su i podaci o višku/manjku prihoda, kao i o vrijednosti imovine te vlastitih izvora u financijskim izvještajima iskazani više/manje). Bilješke uz financijske izvještaje, između ostalog, ne sadrže detaljniju razradu i dopunu podataka iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima, pregled ostalih ugovornih obveza po sudskim sporovima u tijeku te razloge zbog kojih je došlo do većih odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine ili spomenute bilješke nisu sastavljene.
U području računovodstvenog poslovanja utvrđene su nepravilnosti i propusti u dijelu koji se odnosi na poslovne knjige, evidentiranje i iskazivanje poslovnih događaja te popis imovine i obveza. Pojedine političke stranke nisu ustrojile sve propisane poslovne knjige te u knjigovodstvu nisu osigurani podaci pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda i o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. Prihodi i rashodi nisu evidentirani u poslovnim knjigama ni iskazani u financijskim izvještajima na računima propisanim računskim planom za neprofitne organizacije ili su poslovni događaji u pojedinim slučajevima evidentirani bez vjerodostojne dokumentacije. Pojedini prihodi i rashodi koji se odnose na prethodnu godinu nisu evidentirani u trenutku nastanka poslovnog događaja.

Rashodi za reprezentaciju, troškove na službenom putu, promidžbu i informiranje evidentirani su u poslovnim knjigama na temelju računa dobavljača na kojima nisu navedene aktivnosti na koje se poslovni događaj odnosi (nisu navedeni razlozi ugošćivanja te korisnici usluga reprezentacije, svrha službenog putovanja, nije priložena specifikacija obavljenih usluga) te se ne može potvrditi jesu li sredstva korištena za ostvarivanje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Blagajničko poslovanje nije vođeno uredno, a popis imovine i obveza nije obavljen u skladu s propisima.
Za dobrovoljne priloge (donacije) za financiranje redovitih godišnjih političkih aktivnosti te za financiranje izborne promidžbe nisu vođene evidencije ni izdavane potvrde o primitku dobrovoljnih priloga (donacija); nisu pribavljene izjave od fizičkih osoba da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu odnosno proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima, a za dobrovoljne priloge (donacije) čija je pojedinačna vrijednost veća od 5.000,00 kuna nisu zaključeni ugovori te dobrovoljni prilozi (donacije) nisu prijavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu, dok iznosi navedenih dobrovoljnih priloga (donacija) nisu uplaćeni u korist državnog proračuna. Dobrovoljni prilozi (donacije) iz nedopuštenih izvora nisu u zakonom propisanom roku uplaćeni u državni proračun, kao ni prijavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu. Dobrovoljni prilozi (donacije) za financiranje izborne promidžbe uplaćeni su na redovan račun političke stranke i iskazani u izvješću o primljenim donacijama za financiranje redovne političke djelatnosti, a trebali su biti uplaćeni na poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe i iskazani u izvješću o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 420 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju podataka pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava.

U raspravi na Odboru je konstatirano da je važna redovita kontrola političkih stranaka, gdje su ogromna sredstva u opticaju iz članarina, državnoga proračuna i donacija.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizija političkih stranaka i  nezavisnih zastupnika za 2021.
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. (elektroničkoj) sjednici održanoj 31. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 447, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
   
                Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da je Europski stabilizacijski mehanizam (dalje: ESM) međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta. Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Ugovor o osnivanju ESM-a sastavljen je u Bruxellesu 2. veljače 2012. u jednom izvorniku, a na snagu je stupio na dan kada su potpisnice deponirale svoje isprave o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatu. S ciljem da se daljnjim razvojem ESM-a jača otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize, 21. lipnja 2019. godine članice europodručja složile su se revidirati Ugovor o osnivanju ESM-a. U okviru reforme ESM-a dogovoreno je: a) da najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja treba biti uspostavljen zajednički zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju b) poboljšanje učinkovitosti preventivnih instrumenata financijske pomoći, c) da se dodatna marža primijeni kada članica ESM-a kojoj je odobrena preventivna financijska pomoć ESM-a ne ispunjava uvjete za tu pomoć nakon što je već povukla sredstva.
Države članice ESM-a potpisale su 27. siječnja i 8. veljače 2021. Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a. Savezna Republika Njemačka i Talijanska Republika još nisu ratificirale Sporazum pa isti nije stupio na snagu. Stoga Republika Hrvatska nije u mogućnosti ratificirati konsolidirani dokument, već je obvezna ratificirati i Ugovor i Sporazum.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju pisma kojim se iskazuje interes i podnosi zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u od 28. srpnja 2022. godine, Ministarstvo financija uputilo je ESM-u Pismo o iskazu interesa i zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u. Odbor guvernera ESM-a je 5. prosinca 2022. godine usvojiti Rezoluciju kojom se odobrava učlanjenje Republike Hrvatske u ESM.
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju ESM-a i Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni i dopunama Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma ispunjavaju se uvjeti za pristup Republike Hrvatske Ugovoru i Sporazumu. Cilj koji se želi postići potvrđivanjem Ugovora o osnivanju ESM-a i Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a je preuzimanje obveze koje iz njega proistječu s ciljem daljnjeg razvoja ESM-a kako bi se jačala otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize poštujući i dalje pravo Europske unije.
ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala (engl. paid in capital) koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (engl. callable capital). Svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. U skladu s Ugovorom o ESM-u, članice ESM-a čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku (po tržišnim cijenama u eurima u godini koja neposredno prethodi njihovom pristupanju) manji od 75% prosjeka EU-a mogu koristiti olakšicu u obliku privremene korekcije ključa za doprinos kapitalu u razdoblju od 12 godina nakon datuma uvođenja eura. 
Budući da je Republika Hrvatska uvela euro 1. siječnja 2023. godine, imat će koristi od privremene korekcije ključa koja istječe 1. siječnja 2035. godine. Tijekom tog razdoblja, početni upisani kapitala Republike Hrvatske bit će niži, što će dovesti do privremeno nižeg uplaćenog kapitala. Po isteku tog razdoblja Republika Hrvatska će upisati dodatne dionice i upisati dodatnih iznos kapitala. Pristupanjem ESM-u, Republike Hrvatske će upisati ukupni kapital u iznosu od 3.695.000.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 422.290.000,00 eura, a kapital na poziv 3.272.710.000,00 eura). U skladu s člankom 41. Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, Republika Hrvatska će iznos uplaćenog kapitala od 422.290.000,00 eura plaćati u pet godišnjih rata. Nakon isteka privremene korekcije dana 1. siječnja 2035. godine, Republika Hrvatska će dodatno upisati kapital u iznosu od 2.038.900.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 233.010.000,00 eura, a kapital na poziv 1.805.890.000,00 eura). Republika Hrvatska će iznos od 233.010.000,00 eura uplaćenog kapitala platiti u jednoj rati u mjesecu koji slijedi nakon isteka privremene korekcije. Potreban sredstva osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru financijskog plana Ministarstva financija. Preostala potrebna sredstva planirat će se prilikom izrade proračuna na naredne godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 446 i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 447 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. (elektroničkoj) sjednici održanoj 31. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 446, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da je Europski stabilizacijski mehanizam (dalje: ESM) međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta. Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Ugovor o osnivanju ESM-a sastavljen je u Bruxellesu 2. veljače 2012. u jednom izvorniku, a na snagu je stupio na dan kada su potpisnice deponirale svoje isprave o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatu. S ciljem da se daljnjim razvojem ESM-a jača otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize, 21. lipnja 2019. godine članice europodručja složile su se revidirati Ugovor o osnivanju ESM-a. U okviru reforme ESM-a dogovoreno je: a) da najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja treba biti uspostavljen zajednički zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju b) poboljšanje učinkovitosti preventivnih instrumenata financijske pomoći, c) da se dodatna marža primijeni kada članica ESM-a kojoj je odobrena preventivna financijska pomoć ESM-a ne ispunjava uvjete za tu pomoć nakon što je već povukla sredstva.
Države članice ESM-a potpisale su 27. siječnja i 8. veljače 2021. Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a. Savezna Republika Njemačka i Talijanska Republika još nisu ratificirale Sporazum pa isti nije stupio na snagu. Stoga Republika Hrvatska nije u mogućnosti ratificirati konsolidirani dokument, već je obvezna ratificirati i Ugovor i Sporazum.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju pisma kojim se iskazuje interes i podnosi zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u od 28. srpnja 2022. godine, Ministarstvo financija uputilo je ESM-u Pismo o iskazu interesa i zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u. Odbor guvernera ESM-a je 5. prosinca 2022. godine usvojiti Rezoluciju kojom se odobrava učlanjenje Republike Hrvatske u ESM.
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju ESM-a i Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni i dopunama Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma ispunjavaju se uvjeti za pristup Republike Hrvatske Ugovoru i Sporazumu. Cilj koji se želi postići potvrđivanjem Ugovora o osnivanju ESM-a i Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a je preuzimanje obveze koje iz njega proistječu s ciljem daljnjeg razvoja ESM-a kako bi se jačala otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize poštujući i dalje pravo Europske unije.
ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala (engl. paid in capital) koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (engl. callable capital). Svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. U skladu s Ugovorom o ESM-u, članice ESM-a čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku (po tržišnim cijenama u eurima u godini koja neposredno prethodi njihovom pristupanju) manji od 75% prosjeka EU-a mogu koristiti olakšicu u obliku privremene korekcije ključa za doprinos kapitalu u razdoblju od 12 godina nakon datuma uvođenja eura. 
Budući da je Republika Hrvatska uvela euro 1. siječnja 2023. godine, imat će koristi od privremene korekcije ključa koja istječe 1. siječnja 2035. godine. Tijekom tog razdoblja, početni upisani kapitala Republike Hrvatske bit će niži, što će dovesti do privremeno nižeg uplaćenog kapitala. Po isteku tog razdoblja Republika Hrvatska će upisati dodatne dionice i upisati dodatnih iznos kapitala. Pristupanjem ESM-u, Republike Hrvatske će upisati ukupni kapital u iznosu od 3.695.000.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 422.290.000,00 eura, a kapital na poziv 3.272.710.000,00 eura). U skladu s člankom 41. Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, Republika Hrvatska će iznos uplaćenog kapitala od 422.290.000,00 eura plaćati u pet godišnjih rata. Nakon isteka privremene korekcije dana 1. siječnja 2035. godine, Republika Hrvatska će dodatno upisati kapital u iznosu od 2.038.900.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 233.010.000,00 eura, a kapital na poziv 1.805.890.000,00 eura). Republika Hrvatska će iznos od 233.010.000,00 eura uplaćenog kapitala platiti u jednoj rati u mjesecu koji slijedi nakon isteka privremene korekcije. Potreban sredstva osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru financijskog plana Ministarstva financija. Preostala potrebna sredstva planirat će se prilikom izrade proračuna na naredne godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 446 i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 447 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 18. siječnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 441, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. siječnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti predlažu radi završnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća Europske unije  2011/85/EU od 8. studenoga 2011. godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica, kao i s odredbama Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju.  Dalje se ovim Zakonom ostvaruje usklađenje sa Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21). Republika Hrvatska je ušla u punopravno članstvo europodručja.
Prijedlogom zakona provodi se usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća EU 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Dodatno se pojašnjavaju odredbe Uredbe 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području. Prijedlog zakona također se usklađuje s novim Zakonom o proračunu kojim je u proračunski proces uključena i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji je Vlada obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.Također se usklađuje izričaj s nazivljem europske statističke metodologije ESA 2010, odnosno s nazivljem Zakona o proračunu koji je već usklađen u tom smislu. Isto tako proširuju se obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili državnog tijela i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te također na njihove „tvrtke kćeri“. Navedeno proširenje obveznika povezano je i s reformom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., (komponenta 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina definirana je podkomponenta Unapređenje upravljanja državnom imovinom) koja uključuje izmjene i dopune okvira koji regulira korporativno upravljanje u pravnim osobama u vlasništvu države od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno u pravnim osobama u vlasništvu države u potpunom ili većinskom vlasništvu središnje države. S ciljem jačanja uloge povjerenstva proširuju se zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku. Tako će one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu. 

Ovim Zakonom reguliraju se odredbe vezane uz makroekonomske i proračunske procedure te ekonomsko upravljanje u cjelini, neophodne za kvalitetno funkcioniranje Republike Hrvatske kao punopravne članice europodručja od 1. siječnja 2023. godine. To se posebice odnosi na obvezu izrade makroekonomskih projekcija koje treba procijeniti i potvrditi nezavisno tijelo kao i njihovu ugradnju u program stabilnosti te nacrt proračunskog plana. U tom smislu potrebno je žurno započeti s izradom najnovijih proračunskih projekcija koje zatim treba odobriti Povjerenstvo za fiskalnu politiku po unaprijed utvrđenom terminskom planu, a pravna utemeljenost ovog postupka vezana je uz stupanje na snagu predmetnog Zakona. Projekcije se nakon odobravanja dostavljaju i na ocjenu Europskoj komisiji te je njenu ocjenu i preporuke također nužno ugraditi u ekonomsku odnosno proračunsku politiku Republike Hrvatske. Ovim Zakonom se obavlja završno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. Vezano uz prenošenje spomenute Direktive je subjekt EU PILOT predmeta EUP 2021(9903) kojima Europska komisija traži dostavu informacija o prenošenju različitih odredbi Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Republika Hrvatska se stoga u službenom dijalogu s predstavnicima Europske komisije tijekom 2022. godine obvezala žurno izvršiti završno usklađivanje predmetnog Zakona s navedenom Direktivom jer je u protivnom podložna povredi prava Europske unije. Gore spomenuto odobravanje makroekonomskih projekcija od strane nezavisnog tijela dio je obveze Republike Hrvatske kojom Direktivu Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima za proračunske okvire prema državama članicama prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.
Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe u pravnom poretku Republike Hrvatske te će se dodatno urediti zakonodavni okvir vezan za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku te za predaju i kontrolu Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Također će se dodatno ojačati preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

U raspravi na Odboru navedeno je da je osnivanje Povjerenstva za fiskalnu politiku bio jedan od uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u eurozonu.  Postavljeno je pitanje u vezi  članka 12. postavka 5. Zakona, koji dopunjuje prijašnje odredbe te se za predsjednika i članove Povjerenstva ne smiju kandidirati osobe koji su obnašali dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi posljednjih pet godina do dana kandidiranja. Odgovoreno je da su za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku osmišljeni uvjeti u smislu približavanja uvjetima za članove Povjerenstva za sukob interesa te se Ministarstvo i povratno konzultiralo s Europskom komisijom. Na upit člana Odbora predstavnik iz Ministarstva financija je objasnio da taj dio nije prepisan iz Direktive Europske unije. Članovi Povjerenstva su predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke i dr. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je neovisno i krovno tijelo. Na razini Europske unije Povjerenstvo bi moglo dobiti još jaču ulogu i proširenje nadležnosti te bi trebalo nadzirati Ministarstvo financija. U Odboru je komentirano da bi osobe koje dugo rade na lokalnoj razini mogle puno doprinijeti Povjerenstvu za fiskalnu politiku. Također je u raspravi navedeno da je dio ljudi isključen, a dio ljudi nije neovisan.

Dalje je zatražena informacija o članku 26. stavak 3. Zakona i mogućim  poslovima koje će obavljati Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora za Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Između ostaloga postavljeno je pitanje koliko će zaposlenih Povjerenstvo za fiskalnu politiku imati te obujam njihovog posla. Odgovoreno je da će zaposlenici Povjerenstva za fiskalnu politiku obavljati analitičke poslove te se planira četiri do pet zaposlenika. Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora treba potpisati sporazum sa Povjerenstvom za fiskalnu politiku te time doprinijeti racionalizaciji zaposlenih u Povjerenstvu za fiskalnu politiku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti.                                                                                                                                                                                  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                    
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine o  Prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 431, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio da je dodatni porez na dobit mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.  U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit kao solidarne mjere, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija, Porezna uprava, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu i predloženom izračunu, obuhvatila bi 192 obveznika poreza na dobit. Međutim, iz razloga što još nije utvrđena oporeziva dobit za 2022. godinu i iznosi koji mogu biti isključeni iz porezne osnovice, nije moguće utvrditi točan broj obveznika, ali se značajna odstupanja ne očekuju. To su obveznici poreza na dobit koji, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Povećana dobit u 2021. godini za više od 20% u odnosu na prosjek poreznih razdoblja od 2017. do 2020. godine uočena je u svim sektorima gospodarstva. Međutim, najbrojniji su obveznici poreza na dobit koji, razvrstano prema područjima glavne djelatnosti NKD 2007, djeluju u sektoru: G-Trgovina na veliko i malo, C-Prerađivačka industrija, K-Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te F-Građevinarstvo.
Odbor je raspolagao  mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 12. prosinca 2022. godine.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o razlogu uvođenja takvog poreza, gdje je obuhvat znatno širi nego što uredba Europske unije navodi. Europska unija je išla s namjenom da se među ostalim oporezuju one tvrtke koje zarađuju na energetskoj krizi. U Republici Hrvatskoj će se oporezivati tvrtke u gospodarstvu koje uspješno rade te nisu koristile mjere Vlade Republike Hrvatske. Takve tvrtke će biti kažnjene. Republika Hrvatska je ionako jedna od zemalja s najvećom poreznom opterećenosti. Dodatno je zatražena informacija o uračunavanju negativnih razdoblja tvrtke za izračun poreza na dobit. Odgovoreno je da je Zakon izrađen horizontalno. Vlada Republike Hrvatske se odlučila na horizontalni pristup za gospodarske subjekte s najvećom gospodarskom snagom. U krizi je država iz državnog proračuna usmjeravala sredstva u gospodarstvo te sada tvrtke trebaju solidarno pomoći ostalima. Iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit sukladno ovom Zakonu bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Navedeno je da se negativna razdoblja kod tvrtke neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti. 
Napomenuto je da se Vlada Republike Hrvatske ovim Zakonom nije držala dogovora sa socijalnim partnerima. Nadalje je kritizirano uvođenje takvoga poreza pred nastupanje recesije u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da su se na Gospodarsko socijalno vijeću glavni sindikati složili sa ovim Zakonom.
Nadalje je u raspravi navedeno da bi se Zakon još trebao proširiti te je naglašeno da je Europska unija uredbom pokušavala uvesti reda na špekulativne elemente.
Napomenuto je da se najveće hrvatske tvrtke natječu na tržištu Europske unije. Novi porez će dodatno smanjiti konkurentnost hrvatskih tvrtaka.
 Naglašeno je da je Vlada Republike Hrvatske dosada imala cilj poreznog rasterećenja. Novi porez će se koristiti u solidarne svrhe.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o dodatnom porezu na dobit

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 12. prosinca 2022.  godine o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z. br. 391, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da se predloženim izmjenama usklađuje izričaj sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20.) kao npr. instrumenti sanacije, ovlast za sanaciju, sanacijska uprava. Nadalje,  proširen je katalog kaznenih djela koja se uzimaju obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima uprave i članovima nadzornog odbora kreditne institucije pri čemu su u katalog kaznenih djela dodana kaznena djela težeg karaktera koja u bitnome utječu na procjenu primjerenosti spomenutih osoba. Također, precizirano je da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan osnovati odbor za rizike, odnosno da iznimno, kao i do sada može kombinirati odbor za rizike s revizijskim odborom. Radi dodatne jasnoće u postupanju precizirana je nadležnost guvernera Hrvatske narodne banke za slučaj donošenja rješenja o utvrđivanju dnevnih periodičnih penala i rješenja o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala, određeni su propisi zbog povreda kojih Hrvatska narodna banka može izreći periodične penale.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kreditnim institucijama

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 397, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo, P.Z.E. br. 396 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z. br. 391 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine o  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 432, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio da je u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno uskladiti odredbe koje propisuju raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.). Potrebno je uskladiti izdvajanje udjela u porezu na dohodak za vatrogastvo u dijelu koji se odnosi na obveze onih jedinica lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva s odredbama Zakona o vatrogastvu („Narodne novine“, br. 125/19. i 114/22.) u dijelu koji se odnosi na financiranje vatrogastva. Također je potrebito da u parametre koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključiti prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.
U raspravi je navedeno da jedinice lokalne samouprave određuju minimalne naknade te očekuju da će država davati sredstva za fiskalno izravnanje.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama Zakona financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                                

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 12. prosinca 2022. godine, Prijedlog godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  9. prosinca 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici podnositelja istaknuli da je Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Nacrt prijedloga Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan).Godišnji provedbeni plan se izrađuje temeljem Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20.), a donosi ga Hrvatski sabor te se objavljuje u „Narodnim novinama“. Prema Zakonu, Godišnji provedbeni plan donosi se za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Tako se Godišnji provedbeni plan za 2023. odnosi na treću godinu provedbe Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. (u daljnjem tekstu: Program). 

Hrvatski nacionalni statistički sustav (u daljnjem tekstu: NSS) sastoji se od šest nositelja službene statistike: Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: DZS), kao glavnog nositelja, diseminatora i koordinatora NSS-a te glavnog predstavnika NSS pred europskim i međunarodnim statističkim tijelima, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskog zavod za javno zdravstvo.

Godišnjim provedbenim planom određuju se statističke aktivnosti i definiraju odgovorni nositelji službene statistike, izvještajne jedinice, periodičnost, rokovi prikupljanja podataka, indikativni rokovi za objavu rezultata, geografske razine za koje se objavljuju statistički podaci, relevantna zakonska osnova i/ili drugi standardi te, prema potrebi, druge značajke navedenih statističkih aktivnosti.

Kao članica ESS-a i međunarodne statističke zajednice, Hrvatska doprinosi razvoju međunarodno usporedive statistike, međunarodnih standarda i razmjeni dobre prakse na međunarodnoj razini. DZS, kao glavni predstavnik NSS-a pred europskim i međunarodnim statističkim tijelima intenzivno sudjeluje u aktivnostima na međunarodnoj razini.

Sve statističke aktivnosti provode se na temelju Zakona o službenoj statistici. U skladu s odredbama navedenog Zakona, Hrvatski statistički sustav provodi tri vrste statističkih aktivnosti: 
I.    statistička istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka (oznaka I), 
II.    statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja (oznaka II) te 
III.    razvojne aktivnosti, popisi i druga opsežnija statistička istraživanja (oznaka III).

Godišnjim provedbenim planom 2023. planirana je provedba ukupno 297 statističkih aktivnosti, a od toga 163 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 91 statističkih aktivnosti na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 43 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 297 statističkih aktivnosti, Državni zavod za statistiku u 2023. provest će 248 aktivnosti, dok će ostalih 49 aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike.

Proizvodnja službene statistike uređena je strogim pravnim okvirom (Ugovor o funkcioniranju Europske unije) i dopunjena snažnim autonomnim okvirom kvalitete, čija je okosnica Kodeks prakse europske statistike i Okvir za osiguranje kvalitete Europskoga statističkog sustava.
Nositelji službene statistike u svojem radu profesionalno su neovisni, nepristrani prema svim korisnicima, objektivni i pouzdani te poštuju načela statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti. Razvoj, proizvodnja i diseminacija službenih statističkih podataka temelje se na propisanim metodologijama, najboljim međunarodnim standardima i transparentno dokumentiranim odgovarajućim postupcima te na kriterijima kvalitete: relevantnost, točnost, pravodobnost i poštivanje rokova objavljivanja, usklađenost i usporedivost, dostupnost i jasnoća podataka.

Financijski okvir za provedbu ovog Godišnjeg provedbenog plana sadržan je u državnom proračunu, odnosno proračunima nositelja službene statistike te drugim izvorima sredstava, a posebno Eurostatove darovnice te strukturni fondovi Europske unije.
Ukupan iznos sredstava koji se planira u državnom proračunu za izvršenje planiranih statističkih aktivnosti iznosi 155.779.559 kuna.

U skladu sa Zakonom o službenoj statistici, Državni zavod za statistiku je predmetni Godišnji provedbeni plan 2023. predstavio Statističkom savjetu Republike Hrvatske, koji ga je jednoglasno prihvatio na sjednici održanoj 29. rujna 2022. Državni zavod za statistiku dostavlja Vladi Republike Hrvatske Nacrt prijedloga Godišnjeg provedbenog plana 2023. na njegovo prihvaćanje te upućivanje u daljnju proceduru radi donošenja u Hrvatskom saboru, kao što je propisano Zakonom o službenoj statistici.

U raspravi na Odboru je postavljeno pitanje o novim aktivnostima u Državnom zavodu za statistiku. Odgovoreno je da 95% aktivnosti nameće Eurostat te su većina nastavak aktivnosti. Navedeno je da se uvode nova eksperimentalna istraživanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2023.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 12. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 397, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kuna. Povećanjem iznosa primitaka koje fizička osoba može ostvariti na godišnjoj razini kako bi se mogla smatrati uzdržavanim članom, uzdržavateljima i uzdržavanim članovima povećava se raspoloživi dohodak. Shodno tome, izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da se djelatnošću proizvodnje električne energije smatra proizvodnja električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te da su fizičke osobe – proizvođači električne energije, koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupni godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, odnosno veći od 10.000,00 kuna godišnje.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je raspravljen u prvom čitanju u Hrvatskome saboru, a s ciljem administrativnog rasterećenja poreznih obveznika (uključujući i poduzetnika) koji ostvaruju više izvora dohodaka za koje sukladno Zakonu postoji obveza isplate istih na različite račune (tekući i žiroračun) te kako bi se pojednostavio način isplate primitaka s ciljem smanjenja dodatnih troškova, predlagatelj je sukladno tome u Konačnom prijedlogu zakona doradio odredbe članaka kako slijedi:  izmijenjeni su članak 8. stavak 1. točka 4., članak 15. stavak 2., članak 65. stavak 2. točka 3., članak 86. stavak 1. i članak 91. stavak 1. točka 12. važećeg Zakona na način da je u istima riječ: „žiroračun“ zamijenjena riječima: „račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet“, kako bi se omogućila isplata primitaka na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu te su članci pojmovno uređeni sukladno predloženim izmjenama. U člancima 3. i 4. koji su postali članci 4. i 5. i člancima 18. i 19. koji su postali članci 21. i 22. izvršena su nomotehnička usklađenja.
U raspravi na Odboru su podržane izmjene poreza na dohodak te će se ubuduće izvršiti   prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna.
 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

                               
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 397, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo, P.Z.E. br. 396 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z. br. 391 provede objedinjenu raspravu.

                                                                                                                                                                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 12. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 396, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza („Narodne novine“, br. 115/16., 130/17., 106/18. i 121/19.) donesen je 2016. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2017. Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza propisane su odredbe kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, automatska razmjena informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatska razmjena informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije, automatska razmjena informacija o prekograničnim aranžmanima između Republike Hrvatske i država članica Europske unije i provedba Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Tax Compliance Act).
Ovim Konačnim prijedlogom zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
  Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

 
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza    

                                                                                                                                                                         
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 397, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo, P.Z.E. br. 396 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z. br. 391 provede objedinjenu raspravu.

                 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 66. sjednici, održanoj 6. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom  osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  drugo čitanje, P.Z.E. br. 314, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2019/1238  objavljene u SL EU 25. srpnja 2019., a koja se primjenjuje od 22. ožujka 2022 godine.
Svrha Uredbe (EU) 2019/1238 je uvođenje nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP-a) na razini Europske unije, koji će biti dopuna postojećim nacionalnim oblicima štednje za mirovinu, kako bi se građanima Europske unije omogućio veći izbor dobrovoljne mirovinske štednje i time pridonijelo ublažavanju demografskih izaziva starenja stanovništva EU. Uredbom (EU) 2019/1238 uređena su jedinstvena pravila za registraciju, proizvodnju i distribuciju te nadzor osobnih mirovinskih proizvoda koji se u Europskoj uniji distribuiraju pod nazivom PEPP. Također, usklađene su osnovne značajke PEPP-a koje se odnose na ključne elemente poput registracije, minimalnog sadržaja ugovora, distribucije, pravila ulaganja, promjene pružatelja te prekogranično pružanje i prenosivost. Time je omogućena standardizacija i harmonizacija postupanja vezanih za PEPP, kao i samog PEPP proizvoda na razini čitave Europske unije.
Konačnim prijedlogom zakona omogućuje se provedba odredbi Uredbe (EU) 2019/1238 na području Republike Hrvatske te se zasebno uređuju pojedina područja i značajke PEPP-a koje se smatraju nacionalnim diskrecijama i podliježu zakonodavstvu Republike Hrvatske.
Konačnim prijedlogom zakona prvenstveno se određuje jedinstveno nadležno tijelo – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – njegove nadležnosti i područje rada za izvršavanje zadaća temeljem odredbi Uredbe (EU) 2019/1238 i zakona. Navedeno uključuje registraciju PEPP-a, nadzor PEPP proizvoda i upravljanja PEPP proizvodom, nadzor nad radom pružatelja i distributera PEPP-a, mogućnost izricanja prekršajnih sankcija i podnošenja optužnih prijedloga te suradnja s drugim nadležnim tijelima. U dijelu posebnosti nacionalnog zakonodavstva zasebno su uređeni uvjeti povezani s podračunima u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje faza prikupljanja sredstava, faza isplate, mogućnosti prijevremene i jednokratne isplate te porezni tretman.
Uvođenjem novog oblika osobne dobrovoljne mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj stvaraju se uvjeti za razvijanje i poticanje konkurencije u području dobrovoljne mirovinske štednje. Potencijalnim pružateljima i distributerima (domaćim i stranim) omogućit će se nuđenje i distribucija PEPP proizvoda na području Republike Hrvatske, a građanima Republike Hrvatske mogućnost da dio svoje mirovinske štednje ostvaruju i putem PEPP proizvoda. Sukladno slobodi pružanja usluga i poslovnog nastana te standardizacijom PEPP proizvoda, pružateljima i distributerima omogućeno je prekogranično nuđenje PEPP proizvoda.
Sukladno pravu na slobodu kretanja i zaštiti osobnih mirovinskih prava, štedišama PEPP-a omogućena je prekogranična prenosivost PEPP-a s promjenom boravišta kao i usluga promjene pružatelja (sa ili bez promjene boravišta).

U raspravi na Odboru navedeno je da tržište kapitala u Republici Hrvatskoj ne postoji. Trebalo bi sažeti što se postiglo zadnjih petnaest godina na tržištu kapitalu na temelju donesenih zakona. Republika Hrvatske preuzima zakone iz Europske unije, ali se oni ne provode. Navedeno je da imamo veliki broj zakona i zaposlenih za nadzor tržišta bez učinka. Ukoliko ljudi izgube novac kod mirovinskih proizvoda mogu se potužiti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga koja će napisati rješenje bez pravnog učinka.
Komentirano je da mirovinski proizvod PEPP odskače od drugih mirovinskih fondova. 
Odgovoreno je da 52% ljudi iz Europe koji su starosti od 25 do 59 godina dodatno štedi za mirovinu, te se ovako želi dodatno stimulirati umirovljenike za štednju. Kod proizvoda PEPP umirovljenici mogu  po cijeloj Europi vršiti uplate.
U raspravi je dalje navedeno da je ovaj mirovinski proizvod PEPP manje rizičan nego drugi stup mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj. Neki stručnjaci procjenjuju da se izgubilo milijarde novaca umirovljenika u mirovinskim fondovima. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom  osobnom  mirovinskom proizvodu (PEPP)

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom  osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  drugo čitanje, P.Z.E. br. 314 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321  provede objedinjenu raspravu.                                                                                                                                                                                                              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 66. sjednici, održanoj 6. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo  da je razlog donošenja Konačnog prijedloga zakona jest osiguravanje pretpostavki za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Slijedom toga, novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima.  Radi ulaska Republike Hrvatske u europodručje, kao i planirano pristupanje Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD) europskoj platformi za namiru vrijednosnih papira Target2-Securities (dalje u tekstu:T2S), potrebno je prilagoditi odredbe važećeg Zakona pravilima rada T2S sustava za namiru vrijednosnih papira.  
Obzirom na donošenje Uredbe (EU) 2022/858 potrebno je osigurati daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu izmjene definicije financijskog instrumenta koji uključuje i instrumente izdane primjenom tehnologije distribuiranog zapisa. 

Nadalje, stupanjem Hrvatske narodne banke u Jedinstveni nadzorni mehanizama (SSM) datumom usvajanja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ovlasti Hrvatske narodne banke prenose se na Europsku središnju banku te je iz tog razloga učinjena prilagodba važećeg Zakona u dijelu odobrenja za kreditnu instituciju koja može obavljati investicijske usluge, s obzirom da će odobrenje izdavati Europska središnja banka. 

Također, radi ulaska Republike Hrvatske u europodručje te posljedičnog priključenja sustava za namiru vrijednosnih papira operatera SKDD-a europskoj platformi T2S, potrebno je izvršiti dopune u dijelu koji se odnosi na pokretanje postupka radi insolventnosti nad sudionicima sustava poravnanja i/ili namire na mogućnost (novčane) namire naloga za prijenos financijskih instrumenata koji su do trenutka pokretanja postupka radi insolventnosti prihvaćeni u sustavu namire.

Konačnim prijedlogom zakona osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2022/858 u dijelu izmjene definicije financijskog instrumenta koji uključuje i instrumente izdane primjenom tehnologije distribuiranog zapisa. Dodatno, imenovanjem Hrvatske agencije za nazor financijskih usluga nadležnim tijelom za primjenu Uredbe (EU) 2022/858 osigurava se da zakonodavstvo o financijskim uslugama u Republici Hrvatskoj bude prikladno za digitalno doba i da doprinese gospodarstvu otpornom na buduće promjene koje je u interesu građana, među ostalim omogućivanjem upotrebe inovativnih tehnologija. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga postaje nadležna za izdavanje i ukidanje posebnih odobrenja tržišnoj infrastrukturi, u okvirima uvjeta iz Uredbe (EU) 2022/858.

U raspravi na Odboru navedeno je da tržište kapitala u Republici Hrvatskoj ne postoji. Trebalo bi sažeti što se postiglo zadnjih petnaest godina na tržištu kapitalu na temelju donesenih zakona. Republika Hrvatske preuzima zakone iz Europske unije, ali se oni ne provode. Navedeno je da imamo veliki broj zakona i zaposlenih za nadzor tržišta bez učinka. Ukoliko ljudi izgube novac kod mirovinskih proizvoda mogu se potužiti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga koja će napisati rješenje bez pravnog učinka.
Komentirano je da mirovinski proizvod PEPP odskače od drugih mirovinskih fondova. 
Odgovoreno je da 52% ljudi iz Europe koji su starosti od 25 do 59 godina dodatno štedi za mirovinu, te se ovako želi dodatno stimulirati umirovljenike za štednju. Kod proizvoda PEPP umirovljenici mogu  po cijeloj Europi vršiti uplate.
U raspravi je dalje navedeno da je ovaj mirovinski proizvod PEPP manje rizičan nego drugi stup mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj. Neki stručnjaci procjenjuju da se izgubilo milijarde novaca umirovljenika u mirovinskim fondovima. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala 

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321 i konačni prijedlog zakon o provedbi Uredbe(EU)  2019/1238 o paneuropskom  osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  drugo čitanje, P.Z.E. br. 314  provede objedinjenu raspravu.                                                                                                                                                                                                                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 66. sjednici, održanoj 6. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z. br. 406, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o osiguranju („Narodne novine“, br. 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20.; dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak društava za osiguranje, društava za reosiguranje i društava za uzajamno osiguranje. Uz to se propisuju uvjeti pod kojima društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz drugih država članica i trećih država mogu obavljati poslove osiguranja odnosno poslove reosiguranja u Republici Hrvatskoj, uređuje se nadzor društava za osiguranje i reosiguranje u grupi kao i nadzor nad subjektima nadzora, poslovanje udruženja osiguranja odnosno reosiguranja i nacionalnog ureda za osiguranje i dr.
Ovaj Konačni prijedlog zakona se prvenstveno predlaže radi početka primjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 17 te radi usklađenja odredbi važećeg Zakona s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu sa Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.), kao i važećim Zakonom, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: MSFI) kako su uređeni Uredbom (EZ) br. 1606/2002 . Trenutno važeći MSFI izvještavanja je MSFI 4 koji se primjenjuje na ugovore o osiguranju i ugovore o reosiguranju kao privremeni standard. MSFI 4 trenutno primjenjuju društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a isti prestaje važiti stupanjem na snagu MSFI 17, tj. od 1. siječnja 2023. godine.
Slijedom navedenog, potrebno je u kontekstu početka primjene MSFI 17 izmijeniti odredbe važećeg Zakona i to dijelove Glave XII., Tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima, Imovina za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i Ovlašteni aktuar.

Načela na kojima se temelje novi pristupi mjerenja prema MSFI 17 rezultiraju korjenitom promjenom trenutne prakse priznavanja i vrednovanja ugovora o osiguranju, a osobito dugoročnih ugovora o osiguranju i ugovora o reosiguranju. Također, novi standard značajno mijenja načine iskazivanja osigurateljnih prihoda i rezultata iz osiguranja, kao i ukupnog rezultata poslovanja, povećava se učestalost priznavanja i iskazivanja gubitaka te se uvodi dodatna složenost u procesima vrednovanja, zahtjevima za podacima te određivanju pretpostavki koje se primjenjuju u vrednovanju.

Nadalje, u važećem Zakonu je potrebno uskladiti iznose izražene u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima, a iznos raspona prekršajnih sankcija usklađuje se s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak).

Svrha uvođenja novoga standarda MSFI 17 „Ugovori o osiguranju“ je postizanje veće razine ujednačenosti i usporedivosti financijskih izvještaja unutar osiguravajuće industrije, kao i između osiguranja i ostalih gospodarskih sektora, primjenom ekonomskih načela, pretpostavki najbolje procjene i tržišnih podataka kao važnih načela mjerenja ugovora o osiguranju.

U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje ukoliko  će osiguravajuće kuće morati reklasificirati financijska izvješća. Odgovoreno je da će se sada prikazivati koliko aktiva osiguravajuće kuće imaju  te što rade s novcima i koje investicije vrše.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje    

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju                                                                                                                                                                              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 416, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022.  godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Zaključkom o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, od 12. svibnja 2022. godine, Vlada Republike Hrvatske utvrdila ključne mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. U okviru točke 5. toga Akcijskog plana, vezano uz sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe, predviđeno je donošenje odgovarajućih izmjena i dopuna Zakona o zakladama.  
U tom pogledu, izmjenama i dopunama Zakona o zakladama uređen je postojeći pravni okvir za zaklade i strane zaklade u dijelu koji se odnosi na zakladnika, stranu zakladu, osobu ovlaštenu za zastupanje i članove tijela upravljanja zaklade na način da te osobe ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dok traju pravne posljedice osude te osobe za koju su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom. Pored toga, propisana je zapreka za osobu ovlaštenu za zastupanje zaklade i strane zaklade te članove tijela upravljanja zaklade na način da te osobe ne mogu obavljati navedene funkcije ako su pravomoćno osuđene i za određena predikatna kaznena djela iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. 
Slijedom toga, odgovarajuće su uređene odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre na način da se utvrđuje obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja naprijed navedene zapreke za zastupanje zaklade i strane zaklade te članova tijela upravljanja zaklade, odredbe o nadzoru zaklada, te su propisane sankcije zbog povrede Zakona.  
Sukladno mišljenju Ministarstva financija odgovarajuće je uređen kontrolni mehanizam za provjeru svih podatka danih u fazi osnivanja pravne osobe  tako što je dodatno propisana i dužnost nadležnog upravnog tijela da u svrhu utvrđivanja činjenica danih u izjavi po službenoj dužnosti provjeri točnost tih podataka u odgovarajućoj služenoj evidenciji. Isto tako, propisano da će se postojanje zapreke i izrečene mjere upisati u registre, čime se doprinosi transparentnosti podataka o pravnim osobama. 
Prihvaćen je i prijedlog vezan uz ponovo povećanje iznosa novčanih kazni tako da je ponovo povećana visina novčane kazne u prekršajnim odredbama za zakladu ili stranu zakladu koja u zadanom roku ne otkloni zapreku za zastupanje, odnosno za člana tijela upravljanja zaklade. Slijedom toga, propisana je novčana kazna u iznosima od 3.000 do 5.000 eura za pravnu osobu odnosno 500 do 3.000 eura za odgovornu osobu zaklade odnosno strane zaklade.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje koliko je veliki broj zaklada  registriran. Odgovoreno je da postoji 317 zaklada koje su neprofitne.

    Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 14. srpnja 2022. godine. 
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. rujna 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/80, URBROJ: 50301-05/16-22-8), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio je Izvješće. Istaknuo je  da se snažan oporavak hrvatskog gospodarstva reflektirao i u rastu vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi (dalje: ZSE) pa je dionički indeks CROBEX na kraju 2021. iznosio 2.079,35 bodova, što je za 19,6 % više nego na kraju 2020. godine. Time je u potpunosti anuliran gubitak vrijednosti s početka koronakrize s obzirom na to da je vrijednost CROBEX-a na kraju 2021. bila za 3,1 % viša u odnosu na kraj 2019. godine. Istodobno je vrijednost obvezničkog indeksa CROBIS na godišnjoj razini smanjena za 1,6 % te je obveznički indeks 2021. godinu zaključio na razini od 110,56 bodova odražavajući dijelom očekivanja investitora u pogledu izvjesnog rasta kamatnih stopa s obzirom na inflatorne pritiske. U 2021. trgovanje na ZSE-u bilo je potisnuto pa je ukupni promet bio za 18,8 % manji u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 2,5 mlrd. kuna. Najveći se dio prometa odnosio na promet dionicama, koji je u 2021. iznosio 2,3 mlrd. kuna, što je pad od 20,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je na domaćem obvezničkom tržištu ostvaren promet od 0,2 mlrd. kuna, što je smanjenje od 11 % u odnosu na kraj prethodne godine. Time domaće tržište kapitala prema ostvarenom prometu nastavlja biti ispod prosjeka usporedivih zemalja uz istodobno visok stupanj koncentracije trgovanja s obzirom na to da se polovica dioničkog prometa na ZSE-u u 2021. odnosila na trgovanje dionicama samo pet izdavatelja. Na kraju godine na ZSE-u bilo je uvršteno 98 dionica, što je šest dionica manje u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje broja uvrštenih dionica dodatno umanjuje već relativno nisku likvidnost na domaćem tržištu kapitala. Tijekom godine s redovitog je tržišta izvršteno devet dionica čija tržišna kapitalizacija je na kraju 2020. godine iznosila 19,0 mlrd. kuna (13,8 % ukupne tržišne kapitalizacije na kraju 2020.), dok su uvrštena tri nova izdanja tržišne kapitalizacije 951 mil. kuna (0,7 % ukupne tržišne kapitalizacije) na kraju 2021. godine. Posljedično je tržišna kapitalizacija vlasničkih vrijednosnih papira na ZSE-u na kraju 2021. iznosila 139,4 mlrd. kuna, što je za 1,5 % više u odnosu na kraj 2020. godine.

 Ministarstvo financija Republike Hrvatske u 2021. je godini dospijeće državne obveznice nominalne vrijednosti 6 mlrd. kuna, izdane u 2016. uz kamatnu stopu od 2,75 %, uspješno refinanciralo izdavanjem obveznice na domaćem tržištu nominalne vrijednosti od 9 mlrd. kuna uz godišnju kamatnu stopu od 0,5 % i rok dospijeća od sedam godina. Uz povijesno niske razine kamatnih stopa povoljnim je uvjetima financiranja svakako doprinijela pozitivna percepcija stabilnosti javnih financija Republike Hrvatske i zadržavanje njezina kreditnog rejtinga u investicijskom razredu. Od ukupno 32 uvrštena obveznička izdanja na kraju 2021. godine 15 ih se odnosilo na korporativne, a 16 na državne obveznice, dok je i dalje bila uvrštena jedna municipalna obveznica. Tržišna kapitalizacija obveznica na kraju godine iznosila je 134,6 mlrd. kuna, što je za 0,8 % više u odnosu na kraj 2020. godine.

Na kraju 2021. godine investicijske usluge i s njima povezane aktivnosti pružalo je 25 financijskih institucija (jedna institucija manje u odnosu na prethodnu godinu), od čega 6 investicijskih društava, 13 kreditnih institucija i 6 društava za upravljanje investicijskim fondovima. U 2021. godini pružatelji investicijskih usluga ostvarili su ukupan neto prihod od 2,5 mlrd. kuna, što je povećanje od 95,1 % u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na njihovu veličinu najveći dio prihoda očekivano su ostvarile kreditne institucije (2,4 mlrd. kuna, odnosno 98,6 % ukupnih prihoda), od čega se najveći dio odnosio na trgovanje za vlastiti račun, koje je u 2021. činilo 96,3 % ukupnih neto prihoda kreditnih institucija.
 Na domaćem su tržištu na kraju 2021. poslovala 93 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom (dalje: UCITS fondovi), koji su upravljali neto imovinom u vrijednosti od 21,5 mlrd. kuna, što predstavlja povećanje od 18,1 % na godišnjoj razini. Time je gotovo pa dosegnuta pretpandemijska razina neto imovine pod upravljanjem UCITS fondova s kraja 2019. godine. Rast imovine najvećim je dijelom rezultat povoljnih kretanja na tržištima, ali i povratka povjerenja ulagatelja, koji se odrazio u pozitivnom neto priljevu sredstava ulagatelja od 3,0 mlrd. kuna u UCITS fondove tijekom 2021. godine, čime su djelomično nadoknađeni značajni odljevi sredstava iz prethodne godine. Struktura ulaganja ostala je relativno nepromijenjena, stoga je krajem 2021. godine imovina UCITS fondova najvećim dijelom bila uložena u obveznice (56,2 %), zatim u novčana sredstva (15,1 %), dionice (11,8 %), investicijske fondove (7,4 %) te depozite (7,1%). Gotovo sve kategorije UCITS fondova zaključile su 2021. godinu s pozitivnim prinosima reflektirajući pozitivna vrednovanja na financijskim tržištima u okružju stabilizacije sistemskog stresa i još uvijek povoljnih uvjeta financiranja.
 Tijekom 2021. ukupan broj društava za upravljanje investicijskim fondovima ostao je nepromijenjen, odnosno 23 društva upravljala su sa 127 investicijskih fondova. Od toga su 4 društva upravljala samo UCITS fondovima (jedno društvo više u odnosu prethodnu godinu), 12 društava samo alternativnim investicijskim fondovima (dalje:AIF) (jedno društvo više odnosu na prethodnu godinu), a 7 društava i AIF-ovima i UCITS-ima (dva društva manje u odnosu na prethodnu godinu). Društva za upravljanje investicijskim fondovima su u 2021. ostvarila dobit prije poreza u iznosu od 89,1 mil. kuna, što je za 31,3% više u odnosu na prethodnu godinu, primarno zbog rasta prihoda od upravljanja alternativnim investicijskim fondovima (rast od 33,3 % na godišnjoj razini). Ukupna imovina društava za upravljanje na kraju 2021. iznosila je 260,7 mil. kuna, što predstavlja smanjenje od 5,7% u odnosu na prethodnu godinu.
 Na kraju 2021. neto imovina 12 obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) dosegnula je 133,0 mlrd. kuna (30,9 % BDP-a), odnosno povećala se za 11,7 % na godišnjoj razini. Stabilan priljev neto uplata sredstava članova i povoljna tržišna kretanja pozitivno su se odrazili na vrijednost imovine pod upravljanjem. Veličinom dominantna kategorija B OMF-ova ostvarila je rast neto imovine od 10,6 % te je krajem godine dosegnula 122,6 mlrd. kuna, dok su kategorije A i C dosegnule vrijednost neto imovine od 1,4 mlrd. kuna (45,6 %), odnosno 8,9 mlrd. kuna (23,0 %). Ukupan broj članova OMF-ova na kraju 2021. godine iznosio je 2,1 mil. što je za 53,8 tis. članova više nego u prethodnoj godini, od čega se 1,9 mil. nalazilo u kategoriji B, 150,3 tis. u kategoriji A i 61,3 tis. u kategoriji C. Najprimjetnije se povećao broj članova kategorije A, za 66,8 tis. članova, dok je kategorija B zabilježila smanjenje od 25,7 tis. članova, a kategorija C porast od 12,7 tis. članova. Sve tri kategorije OMF-ova godinu su zaključile s pozitivnim godišnjim prinosima, koji su bili proporcionalni stupnju rizičnosti njihovih portfelja. 
U okviru trećeg, dobrovoljnog stupa mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj na kraju 2021. poslovalo je 28 dobrovoljnih mirovinskih fondova (dalje: DMF), od kojih je 20 bilo zatvorenog (dalje: ZDMF), a osam otvorenog tipa (dalje: ODMF). Ukupni broj članova DMF-ova bio je za 4 % veći nego prethodne godine. Pritom se broj članova ODMF-ova povećao za 4,8 % (na 351,3 tis.), a ZDMFova za 1,7 % (na 46 tis.), čime je nastavljen višegodišnji trend prepoznavanja trećeg mirovinskog stupa kao kvalitetnog oblika dugoročne štednje. Ukupna neto imovina trećeg mirovinskog stupa povećala se za 15,8 % na godišnjoj razini te je na kraju godine iznosila 7,8 mlrd. kuna. Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova zabilježili su oporavak u 2021. te su se kretali u rasponu od 0,3 % do 13,5 %, dok je prosječni prinos iznosio 7,12 %.
U 2021. godini u Republici Hrvatskoj su poslovala dva mirovinska osiguravajuća društva (dalje: MOD), jednako kao i u prethodnoj godini. Ukupna aktiva MOD-ova na kraju 2021. iznosila je 2,1 mlrd. kuna, što je za 44,0 % više nego na kraju prethodne godine. Porast aktive posljedica je značajnijeg transfera sredstava iz mirovinskih fondova s obzirom na porast novih korisnika, odnosno novih ugovora o mirovinskom osiguranju i to prvenstveno iz drugog mirovinskog stupa. Tako su na kraju 2021. MOD-ovi imali ukupno 13,2 tis. članova, što je povećanje od 23,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj korisnika dobrovoljnog mirovinskog osiguranja pritom se smanjio za 9,5 %, dok se broj korisnika obveznog mirovinskog osiguranja povećao za 76,6 %. 
Broj društava za osiguranje nije se promijenio tijekom 2021. pa je na kraju godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 15 društava, od kojih tri životna, četiri neživotna i osam složenih društava za osiguranje. Oporavak gospodarske aktivnosti prelio se na rast bruto zaračunate premije društava za osiguranja koja je krajem 2021. dosegnula 11,7 mlrd. kuna (porast od 11,7 % na godišnjoj razini). Od toga je zaračunata bruto premija za životna osiguranja iznosila 2,9 mlrd. kuna, odnosno povećala se za 9,4 % na godišnjoj razini, čime je ostvaren njezin djelomični oporavak nakon kontrakcije iz prethodne, koronakrizom obilježene godine. Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja iznosila je 8,8 mlrd. kuna, što je porast od 12,4 % na godišnjoj razini, a porastu premije najviše su doprinijeli osiguranje od odgovornosti (porast od 5,4 % u 2021.), osiguranje imovine (2,4 %) te osiguranje kredita i financijskih gubitaka (2,3 %). Ukupne likvidirane štete na kraju 2021. iznosile su 7,3 mlrd. kuna, odnosno povećale su se za 11,7 % na godišnjoj razini. Pritom je iznos likvidiranih šteta za životna osiguranja iznosio 3 mlrd. kuna (povećanje od 7,7 % na godišnjoj razini s obzirom na nastavak starenja i dospijeća portfelja životnih osiguranja), dok je iznos likvidiranih šteta za neživotna osiguranja iznosio 4,3 mlrd. kuna (povećanje od 14,6 % na godišnjoj razini). SCR omjer društava za osiguranje na kraju 2021. bio je dva puta veći od regulatorno propisanog minimuma (iznosio je 210,2 % u odnosu na zahtijevani minimum od 100 %).
 Snažan gospodarski oporavak i dobra turistička sezona u 2021. odrazili su se na oporavak poslovanja 15 leasing društava koja su krajem 2021. poslovala na domaćem tržištu. Tako je na kraju 2021. ukupna aktiva leasing društava iznosila 20 mlrd. kuna te je bila za 1,4 % viša nego godinu ranije. Primarni izvor financiranja leasing društava i dalje su bili krediti i zajmovi inozemnih institucija koji su na kraju godine iznosili 14,2 mlrd. kuna, što je smanjenje od 0,51 % na godišnjoj razini. Ukupne obveze iznosile su 17,3 mlrd. kuna. Vrijednost novozaključenih ugovora u segmentu financijskog leasinga povećala se za 30,3 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u segmentu operativnog leasinga porasla za 5,7 % tijekom 2021. godine. Oporavak poslovanja i rast novozaključenih ugovora pozitivno su se odrazili na dobit leasing društava, koja je u 2021. iznosila 384,6 mil. kuna, što je 122,5 % više nego prethodne godine.
Na kraju 2021. u Hrvatskoj su poslovala 4 faktoring društva, što je jednako broju društava iz prethodne godine. Istodobno je ukupna aktiva faktoring društava na kraju 2021. iznosila 366,3 mil. kuna te je bila za 12,8 % manja nego godinu ranije.

Godinu 2021. obilježile su promjene u infrastrukturi tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da je Hanfa krajem listopada 2021. društvu SKDD-CCP Smart Clear d.d., Zagreb (dalje u tekstu: SKDD-CCP) izdala odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u skladu s Uredbom EMIR). U skladu s odobrenjem SKDD-CCP obavlja poslove poravnanja transakcija prenosivim vrijednosnim papirima koje se izvršavaju na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi kojima upravlja Zagrebačka burza. Time je, uz Središnje klirinško depozitarno društvo (dalje: SKDD) i ZSE, postao dio infrastrukture hrvatskog tržišta kapitala povezujući trgovanje s namirom u ulozi središnje druge ugovorne strane. Uvođenjem takvog modela poravnanja u skladu s Uredbom EMIR Republika Hrvatska pridružila se zemljama Europske unije koje osiguravaju najbolje prakse u pogledu tržišnih infrastruktura. 
Posredni nadzor rada i poslovanja ZSE-a Hanfa je tijekom 2021. obavljala prikupljajući i analizirajući obavijesti i izvještaje o poslovanju koje je ZSE obvezan dostavljati u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala (dalje: ZTK). Osim kontinuiranog posrednog nadzora u 2021. okončan je neposredni nadzor ZSE-a koji je započeo 2020. donošenjem rješenja kojim je naloženo provođenje mjera za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti, izvještavanja Hanfe o sklapanju novih aneksa ugovora te mjera za unaprjeđenje procesa ažuriranja internih akata. U lipnju 2021. pokrenut je postupak neposrednog nadzora SKDD-a u kojem je predmet nadzora bilo poslovanje SKDD-a i obavljanje djelatnosti iz članka 629. ZTK-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do dana okončanja postupka koji se na kraju 2021. još aktivno provodio. Tijekom godine provedeno je 218 posrednih nadzora nad izdavateljima od kojih je njih 112, provedeno u odnosu na objavu propisanih informacija.
U 2021. godini Hanfa je provela i okončala dva neposredna nadzora društava za upravljanje investicijskim fondovima. Obama društvima rješenjem je naloženo unaprjeđenje internih akata i sustava interne revizije kao i praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, odnosno unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima. Također, obavljen je posredni nadzor usklađenosti UCITS i AIF fondova sa Smjernicama o testiranju otpornosti likvidnosti na stres kod UCITS-a i AIF-ova.
U 2021. godini započeta su tri postupka redovnih neposrednih nadzora, jedan nad poslovanjem mirovinskog društva i dva nad poslovanjem kreditnih institucija u odnosu na obavljanje poslova depozitara obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hanfa je nakon provedenog nadzora mirovinskom društvu izdala rješenje s nadzornim mjerama u vezi s unaprjeđenjem procesa ulaganja imovine mirovinskih fondova. U sklopu nadzora poslovanja kreditnih institucija nisu izdavane posebne nadzorne mjere s obzirom da nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti već određene manjkavosti internih akata i dokumentacije koje su tijekom postupka nadzora uklonjene. Slijedom neposrednih nadzora poslovnog procesa informiranja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, koji su provedeni u 2020. godini, Hanfa je u 2021. izradila okružnicu za Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u kojoj je dan sumarni pregled značajnijih nalaza i preporuka te su pojašnjeni načini na koji bi se ovaj proces mogao unaprijediti.
Ukupna imovina Hanfe na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 35,2 mil. kuna. Ukupno ostvareni prihodi u 2021. iznosili su 83,5 mil. kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 76,7 mil. kuna. U 2021. godini Hanfa je ostvarila pozitivan rezultat poslovanja te je u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6,8 mil. kuna u ožujku 2022. uplatila u državni proračun Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o provjerama leasing društava od 2008. do 2021. godine. Odgovoreno je da leasing društva nisu kamate obračunavala kako su trebala te su ostvarila značajnu financijsku korist. Poslije su leasing društva samo vratila sredstva građanima koja nisu bila u zastari, a ostali su morali na sudu tužiti leasing društva na temelju rješenja Hanfe.
Komentirano je da je Hanfa trebala nadzirati INA-u te strateški braniti INA-u kao državni interes. Dalje je navedeno da su prethodnici na vodećem položaju u Hanfi ostvarili puno više prijava.
U raspravi je istaknuto da je tržište kapitala u Republici Hrvatskoj urušeno, počevši od 2008. godine. Tržišna kapitalizacija iznosi 400 mlrd. kuna. Postavljeno je pitanje zašto je dozvoljeno Fortenovi grupi da iznosi kapital iz Republike Hrvatske i osnuje zakladu u Nizozemskoj, a ne u Republici Hrvatskoj. Dalje je zatražena informacija zašto su se neke dionice na tržištu prodavale po jako niskim cijenama, a imovine tvrtke su iznosila milijune kuna ili više. Odgovoreno je da je tržište kapitala u Republici Hrvatskoj urušeno od 2008. godine te je 2017. godine nastupila kriza sa Fortenova grupom, a  kriza je nastavljena s pandemijom 2020. godine. Što se tiče cijene dionica, postavlja se pitanje koliko je bio volumen trgovanja dionica te ako ga zadnjih tri mjeseca nije bilo, onda procjenu radi neovisni stručnjak. Dalje je odgovoreno da Hanfa ne može utjecati na to u kojoj se državi zaklada osniva.
Zatražena je informacija ukoliko se ulazi u promjenu Zakona o obveznim mirovinskim fondovima te o liberalizaciji i diversifikaciji ulaganja mirovinskih fondova i ostvarenju najmanjeg rizika za umirovljenike. Odgovoreno je da su mirovinski fondovi smanjili zaradu od 51 milijardi na 44 milijardi kuna. Glavnica je ostala ista, ali je prinos manji. Novi Zakon o  obveznim mirovinskim fondovima će ubrzo u saborsku proceduru. Mirovinski fondovi u Europskoj uniji imaju u prosjeku prinose od 4,4%, a Republika Hrvatska 5%, što je gornja grupa prinosa na razini Europske unije.
U raspravi je navedeno da stanovništvo Republike Hrvatske nije financijski pismeno te nažalost ne mogu pronaći podatke o uspješnosti njihovog mirovinskog fonda i shodno tome  donijeti odluku o mogućoj promjeni fonda.
Postavljeno je pitanje o online prevarama za financijske usluge te je istaknuto da postoji veliki broj prevara. Odgovoreno je da Hanfa izlazi s priopćenjima za građane da ne nasjedaju na prevare. Također se može provjeriti, da li je ponuđeni fond uopće registriran u Europskoj uniji.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                          ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga 
za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                                        PREDSJEDNICA  ODBORA

                                     Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici, održanoj 29. studenoga 2022. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Godišnje izvješće sadrži analitički prikaz svih državnih potpora dodijeljenih u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.
Ministarstvo financija je u skladu sa Zakonom o državnim potporama izradilo Izvješće o državnim potporama za 2021. godinu. Izvješće sadrži analitički prikaz svih državnih potpora i potpora male vrijednosti dodijeljenih u Republici Hrvatskoj u 2021. godini, uključujući podatke o potporama poljoprivredi i ribarstvu.
Za 2021. godini primjetno je blago smanjenje dodijeljenih državnih potpora u odnosu na 2020. godinu i to za 4,2%. 
Ukupno dodijeljene državne potpore iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68% BDP-a, što gledano po zaposlenom iznosi 12.807,86 kuna. 

U strukturi ukupno dodijeljenih državnih potpora, potpore u industriji i uslugama iznosile su ukupno 12,6 milijardi kuna ili 2,92% BDP-a, dok su potpore za poljoprivredu i ribarstvo iznosile su 7,6 milijardi kuna ili 1,76% BDP-a.

Od ukupnih dodijeljenih državnih potpora u industriji i uslugama, sektorske potpore iznosile su 5,6 milijardi kuna, dok su horizontalne potpore iznosile 3,7 milijardi kuna. Nadalje, potpore podrške gospodarstvu u COVID-19 pandemiji iznosile 3,2 milijardi kuna te su činile 25,7% udjela u potporama industriji i uslugama.

Potpore male vrijednosti ili tzv. de minimis potpore, dodijeljene su u iznosu od 1,4 milijardi kuna, a njihov udio u BDP-u iznosio je 0,34%.

Zaključno, unatoč svim krizama i poteškoćama u gospodarstvu, uključujući i posljedice potresa te učinaka pandemije tijekom 2021. godine primjetno je smanjenje iznosa dodijeljenih potpora pri čemu je primjetno kako nije došlo do povećanja udjela tzv. „dobrih“, odnosno horizontalnih državnih potpora u odnosu na sektorske potpore što se u značajnom može objasniti mjerama gospodarske politike koje su bile usmjerene očuvanju gospodarstva i ublažavanja negativnih utjecaja pandemije bolesti COVID-19. 

Za očekivati je da će u narednim razdobljima kretanje potpora ovisiti i o mjerama koje su uključene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a koji se u jednom bitnom dijelu oslanja upravo na potpore.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o učinkovitosti državnih potpora. Odgovoreno je da se ciljevi ostvaruju s vremenskim odmakom te su neki učinci teško mjerljivi. Primjerice bi možda cijena za maslac bila znatno veća da se nije snizio PDV na taj proizvod. Tvrtke ne smiju sebi na štetu poslovati, tada država mora ograničiti cijenu.
U raspravi je napomenuto da je mjerljivost rezultata subvencija različita, primjerice u poljoprivredi postoje dodatni instrumenti za procjenu učinaka subvencija.
Dalje je napomenuto da su potrebna porezna oslobađanja, ne samo subvencije. Odgovoreno je da postoje i porezna oslobođenja te kod 60% subvencija učinci nisu mjerljivi. Potrebno je sve inpute i outpute obuhvatiti i tako dobiti učinak transmisijske politike. Naglašeno je da takve cjelovite podatke nema Republika Hrvatska, ali ni jedna zemlja Europske unije.

Nakon proveden rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                        ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno izlaganje podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske te  su istaknuli da se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.  

Slijedom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti prema kojemu uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode se na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2023. godini. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „ PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.
-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i  plan projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da hrvatsko gospodarstvo ulazi u 2023. godinu ostvarivši niz strateških uspjeha usprkos snažnim izazovima. Trenutne globalne okolnosti obilježene su geopolitičkim napetostima, ruskom agresijom na Ukrajinu, nastavkom poremećaja u opskrbnim lancima, a sve to u kontekstu vrlo snažnih inflatornih pritisaka. Jak globalni gospodarski rast nakon dvije godine COVID pandemije, dodatno je povećao neravnotežu između velike potražnje i nedovoljne ponude. Zatvaranje Kine na proljeće uslijed pandemije usporilo je proizvodnju te gospodarske velesile i poremetilo tijekove svjetske trgovine. Ruska agresija na Ukrajinu uzrokovala je snažan poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te zaoštrila odnose Zapada i Rusije, a sve izraženije klimatske promjene, posebice snažne suše i poplave, dodatne su doprinijele povećanju cijena hrane i energije. No, usprkos ovako snažnim izazovima hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je niz političko-ekonomskih iskoraka. Tako je u srpnju ove godine Vijeće Europske unije donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. kao i dopunu uredbe prema kojoj Republika Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu o fiksnom tečaju konverzije kune u euro. Time je i formalno završen cjelokupni proces pridruživanja Republike Hrvatske europodručju započet 2017. godine te stoga od 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska postaje punopravna članica europodručja, a euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja na teritoriju Republike Hrvatske. Odluka o ulasku Republike Hrvatske u europodručje doprinijela je i povijesno najvišem investicijskom rejtingu Republike Hrvatske sa stabilnim izgledima, od strane kreditnih agencija Moody's, Fitch te Standard and Poor's koje su ovakve procjene donijele u drugoj polovini srpnja ove godine. Krajem listopada 2022. godine, Fitch je ponovno potvrdio ovakvu ocjenu Hrvatske. Kreditne agencije kao pozitivne efekte ističu i političku stabilnost institucija, posebno u kontekstu ulaska u europodručje, rekordno kratko zadržavanje u tečajnom mehanizmu ERM II te eliminaciju valutnog i likvidonosnog rizika u smislu javnog duga koji je dominantno denominiran u eurima. Predanost reformskim naporima, koji će značajno doprinijeti jačanju otpornosti hrvatskog gospodarstva u okolnostima rastuće inflacije i recesijskih pritisaka, vidljiva je i u ispunjavanju predviđenih obveza te u dinamici korištenja sredstava Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Do sada je Republici Hrvatskoj isplaćeno 11,4 milijarde kuna temeljem predujma te 34 pokazatelja ispunjena do kraja 2021. godine. Po ispunjavanju 25 pokazatelja Republika Hrvatska je u rujnu uputila i zahtjev za povlačenje druge tranše u visini od 5,3 milijarde kuna - upravo odobren od strane Europske komisije, a trenutno se intenzivno radi na provedbi 45 pokazatelja do kraja ove godine temeljem kojih bi se ostvarilo pravo na isplatu treće tranše.
Još jedan od uspjeha Republike Hrvatske je i očekivani ovogodišnji gospodarski rast od 5,7% temeljen na snažnom izvozu, investicijama i potrošnji kućanstava, posebice zahvaljujući oporavku turizma i ostalih usluga. Međutim, visoka inflacija te pad pouzdanja uslijed geopolitičkih napetosti utječu negativno na ekonomske izglede ali i jačaju pritiske na javne financije. Međutim, tržište rada i dalje će karakterizirati visoka otpornost (uzevši u obzir i trajne manjkove radne snage) usprkos prigušenom rastu zaposlenosti. U tom smislu, projicirani rast BDP-a u sljedećoj godini iznosi 0,7%. Snažniji gospodarski rast očekuje se nakon 2023. godine (s projiciranim gospodarskim rastom od 2,7% odnosno 2,6% u 2024. te 2025. godini) uz očekivano jenjavanje inflacijskih pritisaka, jačanje vanjske potražnje te nastavak rasta realnih plaća.

Pod utjecajem dinamičnog rasta inozemne i domaće potražnje, potaknutog akumuliranom štednjom iz prethodne dvije godine pandemijskog razdoblja, hrvatski BDP snažno je porastao u prvih šest mjeseci 2022. godine. Ovo se prije svega odnosi na izvoz roba i usluga te osobnu potrošnje, a posebno njezin dio koji se odnosi na usluge, čiji se snažan rast iz 2021. nastavio i u ovoj godini. Osim toga, snažan rast bilježi i kategorija promjena zaliha, budući da su poduzeća pristupila procesu njihovog pojačanog obnavljanja, nakon što su prošle godine zalihe iscrpljene kao rezultat poremećaja u opskrbnim lancima u jeku uzlaznog trenda globalne potražnje. Povoljna ostvarenja u domaćem gospodarstvu u dosadašnjem dijelu godine zabilježena su u uvjetima snažnog rasta cijena, započetog u 2021., kao i visoke neizvjesnosti u pogledu budućih ekonomskih, ali i širih društveno-političkih kretanja, u vanjskom okruženju. Izvoz roba ostvario je od početka pandemije u 2020. do danas iznenađujuće veliko kumulativno povećanje udjela na svjetskom tržištu, a prihodi od turizma nadmašit će u 2022. rekordnu razinu iz 2019. (izraženo također u realnim terminima). Nakon neočekivano povoljnog ostvarenja u 2021. godini, elastičnost uvoza u odnosu na konačnu potražnju (koja je naglašeno “pro-ciklična“ veličina) zabilježit će ove godine iznimno visoku vrijednost, djelujući tako negativno na ostvarenje BDP-a. Situacija na tržištu rada je povoljna te je broj zaposlenih dobrano nadmašio pretkrizne razine, a radna snaga bilježi povećanje drugu godinu zaredom. Strukturna nestašica određenih profila radnika onemogućava značajniji pad realnih plaća u uvjetima visoke inflacije.

Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2023. – 2025. određeno je projiciranim kretanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke prihodnih mjera koje je Vlada Republike Hrvatske donijela u travnju i listopadu ove godine u okviru paketa za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva pomoći institucija i tijela Europske unije. To se ponajprije odnosi na sredstva iz prethodnog, ali i novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kojima će se jačati oporavak i otpornost gospodarstva, kao i na sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije, koja će se usmjeriti na obnovu javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne, oštećene u razornim potresima na zagrebačkom i petrinjskom području. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost stupio je na snagu 1. travnja 2022. godine, a njime je propisano smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% odnosno 13% za određena dobra i usluge. Tako se na 5% smanjuje PDV za dječju hranu, ulje, maslac, meso i ribu kao i voće, jaja, gnojivo, životinjsku hranu te ulaznice za sportska i kulturna događanja. Trajno se proširuje primjena snižene stope PDV-a od 13% za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjev, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. K tome, u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. isporuka plina obračunava se po stopi PDV-a od 5%. Jesenskim paketom mjera za zaštitu od porasta cijena predloženo je i da se po stopi PDV-a od 5% oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2023 godine. Osim toga, po stopi PDV-a od 0% oporezuje se i isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Vlada Republike Hrvatske je u ožujku donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom se snižava visina trošarine za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva na razdoblje od 90 dana. U lipnju je izmjenom navedene Uredbe trošarina dodatno smanjena za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva. Donesena je i Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su na razdoblje od 90 dana utvrđene premije energetskih subjekata za motorne benzine i dizelska goriva u iznosu od 0,65 kn/l. Najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju se stoga samo za naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva (eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel), dok se za benzine s više oktana te sva tzv. ,,premium“ goriva, cijene i dalje mogu formirati slobodno. Paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena obuhvaća i povećanje neoporezivih primitaka propisanih izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak. Naime, povećava se iznos neoporezivih primitaka s 15.000 na 24.000 kuna do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom, a na koje se ne plaća porez na dohodak, koji je prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravilnikom se neoporezive prigodne nagrade povećavaju s 3.000 na 5.000 kuna godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja za radnike s 5.000 na 7.500 kuna. Dar djetetu do 15. godina starosti kao i dar u naravi povećavaju se sa 600 na 1.000 kuna godišnje. Novčane paušalne nagrade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se sa 5.000 kuna na 6.000 kuna godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2 kune na 3 kune po kilometru. Također se povećava i otpremnina za odlazak u mirovinu sa 8.000 kuna na 10.000 kuna.

Uzevši u obzir sve navedeno, u 2023. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, dok su za 2024. projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. 
Porezni prihodi Porezni prihodi za razdoblje 2023. – 2025. projicirani su na temelju makroekonomskih pretpostavki, uzimajući u obzir efekte prethodno spomenutih prihodnih mjera. Sukladno navedenom, porezni prihodi u 2023. godini projicirani su u iznosu od 13,3 milijarde eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2024. projicirani u iznosu od 14 milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,1%, dok se u 2025. godini očekuju u iznosu od 14,7 milijardi eura i bilježe rast od 5%.
Porez na dobit u tekućoj godini plaća se na temelju poslovanja poduzetnika prethodne godine. Plan kretanja prihoda od poreza na dobit za 2023. te projekcije za 2024. i 2025. godinu rađene su temeljem procjene poslovanja gospodarskih subjekata i očekivanih učinaka makroekonomskih kretanja. Pritom je uzet u obzir i fiskalni učinak povećanja iznosa neoporezivih primitaka koji su definirani izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Prihod od poreza na dobit za 2023. planiran je u iznosu od 1,6 milijardi eura, dok je u 2024. i 2025. godini projiciran u iznosu od 1,7 milijardi eura. 
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. U projekcije je uključen i učinak sniženih stopa PDV-a od 13%, 5% i 0% koje su u primjeni od travnja i listopada 2022. Sukladno navedenom, u 2023. planira se ostvariti 9,1 milijarda eura prihoda od PDV-a, dok projekcije za 2024. iznose 9,7 milijardi eura, odnosno 10,2 milijarde eura za 2025. godinu.

U 2023. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura.
Za provedbu mjera iz proljetnog i jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 2023. – 2025. godine osigurano je ukupno 643,2 milijuna eura,  primjerice potpore za tranziciju za energetski učinkovito gospodarstvo u iznosu od 267,8 milijuna eura, nadoknada sredstava zbog ograničenja cijena električne i toplinske energije te plina u iznosu od 145,6 milijuna eura te subvencija cijene plina kućanstvima i malim poduzetnicima u iznosu od 59,7 milijuna eura.
Od ukupnog povećanja rashoda u iznosu od 2,1 milijardu eura u 2023. godini u odnosu na tekući plan 2022. godine, 952,6 milijuna eura odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, a ostatak od 1,2 milijarde eura odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora uključujući pomoći od Europske unije. Rast rashoda najvećim dijelom odnosi se na povećanje sredstava za: rashode financirane iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka za: mirovine i mirovinska primanja (novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika) u iznosu od 512,7 milijuna eura te nadoknada sredstava zbog ograničenja cijena električne i toplinske energije te plina u iznosu od 133,6 milijuna eura.
Ukupni rashodi za zaposlene u 2023. godini planiraju se u iznosu od 3,8 milijardi eura (ne uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) i u odnosu na tekući plan 2022. godine bilježe rast od 360,5 milijuna eura. Do povećanja je došlo ponajprije uslijed pune primjene Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike iz listopada 2022. godine („Narodne novine“, br. 127/22) kojima je utvrđeno povećanje.

Ukupni materijalni rashodi u 2023. godini planiraju se u iznosu od 2,7 milijardi eura i u odnosu na tekući plan 2022. godine smanjuju se za 131,5 milijuna eura. Navedeno smanjenje rezultat je smanjenja ove kategorije rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka za iznos od 182,5 milijuna eura budući da u 2023. godini više nije predviđeno plaćanje štete i troškova arbitražnog postupka po presudi INA-MOL. S druge strane materijalni rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju se za 51,0 milijun eura i to većinom na ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu (lijekovi, pomoćni i sanitetski materijal te ostalo). U 2024. i 2025. godini ukupni materijalni rashodi projicirani su na razini od 2,6 milijardi eura, odnosno 2,7 milijardi eura.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% bruto domaćeg proizvoda. U 2024. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 815 milijuna eura ili 1,1% BDP-a dok se u 2025. očekuje manjak od 172 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.
Manjak državnog proračuna za 2023. godinu u iznosu od 1,8 milijardi eura financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 6,1 milijardu eura, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 4,3 milijarde eura. U strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2023. godini najznačajniji iznos od 4,2 milijarde eura odnosi se na primitke od izdanih vrijednosnih papira, od čega se 2,7 milijardi eura odnosi na tuzemne obveznice, a 1,5 milijardi eura na inozemne obveznice. Primici od zaduživanja inozemnim i domaćim kreditima i zajmovima planirani su u iznosu od 1,4 milijarde eura. Preostali iznos planiranih primitaka u računu financiranja državnog proračuna odnosi se u najvećoj mjeri na primitke od povrata glavnica danih zajmova i depozita u iznosu od 441,2 milijuna eura. U strukturi ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova najveći iznos od 2,7 milijardi eura čine izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire koji se u cijelosti odnose na izdatke za otplatu glavnice za izdane obveznice. Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova iznose 1,0 milijardu eura, od čega se 897,7 milijuna eura odnosi na otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora, 98,0 milijuna eura na otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova od međunarodnih organizacija, institucija i tijela Europske unije te inozemnih vlada, a 35,3 milijuna eura na izdatke za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru. Izdaci za dane zajmove i depozite planirani su u iznosu od 440,4 milijuna eura, a izdaci za dionice i udjele u glavnici 175,6 milijuna eura. Ukupni manjak državnog proračuna u 2024. godini planira se u iznosu od 815,0 milijuna eura, a u 2025. godini u iznosu od 171,7 milijuna eura. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2024. godini planiraju se u iznosu od 4,0 milijarde eura, a u 2025. u iznosu od 4,7 milijardi eura. Stoga se primici od financijske imovine i zaduživanja u 2024. godini planiraju u iznosu od 4,6 milijardi eura a u 2025. godini u iznosu od 4,8 milijardi eura.

U 2023. godini manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je na razini od 1,7 milijardi eura ili 2,4% BDP-a. U 2024. isti se projicira u iznosu od 896 milijuna eura ili 1,2% BDP-a, a u 2025. godini u iznosu od 229 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna u 2023. planiran na razini od 2,6% BDP-a, u 2024. i 2025. na razini od 1,1% BDP-a odnosno 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici će u promatranom razdoblju bilježiti višak i to od 0,3% BDP-a u 2023., 0,1% BDP-a u 2024. i 0,2% BDP-a u 2025. godini. Manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2023. projiciran je u iznosu od 0,1% BDP-a, a u 2024. i 2025. u iznosu od 0,2% BDP-a.
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 2,3% BDP-a u 2023. godini. U 2024. isti je projiciran na razini od 1,7% BDP-a, a u 2025. godini očekuje se manjak proračuna opće države od 1,2% BDP-a.
U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2,2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 67,9% BDP-a u 2023. na 65,5% BDP-a u 2024. te 63,5% BDP-a u 2025. godini.

Udio javnog duga u BDP-u je u razdoblju između 2014. i 2019. godine smanjen za 12,7 postotnih bodova, no zbog nezapamćene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, koja je dovela do velikih potreba za zaduživanjem, javni dug je u 2020. narastao za visokih 15,9 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije. Snažan oporavak gospodarske aktivnosti u 2021. i 2022. godini ponovno dovodi do smanjenja javnog duga i to za ukupno 16,8 postotnih bodova, čime su fiskalni rizici osjetno smanjeni.
Hrvatsko gospodarstvo suočava se i sa brojnim drugim fiskalnim rizicima. Mirovinski sustav Republike Hrvatske suočava se s vrlo nepovoljnim demografskim trendovima koji se prvenstveno odnose na starenje stanovništva, odnosno smanjenje broja radno-aktivnog stanovništva, uz istodobno povećanje skupine stanovništva starijeg od 65 godina. Jačanje takvih trendova stvorio bi dodatan pritisak na sustav generacijske solidarnosti, a što bi moglo imati negativan učinak na održivost javnih financija u dugom roku. Osim toga, stanje nepodmirenih obveza u zdravstvenom sustavu predstavlja dodatni fiskalni rizik koji je potrebno adresirati provedbom strukturnih mjera usmjerenih ka financijskoj održivosti cjelokupnog zdravstvenog sustava. Iako se Republika Hrvatska nalazi pri dnu po visini potencijalnih obveza u usporedbi s ostalim zemljama članicama Europske unije, pri čemu je njihov udio u BDP-u u Republike Hrvatske krajem 2021. godine iznosio 1,9% BDP-a, takve obveze i dalje predstavljaju rizik za javne financije.

Odbor je raspolagao i pisanim 21. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu od 21. studenoga 2022. godine. 

U raspravi na Odboru navedeno je da plan proračuna djeluje optimistično, iako je najavljena recesija. Postavljeno je pitanje koliko je porez na dodanu dobit uključen u projekciju. Odgovoreno je da u projekciju nisu uključeni dodatni porezi te da Prijedlog zakona tek ide na javno savjetovanje. Zatražena je informacija o fiskalnog održivosti dječjih vrtića jedinica lokalne samouprave. Odgovoreno je da je osnovana radna skupina za financiranje tekućih troškova dječjih vrtića jedinica lokalnih samouprava. Sredstva za tekuće troškove će se povećati kada se veći broj vrtića izgradi iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U raspravi je napomenuto da je izazovno raditi proračun u ovakvim vremenima. Postavljeno je pitanje da li  postoje procjene pozitivnih učinaka ulaska Republike Hrvatske u eurozonu za sljedeće tri godine. Odgovoreno je da ne postoje procjene, ali će se fiskalni rizici za Republiku Hrvatsku znatno smanjiti te će se povećati kreditni rejting. Ministarstvo financija Republike Hrvatske koordinira Nacionalni plan oporavka i otpornosti te je na razini europskih tijela istaknut kao uspješan. Republika Hrvatska je već poslala zahtjev za isplatu druge tranše u iznosu od 700 milijuna eura. Republika Hrvatska uskoro otvara pregovore sa Europskom komisijom o planu REPowerEU te će se značajna sredstva ulagati u obnovljive resurse i energetsku obnovu kuća.
Zatraženi su podaci o planiranoj reformi lokalnih jedinica lokalne samouprave i mogućem teritorijalnom preustroju. Nadalje je zatražen broj stvarnih i funkcionalnih spajanja jedinica lokalne samouprave u ovoj godini. Odgovoreno je da je ove godine za poticaj spajanja lokalnih jedinica lokalne samouprave bilo na raspolaganju 100 milijuna kuna. Od jedinica se nijedna nije stvarno spojila sa drugom, ali se njih 20 spojilo funkcionalno. Potrebna je dodatna motivacija za stvarno spajanje. Republika Hrvatska je po teritorijalnog fragmentiranosti, gledajući broj stanovnika i površine jedinica lokalne samouprave i županija, u sredini Europske unije. Napomenuto je da je najvažnija fiskalna održivost jedinica lokalnih samouprava. Ako se preustroje jedinice lokalne samouprave bez fiskalne održivosti nema učinkovitosti preustrojavanja. Također jedinicama lokalnih samouprava nedostaje administrativnih kapaciteta te mnoge od njih nisu unijele svoje nekretnine u registar imovine. Od jedinica lokalne samouprave trećina njih zainteresirana je za funkcionalno spajanje. Sljedećih tjedana će se raditi promocije za spajanje u jedinicama lokalne samouprave.
Zatražen je razlog smanjenja inflacije u projekcijama te je postavljeno pitanje zašto se trošak zaduženja smanjuje. Navedeno  je da su kamate zadnjih par godina na razini od jedan posto, a sada će biti  otprilike šesti posto. Odgovoreno je da se projekcije proračuna rade na osnovi makromodela Ministarstva financija koje su izradili zajedno sa Svjetskom bankom. Dalje je pojašnjeno da je predviđeno smanjenje rashoda za kamate zbog refinanciranja po nižim stopama. Krediti su ugovoreni prije deset godina te su se tada kamatne stope kretale oko šest posto, dok se sada očekuju tri do četiri posto.
Zatražene su informacije o situaciju u zdravstvu. Odgovoreno je da je ove godine bilo planirano 0,5 milijardi kuna sredstva za sanaciju sredstava, ali  je već sada isplaćeno  1,5 milijardi kuna. Pozitivan pomak je da će se završiti godina sa dospjelim obveznicama od ispod 120 dana u zdravstvu. 

Postavljeno je pitanje o budućem porezu na dodatnu dobit i mogućem usporavanju hrvatskog gospodarstva. Odgovoreno je da je stanovništvo financiralo mjere za pomoć gospodarstva u pandemiji putem proračuna te ovo dodatno oporezivanje predstavlja solidarni doprinos od onih koji su sada imali dodatne dobiti. Veliki broj stanovništva je  pogođen te će se sredstvima iz ovoga novoga poreza financirati mjere za najugroženije građane primjerice za umirovljenike za niskim mirovinama.

Zatražena je informacija o razlogu vođenja ovakve fiskalne politike Republike Hrvatske, iako je bolja nego mnoge u eurozoni. Odgovoreno je da Republika Hrvatska dalje vodi odgovornu fiskalnu politiku. Dodatni deficit bi poticao inflaciju. Ministarstvo financija je uvijek konzervativno planiralo prihode proračuna.
Komentirano je da se potencira protuinflatorno djelovanje, a ne proturecesijsko djelovanje. Odgovoreno je da se pokušavala postići ravnoteža između očuvanja gospodarskog rasta i protuinflatornog djelovanja. Protuinflatorna djelovanja se postižu putem fiskalne stabilnosti.  Navedeno je da situacija nikad nije bila neizvjesnija te će se reagirati i donijeti paket mjera u slučaju nastupanja recesija. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „ PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 15. studenoga 2021. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06 i 25/13), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 4. srpnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. rujna 2022. godine (KLASA: 022-02/22-12/81, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2021. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) istaknula je da je poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak 2021. godine bilo uspješno. Tijekom 2021. HBOR je putem svojih aktivnosti odobrila 1.797 plasmana u iznosu većem od 7,7 milijardi kuna.

Strategijom poslovanja HBOR-a za razdoblje od 2020. do 2024.  godine kao strateške smjernice definirane su: 1. Poticanje razvoja tržišta vlasničkog i kvazi vlasničkog kapitala u Republici Hrvatskoj, 2. Poticanje ekonomski i socijalno uravnoteženog i održivog regionalnog, ruralnog i urbanog razvoja Republike Hrvatske, 3. Poticanje internacionalizacije i globalizacije hrvatskog gospodarstva, 4. Poticanje oporavka gospodarstva od posljedica pandemije bolesti COVID-19 te konkurentnosti uz naglasak na inovacije, digitalnu transformaciju i Industriju, 5. Poticanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša. Aktivnosti HBOR-a tijekom 2021. bile su usklađene sa strateškim smjernicama, a poslovanje HBOR-a posebno je obilježio nastavak aktivnosti vezanih uz ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija COVID-19. Naime, radi očuvanja likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, HBOR je poduzetnicima već na samim počecima krize, u ožujku 2020., omogućio korištenje moratorija i reprogram postojećih obaveza. Uvedeni su također novi programi kreditiranja obrtnih sredstava s kamatnom stopom već od 0 posto, a kako bi se banke potaknulo na odobravanje novih kredita poduzetnicima, HBOR je uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima i do 100 posto rizika povrata kredita.
Osim odobrenja po Mjerama COVID-19, HBOR je nastavio s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.

Najveći dio poslovne aktivnosti odnosi se na kreditiranje – u izvještajnoj godini odobreno je 1.193 kredita u iznosu od gotovo 5 milijardi kuna. I u 2021. nastavljen je trend manje sklonosti poduzetnika prema investicijskim ulaganjima te je godina obilježena korištenjem kredita za održavanje likvidnosti. No, i u tim okolnostima više od polovice ukupnog iznosa odobrenih kredita, HBOR je odobrio za investicije. Odobreni investicijski krediti su posebno značajni jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.

Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2021. bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1.108 kredita, odnosno 93 posto ukupnog broja odobrenih kredita. Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2021. podržao sa više od 700 plasmana ukupnim iznosom većim od 4 milijardi kuna.

Na 31. 12. 2021. godine izloženost HBOR-a po kreditima odobrenima u okviru Mjera COVID-19 iznosila je 1,9 milijardi kuna, a izloženost HBOR-a po osiguranim kreditima, odnosno kreditima koje su poslovne banke odobrile poduzetnicima po COVID mjerama uz HBOR-ovo osiguranje iznosila je 1,3 milijarde kuna. Budući da se od ukupne izloženost poslovnih banaka na 31. 12. 2021. u iznosu od 2,6 milijardi kuna, 1,3 milijarde kuna odnosi na kredite koje su poslovne banke odobrile uz HBOR-ove programe osiguranja, više od 70 posto svih kredita koji su odobreni poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19 bili su podržani mjerama HBOR-a. Ovaj udio posebno dolazi do izražaja kada se uzme u obzir da HBOR zapošljava 2 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom bankovnom sustavu u kojem HBOR-ova aktiva čini 5,4 posto ukupne aktive.

U cilju osiguranja podrške izvoznicima putem povoljnijih uvjeta kreditiranja, prvenstveno tekućeg poslovanja te financiranja podmirenja kratkoročnih obveza, HBOR je polovicom 2021. uveo nove pogodnosti po programu kreditiranja “Obrtna sredstva”. Izvoznici, koji su po ovom programu definirani kao poslovni subjekti koji su ostvarili najmanje 10 posto prihoda od izvoza u posljednjoj godini za koju su dostupna financijska izvješća, mogu financirati svoja obrtna sredstva po kamatnoj stopi od 0,8 posto na rok otplate do 3 godine bez naknade za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava. Izravno kreditiranje izvoznika omogućeno je za iznose od 10 milijuna kuna ili više, a za niže iznose kredita izvoznici mogu podnijeti zahtjev za kreditiranje po istim uvjetima putem 11 poslovnih banaka. Za ostale subjekte i dalje su na snazi postojeći uvjeti ovog programa – kreditiranje uz kamatnu stopu od 2 posto godišnje za rok otplate do 1 godine, odnosno 3,5 posto za rok otplate do 6 godina. Krediti se odobravaju putem poslovnih banaka, a zahtjev za kredit u iznosu višem od 37 milijuna kuna može se podnijeti izravno HBOR-u.

Kako bi potaknuo ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu te korištenje dostupnih sredstava EU fondova, HBOR je polovicom 2021. snizio kamatne stope po programima “Investicije javnog sektora” i “EU projekti”. Uvedenim promjenama po programu „Investicije javnog sektora“, HBOR jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu s potpomognutih područja izravno kreditira uz godišnju kamatnu stopu od 1,1 posto, a one s ostalih područja uz 1,2 posto umjesto dosadašnjih 1,75, odnosno 2 posto. Po programu „EU projekti“ kamatna stopa za izravno kreditiranje projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu snižena je na 1,2 posto s postojećih 1,7 posto, odnosno 1,9 posto za kredite s rokom otplate dužim od 10 godina. Po oba programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. ustanove i agencije u njihovom vlasništvu naknada za obradu zahtjeva snižena je s 0,5 posto na 0,2 posto te se ne naplaćuje naknada za rezervaciju sredstava.

Slijedom potresa koji su pogodili pojedina hrvatska područja krajem 2020. godine, HBOR je već početkom 2021. uveo posebne pogodnosti po programima kreditiranja Investicije privatnog sektora, Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Investicije javnog sektora i Obrtna sredstva kojima je omogućio povoljnije kreditiranje subjekata koji ulažu na području Sisačko-moslavačke županije u cilju brže obnove uništenih i oštećenih objekata i opreme, uspostavljanja redovnog poslovanja te poticanja gospodarskog razvitka na ovom području. Investicije na ovom području mogu se kreditirati uz kamatne stope od najviše 1 posto (uz mogućnost smanjenja kamatnih stopa do razine od čak 0 posto), a krediti za obrtna sredstva odobravaju se uz kamatnu stopu do najviše 0,5 posto. Ukinute su naknade za obradu kredita i izmjenu uvjeta, omogućeno je izravno kreditiranje obrtnih sredstava u iznosu većem od 100 tisuća eura te su smanjeni zahtjevi za instrumentima osiguranja. HBOR može pod istim uvjetima razmotriti i zahtjeve za kredit za oporavak od posljedica potresa poslovnih subjekata privatnog i javnog sektora koji posluju na području Zagrebačke i Karlovačke županije.

HBOR je i u 2021. nastavio doprinositi postizanju ujednačenog regionalnog razvoja putem suradnje s pojedinim županijama, općinama i gradovima. Na temelju ugovora o poslovnoj suradnji zaključenih između HBOR-a i županija, općina i gradova, poduzetnici mogu koristiti subvenciju kamatne stope na kredite HBOR-a iz sredstava županije, općine ili grada. Ugovorima je na pojedinim područjima omogućeno kreditiranje poduzetnika uz kamatnu stopu već od 0 posto. Tijekom 2021. ovi su Ugovori bili na snazi s 41 jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U 2021. nastavljena je suradnja s HAMAG-BICRO-om na jamstvenim programima, a sklopljena su i dva nova sporazuma o suradnji na jamstvenim programima:  Program dodjele državnih potpora u sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 za mikro, male i srednje poduzetnike koji posluju u sektorima definiranim Programom. HAMAG provodi Program u ime i za račun Ministarstva turizma i sporta. Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-19 za nove kredite za obrtna sredstva. HAMAG provodi Program u ime i za račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

HBOR je u 2021. nastavio provedbu postojećih Financijskih instrumenata namijenjenih privatnom sektoru: “ESIF Krediti za rast i razvoj” i “Obrtna sredstva za ruralni razvoj”, ali i onih namijenjenih javnom sektoru: “ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u javnom sektoru” i “ESIF Krediti za javnu rasvjetu”. Kako je kriza uzrokovana pandemijom značajno utjecala na investicijske odluke poduzetnika u svim sektorima pa tako i u sektoru poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede kao Upravljačko tijelo Programa ruralnog razvoja donijelo je odluku o završetku provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj te prenamjeni preostalih sredstava iz tog instrumenta u financijski instrument Obrtna sredstva za ruralni razvoj, čime ukupna alokacija za taj financijski instrument iznosi 257,0 milijuna kuna. Krajem 2021. u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, osigurano je dodatnih 175,2 milijuna kuna za provedbu financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“. Ovim povećanjem ukupno je javnom sektoru stavljeno na raspolaganje više od 327 milijuna kuna izuzetno povoljnih sredstava za ulaganje u javnu rasvjetu. Naime, zbog velike potražnje i interesa, inicijalno osiguran iznos od 152 milijuna kuna u vrlo kratkom roku je u cijelosti iskorišten.

U suradnji s resornim ministarstvima i nadležnim tijelima Republike Hrvatske, HBOR je tijekom 2021. bio aktivan sudionik izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (iz Instrumenta za oporavak i otpornost – eng. Recovery and Resilience Facility, RRF). Poticanje konkurentnosti i internacionalizacije, uravnoteženog regionalnog razvoja i održivog klimatski i energetski neutralnog gospodarstva te razvoj tržišta rizičnog kapitala definirana su kao ključna područja u Strategiji poslovanja HBOR-a u razdoblju od 2020. do 2024. te će u okviru EU sredstava iz RRF-a HBOR provoditi financijske instrumente za poticanje upravo ovih područja. Stoga će biti omogućeno povoljno financiranje novih investicija privatnog i javnog sektora koje će biti usmjerene prema jačanju konkurentnosti i otpornosti ekonomije, ali i tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, kao temelju konkurentnosti gospodarskih subjekata u budućem razdoblju. HBOR će kroz ova sredstva, osim povoljnih kredita, omogućiti i korištenja jamstava, a dio sredstava bit će usmjeren i na razvoj novih fondova rizičnog kapitala. U tu svrhu, HBOR u okviru NPOO-a razvija nekoliko financijskih instrumenata ukupne vrijednosti 1,925 milijardi kuna. Početak provedbe planiran je u prvoj polovini 2022., a završetak 2026. godine.

Za poduzetnike i sektore koji i inače imaju otežan pristup financiranju te ulaze u grupu najrizičnijih segmenata tržišta (poduzetnici početnici, mladi poduzetnici, žene u poduzetništvu te ulaganja u slabije razvijena područja te istraživanja i razvoj) HBOR će odobravati izravne kredite iznosa od 100 tisuća eura na više.

Za male i srednje poduzetnike, ali i velika poduzeća u fazama rasta i razvoja te ulaganja u nove tehnologije i kapacitete (uključujući i sve naglašenije potrebe ulaganja u ''zelene'' tehnologije) razvijaju se modeli subvencioniranja kamatnih stopa radi snižavanja troškova financiranja kao preduvjeta za povećanje razine investicija u domaćem gospodarstvu. Subvencije kamatnih stopa predviđene su i za javne subjekte za ulaganja u nove investicijske projekte koji trebaju doprinijeti poboljšanju usluga javnog sektora kao jednog od preduvjeta povećanja kvalitete života građana i poslovanja gospodarskog sektora.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (dalje: NPOO) predviđen je i razvoj novog jamstvenog instrumenta. Naime, u Republici Hrvatskoj već duži niz godina postoje različite jamstvene sheme za podršku ulaganjima mikro, malih i srednjih poduzeća, iz kojih su srednje kapitalizirana poduzeća (od 250 do 3000 zaposlenih) i velika poduzeća bila isključena. Upravo uvažavajući činjenicu da se i veliki broj domaćih srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća učestalo susreće s problemima pristupa financiranju, u okviru NPOO-a planirana je uspostava novog modela jamstava koja bi se izdavala bankama i drugim financijskim institucijama za investicije srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća. Cilj jamstvene sheme sniziti je rizike novih investicija te potaknuti investicijska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Nove generacije poduzetnika su sklonije alternativnim izvorima financiranja, jer tradicionalni izvori ne mogu uvijek adekvatno odgovoriti na financijske potrebe brzorastućih, ali visokorizičnih kompanija. Upravo iz navedenog razloga, u okviru NPOO-a, predviđena su sredstva za dodatno jačanje malih i srednjih poduzetnika kroz ulaganja vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala, a sve s ciljem da isti nastave razvoj svojih poslovnih ideja u Republiku Hrvatsku.

Na dan 31. 12. 2021. bruto izloženost HBOR-a po poslovima osiguranja izvoza iznosila je 3,59 milijardi kuna, što predstavlja rast od 14 posto u odnosu na isti dan 2020. te je ujedno i najveći iznos bruto izloženosti koji je HBOR ikad imao od početka obavljanja poslova osiguranja izvoza. Navedeni rast rezultat je snažnije aktivnosti po programima osiguranja koji su uvedeni tijekom 2020. radi pomoći gospodarstvu uslijed krize uzrokovane pandemijom COVID-19 u okviru kojih se osiguravaju krediti banaka odobreni hrvatskim izvoznicima.

Ukupna imovina HBOR-a na dan 31.12.2021. iznosi 28.249,99 milijuna kuna te je u odnosu na 2020. smanjena za 1,50 posto uslijed razduživanja po kreditnim obvezama. 
Stanje novčanih sredstava i depozita kod drugih banaka na kraju 2021. iznosi 1.966,12 milijuna kuna i čini 6,96 posto ukupne imovine te bilježi povećanje od 18,41 posto u odnosu na prethodnu godinu. 
Ukupni neto krediti smanjeni su za 2,64 posto u odnosu na prošlu godinu te na kraju 2021. iznose 23.014,52 milijuna kuna i čine 81,47 posto ukupne imovine. Ukupni bruto krediti iskazani su u iznosu od 26.329,34 milijuna kuna i smanjeni su za 3,19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bruto krediti ostalim korisnicima povećani su za 5,19 posto u odnosu na početak godine što je najvećim dijelom rezultat isplata za kredite prema mjerama COVID-19 i investicije javnog sektora. Bruto krediti financijskim institucijama smanjeni su za 20,35 posto u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat prijevremenih otplata kredita. Na kraju 2021. odnos kreditnih bruto plasmana putem financijskih institucija i izravnih plasmana čini 27,00 posto prema 73,00 posto. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje koliko HBOR sada ima više sredstva na raspolaganju od NPOO-a zbog povećanja sredstva za NPOO-u u rebalansu proračuna.
Odgovoreno je da imaju početno inicijalno ugovorenih 1,9 milijardi kuna na raspolaganju koji će transferirati u gospodarstvo, ali rebalansom nisu dobili više novaca. Jedna od mjera je  odobravanje kredita od 100.000 eura do 1.000.000 eura za poduzetnike početnike, žene poduzetnike i mlade poduzetnike, koji su osjetljivija skupina klijenata. Druga mjera je subvencioniranje kamatnih stopa za kredite za male i srednje poduzetnike, srednje kapitalizirane firme i velike poduzetnike. Kamatna stopa na takve kredite iznosi 0,5 posto. Bez subvencija bi kamatna stopa iznosila 4 do 5 posto.
Dalje je zatražena informacija o izloženosti HBOR-a prema brodogradilištima. Odgovoreno je da se izloženost smanjila u odnosu na 2020. i 2021 godinu. Navedeno je da je Brodosplit izgradio nekoliko kruzera te su svi isporučeni. Jamstva su vraćena i krediti su vraćeni. HBOR je kod Brodosplita srednje izložen. Veća izloženost HBOR-a je kod Trećeg maja. Treći maj je od HBOR-primjerice dobio kredit za likvidnost uz jamstvo države. Kod starog Uljanika je ostalo potraživanje od 350 milijuna kuna. Ukupno HBOR nije više toliko izložen prema brodogradnji te je sada u podnošljivim okvirima.
Postavljeno je pitanje o suradnji jedinica lokalne i područne samouprave u segmentu kreditnog financiranja projekata iz NPOO-a u pogledu na visinu i rokova vraćanje kredita koji bi HBOR eventualno odobravao. Odgovoreno je da će javni sektor kroz NPOO biti obuhvaćen. Također će i njima ići subvencioniranje kamatnih stopa. Nadalje je istaknuto da HBOR ima odličnu suradnju sa jedinicama lokalne i područne samouprave te je udio javnog sektora više od četvrtine kreditnog portfelja HBOR-a. HBOR je u konstantnim razgovorima sa gradonačelnicima i županima o budućim projektima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja 
Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj  15. studenoga 2022. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od  19. rujna 2022. godine.  
Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 27. listopada 2022. godine (KLASA:022-03/22-07/257, URBROJ:50301-05/16-22-22), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: Fina) predstavio Godišnje izvješće za 2021. godinu.  Financijska agencija podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21. Zakona o Financijskoj agenciji. Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci – Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji. Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje. Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2021. godinu obavila je tvrtka Deloitte koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine. 

Poslovanje Fine u 2021. godini obilježila je stabilizacija poslovnog modela prisilne naplate nakon moratorija u 2020. godini te početak implementacije Strategije digitalne transformacije Fine za razdoblje od 2021.-2025. godine.
Operativno poslovanje Fine je u 2021. godini bilo opterećeno problematikom promjene preferencija potrošača uvjetovanom COVID-19 krizom (prijelaz na alternativne načine plaćanja), problematikom akvizicije talenata (posebno IT profila) te pripremnim aktivnostima za Projekt EURO.
Među iskoracima u poslovanju Fine svakako treba istaknuti puštanje u produkciju aplikacije Registar poreznih savjetnika te, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, rad na uspostavi Registra proizvođača s proširenom odgovornosti. Također ističemo kako su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fina u izvještajnoj godini sklopili ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi”, programske platforme putem koje se realizira Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Prihodi Fine za 2021. godinu iznose 990,4 milijuna kuna i veći su za 27% u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog realizacije prihoda (148 milijuna kuna) od ukidanja pravomoćne presude za spor između Fine i Hrvatske narodne banke iz 2015. godine čime je predmet u 2021. godini vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te povećanja prihoda uslijed stabilizacije poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u 2021. godini za 79 milijuna kuna nakon ukidanja posebnih okolnosti kojima je propisan zastoj nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18. listopada 2020. godine. 
Prihodi Fine s izuzetim izvanrednim prihodima po osnovi ukidanja pravomoćne presude u sporu s Hrvatskom narodnom bankom iznose 839 milijuna kuna i realno su veći za 8% u odnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše kao rezultat povećanja prihoda od poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima nakon ukidanja posebnih okolnosti kojima je propisan zastoj nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18. listopada 2020. godine.  
U strukturi ukupno realiziranih prihoda Fine za 2021. godinu: 26%, odnosno 259 milijuna kuna čine prihodi od usluga za financijsku industriju (platno-prometne usluge koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, usluge nacionalnog kliringa te druge usluge za građanstvo i poduzetništvo). 28%, odnosno 282 milijuna kuna čine prihodi od javnih servisa (javne ovlasti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedba izvansudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenje upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenje registara i pružanja informacija te poslovi prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija). 15%, odnosno 146 milijuna kuna čine prihodi od servisa za državu (podrška sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podrška sustavu državne riznice, poslovi za Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika, vođenje poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenje sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica). 10%, odnosno 98 milijuna kuna čine prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja (uloga Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, operativni provoditelj nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalni informacijski posrednik za e-Račun te usluge arhivsko-dokumentacijskog centra). 21%, odnosno 205 milijuna kuna čine ostali prihodi koji obuhvaćaju informacijsko-komunikacijske usluge (smještaj IT opreme, outsourcing infrastrukturnih servisa te uslugu HITRONet-a), prihode od računovodstvenih servisa, financijske prihode, prihode od zakupa poslovnog prostora, prihode od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove.

Rashodi Fine za 2021. godinu iznose 865,4 milijuna kuna i za 12% su veći u odnosu na realizaciju prethodne godine kao rezultat većih troškova osoblja zbog isplaćenih materijalnih prava radnicima u okviru otpremnina za osobno uvjetovane otkaze ugovora o radu, doprinosa u treći mirovinski stup iznad minimalnog iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom za radnike Fine, ali i troškova vrijednosnih usklađenja potraživanja po osnovi nenaplaćenih računa prisilne naplate, rezerviranja za sudske sporove i naknadno utvrđenih troškova iz ranijih godina.
U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja i amortizacije koji čine 2/3 ukupnih troškova Fine te se na njih teško može kratkoročno utjecati. Troškovi osoblja čine 48% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 415 milijuna kuna što je više za 5% u odnosu na prethodnu godinu. Fina na kraju 2021. godine broji ukupno 2.809 zaposlenika što je 2% manje (44 radnika manje) u odnosu na 2020. godinu.
Operativni troškovi (troškovi usluga i materijala) čine 24%, odnosno 203 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 6% u odnosu na 2020. godinu uslijed realizacije većih troškova usluga tekućeg održavanja softvera i opreme, investicijskog održavanja zgrada i većih troškova ostalih bankarskih usluga nakon zastoja u provedbi ovrha 2020. godine. 
Troškovi amortizacije čine 15%, odnosno 129 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 8% u odnosu na 2020. godinu. 
Ostali troškovi za 2021. godinu iznose 54,5 milijuna kuna i za 63% su veći u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed povećanja troškova rezervacije za započete sudske sporove i povećanja porezno nepriznatog PDV-a. 
Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2021. godinu iznose 110,3 milijuna kuna i 25% su manja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine, a kao i u prethodnim godinama, dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 55% ukupno realiziranih investicija.

Ostvarena neto dobit Fine za poslovnu godinu iznosi 102,7 milijuna kuna i veća je za 879% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2020. godine prvenstveno zbog povećanja prihoda od ukidanja presude za spor između Fine i Hrvatske narodne banke. Polovica neto dobiti, odnosno 51 milijun kuna uplaćen je u Državni proračun u srpnju 2022. godine.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je izvješće Fine jako detaljno te je u isto uključeno puno informacija. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                        ZAKLJUČAK                                            

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/22-12/ 96, URBROJ: 50301-05/16-22-2) od 10. studenoga 2022. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 63. sjednici održanoj 15. studenoga 2022. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

                                                                                                 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici održanoj 15. studenoga 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 410, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio da se izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma predlažu radi ispunjenja mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Akcijski plan) te je prihvaćen Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 12. svibnja 2022. te uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (usklađivanje valuta kod propisanih obveza prijava transakcija, odnosno novčanih kazni).
Izmjenama i dopunama Zakona propisuje se smanjenje praga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura. U izvješću MONEYVAL-a trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenjen je previsokim te je Republici Hrvatskoj preporučeno smanjenje praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti (10.000,00 eura).Smanjenje praga za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa na 10.000,00 eura (npr. kupac automobila uplaćuje novac u banci računa auto-kuće, a u istoj banci kupac nema otvoren račun). Registracija pružatelja usluga virtualne imovine u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.
Donošenje ovoga Zakona rezultirat će daljnjim jačanjem preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je postavljeno pitanje o obveznosti praga od 10.000 eura. Odgovoreno je da svaka država određuje svoj prag te su svi pragovi u Republici Hrvatskoj spušteni na 75.000 kuna primjerice za unos ili iznos iz zemlje ili za potrebite dubinske analize.
Nadalje je u raspravi navedeno da je taj prag za Republiku Hrvatsku prenizak, jer  primjerice Slovenija ima prag od 105.000 kuna. Također je napomenuto da Republika Hrvatska ulazi u Schengenski prostor te je rečeno da zbog povećanja cijena i inflacije tih 10.000 eura ne vrijedi više toliko kao prije godinu dana. Odgovoreno je da se 10.000 eura smatra primjerenim.
Dalje je zatražena informacija o budućoj administrativnoj opterećenosti Ureda za sprečavanja pranja novca zbog znatnog povećanja obrada transakcija. Odgovoreno je da Ured ima punu podršku Ministarstva financija te se IT programi stalno nadograđuju. Istaknuo je da je Ured i prije imao dosta posla.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                                

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Na temelju članka 47. stavka 1. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora održala se tematska sjednica na temu: „PODACI HRVATSKE AGENCIJE ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA O PREDMETNOM NAZDORU TRGOVANJA ZAPOSLENIKA HRVATSKE NARODNE BANKE     VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA BANAKA ZA ČIJI JE NADZOR ZADUŽENA HRVATSKA NARODNA BANKA.“

Temeljem članka 47. st. 1. u vezi s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj 61. sjednici održanoj 3. studenoga 2022. i na svojoj 62. sjednici održanoj 4. studenoga 2022., a nakon provedene rasprave većinom glasova ( 7„ ZA“ i  2 „PROTIV“) donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Temeljem svojih ovlasti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora sazvao je treću tematsku sjednicu te prikupio podatke od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga iz druge i treće faze nadzora nad trgovanjem zaposlenika, bivših zaposlenika, povezanih osoba zaposlenika Hrvatske narodne banke s dionicama kreditnih institucija.

2. Provedena je rasprava o medijskim napisima i dostavljenim informacijama od nadležnih institucija. 

3. Odbor će i dalje pratiti proces i tijek postupka te u skladu sa svojim ovlastima obavještavati članove Odbora.

4. Svi dosadašnji dostavljeni podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga biti će objavljeni na mrežnim stranicama Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 62. sjednici, održanoj 4. studenoga 2022. godine, objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine. Navedena društva izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14, 93/15, 64/18,115/18 i 58/20).

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 27. svibnja 2022. godine, u kojima Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/32, Urbroj: 50301-05/14-22-5), Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/26, Urbroj: 50301-05/14-22-5) Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/25, Urbroj: 50301-05/14-22-5) i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/31, Urbroj: 50301-05/14-22-5).

Predstavnici podnositelja napomenuli su da je 2021. godina bila  dvadeseta godina rada obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) u Republici Hrvatskoj. OMF-ovi, upravljajući imovinom preko 132 milijarde kuna, ostvarili su u protekloj godini prinose svojim članovima od 13,52% u fondovima kategorije A, 7,37% u fondovima kategorije B te 0,43% u fondovima kategorije C. Imovina na osobnim računima osiguranika nastavila je rasti te je tokom 2021. godine porasla za 11,69% i na kraju godine dosegnula iznos od 132,98 milijardi kuna, dijelom zbog kontinuiranih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva. Prošlu godinu obilježio je snažan oporavak svjetske ekonomije od oko 6% uslijed jenjavanja pandemijske krize. Ipak, oporavak se razlikovao po regijama, povremeno je bio prekidan s novim valovima pandemije te nije bio potpun. Indeks svjetskog dioničkog tržišta MSCI World porastao je za +20,1%, indeks dioničkog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama S&P 500 za +26,9%, dok je indeks europskog dioničkog tržišta STOXX Europe 600 2021. godinu završio s rastom od +22,2%. Hrvatski OMF-ovi kategorije A su na kraju 2021. godine na inozemnim tržištima imali uloženo oko 32,2% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 24,9% neto imovine. U 2021. nastavljena je ekspanzivna monetarna politika glavnih centralnih banaka te je 2021. obilježio nastavak relaksiranih uvjeta financiranja. Obilje likvidnosti i očekivanja da će pandemija završiti do ljeta, pozitivno su utjecali na dionička tržišta i posebno na oporavak cikličnih sektora u prvoj polovici godine. Međutim pojave novih varijanata virusa vodile su do tržišnih volatilnosti i periodičnih snižavanja prinosa američkih i njemačkih obveznica te posljedično sektorskih rotacija na dioničkom tržištu. Domaće dioničko tržište također je bilo pod utjecajem pozitivnih kretanja inozemnih tržišta te je indeks CROBEXtr, koji uračunava i dividendni prinos, završio s rastom od +22%. Na kraju 2021. godine u domaćim dionicama hrvatski OMF-ovi kategorije A imali su uloženo oko 25,7% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 12,7%. Nadalje, globalna tržišta obveznica ostvarila su negativne prinose u 2021. godini pod utjecajem naglog oporavka ekonomija i pozitivnih revizija rasta na početku 2021. godine te inflacijskih pritisaka krajem godine. Globalni indeks obvezničkih tržišta Bloomberg Barclays Global Aggregate Bond Index ostvario je pad vrijednosti od -4,7%. Prinos na njemačku državnu 10-godišnju obveznicu fluktuirao je u širokom rasponu od minimalnih -0,6% do -0,06%. Američka državna 10-godišnja obveznica svoj maksimum u prinosu na razini 1,75% zabilježila je već u mjesecu ožujku, da bi do kolovoza prinos pao na 1,12%, a u drugoj polovici 2021. svoj maksimum ostvarila je ponovno na razini od 1,7%. Domaći obveznički indeks CROBIStr je prošle godine ostvario rast od +0,7%. U 2021. godini nastavljeno je financiranje domaćih kompanija putem tržišta kapitala gdje su OMF-ovi imali značajnu ulogu. Od značajnijih ulaganja u kojima su OMF-ovi stekli više od 10% izdanja ističu se ulaganja u društva Quattro Logistika d.d. i Villa Dubrovnik d.d. Osim navedenog, OMF-ovi su aktivno participirali i na sekundarnom tržištu kapitala. Tako su, između ostalog, povećani udjeli u društvima Čakovečki mlinovi d.d., HT d.d., Končar d.d., Atlantic Grupa d.d., HPB d.d., Valamar Riviera d.d., itd. Također, OMF-ovi su sudjelovali na inicijalnom izdanju dionica društva SPAN d.d. te sekundarnom izdanju dionica društva Meritus ulaganja d.d.

Nadalje, OMF-ovi predstavljaju ključan čimbenik dugoročnog domaćeg financiranja Republike Hrvatske te su značajni sudionici u svim novim izdanjima kojima je Republika Hrvatska prikupljala novčana sredstva na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala. Što se tiče šireg društvenog okvira, prije svega doprinosa dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava, nažalost, i u prošloj godini nastavljena su nepovoljna demografska kretanja te je primjetno iseljavanje radno aktivnog stanovništva radi čega mirovinska štednja u II. stupu sve više dobiva na značaju za stabilnost i dugoročnu održivost ukupnog mirovinskog sustava. Nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava te mirovinskih fondova pod njihovim upravljanjem provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti poslovanja, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja mirovinskih društava i fondova, a sve radi zaštite članova mirovinskih fondova, javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

Neto imovina pod upravljanjem OMF-ova na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je 132.984.228.685 kuna (2020.: 119.068.058.230 kuna) što predstavlja porast od 11,69% u odnosu na kraj prethodne godine. Od ukupne neto imovine OMF-ova tek 1,09%, tj. 1.443.154.707 kuna, odnosi se na imovinu fondova kategorije A, na imovinu fondova kategorije C odnosi se 6,73%, tj. 8.944.373.854 kuna, dok najveći dio, čak 92,19%, tj. 122.596.702.124 kuna, čini imovina fondova kategorije B.

OMF-ovi kategorije A namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu koja posljedično u dužem roku može osigurati i veće prinose. Fondovi kategorije A na kraju 2021. godine imali su uloženo oko 31,9% sredstava u domaćim državnim, korporativnim i municipalnim obveznicama te oko 55,9% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima, kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalna dozvoljena izloženost dioničkom tržištu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 65% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 2,33% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,6% neto imovine.

OMF-ovi kategorije B slijednici su jedinstvenih OMF-ova od vremena prije uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija OMF-ova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine. OMF-ovi kategorije B na kraju 2021. godine imali su oko 58% sredstava uloženo u domaće državne i korporativne obveznice te oko 33,9% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima, kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalno dozvoljena izloženost dioničkom tržištu po Zakonu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 40% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 3,4% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,9% neto imovine. Razlog velikoj izloženosti obveznicama Republike Hrvatske su postojeći zakonski limiti ulaganja, ali i premali broj projekata pripremljenih na način da zadovoljavaju zakonske uvjete za ulaganja OMF-ova.

OMF-ovi kategorije C namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, tj. osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te svim ostalim članovima čija je sklonost rizicima vrlo niska. U ovoj kategoriji OMF-ova potpuno je zabranjeno ulaganje u dioničko tržište, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u obveznice i investicijske fondove koji ulažu u obveznice te u instrumente novčanog tržišta. Fondovi kategorije C ulagali su pretežito u domaće državne obveznice, a u manjoj mjeri u domaće korporativne obveznice te u inozemne državne i korporativne obveznice.

Na kraju 2021. godine neto imovina OMF-ova dosegnula je 132,98 milijardi kuna uz porast na godišnjoj razini od 11,69%. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup u 2021. godini iznosili su 7,5 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 2 milijarde kuna, a OMF-ovi su u 2021. godini svojim članovima zaradili 8,39 milijardi kuna. U 2021. godini ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Sukladno rastu cijena na dioničkim tržištima, fondovi kategorija A i B su imali uglavnom kontinuirani rast tijekom čitave godine uz povremene manje korekcije vrijednosti obračunskih jedinica, dok su fondovi kategorije C imali blagi rast uz povremene korekcije vrijednosti obračunskih jedinica uslijed promjena kamatnih stopa na tržištima kapitala. U 2021. godini najveće prinose su ostvarili OMF-ovi kategorije A kod kojih je izloženost dioničkim tržištima najveća, dok su najniže prinose ostvarili OMF-ovi kategorije C, obzirom da isti nisu izloženi dioničkim tržištima. Nakon nešto više od sedam godina rada fondova kategorije A i C vidimo da je prinos od početka rada fondova kategorije A veći od fondova kategorije C, a što odražava i njihova povećana rizičnost.

Prosječan nominalni godišnji prinos indeksa MIREX B u periodu od početka rada do kraja 2021. godine iznosi 5,51% što upućuje na ispunjavanje ključnih ciljeva mirovinske reforme – osiguravanje sigurnosti uplaćenih sredstava članova te postizanje prinosa koji će uvećati mirovinsku štednju. Na samom početku provođenja mirovinske reforme 2002. godine optimistične prognoze govorile su o mogućim prinosima OMF-ova od 2% iznad stope inflacije. OMF-ovi i dalje ostvaruju bolje rezultate od očekivanja, tj. prosjek godišnjih realnih prinosa OMF-ova kategorije B u periodu od osnivanja do kraja 2021. godine iznosi 3,55%. Nominalni prinos indeksa MIREX A od početka rada 21. kolovoza 2014. godine do kraja 2021. godine, izražen na godišnjoj razini, iznosio je 7,78% (realno 6,73%), dok je nominalni prinos za MIREX C iznosio 4,48% (realno 3,46%).

Zarade hrvatskih OMF-ova u 2021. godini iznosile su ukupno za sve fondove 8,4 milijarde kuna. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2021. godini ostvaren je kroz ulaganja na domaćem i inozemnim dioničkim tržištima.

Krajem 2021. godine u OMF-ovima nalazilo se ukupno 2.111.192 članova, a porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 2,6%. Prosječan godišnji rast broja članova iznosi 4,4% u periodu od kraja 2002. do kraja 2021. godine.

Uplate doprinosa članova OMF-ova u 2021. godini su bile veće za 9,2% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne uplate po članu su u 2021. godini rasle kod svih fondova u odnosu na prethodnu godinu. Postotak članova OMF-ova koji nisu imali uplate u 2021. godini nije se značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu te je u prosjeku iznosio 23% (2020.: 23%). Promatramo li članove koji izlaze iz OMFova po osnovi odlaska u mirovinu, njihov broj je još uvijek vrlo mali u odnosu na ukupno članstvo. Također, broj novih članova OMF-ova (bez prelazaka u druge OMF-ove po sili Zakona) još uvijek značajno premašuje broj članova koji izlaze iz OMF-ova po osnovi odlaska u mirovinu i to za nešto više od 5 puta.

Mirovinsko društvo radi pokrića svojih troškova može, sukladno zakonskim odredbama, zaračunati ulaznu, upravljačku i izlaznu naknadu. Mirovinska društva su u 2021. godini prihodovala ulaznu naknadu u iznosu od 0,5% od uplaćenih doprinosa. U 2021. godini najviša naknada za upravljanje OMF-ovima iznosila je 0,284% godišnje od osnovice, tj. od ukupne imovine fonda umanjene za obveze spram ulaganja. Stopa naknade za upravljanje OMF-ovima umanjuje se u 2022. godini na iznos od 0,27%, a koliko će iznositi i u narednim godinama. Također, društva imaju pravo na iznos naknade za upravljanje koji čini 20% ukupno naplaćenog iznosa naknade za upravljanje od strane svih društava koja upravljaju OMF-ovima u obračunskom razdoblju od jedne kalendarske godine. Tijekom 2021. godine dva društva su obračunala i naplatila naknadu za upravljanje OMF-ovima veću od prethodno navedenog ograničenja te će se 55% tako više naplaćenog iznosa naknade za upravljanje do 30. travnja 2022. godine uplatiti REGOS-u kako bi se izvršio raspored tih sredstava svim OMF-ovima. Ovakav način povrata dijela naknade za upravljanje dodatno smanjuje stopu naknade za upravljanje za pojedina društva. Općenito se naknada za upravljanje OMF-ovima smanjivala tijekom godina kako je rasla njihova imovina. Slika 10 prikazuje kretanje neto vrijednosti imovine OMFova i naknade za upravljanje u posljednjih 15 godina te projekciju kretanja u slijedećoj godini uz zakonom određeno smanjenje upravljačke naknade.

Za razliku od ostalih država, hrvatska mirovinska društva koja upravljaju OMF-ovima imaju obvezu plaćanja troškova REGOS-a i Hanfe, tj. isti se plaćaju iz prihoda društava za upravljanje, a ne iz imovine fondova. Visina naknade za REGOS određena je u iznosu od 3,00 kune mjesečno po članu OMF-a u 2021.

Mirovinska društva su u 2021. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 459 milijuna kuna (2020.: 426 milijuna kuna) što je porast od 7,8% u odnosu na prethodnu godinu. Osim prihoda od upravljanja mirovinskim fondovima, mirovinska društva su ostvarila i dodatne prihode od upravljanja vlastitim kapitalom, a koji je većim dijelom uložen u hrvatske državne obveznice.

Ukupni rashodi mirovinskih društava u 2021. godini iznosili su 275 milijuna kuna (2020.: 255 milijuna kuna), od toga su naknade za REGOS 77 milijuna kuna (2020.: 75 milijuna kuna), a za Hanfu 47 milijuna kuna (2020.: 42 milijuna kuna). Neto dobit za sva četiri mirovinska društva u 2021. godini iznosila je 151 milijun kuna (2020.: 140 milijuna kuna), tj. ista je veća za 8% od neto dobiti iz 2020. godine.

U 2021. godini OMF-ovi su nastavili sa svojom ulogom jednog od ključnih čimbenika dugoročnog financiranja Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. U odnosu na 2020. godinu broj izdanja je bio manji. Bilo je ukupno tri izdanja, jedno lokalno izdanje u iznosu od 9 milijardi kuna te dva izdanja euroobveznica u pojedinačnom iznosu od milijardu eura. S nešto preko 2,7 milijardi kuna sudjelovanja u lokalnom izdanju, udio OMF-ova bio je blago iznad 30% čime je i dalje zadržan značajan udio u lokalnim državnim izdanjima koji se na kraju godine kreće oko 37%. Izdanje euroobveznica na inozemnom tržištu, na koju otpadaju gotovo dvije trećine ukupno izdanog iznosa, a gdje je sudjelovanje domaćih OMF-ova bilo ograničeno zbog značajnog interesa inozemnih investitora, utjecalo je na smanjenje prosječnog udjela financiranja države od strane OMF-ova. Nadalje, prema podacima s kraja 2021. godine OMF-ovi u svojim portfeljima drže oko 18,5% ukupno izdanih hrvatskih euroobveznica. Takva stabilnost baze investitora je iznimno bitna kod sekundarnog trgovanja, odnosno određivanja uvjeta izdanja (rok dospijeća, kupon), tako da mirovinski fondovi u značajnoj mjeri utječu i na uvjete vanjskog financiranja Republike Hrvatske. Nominalno niske kamatne stope i visoka likvidnost sustava pogoduju i drugim subjektima poput korporativnog sektora ili jedinica lokalne samouprave koji pristup dugoročnim izvorima financiranja traže putem tržišta kapitala. Tako su osim na izdanjima državnih obveznica OMF-ovi bili aktivni i na izdanjima korporativnih obveznica izdavatelja INA d.d. i M SAN Grupa d.o.o., kao i na izdanju municipalne obveznice grada Varaždina. Dodatno, u cilju efikasnog upravljanja kratkoročnom likvidnošću, OMF-ovi predstavljaju značajnog kupca i na kratkoročnim izdanjima (emisije trezorskih zapisa).

Kako bi član OMF-a mogao odabrati povoljniju mirovinu, REGOS putem mrežnog servisa prikuplja informativne izračune mirovina od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i mirovinskih osiguravajućih društava (MOD) i dostavlja ih na kućnu adresu člana fonda. U 2021. godini REGOS je dostavio informativne izračune mirovina na kućne adrese za 9.381 budućih korisnika mirovine. Osobnu izjavu o izboru mirovine u 2021. godini dalo je ukupno 9.213 osiguranika, od čega je 5.688 osiguranika (61,74%) odabralo mirovinu samo iz I. stupa, a 3.525 osiguranika (38,26%) odabralo mirovinu iz I. i II. stupa.

Udio imovine mirovinskih fondova u veličini nacionalne ekonomije, mjereno udjelom u BDP-u, predstavlja ključni indikator značaja pojedinog mirovinskog sustava. Republika Hrvatska ima udio mirovinskih fondova od 34.6%. Po definiciji OECD-a mirovinski sustav određene države svrstava se u zrele mirovinske sustave onda kada imovina mirovinskog sustava premaši minimum od 20% udjela u BDP-u. Na kraju 2020. taj udio je iznosio 34,6% što je povećanje od više od 6% u odnosu na 2019. godinu.

U raspravi na Odboru istaknuto je da mirovinski fondovi upravljaju sa velikom imovinom, gotovo 35% BDP-a Republike Hrvatske. Zatražena je informacija o nerealiziranoj kupovini udjela Fortenova grupe od strane mirovinskih fondova, te da li je kupnja njima uopće ponuđena.

Predstavnik AZ obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da su prije dva mjeseca analizirali Fortenova grupu, ali nije došlo do odluke o  investiranju. Zbog poslovne tajne predstavnik AZ obveznih mirovinskih fondova nije se o ostalome želio izjašnjavati.

U raspravi je napomenuto da su tri fonda odlučila uložiti u Fortenovu grupu, dok je jedan odlučio biti protiv. Imovina mirovinskih fondova iznosi više od 130 milijardi kuna. Postavljeno je pitanje zašto su mirovinski fondovi ranije konzervativnije ulagali, s obzirom da  hrvatski građani traže sigurnost kako bi njihove mirovine bile sigurne.

Predstavnik PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da su ranije prinosi za obveznice za članove mirovinskih fondova bili dobri. Međutim, prinosi na obveznice su počeli padati te se je počelo ulagati u dionice. Zakon je liberaliziran te se je ulagalo u tvrtke. Relativno jeftino se kupuju tvrtke u stečaju i ulaže se u njih. Slaže se da postoji velika odgovornost kod upravljanja mirovinskim fondovima. Objasnio je da je PBZ Croatia  bila za ulaganje u Fortenova grupu te su bili  mišljenja da je dobra investicija te je  izrazio žaljenje da nije došlo do ulaganja.

U raspravi je navedeno da izvještaji mirovinskih fondova izgledaju dobro, ali da je bilo krivih odluka poput primjerice pristanka na smanjenje temeljnog kapitala Dalekovoda i dopuštanja tvrtki u Malti da postane većinski vlasnik. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila je kod toga nezakonitosti te su sa tom odlukom umirovljenici i dioničari na gubitku. Zatražena je informacija o razlogu neulaganja u Dalekovod, ukoliko mirovinski fondovi ulažu u tvrtke u stečaju.

Predstavnik PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da za kupnju Dalekovoda nije bilo previše interesenata, a tvrtka se htjela spasiti. Mirovinski fondovi prema Zakonu nisu smjeli kupovati potraživanja. Ministarstvo financija raspisalo je natječaj za tvrtke u stečaju te su ih mirovinski fondovi mogli kupiti.

U raspravi je napomenuto da  mirovinski fondovi moraju dodatno uložiti u tvrtke.

Predstavnik iz Erste obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da mirovinski fondovi ne ulažu direktno u tvrtke, nego posredno primjerice preko fondova. Predstavnica iz Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova odgovorila je da je mirovinskim fondovima  jedino  dopušteno posredno ulaganje u poduzeća preko burze.

Predstavnik iz PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova  odgovorio je da se preko fondova želi više ulagati u srednje i malo poduzetništvo.

U raspravi je navedeno da Zakon predviđa da mirovinski fondovi ulažu u tvrtke preko burze i fondova. Potrebito je povjerenje poduzetnika u sustav da mogu tražiti kapital za razvitak društva.

Zatražena je informacija ukoliko su mirovinska društva bila uspješna za dulje razdoblje primjerice u razdoblju od deset godina. Nužno je analizirati poslovne odluke i gubitke u tom razdoblju.  Procijeniti koja  su ulaganja bila neuspješna, ne samo ukupno, nego pojedinačno. Navedeno je da je Dalekovod izgledao dobro, imao je tržište i proizvod.

Predstavnica iz Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova odgovorila je da su se istaknule  skupne klase imovine. Član Odbora je razjasnio da traži pojedinačne podatke, ne klase.

U raspravi je istaknuto da su mirovinski fondovi imali dosta ulaganja koja su bila loša te su mnogo puta mirovinski fondovi spašavali banke. Upravljanje tako velikom imovinom je velika odgovornost te se član Odbora slaže za zahtjevom za analizu ulaganja mirovinskih fondova za duže razdoblje.

Nadalje je u raspravi istaknuto da su informacije koje su imali njemački članovi nadzornog odbora AZ obveznih mirovinskih fondova doveli to toga da se povlači podrška investicije u Fortenova grupu i klasificirali istu kao poslovnu tajnu. Zatraženi su podaci o tome zašto nije došlo do realizacije investicije u Fortenova grupu zbog AZ obveznih mirovinskih fondova.

Dalje je napomenuto da drugi mirovinski stup nije isplativ te se zatražio podatak koliko veliki broj umirovljenika uzima državnu mirovinu iz prvog stupa.

Predstavnik Ministarstva najavio je izmjene zakona. Krenulo se u niz izmjena kapitaliziranih zakona, koji su bili u savjetovanju mjesec dana te će ubrzo biti upućeni u saborsku proceduru. Prema tome će biti omogućena ulaganja mirovinskih fondova u nekretnine. Također se smanjuju naknade mirovinskim fondovima i time ostaje više novaca hrvatskim građanima. Naglasio je da je drugi stup tek sa dugoročnim ulaganjem isplativ te će umirovljenici dugoročno imati adekvatne mirovine iz drugog stupa. Najavio je buduće analize o mirovinskim fondovima i umirovljenicima.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.
-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da temeljem da hrvatsko gospodarstvo u 2022. godini karakterizira niz značajnih postignuća, ali i nadolazećih izazova. Tako je u srpnju ove godine Vijeće Europske unije donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine kao i dopunu uredbe prema kojoj Republika Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu o fiksnom tečaju konverzije kune u euro. Stoga od 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska postaje punopravna članica europodručja, a euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja na teritoriju Republike Hrvatske. Odluka o ulasku Republike Hrvatske u europodručje doprinijela je i povijesno najvišem investicijskom rejtingu Republike Hrvatske. Povoljna gospodarska kretanja vidljiva su i u realnom rastu BDP-a od 7,4% u prvoj polovini godine posebice pod utjecajem snažne inozemne i domaće potražnje. U ovom kontekstu valja istaknuti ojačanu otpornost hrvatskog izvoza koji bilježi vrlo visoke razine kao i turistički rezultati, a valja spomenuti i nastavak vrlo povoljnih kretanja u sektorima građevine, industrijske proizvodnje te na tržištu rada. Međutim, jak globalni gospodarski rast nakon dvije godine COVID pandemije, dodatno je povećao neravnotežu između velike potražnje i nedovoljne ponude. Zatvaranje Kine ovog proljeća zbog pandemije, usporilo je proizvodnju te gospodarske velesile i poremetilo tijekove svjetske trgovine. Ruska agresija Ukrajine uzrokovala je snažan poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te zaoštrila odnose Zapada i Rusije, a izražene klimatske promjene dodatno su doprinijele poskupljenju hrane i energije. Sve navedeno rezultiralo je i povijesno visokom stopom inflacije u rujnu u Republici Hrvatskoj (12,8%). Ovakvi cjenovni pritisci te zaoštravanje monetarnih politika u svijetu, djeluju negativno na raspoloženje potrošača, a sve ovo upućuje na gospodarsko usporavanje prema kraju godine. Opisana kombinacija prilika i izazova u hrvatskom gospodarstvu rezultirat će realnim rastom ekonomske aktivnosti od 5,7% BDP-a na razini čitave 2022. godine, što je znatno više od travanjskih projekcija, dok će stopa inflacije u istom razdoblju iznositi 10,4%, također ponešto nadmašujući prvotna očekivanja. U cjelini uzevši, nakon prve polovine godine s vrlo povoljnim ekonomskim kretanjima, nadolazeće razdoblje karakterizira rast rizika od usporavanja ekonomske aktivnosti. U ovako promjenjivim i neizvjesnim okolnostima i fiskalna politika treba biti fleksibilna te ju je potrebno prilagoditi. Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo – smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, povlačenjem ugovorenih  sredstava Europske unije iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. te 2021.-2027. kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti. Sukladno predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna i povećavaju se za 758,2 milijuna kuna. Pritom porezni prihodi rastu 4,4 milijarde kuna, od čega prihodi od PDV-a 2,1 milijardu kuna, prihodi od poreza na dobit 2 milijarde kuna dok prihodi od doprinosa rastu 7,1 milijun kuna u odnosu na prve Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći smanjuju se za 5,3 milijarde kuna. Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Rashodnu stranu proračuna ponajviše obilježavaju izdvajanja za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena, usklađivanje mirovina, isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova koji je MOL pokrenuo protiv Republike Hrvatske 2013. godine te održivo funkcioniranje zdravstvenog sustava. Rashodi iz izvora Europske unije prilagođeni su sukladno očekivanoj dinamici provedbe. Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 % BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 7,1 milijardu kuna ili 1,5% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije te će iznositi 71,3 % BDP-a.

Prihodi državnog proračuna planirani drugim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu temelje se na očekivanom kretanju gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir ostvarenje proračunskih prihoda u prvih osam mjeseci te fiskalne učinke poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dodanu vrijednost i trošarinskih propisa, a u cilju ublažavanja inflatornog pritiska na stanovništvo i gospodarstvo. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost stupio je na snagu 1. travnja 2022. godine, a njime je propisano smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% odnosno 13% za određena dobra i usluge. Tako se na 5% smanjuje PDV za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, ali i ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja. Vlada Republike Hrvatske u ožujku je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom se snižava visina trošarine za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva na razdoblje od 90 dana. U lipnju je izmjenom navedene Uredbe trošarina dodatno smanjena za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva. Donesena je i Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su na razdoblje od 90 dana utvrđene premije energetskih subjekata za motorne benzine i dizelska goriva u iznosu od 0,65 kn/l. Najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju se stoga samo za naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva (eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel), dok se za benzine s više oktana te sva tzv. ,,premium“ goriva, cijene i dalje mogu formirati slobodno. Trajno se proširuje primjena snižene stope PDV-a od 13% za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjev, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. K tome, u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine isporuka plina obračunava se po stopi PDV-a od 5%. Jesenskim paketom mjera za zaštitu od porasta cijena predloženo je i da se po stopi PDV-a od 5% oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2023. Osim toga, po stopi PDV-a od 0% oporezuje se i isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Značajan učinak na prihode proračuna ima i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti u svrhu sanacije šteta od potresa te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja će se usmjeriti za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte. Novim planom proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 170,4 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1,4 milijarde kuna. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna kuna, što prvenstveno dolazi od povećanja prihoda od PDV-a koji se povećava za 2,1 milijardu kuna te prihoda od poreza na dobit koji se u odnosu na plan iz svibnja povećavaju za 2 milijarde kuna.
Prihodi od poreza su novim planom za 2022. godinu planirani u iznosu od 95,5 milijardi kuna, što je povećanje od 4,4 milijarde kuna u odnosu na plan proračuna iz svibnja. Pritom najveće pozitivne promjene bilježi prihod od poreza na dobit i PDV-a.
Prihod od poreza na dobit prema novom planu za 2022. godinu iznosi 11,3 milijarde kuna i veći je za 2 milijarde kuna od planiranog prvim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. Povećanje ove prihodne kategorije rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2021. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2022. te na osnovu toga obračunate akontacije za uplatu od svibnja do prosinca 2022. godine.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Kroz ove Izmjene i dopune prvenstveno se osiguravaju sredstva potrebna za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina. Za mirovine se planira iznos od 1,2 milijardi kuna, koja uključuje indeksaciju mirovina i jednokratne pomoći kućanstvima radi ublažavanja posljedice porasta cijena energenata. Također, značajan iznos od 1,5 milijardi kuna osigurava se za isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske 2013. godine. Za provedbu mjera iz jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske u 2022. godini osigurano je ukupno 1,2 milijarde kuna. Unutarnjim preraspodjelama osiguravaju se sredstva u iznosu od 852,5 milijuna kuna, dok se kroz povećanje rashoda osigurava preostalih 309,4 milijuna kuna.
U okviru rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda financiranih iz sredstava Europske unije u iznosu od 3,7 milijardi kuna (najvećim dijelom izdvajanja u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali i u okviru Mehanizma za opravak i otpornost) te rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno očekivanoj dinamici provedbe projekata. Istovremeno se povećavaju rashodi ustanova u zdravstvu financirani iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 751 milijun kuna ili 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na plan iz svibnja za 2022. godinu.
U Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 12,9 milijardi kuna, što je za 750,6 milijuna kuna manje u odnosu na iznos manjka planiran u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu iz svibnja 2022. godine. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 43,7 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani u iznosu od 36,2 milijarde kuna.
Novim planom u 2022. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 12,5 milijardi kuna, što predstavlja 2,6% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 2,7% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave manjak od 0,1% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,2% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim 19. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i 20. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Nacrtu proračunskog plana Republike Hrvatske za 2023. godinu. 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje povlačenja sredstava pomoći iz Europske unije, koji se smanjuju za 5,3 milijardi kuna. Odgovoreno je da su resorna ministarstva nerealno planirala povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Za sredstva iz Fonda solidarnosti su se ugovori tek potpisivali u drugoj polovici ove godine te će se radovi obaviti do lipnja 2023. godine. U raspravi je napomenuto da fizičko povlačenje nije moguće do kraja godine, ali sve je ugovoreno.

Navedeno je da postoji bitno smanjenje povlačenja sredstva iz fondova Europske unije. Nadalje od strane Vlade Republike Hrvatske nema ukupnih 21 milijardi kuna pomoći za suzbijanje negativnih učinaka inflacija za stanovništo Republike Hrvatske, nego samo 2,4 milijardi kuna što je Povjerenstvo za fiskalnu politiku navelo u svojem Stajalištu. Također je napomenuto da je korekcija plaća u javnim sektorima ove godine iznosila 4%, a inflacija vjerojatno čak 12%. Ovakva korekcija plaća nije dovoljna. Nadalje je napomenuto da su primjerice trgovački lanci jako dobro iskoristili inflaciju te povećali cijene iznad inflacije. Završili su sa velikim dobicima na štetu građana.
Odgovoreno je da je Republika Hrvatska trenutno čak na trećem mjestu kod ispunjenja kriterija i povlačenja novaca iz sredstava za oporavak i otpornosti Europske unije. Dalje je navedeno da ukupan paket pomoći Vlade Republike Hrvatske iznosi 21 milijardu kuna te jedna trećina sredstava otpada na Hrvatsku banka za obnovu i razvitak, jedna trećina na Hrvatsku elektroprivredu, a ostatak su sredstva iz proračuna. Također Vlada Republike Hrvatske i sindikati nastavljaju razgovore u listopadu poslije dogovora u svibnju te će vjerojatno doći do dogovora.  U izradi su analize o dodatnim zaradama poduzetničkog sektora te će se vjerojatno brzo objaviti.

Postavljeno je pitanje o razlogu povećanja cijene struje Hrvatske elektroprivrede. Odgovoreno je da i Hrvatska elektroprivreda mora uvoziti inpute po tržišnoj cijeni.
Zatražen je podatak o stanju povučene pomoći iz Europske unije. Odgovoreno je da na današnji dan iznose iznad 16 milijardi kuna, čak više jer neki prihodi pomoći još nisu proknjiženi te se oni knjiže naknadno kako nastaju rashodi.
Postavljeno je pitanje o dospjelim i nedospjelim dugovima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje na današnji dan. Odgovoreno je da su 30. rujna dospjele obveze Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje iznosile 868 milijuna kuna te su se smanjile u usporedbi sa 30. lipnjom, koje su tada iznosile 1,3 milijardi kuna, ali su se zato povećale nedospjele obveze. Nedospjele obveze Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje su 30. lipnja iznosile 2,4 milijardi kuna, dok su 30. rujna iznosile 3,4 miljardi kuna. Dalje je zatražena informacija o korekciji cijena građevinskih radova u planu proračuna. Odgovoreno je da su korekcije cijena uključene u izvršenju faktura.
U raspravi je postavljeno pitanje o budućoj gradnji vrtića i škola i dr. Odgovoreno je da se do 2027. godine planiraju jednosmjenske škole. Sredstva za vrtiće se u proračunu za 2024. godinu planiraju u iznosu od 1,2 milijardi kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što znači dodatnih 2.500 vrtičkih mjesta.
Dalje je zatražena informacija o razlogu procjene niskog rasta BDP-a u prvom rebalansu ove godine, koje se sada revidirale na veći rast BDP-a. Odgovoreno je da se prvotno nisu znali učinci napada Rusije na Ukrajine, primjerice budući učinak na turističku sezonu u Republici Hrvatskoj. Sada se može rast BDP-a realno procijeniti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 5 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da kao i prilikom svakog rebalansa djelomično se mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. 
Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem
tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 3,7 milijardi kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 40,5 milijardi kuna u 2022. godini. Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona povećavaju se za 1,4 milijarde kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od  33,6 milijardi kuna u 2022. godini.
Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 228,0 milijuna kuna i iznosi ukupno 2,7 milijardi kuna u 2022. godini, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 2,0 milijuna kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 2,6 milijardi kuna u 2022. godini.
Uz navedeno, povećava se iznos jamstvene zalihe za 281,2 milijuna kuna i iznosi 731,2 milijuna kuna.
Nadalje, ovim Zakonom se ovlašćuje Vlada da može, na prijedlog Ministarstva financija, odobriti jamstva vezano za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 5 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun  Hrvatskome saboru  predlaže  da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine provede objedinjena rasprava.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 406, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o osiguranju („Narodne novine“, br. 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20.; dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuju  uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak društava za osiguranje, društava za reosiguranje i društava za uzajamno osiguranje. Uz to se propisuju uvjeti pod kojima društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz drugih država članica i trećih država mogu obavljati poslove osiguranja odnosno poslove reosiguranja u Republici Hrvatskoj, uređuje se nadzor društava za osiguranje i reosiguranje u grupi kao i nadzor nad subjektima nadzora, poslovanje udruženja osiguranja odnosno reosiguranja i nacionalnog ureda za osiguranje i dr. Ovaj Prijedlog zakona se prvenstveno predlaže radi početka primjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 17 te radi usklađenja odredbi važećeg Zakona s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zakon se mijenja zbog problema koji postoje prema važećem Zakonu.

Društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu sa Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 116/18., 42/20. i 47/20.), kao i važećim Zakonom, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: MSFI). Trenutno važeći MSFI izvještavanja je MSFI 4 koji se primjenjuje na ugovore o osiguranju i ugovore o reosiguranju kao privremeni standard. MSFI 4 trenutno primjenjuju društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a isti prestaje važiti stupanjem na snagu MSFI 17, tj. od 1. siječnja 2023. godine. Slijedom navedenog, potrebno je u kontekstu početka primjene MSFI 17 izmijeniti odredbe važećeg Zakona i to dijelove Glave XII., Tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima, Imovina za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i Ovlašteni aktuar.

Načela na kojima se temelje novi pristupi mjerenja prema MSFI 17 rezultiraju korjenitom promjenom trenutne prakse priznavanja i vrednovanja ugovora o osiguranju, a osobito dugoročnih ugovora o osiguranju i ugovora o reosiguranju. Također, novi standard značajno mijenja načine iskazivanja osigurateljnih prihoda i rezultata iz osiguranja, kao i ukupnog rezultata poslovanja, povećava se učestalost priznavanja i iskazivanja gubitaka te se uvodi dodatna složenost u procesima vrednovanja, zahtjevima za podacima te određivanju pretpostavki koje se primjenjuju u vrednovanju.

MSFI 17 uvodi značajne promjene u izvještavanju i objavi osiguratelja u sljedećem:
obveze po ugovorima o osiguranju (osigurateljne obveze i rizici) koje uključuju i komponentu očekivanog novčanog toka od premije, izdataka za štete, koristi i troškova te prilagodbu za rizik, kao i komponentu nezarađene dobiti i rezultat iz osiguranja u okviru kojega će se posebno iskazivati rezultat iz osnovnog posla osiguranja te rezultat iz ulagateljskih aktivnosti osiguratelja te osigurateljni prihod koji će predstavljati zarađeni prihod iz osigurateljnog pokrića umjesto premije.
Nadalje, u važećem Zakonu je potrebno uskladiti iznose izražene u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima, a iznos raspona prekršajnih sankcija usklađuje se s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22., 88/22. - ispravak).

Svrha uvođenja novoga standarda MSFI 17 „Ugovori o osiguranju“ je postizanje veće razine ujednačenosti i usporedivosti financijskih izvještaja unutar osiguravajuće industrije, kao i između osiguranja i ostalih gospodarskih sektora, primjenom ekonomskih načela, pretpostavki najbolje procjene i tržišnih podataka kao važnih načela mjerenja ugovora o osiguranju.

U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje u vezi članka 33. Prijedloga zakona, a odnosi se na posebne odredbe za isplatu tražbina iz imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnog osiguranja. Zatražena je informacija ukoliko su postupci za otvaranja stečajnog postupka radikalniji, odnosno ukoliko se vrši veća kontrola u slučaju stečaja osiguravajućeg društva.

Odgovoreno je da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pokriva kvalitetno navedeno područje što je vidljivo iz dosadašnji postupaka. U Republici Hrvatskoj su takvi postupci vezani za propadanje osiguravajućih društava bili davni, učestalije su propadale banke. U tom slučaju portfelj osiguravajućeg društva se preljeva razmjerno na druga osiguravajuća društva preko Hrvatskoga ureda za osiguranje.  Ovim Prijedlogom zakona se žele pojačati norme u smislu preventivnog djelovanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.                                                                         2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u  drugom polugodištu 2021., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 14. svibnja 2022.  godine.

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. rujna 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/76, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da se realni BDP nastavio povećavati i u drugom dijelu 2021. godine, pri čemu je u razdoblju od srpnja do prosinca bio za 12,5% veći nego u istom razdoblju prethodne godine. Pozitivan doprinos rastu dale su sve sastavnice domaće potražnje, osim promjene zaliha, kao i neto inozemna potražnja. Tromjesečni podaci upućuju na usporavanje dinamike gospodarskog rasta prema kraju godine, što se može povezati s dostizanjem pretpandemijske razine realnog BDP-a sredinom 2021. godine. Tako je u trećem tromjesečju 2021. stopa rasta iznosila 1,4%, a u posljednja tri mjeseca 2021. godine zabilježena je stagnacija gospodarske aktivnosti. U razdoblju od srpnja do prosinca realni BDP bio je za 1,8% veći nego u prvom polugodištu, kada je stopa rasta bila visoka i iznosila 10,2%. Razdoblje od srpnja do prosinca 2021. obilježio je rast zaposlenosti odražavajući intenziviranje gospodarske aktivnosti, ali i početak sezonskog zapošljavanja kasniji od uobičajenog. Daljnje provođenje mjera za očuvanje radnih mjesta dodatno je podržalo povoljna kretanja na tržištu rada. Tako je krajem prosinca 2021. ukupna zaposlenost porasla za 2,3% u odnosu na prosinac 2020. U usporedbi s prosincem 2019., ukupna je zaposlenost bila viša za 1,7%, no pritom je oporavak bio neujednačen, pa je tako najveće povećanje broja zaposlenih ostvareno u djelatnostima informacija i komunikacija te građevinarstva, dok je njihov broj i nadalje bio niži u djelatnosti usluživanja, smještaja i pripremi hrane. Rast zaposlenosti odrazio se na smanjenje broja nezaposlenih osoba u drugoj polovini godine, koji se tako u studenome 2021. prvi put snizio ispod pretkriznih razina, gdje se zadržao i tijekom prosinca. U usporedbi s prosincem 2020. godine, ukupna je nezaposlenost bila niža za 21,4%. Snažniji rast plaća u ostatku gospodarstva odrazio se na ubrzanje rasta plaća u trećem tromjesečju 2021., koje se dodatno intenziviralo u četvrtom tromjesečju. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u prosincu 2021. bila za 5,6% viša nego u istom mjesecu 2020., dok je nominalna neto plaća zbog poreznog rasterećenja porasla za 6,8%. No, unatoč snažnom rastu nominalne vrijednosti, njezina je kupovna moć istodobno bila viša samo za 1,3% zbog porasta potrošačkih cijena. Nakon što se u prvoj polovini 2021. pod utjecajem povećanja cijena energije inflacija potrošačkih cijena ubrzala do 2,0%, ubrzavanje se nastavilo i u ostatku godine te je inflacija u prosincu iznosila 5,5%. Porastu inflacije u razdoblju od lipnja do prosinca također je pridonijelo povećanje cijena energije, ali, još više, i povećanje cijena prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda. Ono je posljedica prelijevanja visokih cijena prehrambenih sirovina i energenata na svjetskom tržištu na potrošačke cijene hrane te vremenskih nepogoda u Republici Hrvatskoj, koje su utjecale na smanjenje uroda određenih poljoprivrednih kultura. U manjoj mjeri te poglavito potkraj godine, ubrzavanju inflacije pridonijelo je i povećanje godišnjeg rasta cijena industrijskih proizvoda, koje je bilo posljedica viših cijena naftnih derivata, rasta cijena drugih sirovina na svjetskom tržištu te vozarina u pomorskom prometu, kao i poteškoća u globalnim lancima opskrbe, zbog čega je dolazilo do nestašica određenih poluproizvoda  i gotovih proizvoda. U spomenutim uvjetima i temeljna se inflacija znatno ubrzala, s 0,8% u lipnju na 4,6% u prosincu. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj se polovini 2021. izrazito povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, poglavito kao rezultat snažnog oporavka neto izvoza usluga, ponajprije prihoda od turizma, koji su u 2021. dosegnuli 87% razine iz rekordne 2019. godine. Oporavak turističkih prihoda odražava poboljšanje epidemiološke situacije, ali i neka od strukturnih obilježja hrvatskog turizma poput geografske blizine i dobre cestovne povezanosti s glavnim emitivnim tržištima te velikog udjela privatnog smještaja. U znatno manjoj mjeri, povoljno je na tekući i kapitalni račun djelovao i rast neto prihoda na osnovi osobnih doznaka te transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja ublažena povećanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i većom dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Istodobno zabilježeni neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance odražava smanjenje neto dužničkih obveza domaćih sektora.

U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja znatno su se poboljšali, čemu je pridonio i primjetan rast nominalnog BDP-a. HNB je tijekom druge polovine 2021. nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, uglavnom otkupljujući devizne priljeve od Ministarstva financija, koji su pretežito vezani uz sredstva iz fondova Europske unije. Kao i tijekom prve polovine godine, zbog stabilnih financijskih uvjeta na domaćim financijskim tržištima, središnja banka nije posezala za dodatnim mjerama monetarne politike. Znatan otkup deviza od države tijekom 2021. najviše je pridonio zamjetnom rastu slobodnih novčanih sredstava banaka, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja, pri čemu su pojedine kamatne stope pale na dosad najniže razine. Plasmani kreditnih institucija poduzećima povećali su se u 2021., pri čemu potražnja za investicijskim kreditima i nadalje determinira kreditiranje poduzeća, premda u zamjetno manjoj mjeri nego prošle godine, dok su se krediti za obrtna sredstva i ostali krediti smanjili. Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzavanja stambenoga kreditiranja, a manjim dijelom i blag oporavak rasta gotovinskih nenamjenskih kredita. Prema međunarodno usporedivoj metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), u drugom polugodištu 2021. ostvaren je konsolidirani manjak opće države od 3,5 mlrd. kuna, kao nastavak poboljšavanja stanja javnih financija, što odražava povoljan utjecaj gospodarske aktivnosti na porezne prihode te smanjenje fiskalnih potpora za ublažavanje negativnih učinaka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Posljedično je na razini 2021. godine ostvaren proračunski manjak u iznosu od 12,4 mlrd. kuna ili 2,9% BDP-a, što je znatno povoljnije u odnosu na ostvareni manjak u 2020. godini u iznosu od 27,7 mlrd. kuna, odnosno 7,3% BDP-a. Dug konsolidirane opće države na kraju 2021. godine iznosio je 343,6 mlrd. kuna, što je za 2,3 mlrd. kuna više u odnosu na stanje na kraju lipnja 2021. godine. U 2021. godini omjer javnog duga i BDP-a zamjetno je smanjen na 79,8%, s 87,3% na kraju 2020. godine, što odražava povoljan utjecaj oporavka gospodarske aktivnosti. Međunarodne pričuve u 2021. ostvarile su snažan porast te dosegnule povijesno najvišu razinu. U odnosu na kraj 2020. međunarodne pričuve HNB-a bile su više za 32,1%, dok su se neto pričuve povećale za 18,2%. Unatoč činjenici da je oko 53% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja i nadalje nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u 2021. stopa povrata od 0,24%, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 1,20%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u navedenom razdoblju ostvarena zarada od 70,8 mil. EUR. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni unatoč nepovoljnom okružju produljenog razdoblja niskih i negativnih prinosa na financijskim tržištima. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost bankovnoga sustava osigurale su stabilno i nesmetano poslovanje u drugoj godini pandemije bolesti COVID-19, a rezultati poslovanja u 2021. oporavili su se, nakon što su u 2020. bili opterećeni troškovima povećanoga kreditnog rizika povezanog s pandemijom.

U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj inflacija vjerojatno dosegla najvišu stopu te prema prognozama Ministarstva financija bi se stopa trebala prepoloviti. Odgovoreno je da se na temelju kretanja cijena zadnjih tri mjeseca inflacija učvrstila na 12,6% te izgleda da trenutno dostiže vrhunac. Na početku su rasle samo cijene energenata i hrane, ali sada se inflacija proširila na 75% usluga i dobara. Takva je karakteristika u Republici Hrvatskoj, ali i u većini zemalja eurozone. Ključne kamatne stope se dižu što je cijena zaoštravanja monetarne politike kako bi se suzbila inflacija. Očekuje se učinak mjera monetarne politike te usporenje inflacije i smanjenje na polovicu, znači na otprilike 6%. Za 2024. godinu se očekuje približavanje inflacije na 2%.  Navedeno je da je izrada projekcija u ovo doba zbog pandemije i geopolitičke situacije jako teška. Europa se dobro snabdjela energentima.
Napomenuto je da se inflacija nije povećala zbog pandemije te ruske agresije i geopolitičke situacije,  nego se zbog Fed-a stvorila inflacija. U SAD-u  se pojavila određena teorija da inflacija pomaže državama, tamo su potezi povučeni. Začuđuje nedostatak reakcije Europske centralne banke i HNB-a koji je prouzrokovao negativne učinke za gospodarstvo Europe i Republike Hrvatske. Također SAD daje poticaje gospodarstvenicima iz Europe za dolazak u SAD, koji će voditi do određene deindustrijalizacije Europe i povećanja gospodarskog rasta SAD-a. SAD je opet povukla poteze,  a Europa je dalje bez odgovora. Nadalje je rečeno da HNB nije vodio ekspanzivnu monetarnu politiku te je jedini posao bilo kupovanje deviza. Između ostaloga nema poteza HNB-a za održanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. Ukupni gospodarski rast Republike Hrvatske je skoro potpuno utemeljen na rastu turističkog sektora. Navedeno je da će usporavanje inflacije biti u tolikoj mjeri koliko državama odgovara.

Odgovoreno je da se živi u uvjetima visoke neizvjesnosti. Rast u SAD-u je počeo prije rasta u Europi.  Europska središnja banka je svojim mjerama primjerice sa porastom kamatnih stopa počela nešto kasnije nego Fed. Svaka ekonomska politika ima cijenu. Žrtva zaoštravanja monetarne politike je pooštravala uvjete financiranja. Još uvijek je krhak gospodarski oporavak nakon pandemije i opće političke neizvjesnosti. Republika Hrvatska ima stopu inflacije koja je najniža u posttranzicijskim članicama Europske unije, osim u Sloveniji. Republika Hrvatska još nije u eurozoni, ali ima nižu stopu inflacije od primjerice baltičkih zemalja. Zemlje koja vode samostalnu monetarnu politiku kao primjerice Poljska, Češka i Mađarska imaju veće stope inflacije i zaoštravanje monetarne politike te povećanje kamatnih stopa na preko 10%.  Spomenute države su aktivne, ali učinci njihove politike ne postoje.
Postavljeno je pitanje o učincima dubokih intervencija države, primjerice smanjenje PDV-a te ograničenja cijene energenata. Zatražena je informacija koliko su trgovci zajedno sa državom podnijeli društvenu odgovornost te u kojoj mjeri su trgovci iskoristili trenutak.
Odgovoreno je da će HNB brzo objaviti analizu o utjecaju rasta cijena energije na profitabilnosti poduzeća. Ne može se izdvojiti trgovce. Usprkos povećanju cijena inputa i energije nije se smanjila profitabilnost poduzeća, nego povećala. Poduzeća su uspjela rast inputa preliti na kupce putem porasta cijena.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2021. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 21. listopada 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 399, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izradi Zakona pristupilo isključivo radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Promjene u svezi uvođenja eura odnose se na prilagodbe određenih definicija kao i iznosa vrijednosnih pragova i novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima. Danom uvođenja eura prestaju ovlasti Hrvatske narodne banke u vođenju devizne i monetarne politike te prestaje biti nadzorno tijelo po toj osnovi,  pa je bilo potrebno brisati odredbe važećeg zakona koje se odnose na nadležnosti te institucije. Također Zakonom se dopušta plaćanje i naplata u devizama, stranoj gotovini i čekovima, te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata, kao i između rezidenata i nerezidenata, ali uz primjenu ograničenja iz propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te poreznih propisa. Nakon stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona, mjenjačko poslovanje moći će se obavljati uz korištenje zaštićenog računalnog programa zasnovanog na euru kao domaćoj valuti, uz mogućnost prilagodbe u roku od mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona. 

U raspravi je postavljeno pitanje o ograničavanju strane valute u platnom sustavu Republike Hrvatske. Odgovoreno je da će Hrvatska narodna banka dalje pratiti platnu bilancu Republike Hrvatske po drugoj normi. Prije je Hrvatska narodna banka štitila tečaj kune te sada gubi dio normi vezano za monetarnu politiku i prelazi na Europsku središnju banku. Dalje će se mjere raditi, ali se ne očekuju značajni priljevi deviza. Nijedna članica eurozone nema ograničavanja.

Nadalje je zatražena informacija vezano uz mjenjačnice, koje naime imaju rok od tri mjeseca da svoje programe funkcionalno usklađuju i certificiraju kod Hrvatske narodne banke. Postavljeno je pitanje ukoliko će kod njih postojati interes za daljnji rad s prelaskom na euro, s obzirom da većina njih posluje sezonski u priobalnom dijelu zemlje. 
Odgovoreno je da je veliki dio turista u Republici Hrvatskoj iz eurozone. Dobar dio mjenjača poslovao je sa turistima koji su dolazili i mijenjali eure. Sada kada Republika Hrvatska prelazi na euro toga više neće biti, s obzirom da kuna više neće biti domaća valuta. Ostaje pitanje profitabilnosti i održivosti mjenjačnica ukoliko one nastave raditi. Ovoga trenutka u Republici Hrvatskoj postoje oko 1.100 ovlaštenih mjenjača te 3.000 mjenjačkih mjesta. Ostvaruju ukupan promet oko 30 milijardi kuna (sve kupnje i prodaje) u jednoj godini, a zamjena kune u eure čini 93% prometa. Pretpostavka je da mjenjačnice neće biti zainteresirane nastaviti sa svojim radom radi zamjene drugih valuta. Nastoji se da im se uz nove propise dopusti i širi djelokrug obavljanja djelatnost, a ne samo puka zamjena novčanica. Sama prilagodba odnosno certificiranje kod Hrvatske narodne banke trajati će tri mjeseca. Promet mjenjačnica pasti će i više od 90%.  Mjenjačnice koje ne zatraže certificirani program promjene djelatnosti u roku tri mjeseca, prestati će sa radom.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Konačni prijedlog zakona  o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, drugo čitanje, P.Z.E. br. 277, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. listopada 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Zakonom  u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. lipnja 2019. godine. Cilj Direktive je stvaranje učinkovitog okvira kojim se olakšava pristup financijskim informacijama i informacijama o bankovnim računima nadležnim tijelima u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela. Zakonom se određuju  nadležna tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo, Porezna uprava i Carinska uprava) te se propisuje razmjena informacija nadležnih tijela s Uredom za sprječavanje pranja novca. Omogućava im se izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa kojeg vodi Financijska  agencija. U cilju praćenja učinkovitosti provedbe Zakona putem statističkih podataka jednom godišnje izvještava se  Europska komisija i Vlada Republike Hrvatske, a Vlada Hrvatski sabor.
Razlike koje su predložena između dva čitanja Zakona posljedice su prihvaćenih prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te rasprave provedene u Hrvatskom saboru, a u osnovi se odnose na pristup informacijama iz Jedinstvenog registra računa službena osoba nadležnog tijela, putem vjerodajnice visoke razine sigurnosti i provjere zapisa o pristupu informacijama, putem aplikativne podrške dorađena je odredba kojom se propisuje izvještavanje Europske komisije, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Isto tako, dorađena je odredba u pogledu definicije povezanih predikatnih djela.

    U raspravi je postavljeno pitanje o mogućim proširenim ovlastima državnih institucija na temelju ovoga Zakona te o zaštititi građana Republike Hrvatske. Navedeno je da  država ima pristup podacima o građanima preko Porezne uprave. U vrijeme dok traje postupak provjere, građanin ne bi o tome trebao imati saznanja. Poslije provjere i završetka istrage nevini građani bi se trebali obavijestiti da je netko pristupao njegovim podacima.
    Odgovoreno je da u Zakonu nema puno novoga što se tiče ovlasti državnih tijela Republike Hrvatske. Ovdje je u pitanju usklađivanje sa Direktivom EU 2019/1153  Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila koje olakšavaju uporabu financijskih i drugih informacija o svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i progona teških kaznenih djela. Utvrđeno je pravilo teških kaznenih dijela te se popis istih nalazi u prilogu kod kojih se želi ubrzati razmjena informacija kod država članica Europske unije. Primjerice tako nadležno tijelo iz Njemačke može zatražiti određenje podatke od tijela u Republici Hrvatskoj, te na taj način doći do određenih saznanja. Također u startu svaka osoba se ne može smatrati prijestupnikom, već za to postoji sustav sigurnosnih provjera i certifikata kod zapošljavanja. Nadalje je odgovoreno da u članku 14. Zakona obuhvaćena obrada osobnih podataka u pravilu zaštite fizičkih osoba. Pravo ispitanika na pristup podacima koje obrađuju nadležna tijela u okviru provedbe ovoga Zakona može se ograničiti u onoj mjeri i u onom trajanju u kojem takvo djelomično ili potpuno ograničavanje čini neophodnu i proporcionalnu mjeru uz poštovanje temeljnih prava i zakonitih interesa ispitanika.
    U raspravi je navedeno da u Zakonu nema odredbe o nadzoru Državnog inspektorata, koji neće imati uvid i nadzor na tim provjerenim računima. Odgovoreno je da Zakon ima težište isključivo na povredi teških kaznenih djela. Direktiva je iz 2019. godine. Podacima može pristupiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Porezna uprava i Carinska uprava te nema potrebe za širenjem na druga tijela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu
sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela                                                                                                                                                                                                   

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  7. srpnja  2022. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica podnositelja istaknula da Prijedlog izvješća o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. godine (u daljnjem tekstu: Izvješće) sadrži pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti i najzanimljivijih rezultata statističkih istraživanja te pruža informacije o izvršenim aktivnostima cjelokupnog sustava službene statistike Republike Hrvatske. 

Sustav službene statistike čini šest institucija. Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo i Hrvatska narodna banka određeni su Zakonom o službenoj statistici, dok su ostala tijela druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. i to su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede. Izvješće je strukturirano u dva dijela. Prvi dio sadrži pregled izvršenja aktivnosti po statističkim područjima, s naglaskom na prikaz onih istraživanja kod kojih su izvršena unaprjeđenja (npr. unaprjeđenje metodologije, revizija, uvođenje novih ili modifikacija postojećih istraživanja radi usklađivanja s nacionalnim i/ili europskim standardima) te prikaz rezultata projekata, odnosno razvojnih aktivnosti koje su provedene u 2021. godini. Drugi dio Izvješća sadrži tablicu s popisom svih planiranih aktivnosti po statističkim područjima, s pregledom izvršenja statističkih aktivnosti.
Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. bila je planirana provedba ukupno 293 statističke aktivnosti, točnije 160 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 87 na temelju administrativnih izvora podataka i 46 razvojnih aktivnosti. Sve 293 planirane statističke aktivnosti za 2021. godinu su provedene. Od ukupno 293 statističkih aktivnosti u 2021., 84% je u nadležnosti Državnog zavoda za statistiku, dok je 16% statističkih aktivnosti u nadležnosti drugih nositelja.

Ukupno izvršena sredstva financijskog plana Državnog zavoda za statistiku u 2021. iznosila su 156.489.174,83 kune, što je 95,15% od ukupno planiranog (164.468.383,00 kune), no za 14,10% više od rashoda izvršenih u 2020. Navedeno povećanje u najvećem dijelu proizlazi zbog troškova provedbe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine.

U raspravi na Odboru napomenuli su se netočni podaci o vjeroispovijesti građana Republike Hrvatske u popisu stanovništva. Konstatirano je da ako takvi podaci nisu točni nema pouzdanja ni u druge podatke iz Državnoga zavoda za statistiku. Odgovoreno je da nije bilo grešaka od strane Državnoga zavod za statistiku. Objašnjeno je da je prvi put kod popisa stanovništva pitanje vjere ostavljeno kao otvoreno pitanje te postoji sloboda želi li ispitanik odgovoriti ili ne. Ljudi su se pogrešno izjasnili kao vjernici, a ne kao kršćani i katolici. 
Dalje je rečeno u raspravi da su takvi krivi podaci doveli do krivih zaključaka te to znači da metodologija nije dobra i da statistička obrada podataka nije dobra. Zaključuje se da nema vjerodostojnosti takvih podataka i na drugim područjima. Također je postavljeno pitanje o dovoljnoj razumljivosti pitanja kod popisa stanovništva. Nadalje je rečeno da su se trebali prethodno podijeliti upute za razjašnjenje takvih pitanja.
Navedeno je da se sa temelju upitne metodologije dobivaju netočni statistički podaci. Odgovoreno je da popis stanovništva obuhvaća izjave samih ispitanika te da su ti podaci točni.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                  ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 7. listopada 2022. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. rujna 2022. godine (KLASA:022-03/22-12/58, URBROJ:50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula  da je odredbama Zakona o proračunu propisana obveza izrade godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna. Zakonom su definirani sadržaj, rokovi sastavljanja i podnošenja izvještaja nadležnim tijelima te objava u službenom glasilu Republike Hrvatske. Obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna propisana je odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim Okvirom profesionalnih načela, standarda i smjernica Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) („Narodne novine“, br. 17/20) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Planirana je i obavljena u cilju da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu izraženo je uvjetno mišljenje.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da su sredstva za dodjelu financijskih potpora i sredstva za nepovratni dio stambenih kredita planirana su financijskim planom Ministarstva hrvatskih branitelja najvećim dijelom u okviru izdataka za dane kredite, umjesto u okviru rashoda. Navedeni način planiranja utjecao je na podatke u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu tako da su u okviru izdataka za dane kredite iskazana i sredstva utrošena za jednokratne financijske potpore i nepovratni dio kredita u iznosu od 17.533.940,00 kuna, a utrošak tih sredstava trebao je biti iskazan u okviru rashoda. Primici od tri zajma primljena od međunarodnih financijskih institucija i zajma primljenog od Europske unije, kojima je ugovorom određena namjena, raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke u iznosu od 7.106.377.276,00 kuna, umjesto u namjenske primitke, što je utjecalo na realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu jer su namjenski primici iskazani manje, a opći prihodi i primici više za navedeni iznos. Primici od zaduživanja u iznosu od 1.120.882.933,00 kuna raspoređeni su u izvor financiranja Fondovi EU (izvor 56), a primici od povrata glavnica danih zajmova i depozita u iznosu od 111.430.271,00 kuna raspoređeni su u izvor financiranja Ostali prihodi za posebne namjene (izvor 43). Prema proračunskim propisima, u navedene izvore financiranja raspoređuju se isključivo prihodi. Navedeni način raspoređivanja pojedinih primitaka utjecao je na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, ali nije utjecao na visinu iskazanih primitaka.
U izračun prijenosa depozita iz prethodne godine u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu nisu uključena i neutrošena vlastita i namjenska novčana sredstva iz prethodnih godina, na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama, koja su koncem 2020. iznosila 2.330.384.896,00 kuna. S obzirom na to da godišnji izvještaji o izvršenju državnog proračuna obuhvaćaju i transakcije izvršene s navedenih računa proračunskih korisnika državnog proračuna u poslovnim bankama, i neutrošena novčana sredstva iz prethodnih godina od vlastitih i namjenskih prihoda na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama koja su izuzeta od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna trebala su biti u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu iskazana u okviru prijenosa depozita iz prethodne godine te uzeta u obzir pri iskazivanju prijenosa depozita u narednu godinu. Pri evidentiranju i iskazivanju premija na izdane obveznice nije postupljeno u skladu s Uputom o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jer su premije evidentirane i iskazane u okviru prihoda, umjesto kao umanjenje rashoda. Zbog navedenog načina evidentiranja ukupni prihodi i ukupni rashodi u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu iskazani su više za 164.387.007,00 kuna.
Tečajne razlike nastale pri otplati zajmova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) nisu obračunane te nisu evidentirane u okviru rashoda, nego je otplata tih zajmova, koja uključuje i tečajne razlike, u cijelosti evidentirana u okviru izdataka. Zbog navedenog postupanja, u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu rashodi su iskazani u manjem iznosu, a izdaci u većem iznosu za iznos neobračunanih tečajnih razlika. Prihodi i rashodi od realiziranih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika proizašlih iz transakcija povezanih s javnim dugom iskazani su u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu u brutoiznosu, odnosno iskazane su i pozitivne i negativne tečajne razlike, umjesto u netoiznosu kako to određuje Uputa o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Način iskazivanja realiziranih tečajnih razlika nije utjecao na izračun manjka državnog proračuna, ali je utjecao na visinu prihoda i rashoda iskazanih u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Zbog nejasnih i nedorečenih propisa, državna imovina koja se odnosi na poljoprivredno zemljište i šume, stečena na ime duga državi, nije evidentirana u poslovnim knjigama ni iskazana u financijskim izvještajima nijednog državnog tijela. Evidentiranje u poslovnim knjigama temelj je za daljnje upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, kao i unos podataka u Središnji registar državne imovine. Obveze prema pravomoćnim sudskim presudama nisu plaćane u roku određenom za dobrovoljno ispunjenje obveza te je za ovrhe iz proračunske zalihe u 2021. isplaćeno 116.501.171,00 kuna. U odnosu na 2020. godinu, ovrhe izvršene na teret proračunske zalihe veće su za 37.076.687,00 kuna ili 46,7 %. Vrijednosno značajniji rashodi za ovrhe (85,5 %) izvršeni su u okviru Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s korištenjem sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa i nabavu cjepiva za suzbijanje pandemije koronavirusa, kao i na poteškoće zdravstvenog sustava i visinu dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova koje mogu utjecati na buduće rashode državnog proračuna. Također, Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s potencijalnim obvezama državnog proračuna s osnova sudskih sporova i danih državnih jamstava, jer predstavljaju značajan fiskalni rizik za državni proračun u narednim godinama. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

U raspravi na  Odboru pohvaljen je izuzetno kvalitetan rad Državnog ureda za reviziju.
Istaknuto je da je Ministarstvo financija kroz državni proračun uložilo veliki napor za održavanje standarda u zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se upozorava na rizike za državni proračun te se napomenulo da rješavanje problema nije samo u nadležnosti Ministarstva financija.
Istaknut je problem učinkovitosti zdravstvenoga sustava i potrebitost reforme takvog sustava. Vlada Republike Hrvatske podržava uvjetno mišljenje Državnog ureda za revizije te je svjesna problematike. Provođenje mjera reforme zdravstva bilo je otežano zbog koronavirusa.
Postavljeno je pitanje o uračunavanju međunarodnih sporova u planirani iznos od 24 milijardi kuna za sudske sporove. Odgovoreno je da je Ministarstvo financija poduzelo mjere da nadležna tijela evidentiraju sve moguće obveze te je ukupni prijavljeni iznos 24 milijardi kuna. U raspravi je navedeno da je taj iznos vjerojatno nedostatan.
Napomenuto je da u  Izvještaju Državnog ureda za reviziju nedostaje učinkovitosti trošenja sredstava proračuna. Odgovoreno je da se pitanje učinkovitosti obavlja kroz posebnu reviziju.
  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 7. listopada 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 392, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je  da je Zakon o potrošačkom kreditiranju, od svog donošenja 2009. godine mijenjan  i dopunjavan više puta radi povećanja razine zaštite potrošača te s ciljem učinkovitog funkcioniranja i stabilnosti financijskog tržišta. Ovaj Prijedlog zakona izrađen je zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Prilikom ugovaranja promjenjive kamatne stope kao parametar koji se može koristiti je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR , SARON, SOFR, varijabla određena kao zamjenska za neku od varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014. Kao parametar promjenjivosti kamatnih stopa kod svih kredita u domaćoj valuti s promjenjivom kamatnom stopom, a koji će se ugovarati nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, predlaže se koristiti samo EURIBOR  jer najtočnije odražava trošak financiranja bankovnog sustava u europodručju, a time se istovremeno potrošačima omogućuje jednostavnija usporedba cijene kredita domaćih banaka s cijenom koju nude banke u ostatku europodručja. NRS za euro i prinos na trezorske zapise Ministarstva financija u euru više se neće koristiti.

Za utvrđivanje aprecijacije tečaja ugovorene strane valute, nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, tečaj ugovorene strane valute prema kuni primijenjen na dan prvog korištenja kredita preračunava se u tečaj strane valute prema euru korištenjem fiksnog tečaja konverzije kune u euro – dakle, za CHF kredite koji nisu konvertirani i dalje ostaje „zaštićena“ kamatna stopa 3,23%.
Nacionalni iznosi/pragovi u Prijedlogu zakona su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje ili su preuzeti izvorni iznosi iz pravne stečevine.
U raspravi na Odboru upozoreno je na rast kamatnih stopa te potrebitost odabira fiksnih kamatnih stopa kod potrošačkih kredita.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2022. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 88. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br.141/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2022. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2022. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2022. godine)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2022. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2022. godine
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2022. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2022. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2022. godine.

    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da nepovoljne globalne okolnosti, u vidu gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu uz naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskog gospodarstva. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. iznosilo je 7,4%. U prvoj polovici 2022. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,4% te rast obujma industrijske proizvodnje od 2,8%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 4,5% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma je u prvoj polovici 2022. zabilježen međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 127,9%. Istovremeno, podaci o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na povoljne trendove na tržištu rada u prvom polugodištu ove godine. Prvo polugodište 2022. obilježeno je rastućim inflatornim pritiscima te bržim i snažnijim zaoštravanjem monetarnih politika velikog broja središnjih banaka. Prosječna inflacija potrošačkih cijena je u prvoj polovici 2022. iznosila 8,6%. Tečaj kune prema euru je ostao stabilan i likvidnost domaćeg financijskog sustava zadržala se na vrlo visokim razinama.
U prvom polugodištu 2022. zabilježeno je međugodišnje povećanje realnog BDP-a od 7,4%. Pritom je u prvom tromjesečju ostvaren realni međugodišnji rast od 7,0%, koji je potom ubrzao na 7,7% u drugom tromjesečju 2022. Snažniji doprinos kretanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. došao je od domaće potražnje, iako je i neto inozemna potražnja blago pozitivno pridonijela. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. stigao je od povećanja izvoza roba i usluga od 36,6%. Povećanju realnog BDP-a snažno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 7,0%, dok je blagi pozitivan doprinos kretanju BDP-a stigao od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 6,4% i rasta državne potrošnje od 1,6%. Negativan doprinos kretanju BDP-a u prvom polugodištu 2022. stigao je od rasta uvoza roba i usluga od 26,9%, većinom kao posljedica snažnog rasta uvoza roba. Promatrano s proizvodne strane, u prvom polugodištu 2022. zabilježen je rast bruto dodane vrijednosti od 7,6%. Pritom je najveći pozitivan doprinos kretanju bruto dodane vrijednosti stigao od povećanja bruto dodane vrijednosti u djelatnosti trgovine, prijevoza i turizma koje je iznosilo 22,0%. Pozitivan doprinos stigao je i od međugodišnjeg rasta prerađivačke industrije od 2,5%.

U prvih pet mjeseci 2022. godine nastavljeno je povećanje inozemne zaduženosti Republike Hrvatske na međugodišnjoj razini. Prema posljednjim raspoloživim podacima, u svibnju 2022. bruto inozemni dug iznosio je 48,2 milijarde EUR. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, bruto inozemni dug zabilježio je rast od 4,1 milijarde EUR. Najveći doprinos njegovom međugodišnjem povećanju u svibnju došao je od rasta duga središnje banke i drugih monetarnih financijskih institucija. Izraženo relativno, bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio je 78,3% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 5,6 postotnih bodova na međugodišnjoj razini.

    Na ostvarenje prihoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2022. utjecala su kretnja u gospodarstvu te cjelogodišnji fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja u 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020., ali dijelom i iz nove financijske perspektive. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvoj polovici 2022. godine ostvareni su u iznosu od 79,3 milijarde kuna, što čini 46,3% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 7%.
Prihodi poslovanja u prvom polugodištu 2022. godine ostvareni su u iznosu od 78,8 milijardi kuna ili 46,2% godišnjeg plana. Njihova najznačajnija kategorija su porezni prihodi koji bilježe međugodišnje povećanje od 19,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. i iznose 44,7 milijardi kuna ili 49% godišnjeg plana. Na temelju dosadašnjih makroekonomskih kretanja, dinamike gospodarske aktivnosti kao i dinamike prikupljanja pojedinih kategorija poreznih prihoda, očekuje se kako će isti biti ostvareni bolje od planiranih na razini 2022. godine.
Prihodi od poreza na dobit u prvom polugodištu 2022. godine iznose 6,8 milijardi kuna ili 73,3% godišnjeg plana. Istodobno, ovi prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 37,7%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2021. godine, budući da se prihod od poreza na dobit u tekućoj godini uplaćuje temeljem poslovanja poduzetnika prethodne godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost, u razdoblju od siječnja do lipnja 2022., ostvaren je u iznosu od 28,9 milijardi kuna ili 46,2% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 17,9%. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje, koja uključuje i inflatorne učinke.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u prvom polugodištu 2022. ostvareni su u iznosu od 524,4 milijuna kuna, što je gotovo trostruko više nego u istom razdoblju prethodne godine. Takva kretanja rezultat su prvenstveno rasta prihoda od prodaje zaliha naftnih derivata, koji su u prvom polugodištu 2022. godine premašili godišnji planirani iznos. U strukturi prihoda od prodaje nefinancijske imovine, najveći dio odnosi se na prihode od prodaje zaliha, dok se ostatak odnosi na prihode od prodaje proizvedene dugotrajne imovine, odnosno stambenih i poslovnih objekata, postrojenja i opreme te prijevoznih sredstava. Manji dio čine prihodi od prodaje zemljišta.

    Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu planirani su u iznosu od 184,7 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja 170,7 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 14,0 milijardi kuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2022. godine iznosi 82,8 milijardi kuna što čini 44,8% planiranih rashoda za 2022. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 79,6 milijardi kuna, odnosno 46,6% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 3,2 milijarde kuna, odnosno 22,6% plana. Najznačajniji rashodi u prvom polugodištu 2022. godine izvršeni su unutar programa Mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 22,6 milijardi kuna, dok je za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) ukupno izdvojeno 17,1 milijardu kuna. Za sustav zdravstva u 2022. godini osigurano je ukupno 20,4 milijarde kuna. Naime, u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iz lipnja 2022. za sustav zdravstva osigurana su dodatna sredstva za podmirenje obveza za lijekove, potrošni i ugradbeni medicinski materijal u iznosu od 3,5 milijardi kuna. U prvom polugodištu 2022. godine za sustav zdravstva izvršeno je ukupno 9,6 milijardi kuna. U okviru 9,6 milijardi kuna, 1,9 milijardi kuna izdvojeno je dodatno za isplatu razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te za podmirenje dijela dugovanja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema ljekarnama. Nastavkom epidemije koronavirusa i u 2022. godini produžena je isplata potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranje drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa, za što je u prvom polugodištu 2022. godine iz državnog proračuna izdvojeno 769,5 milijuna kuna rashoda i 43,9 milijuna kuna izdataka, odnosno ukupno 813,4 milijuna kuna.

    U razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni su u iznosu od 79,3 milijarde kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 82,8 milijardi kuna.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2022. godine proračun opće države prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je manjak u iznosu od 153 milijuna kuna ili 0,03% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 2,2 milijarde kuna ili 0,5% BDP-a.

    Odbor je raspolagao pisanim 18. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je ova i sljedeća godina izazovna. Istaknuto je da se vide veliki napori Vlade Republike Hrvatske  da se putem mjera pomogne poduzetnicima i građanima Republike Hrvatske za prebrođene kriznog razdoblja. Paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata u veljači 2022. godine iznosila je 4,81 milijardi kuna. Zbog povoljne fiskalne politike prošlih godina je Vlada Republike Hrvatske uspjela spasiti veliki dio gospodarstva.
U raspravi istaknuto je da intervencija na cijene putem snižavanja poreza na PDV nije imala očekivani učinak. Odgovoreno je da se zbog povećane inflacije ne može definirati ukoliko su se cijene proizvoda i usluga stvarno smanjili.  Nadalje se govorilo o mogućoj povećanoj marži trgovaca. Dodatno se naglasilo da su učinci snižavanja cijena samo kratkoročni.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2022. GODINE
te
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   HŽ Infrastrukture d.o.o. za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za prvo polugodište 2022. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 7. listopada 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 393, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je  da važeći Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, ugovore o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupke u vezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjenu kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštitu prava potrošača. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se prva izmjena Zakona zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj. Prilikom ugovaranja promjenjive kamatne stope kao i kod prethodnog Prijedloga zakona, parametar koji se može koristiti je je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR , SARON, SOFR. 
Kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, u slučaju konverzije kao alternativna valuta određen je euro umjesto kune, pri čemu se konverzija obavlja primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji je važio na dan podnošenja zahtjeva za konverziju, osim ako nije drugačije ugovoreno. Za valute koje nisu iskazane na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, konverzija se provodi tako da kreditna institucija preračuna tu valutu u eure koristeći se referentnim tečajem između eura i te valute, određenog u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014.
U raspravi na Odboru upozoreno je na rast kamatnih stopa te potrebitost odabira fiksnih kamatnih stopa kod stambenih potrošačkih kredita.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona stambenom o potrošačkom kreditiranju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 7. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 397, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se predlažu izmjene odredbi povezanih s kunom radi uvođenja eura čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Kako je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u djelatnostima vezanima za turizam u vrijeme turističke sezone, predloženo je povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom. Time se želi potaknuti mlade osobe koje nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada, te je sukladno tome prilagođen iznos primitaka koje fizičke osobe mogu ostvariti na godišnjoj razini da bi se mogle smatrati uzdržavanim članovima. U tom smislu, izvršeno je povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom s 15.000 kuna na 24.000 kuna. Točnije rečeno,  navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, koji je trenutno 4.000 kuna. Navedeno bi se sukladno predloženim odredbama primjenjivalo u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje. Dakle, ovim izmjenama omogućava se bolji standard ne samo studentima nego i svim fizičkim osobama budući da dolazi do povećanja raspoloživog dohotka jer će veći broj fizičkih osoba imati ispunjene uvjete da se smatraju uzdržavanim članovima.
Isto tako, nastavno na predložene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se nultom stopom PDV-a oporezuju isporuke i ugradnja solarnih ploča, u cilju dodatnog poticanja stanovništva na njihovu nabavu i ugradnju, predlaže se rasterećenje u pogledu postojećeg oporezivanja proizvođača električne energije fizičkih osoba. U tom smislu, fizičke osobe kao korisnici postrojenja za samoopskrbu obveznici su poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (veći od 10.000,00 kuna).
    
U raspravi na Odboru  podržana je takva dozvola za rad redovnim studentima. Odgovoreno je da se time hipotetski može koristiti 93.000 ljudi, što ne znači da i hoće. Republika Hrvatska izdaje sve veći broj dozvola za rad strancima te se ovime želi građanima Republike Hrvatske omogućiti rad.
Napomenuto je da se baza radnika u Republici Hrvatskoj time povećava te redovni studenti mogu raditi sezonski, povremeno ili cijelu godinu ukoliko i  žele.
Navedeno je da je povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom s 15.000 kuna na 24.000 kuna vjerojatno preniska te će se ubuduće morati povećati.
Nadalje je napomenuto kako su paušale za krevete u turizmu naročito u primorskim gradovima premale te se takav porez treba povećati. U raspravi je istaknuto da jedinice lokalne samouprave same mogu povećati paušale na krevete, a ne obračunati uglavnom samo najniži paušalni iznos kao dosada.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/22-12/85, URBROJ: 50301-05/16-22-2), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 57. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA

   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 7. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 396, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza uređuje administrativnu suradnju u području poreza, automatsku razmjenu informacija o financijskim računima i automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama, između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija u Europskoj uniji i izvan Europske unije te provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade SAD o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (eng. Foreign Account Tax Compliance Act).
Prijedlog zakona predlaže izmjene odredbi povezanih s kunom radi uvođenja eura čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.

Zbog usklađivanja s izmjenama Direktive o administrativnoj suradnji (DAC7),  predlažu se izmjene i dopune odredbi radi uvođenja obveze izvješćivanja za operatere platformi. 
„Operater platformi“, kao obveznik izvješćivanja, je subjekt koji sklapa ugovore s prodavateljima kako bi im stavio određenu platformu na raspolaganje. Pojam „Platforma”  podrazumijeva softver, uključuje internetsku stranicu, aplikacije,  mobilne aplikacije, koje mogu povezati prodavatelje i korisnike. Pojam „platforma” ne uključuje softver za: (a) obradu plaćanja u vezi s relevantnom aktivnosti, (b) oglašavanje  te (c) preusmjeravanje korisnikâ na platformu.
Da bi bio obveznik izvješćivanja u Republici Hrvatskoj, „Operater platforme” treba zadovoljavati jedan od sljedećih  uvjeta: (a) rezident je u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj  ili (b) je osnovan u  Republici Hrvatskoj ili mu je mjesto uprave u Republici Hrvatskoj ili (c) ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj (kod nas bi to bili obveznici poput Grabahome, e-kupi d.o.o).
Također, radi usklađivanja s izmjenama Direktive o administrativnoj suradnji (DAC7) proširuje se područje automatske razmjene informacija na sljedeće aktivnosti: prodaju dobara, najam bilo kakve vrste prijevoza, osobne usluge te najam nekretnina.
Zbog obveze provođenja nadzora nad izvršavanjem obveza dubinske analize koje su obvezne provoditi izvještajne financijske institucije i operateri platforme, jasnije se i preciznije propisuje nadležnost Ministarstva financija, Porezne uprave. Isto tako, izvršene su određene dorade postojećih odredbi Zakona u cilju njihovog poboljšanja.
    
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o broju digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da veliki broj digitalnih nomada boravi na hrvatskoj obali, ali ne radi za hrvatska poduzeća. Međutim povećavaju potrošnju u Republici Hrvatskoj.
 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici održanoj 23. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z. br. 391, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da se izradi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama  pristupilo prvenstveno  radi prilagodbe Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015. 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Promjene u svezi uvođenja eura odnose se na prilagodbu određenih definicija u kojem se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima, izmjene iznosa inicijalnog kapitala kreditnih institucija, iznosa relevantnog za odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom te iznosa novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi. 

Temeljem Odluke (EU) 2020/1016 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke (ESB/2020/31) koja je stupila na snagu 27. srpnja 2020., od 1. listopada 2020. Europska središnja banka postala je nadležna za nadzor značajnih institucija u Republici Hrvatskoj, za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte i za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija. Danom uvođenja eura prestaje bliska suradnja i započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke u jedinstvenom nadzornom mehanizmu te se stoga važeći Zakon prilagođava na način da se izvan snage stavljaju odredbe kojima se uređuju procesi i postupanja u uvjetima bliske suradnje. 

Predloženim izmjenama usklađuje se izričaj sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20.) kao npr. instrumenti sanacije, ovlast za sanaciju, sanacijska uprava. Nadalje,  proširen je katalog kaznenih djela koja se uzimaju obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima uprave i članovima nadzornog odbora kreditne institucije pri čemu su u katalog kaznenih djela dodana kaznena djela težeg karaktera koja u bitnome utječu na procjenu primjerenosti spomenutih osoba. Također, precizirano je da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan osnovati odbor za rizike, odnosno da iznimno, kao i do sada može kombinirati odbor za rizike s revizijskim odborom. 

Radi dodatne jasnoće u postupanju precizirana je nadležnost guvernera Hrvatske narodne banke za slučaj donošenja rješenja o utvrđivanju dnevnih periodičnih penala i rješenja o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala, određeni su propisi zbog povreda kojih Hrvatska narodna banka može izreći periodične penale.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o podizanju iznosa na 50.000 eura za male primitke radnika kreditne institucije koji su određeni kao bruto varijabilni primici. Mali primici radnika kreditne institucije na godišnjoj osnovi ne smiju prelaziti 50.000 eura ili ne smiju činiti više od jedne trećine njegovih bruto primitaka na godišnjoj razini. Do sada je iskorištena opcija da je Republika Hrvatska prag odredila na 200.000 kuna. Odgovoreno je da se zbog ulaska Republike Hrvatske u eurozonu  iznosi direktno prenose iz Direktive.

Dalje je u raspravi napomenuto da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije sada dužan osnovati odbor za rizike. Odgovoreno je da se snižavaju pragovi kod malih i jednostavnih kreditnih institucija. Za definiranje pojma mala i jednostavna kreditna institucija smanjen je prag za ukupnu vrijednost njezine imovine sa pet milijardi na jednu milijardu eura.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona kreditnim institucijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.   

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o sustavu osiguranju depozita, drugo čitanje, P.Z.E. br. 269, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je okvir za funkcioniranje sustava osiguranja depozita u Europskoj uniji definiran je Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU) koja je u zakonodavni okvir Republike Hrvatske prvotno implementirana kroz Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15.) koji je stupio na snagu u srpnju 2015. Predmetni je zakon stavljen van snage donošenjem Zakona o sustavu osiguranja depozita (Narodne novine, broj 146/20., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) koji je stupio na snagu u siječnju 2021. U rujnu 2021. godine zaprimljena je obavijest Europske komisije o nepotpunom prijenosu Direktive 2014/49/EU u zakonodavni okvir Republike Hrvatske, a vezano uz članak 7. stavak 3. te članak 14. stavke 3. i 4. Direktive 2014/49/EU. Sukladno odredbama članka 7. stavka 3. Direktive 2014/49/EU ako deponent nema apsolutno pravo na iznose s računa, jamstvom je obuhvaćena osoba koja ima to apsolutno pravo, pod uvjetom da je ta osoba identificirana ili ju je moguće identificirati prije datuma kada mjerodavno upravno tijelo utvrdi da se prema njihovom mišljenju kreditna institucija ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti, odnosno pravosudno tijelo donese odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji. Člankom 14. stavcima 3. i 4. Direktive 2014/49/EU uređuje se postupanje u slučaju kad kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pridruži se drugom sustavu osiguranja depozita, uslijed daljnje integracije unutar jedinstvenog tržišta. 

Slijedom zaprimljene obavijesti Europske komisije izrađen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) s ciljem  dodatnog usklađenje važećeg Zakona s odredbama Direktive 2014/49/EU. Konačnim prijedlogom zakona se, uz osobe koje su identificirane u kreditnoj instituciji, omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu, a s ciljem potpunog prijenosa odredbi Direktive 2014/49/EU.

Vezano uz pitanje prijenosa premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita, Konačnim prijedlogom zakona prenose se u nacionalno zakonodavstvo predmetne odredbe Direktive 2014/49/EU, čime se osigurava dovoljna zaštita deponenata bez obzira na njihovu lokaciju odgovarajućim obujmom osiguranih depozita u svakoj kreditnoj instituciji i u odgovarajućem sustavu osiguranja depozita. Ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita premije koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu, uz iznimku izvanrednih premija, prenose se u drugi sustav osiguranja depozita. Također, ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu koje na taj način postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. važećeg Zakona, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita. U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti. Konačnim prijedlogom zakona predviđene su prekršajne odredbe za kreditne institucije koje ne obavijeste Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita (dalje u tekstu: Agencija) i drugi sustav osiguranja depozita u roku od najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu. Tijekom razdoblja od šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu kreditna institucija i dalje je obvezna plaćati premiju odnosno u slučaju potrebe, izvanrednu premiju za osigurane depozite sustavu osiguranja depozita kojim upravlja Agencija.Naposljetku, Konačnim prijedlogom zakona iznosi u kunama zamijenjeni su odgovarajućim iznosima u euru radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
    
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o sustavu osiguranju depozita 
                                                                                                                                                                                  
uz sljedeći  AMANDMAN:

Na članak 6.
U članku 6. izmijenjenom članku 11. stavku 5. iza riječi: „uplatila“ dodaju se riječi: „na ime obračunate premije za osiguranje depozita“.

Obrazloženje:
Odredbom izmijenjenog članka 11. stavka 5. propisuje se da u slučaju prijenosa dijela aktivnosti kreditne institucije u drugu državu članicu, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila za razdoblje od 12 mjeseci prije prijenosa aktivnosti, osim izvanrednih premija, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita.
Amandmanom se dopunjuje predmetna odredba kako bi bilo nedvojbeno da se radi o obračunatoj premiji za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, čime se izričaj ove odredbe usklađuje s izričajem u stavku 3. istoga članka.

                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2021. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i  Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu  u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20), dostavila Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 1. srpnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. rujna 2022. godine (KLASA:022-03/22-12/71,URBROJ: 50301-05/16-22-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnik naveo da je 2021. godina započela zakonodavnim promjenama. Na snagu su stupila tri zakona važna za djelokrug rada i nadležnost Hrvatske agencije za osiguranje depozita (dalje u tekstu: HAOD), Zakon o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br. 146/20), Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20) i Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20). Stupanjem na snagu novog Zakona o sustavu osiguranja depozita (dalje u tekstu: ZSOD) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nastavlja s radom pod novim nazivom „Hrvatska agencija za osiguranje depozita“. Osnovna djelatnost HAOD-a je i nadalje osiguranje depozita. HAOD upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Promjenom zakonske regulative, u siječnju 2021. godine HAOD nema više ulogu sanacijskog tijela u Republici Hrvatskoj, no nastavlja upravljati nacionalnim sanacijskim fondom i surađivati s Jedinstvenim sanacijskim odborom u vezi Jedinstvenog sanacijskog fonda. Značajna novost jest da je HAOD postala nadzorno likvidacijsko tijelo u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija pri čemu je najznačajnija ovlast nadzornog likvidacijskog tijela ona temeljem koje nadzire likvidatore i pomaže im u vođenju poslova, prati tijek postupka prisilne likvidacije i namirenje vjerovnika te pregledava poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju. Stupanjem na snagu novog Zakona o sustavu osiguranju depozita tijela nadzora i upravljanja HAOD-a su Nadzorni odbor i direktor. Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan predsjednik. Radom HAOD-a i dalje rukovodi direktor kojeg imenuje Nadzorni odbor.

Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“ br. 146/20) (dalje u tekstu: ZSOD). Novim Zakonom o sustavu osiguranja depozita koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine objedinjen je Zakon o osiguranju depozita („Narodne novine“, br. 82/15) i Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka („Narodne novine“ br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12, 15/13) te je u cijelosti usklađen s Direktivom Europske unije 2014/49/EU Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. godine, koja regulira područje osiguranja depozita. Sustavi osiguranja depozita u Europskoj uniji temelje se na određenoj usklađenosti koju diktira Direktiva 2014/49/EU, što znači da su glavni elementi osiguranja depozita određeni, dok svaka članica ima diskrecijsko pravo odlučiti o drugim obilježjima koja nisu eksplicitno navedena u Direktivi. Naime, europski su regulatori Direktivom povećali stupanj harmonizacije sustava osiguranja depozita u zemljama članicama Europske unije, a koje se posebno odnosi na: o visinu obeštećenja (usuglašena razina zaštite koji podrazumijeva da je osigurani iznos u svim članicama Europske unije 100.000 EUR po deponentu po kreditnoj instituciji), o opseg osiguranih deponenata (uključivanje u sustav osiguranja depozita svih pravnih osoba, osim financijskih institucija, osiguravajućih društava, mirovinskih fondova i državnih jedinica), o rokove isplate obeštećenja (brži pristup do osiguranih depozita - početak isplate osiguranih depozita smanjit će se sa sadašnjih 10 radnih dana na 7 radnih dana od 2024. godine). Osim jačanja povjerenja u bankarski sustav, intencija europskih regulatora pri donošenju ovih važnih zajedničkih odredbi je i uspostavljanje jednakih uvjeta za sve deponente na zajedničkom europskom tržištu kako bi se spriječilo seljenje depozita među državama članicama radi postizanja višeg stupnja sigurnosti.

Financiranje sustava osiguranja u Republici Hrvatskoj postavljeno je na ex-ante osnovi. Koncept ex-ante financiranja osigurava da kreditne institucije obuhvaćene sustavom osiguranja depozita, plaćajući premiju za osigurane depozite tijekom svog redovnog poslovanja, unaprijed formiraju Fond za pokriće rizika isplate osiguranih depozita. Na taj su način i kreditne institucije nad kojima je kasnije otvoren postupak prisilne likvidacije (ranije stečajni postupak) pridonijele stvaranju Fonda iz kojeg se isplaćuju osigurani depoziti. Financiranjem na ex-ante osnovi omogućava se likvidno i solventno poslovanje Fonda osiguranja depozita (dalje u tekstu: FOD), zahvaljujući redovnim i sigurnim izvorima priljeva, kao i brza isplata osiguranih depozita. Novim ZSOD-om uklonjen je rizik da propast kreditne institucije padne na teret poreznih obveznika i eksplicitno je ukupni teret financiranja sustava osiguranja depozita nametnut kreditnim institucijama.
Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava FOD-a. Pored premija za osigurane depozite koji je osnovni izvora financiranja, sredstva FOD-a osiguravaju se i kroz: 1. inicijalne naknade članica sustava osiguranja depozita, 2. sredstva od naplate po osnovi isplate obeštećenja iz postupaka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, 3. sredstva od naplate od preuzete imovine kreditne institucije nad kojima je otvoren postupak prisilne likvidacije (ranije stečajni postupak), 4. prihode od ulaganja sredstava FOD-a, 5. potraživanja za neopozive obveze plaćanja, 6. ostale izvore kao što su: zaduživanje kod kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu, institucionalnih investitora, državnog proračuna Republike Hrvatske kao tzv. posljednjeg utočišta i drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije. Ciljana razina sredstava FOD-a u Republici Hrvatskoj iznosi 1 % + 1,5 % osiguranih depozita svih kreditnih institucija, članica sustava osiguranja depozita. Ciljana razina Fonda osiguranja depozita odnosi se na procijenjeni iznos financijskih sredstava kojeg sustav osiguranja depozita mora kontinuirano imati za podmirenje očekivanih budućih obveza i pokrivanje operativnih i povezanih troškova osiguravatelja depozita.

Novim ZSOD-om propisano je da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva dijela, i to: 1. Osnovnog fonda osiguranja depozita u iznosu od 1 % 2. Dodatnog fonda osiguranja depozita u iznosu od 1,5 %. Svrha raspodjele jest da u Osnovnom FOD-u uvijek ima 1 % raspoloživih sredstava koja služe isključivo za isplatu osiguranih depozita. Svrha Dodatnog FOD-a je nadopunjavanje Osnovnog FOD-a, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje sredstava u svrhu poduzimanja mjera za sprječavanje rizika nastupa osiguranog slučaja te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija, kao i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija. Važno je naglasiti kako Osnovni FOD u svakom trenutku mora raspolagati sa sredstvima na razini od 1 % iznosa ukupno osiguranih depozita svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, dok je ciljana razina Dodatnog fonda 1,5 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija. Sredstva FOD-a se drže na računu otvorenom kod HNB-a, a ulažu se u imovinu niskog rizika (trezorski zapisi, obveznice Republike Hrvatske) kako bi bila dostupna u slučaju da kreditna institucija propadne ili je vjerojatno da će propasti.
U bankarskom sektoru Republike Hrvatske u 2021. godini poslovale su 23 kreditne institucije, odnosno 20 banaka i 3 stambene štedionice. U odnosu na kraj prosinca 2020. godine ukupan broj kreditnih institucija ostao je identičan.

Sve kreditne institucije koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i podružnice tih kreditnih institucija u drugoj državi članici obvezne su uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja HAOD.
U Republici Hrvatskoj šest kreditnih institucija ispunjava kriterij za klasifikaciju velikih banaka: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka, Raiffeisenbank Austria i Hrvatska poštanska banka. Od svih gore navedenih, jedino je Hrvatska poštanska banka u domaćem vlasništvu.
Ukupna izloženost FOD-a prema kreditnim institucijama predstavlja se Koeficijentom pokrivenosti (Coverage ratio), tj. odnosom sredstava FOD-a prema ukupnim obavezama FODa u slučaju nastupa osiguranog slučaja u svim kreditnim institucijama (sredstva FOD-a/ukupni osigurani depoziti). Koeficijent pokrivenosti je koeficijent za mjerenje i iskazivanje stupnja pokrivenosti osiguranih depozita. Sredstva FOD-a na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila su 5,648 mlrd kuna, dok su osigurani depoziti svih kreditnih institucija iznosili 231,2 mlrd. kuna. Pokrivenost osiguranih depozita sredstvima FOD-a na ukupnom nivou, na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je 2,5 %. S raspoloživim sredstvima Fonda osiguranja depozita na razini od 2,5 % ukupnih osiguranih depozita HAOD bi bila u mogućnosti istovremeno isplatiti ukupno osigurane depozite u 6 (gotovo 7) najmanjih kreditnih institucija od ukupno njih 23, odnosno na razini pojedinačnih kreditnih institucija ukupna obeštećenja za osigurane depozite 8. kreditne institucije po veličini osiguranih depozita.

U 2021. godini nije bilo propasti ni jedne kreditne institucije niti je bilo isplate obeštećenja s te osnove. Nastupom osiguranog slučaja, a koji je definiran ZSOD-om kao trenutak kada Hrvatska narodna banka donese Rješenje o nedostupnosti depozita ili kada nadležni sud donese Rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije (ranije stečajnog postupka), aktivira se sustav osiguranja depozita. Zakonski rok za pripremu isplate obeštećenja je rok od najviše 10 radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja tj. propasti kreditne institucije. Počevši s 1. siječnjem 2024. godine ovaj rok se skraćuje na 7 radnih dana. Važno je napomenuti da je HAOD u posljednjih devet godina obvezu izvršavala u kraćem roku od zakonski propisanog.

Za potrebe osiguranja depozita, HAOD prati kretanje depozita u kreditnim institucijama, temeljem Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije osiguranja depozita. Izvješće je propisano Pravilnikom o obvezama kreditne institucije u odnosu na sustav osiguranja depozita (NN, br. 75/2021), a sve kreditne institucije dužne su Izvješće mjesečno dostavljati HAOD-u. Zahvaljujući stabilnosti bankarskog sektora i financijskog sustava u Republici Hrvatskoj, depoziti tijekom cijele 2021. godine bilježe kontinuirani pozitivan trend kretanja u cijelom promatranom razdoblju.

Ukupni depoziti na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 401,2 mlrd. kuna te bilježe rast od 9,2 % u odnosu na kraj 2020. godine kada su iznosili 367,3 mlrd. kuna. Ovo povećanje depozita najvećim dijelom je rezultat rasta depozita fizičkih osoba, i to za 22,4 mlrd. kuna, zatim slijede depoziti trgovačkih društava čiji je rast iznosio 14,1 mlrd. kuna, potom depoziti državnih jedinica 1,5 mlrd. kuna, dok su   depoziti neprofitnih institucija porasli za svega 0,6 mlrd. kuna, a depoziti financijskih institucija bilježe pad od 4,7 mlrd. kuna.

U ukupnom iznosu osiguranih depozita, depoziti velikih banaka (njih 6) činili su čak 86,1 % odnosno 199,0 mlrd. kuna, dok je udio osiguranih depozita u svim ostalim kreditnim institucijama svega 13,9 % odnosno 32,2 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2020. godine bilježe rast za 17,4 mlrd. kuna odnosno 8,1 %. Od šest velikih kreditnih institucija najveći udio u osiguranim depozitima imala je Zagrebačka banka s 25,7 % odnosno 59,4 mlrd. kuna. Zatim slijedi Privredna banka Zagreb s 22,1 % odnosno 51,1 mlrd. kuna, Erste&Steiermärkische Bank s 14,7 % odnosno 33,9 mlrd. kuna, OTP banka s 10,7 % odnosno 24,7 mlrd.kuna, Raiffeisenbank Austria sa 7,8 % odnosno 18,0 mlrd. kuna te 
Hrvatska poštanska banka s 5,1 % odnosno 11,8 mlrd. kuna.
Neosigurani depoziti na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 170,0 mlrd. kuna. U strukturi neosiguranih depozita najveći udio imaju depoziti pravnih osoba koji podliježu osiguranju, a čiji ukupan iznos prelazi iznos od 100.000 EUR, i to u iznosu 76,3 mlrd. kuna ili 44,9 %, depoziti fizičkih osoba u iznosu od 45,6 mlrd. kuna ili 26,8 %, depoziti financijskih institucija u iznosu od 24,8 mlrd. kuna ili 14,6 %, depoziti državnih jedinica u iznosu od 19,8 mlrd. kuna ili 11,6 % te depoziti neprofitnih institucija u iznosu od 3,5 mlrd. kuna ili 2 %.

Od stupanja u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom i ulaska u Jedinstveni sanacijski mehanizam te od zadnjih izmjena zakonskog okvira, HAOD više nema ulogu nacionalnog sanacijskog tijela, nego samo obavlja administrativne poslove vezane uz jedinstveni i nacionalni sanacijski fond po uputama SRB-a (Jedinstvenog sanacijskog odbora). Tijekom 2021. godine djelatnici odjela za sanaciju kreditnih institucija sudjelovali su u sjednicama i radnim skupinama SRB-a s posebnim naglaskom na teme vezane uz jedinstveni sanacijski fond, kao i sudjelovanje u sanacijskim kolegijima za pojedinačne kreditne institucije na kojima se usvajaju i ažuriraju godišnji sanacijski planovi za iste.

U raspravi na Odboru istaknuto je da sanacijski fond u Republici Hrvatskoj iznosi približno 2 milijarde kuna. Građani Republike Hrvatske će sada raspolagati sa 70 milijardi eura osiguranog depozita Europske unije te će imati znatno višu razinu zaštite.
HAOD prošle godine i ove godine nije trebala intervenirati jer sve kreditne institucije posluju uredno te nije bilo sanacija i stečaja banaka. Istaknuto je da građani mogu biti mirni zbog ulaska u eurozonu. Građani i svi deponenti u Republici Hrvatskoj zaštićeni su kao u bilo kojoj državi članici Europske unije. Do sto tisuća eura su zaštićeni još od 2012. godine te je jedina mala promjena da se od ulaska u eurozonu taj iznos više neće konvertirati u hrvatsku kunu nego će biti isplaćen u eurima u slučaju propasti banke. 

Navedeno je da su  troškovi HAOD-a bili smanjeni kao pozitivan učinak pandemije.
Napomenuto je da u Njemačkoj postoji veliki pritisak na financijske institucije i zatražena je informacija o stanju u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da će situacija u Republici Hrvatskoj biti kao u drugim zemljama.

Postavljeno je pitanje o razlogu plaćanje doprinosa malih kreditnih institucija u sanacijski fond za spašavanja veliki kreditnih institucija. Odgovoreno je da teret zapravo nose velike kreditne institucije. Za velike kreditne institucije je predviđena sanacija.
U raspravi podržana su Izvješća te su pohvaljena kao iscrpna. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2021. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura. Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže da iznosi u eurima propisani pravnom stečevinom Europske unije tj. relevantnim direktivama prenose u hrvatsko zakonodavstvo tj. tim se iznosima iz direktiva zamjenjuju dosadašnji iznosi u kunama, a iznosi u prekršajnim odredbama preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu sukladno članku 69. stavku 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se uz izmjene Zakona o lokalnim porezima, Zakona o upravnim pristojbama, Zakona o igrama na sreću i Općeg poreznog zakona, mijenja se i Zakon o porezu na dobit na način da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. 
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 322, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost u kojemu se uz izmjenu odredbi povezanih s zamjenom iznosa u kuni u iznose u euru predlaže oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 5% na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, koje su obavljene u razdoblju od dana stupnja na snagu zakona do 31. ožujka 2023. Naime, zbog globalnog utjecaja trenutnog trenda kretanja cijena energenata došlo je do značajnog porasta cijena energenata što nepovoljno utječe na standard građana, ali i gospodarski sektor pa su izmjene i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost potrebne kako zbog rasta cijena energenta i inflatornog pritiska, tako i zbog otežanog poslovanja gospodarskog sektora, kao i nepovoljnog utjecaja cijena na standard građana. Na ovaj se način provodi daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni, dok će uvođenjem eura biti uklonjen i valutni rizik te s time povezani troškovi zaštite od tečajnih kretanja što će se pozitivno odraziti na gospodarstvo u cjelini.  
U raspravi na Odboru podržane su  mjere smanjivanja PDV-a. Postavljeno je pitanje razloga konverzije kune u euro po fiksnom tečaju u nekim slučajevima, a u drugim slučajevima se zaokružuju iznosi. Odgovoreno je da se novčane kazne zaokružuju na nižu deseticu i time se smanjuju kazne.
U raspravi je istaknuto da se na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada PDV obračunava i plaća po stopi od 0%. Naglašeno je da se time može smanjiti potrošnja ostale energije. Navedeno je kako je Vlada Republike Hrvatske mnogo puta pomagala stanovništvu Republike Hrvatske intervencijama i smanjenjem PDV-a, iako su se cijene robe i usluga samo kratkoročno smanjile. Cijene robe i usluga su se zbog inflacije na kraju povećale. 

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da će se također izvršiti usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija s iznosima u eurima, a sve u skladu s procesom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu   neprofitnih organizacija

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura. Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se uz izmjene Zakona o lokalnim porezima, Zakona o upravnim pristojbama, Zakona o igrama na sreću i Općeg poreznog zakona, mijenja se i Zakon o porezu na dobit na način da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. 
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“, 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću,  s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže da se uz izmjene Zakona o lokalnim porezima, Zakona o upravnim pristojbama, Zakona o igrama na sreću i Općeg poreznog zakona, mijenja se i Zakon o porezu na dobit na način da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. 
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
 

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici, održanoj 15. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU)  2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), prvo čitanje, P.Z.E. br. 314, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da će se Zakonom osigurati pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2019/1238 objavljene u SL EU 25. 7. 2019., koja se primjenjuje od 22. 3. 2022. godine. Svrha Uredbe (EU) 2019/1238 jest uvođenje nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda (dalje u tekstu: PEPP) na razini Europske unije, koji će biti dopuna postojećim nacionalnim oblicima štednje za mirovinu, s ciljem da se građanima EU omogući veći izbor dobrovoljne mirovinske štednje i time pridonese ublažavanju demografskih izazova starenja stanovništva Europske unije. Između ostaloga, Uredba (EU) 2019/1238 uređuje jedinstvena pravila o registraciji, pružanju, distribuciji i nadzoru PEPP-ova. Razvoj paneuropskih mirovinskih proizvoda dio je dugoročne strategije Europske unije usmjerene prema stvaranju jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i razvoju unije tržišta kapitala. Zakonom se omogućava provedba odredbi Uredbe (EU) 2019/1238 na području Republike Hrvatske kao i uređenje područja koja se smatraju nacionalnim diskrecijama. Zakonom se određuju nadležna tijela – Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, njihove nadležnosti kao i područje rada za izvršavanje zadaća propisanih Uredbom (EU) 2019/1238, a što podrazumijeva registraciju PEPP-a, nadzor PEPP proizvoda i upravljanja PEPP proizvodom, nadzor nad radom pružatelja i distributera PEPP-a, mogućnost izricanja prekršajnih sankcija i podnošenja optužnih prijedloga te suradnja s drugim nadležnim tijelima. U dijelu specifičnosti nacionalnog zakonodavstva posebno su uređeni uvjeti povezani s podračunima u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje faza prikupljanja sredstava, faza isplate, mogućnosti prijevremene i jednokratne isplate te porezni tretman. 

Cilj Zakona je uvođenje novog dobrovoljnog oblika mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj kao i razvijanje i poticanje konkurencije u području mirovinske štednje. Potencijalnim (domaćim i stranim) pružateljima i distributerima omogućit će se nuđenje i distribucija PEPP proizvoda na području Republike Hrvatske, a građanima Republike Hrvatske će se omogućiti da dio svoje mirovinske štednje ostvaruju i putem PEPP proizvoda. Pružateljima i distributerima omogućeno je prekogranično nuđenje PEPP proizvoda, u skladu sa slobodom pružanja usluga i poslovnog nastana te standardizacijom PEPP proizvoda. Štedišama PEPP-a omogućena je prekogranična prenosivost PEPP-a s promjenom boravišta kao i usluga promjene pružatelja (s ili bez promjene boravišta), u skladu s pravom na slobodu kretanja i zaštite osobnih mirovinskih prava.
    
U raspravi na Odboru navedeno je da regulaciju PEPP-a vrše nacionalna tijela- Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Napomenuto je da bi takvu regulaciju trebalo vršiti tijelo Europske unije. Odgovoreno je da svaka država članica Europske unije vodi računa o svojim financijskim tržištima, kao ovdje Republika Hrvatska.  Naglašeno je da jedno tijelo Europske unije ne može nadzirati sva financijska tržišta u Europskoj uniji.
Dalje je zatražena informacija o razlogu uvođenja PEPP u Republiku Hrvatsku, koji odgovara trećem stupu mirovinskog osiguranja. Odgovoreno je da konkurencija između mirovinskih fondova pridonosi boljem prinosima mirovinskih fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU)  2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).                                                                                                                                                                                     
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.   

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.

Istaknuo je da se iznosi u eurima propisani pravnom stečevinom Europske unije tj. relevantnim direktivama prenose u hrvatsko zakonodavstvo tj. tim se iznosima iz direktiva zamjenjuju dosadašnji iznosi u kunama, a iznosi u prekršajnim odredbama preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu sukladno članku 69. stavku 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022 godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura. Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ovaj zakonski prijedlog sadrži važnu promjenu u načinu izračuna referentne stope jer Republika Hrvatska prelaskom na euro treba primijeniti drukčiju referentnu stopu. Referentnu kamatnu stopu za države članice europodručja određuje Europska središnja banka, a objavljuje ju Europska središnja banka u Službenom listu Europske unije. Do sada je referentnu stopu određivala Hrvatska narodna banka. Temelj za ovu promjenu nalazi se u Direktivi 2011/17/EU od 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima, a koja je prenijeta u Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.  Za državu članicu čija je valuta euro prema navedenoj Direktivi referentna je stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja (čl. 2. točke 7. (a) i.)  ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke (čl. 2. točke 7. (a) ii. Direktive).
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden.U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se uz izmjene Zakona o lokalnim porezima, Zakona o upravnim pristojbama, Zakona o igrama na sreću i Općeg poreznog zakona, mijenja se i Zakon o porezu na dobit na način da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. 

U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“  i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih stranaka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 273, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je razlog donošenja zakona osiguravanje pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2021/23  o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. Stupila je na snagu 11. veljače 2021. godine i primjenjuje se od 12. kolovoza 2022. godine uz izuzeće nekoliko članaka koji se primjenjuju ranije. Svrha Uredbe (EU) 2021/23 jest utvrditi pravila i postupke za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana  s ciljem kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane imaju mjere za oporavak od financijskih poteškoća ili da mogu nastaviti sa svojim glavnim zadaćama ako propadaju, ili je vjerojatno da će propasti, uz likvidaciju ostalih aktivnosti u okviru redovnog postupka u slučaju nesolventnosti. Dakle opći cilj Uredbe (EU) 2021/23 je očuvati financijsku stabilnost i na najmanju moguću mjeru svesti troškove koje će porezni obveznici snositi zbog propadanja središnje druge ugovorne strane. CCP (eng. Central counterparties - CCP) tj. središnje druge ugovorne strane obavljaju ulogu posrednika između sudionika na način da su kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. CCP obavlja centraliziranu obradu transakcija i pozicija članova te ispunjavaju obveze koje proizlaze iz transakcija time preuzimajući na sebe rizike povezane s transakcijama (prvenstveno rizik druge ugovorne strane tj. rizik da bi druga ugovorna strana u transakciji mogla doći u status neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije). Neovisno o postojanju adekvatnog zakonskog okvira, nije moguće spriječiti nastanak ozbiljnih financijskih poteškoća ili mogućnost propasti CCP-ja pa kako bi se spriječile negativne posljedice redovnog postupka u slučaju insolventnosti, na razini Europske unije pristupilo se izradi posebnog okvira za oporavak i sanaciju CCP-ja koji se temelji na istim načelima kao i okvir za oporavak i sanaciju banaka, ali uz prilagodbu specifičnostima poslovanja CCP-ja u odnosu na banke.

Predmetnim Zakonom osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana na način da se Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: HANFA) određuje nadležnim tijelom u postupku oporavka CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i nju se imenuje sanacijskim tijelom CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo financija  je utvrđeno kao ministarstvo koje je odgovorno za izvršavanje funkcija povjerenih nadležnom ministarstvu na temelju Uredbe (EU) 2021/23 u Republici Hrvatskoj, a osigurana je i pojašnjena nacionalna provedba drugih odredbi Uredbe (EU) 2021/23. Posebno su propisane postupovne odredbe, uključujući nadzorne mjere te pravila vezana za sudske postupke odnosno tužbe na izrečene mjere HANFA-e te se na kraju propisuju i prekršajne odredbe za kršenja odredbi Uredbe (EU) 2021/23.

U raspravi na Odboru navedeno je da je Upravno vijeće HANFA-e 29. listopada 2021. godine društvu SKDD-CCP Smart Clear d.d., Zagreb izdalo odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, a s 3. siječnja 2022. godine SKDD-CCP Smart Clear d.d., Zagreb je započeo s operativnim radom, tj. počeo je pružati usluge poravnanja transakcija na financijskom tržištu Republike Hrvatske, u skladu s EMIR regulativom. SKDD-CCP Smart Clear d.d. Zagreb time postaje, uz SKDD i ZSE, dio infrastrukture hrvatskog tržišta kapitala povezujući trgovanje s namirom u ulozi središnje druge ugovorne strane.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih stranaka

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platnom promet, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 332, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura. Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se iznosi u eurima propisani pravnom stečevinom Europske unije tj. relevantnim direktivama prenose u hrvatsko zakonodavstvo tj. tim se iznosima iz direktiva zamjenjuju dosadašnji iznosi u kunama, a iznosi u prekršajnim odredbama preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu sukladno članku 69. stavku 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platnom prometu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U ovim zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima. 
Istaknuo je da se predlaže da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dobit se pritom utvrđuje kako će se razlike koje porezni obveznik utvrdi i evidentira primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje ili za otpise po službenoj dužnosti, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uključiti u poreznu osnovicu (porezno priznati rashodi ili prihodi).

U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327;  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328;   Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330;  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 329, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se Zakonom o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama osiguravaju se pretpostavke za provedbu predmetne Uredbe Vijeća kojom se uređuje zaštita javnosti od rizika zabune ili prijevare uzrokovane metalnim predmetima, poput medalja i žetona koji izrazito nalikuju eurokovanicama. Predmetnom Uredbom Vijeća uređuje se zabrana, prodaja, proizvodnja, uvoz ili distribucija u svrhu prodaje medalja i žetona koji imaju slična vizualna obilježja, slične su veličine ili su izrađeni od kovina sa sličnim svojstvima, kao i eurokovanice, s  obzirom na to da je građane moguće navesti da vjeruju da takve medalje i žetoni imaju status zakonskog sredstva plaćanja. Prijedlogom zakona utvrđuje se i nadležno tijelo i ovlasti nadležnog tijela te prekršajne odredbe za provedbu predmetne Uredbe Vijeća na način da je Hrvatska narodna banka određena kao nadležno tijelo za nadzor nad primjenom Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 te su joj dodijeljene i ovlasti za provedbu nadzora.
U zakonskom prijedlogu se iznosi u eurima propisani pravnom stečevinom Europske unije tj. relevantnim direktivama prenose u hrvatsko zakonodavstvo tj. tim se iznosima iz direktiva zamjenjuju dosadašnji iznosi u kunama, a iznosi u prekršajnim odredbama preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu sukladno članku 69. stavku 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona  o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z. br. 321, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da  je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna 2022. godine. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden.
U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura.  Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže da iznosi u eurima propisani pravnom stečevinom Europske unije tj. relevantnim direktivama prenose u hrvatsko zakonodavstvo tj. tim se iznosima iz direktiva zamjenjuju dosadašnji iznosi u kunama, a iznosi u prekršajnim odredbama preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu sukladno članku 69. stavku 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala uz usklađivanje sa činjenicom uvođenja eura, predlaže brisanje poglavlja VII. dijela petog važećeg Zakona, obzirom da je Središnjem klirinško depozitarnom društvu d.d. izdano odobrenje za rad na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014) pa se na isti primjenjuju odredbe poglavlja IV. istog dijela važećeg Zakona.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.   

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici, održanoj 14. srpnja 2022. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Marku Primorcu za obavljanje dužnosti ministra financija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. i članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković te dr. sc. Marko Primorac kao predloženi kandidat za ministra financija. 

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, Odbor je proveo raspravu.
Rasprava je koncipirana na način da su članovi odbora postavljali pitanja predloženom kandidatu za ministra financija, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na koja je on odgovorio te iznio svoje prioritete i planove rada i upravljanja Ministarstvom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUDRŽAN“ i 5 glasova „PROTIV“) poduprijeti iskazivanje povjerenja dr. sc. Marku Primorcu za obavljanje dužnosti ministra financija.                                                                                                                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. i članka 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. travnja 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/24, URBROJ:  50301-21/22-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 35 trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica (županija, gradova i općina). Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. Ukupni prihodi 35 trgovačkih društava obuhvaćenih revizijom iznosili su 2.020.404.851,00 kuna, a rashodi 2.017.334.217,00 kuna. Vrijednost imovine, obveza i kapitala koncem godine iznosila je 8.558.424.128,00 kuna. Društva su imala 3.311 zaposlenika. O financijskim izvještajima izraženo je 18 bezuvjetnih i 17 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja dva bezuvjetna i 33 uvjetna mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje trgovačkih društava. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave i drugih nepravilnosti. Najbrojnije nepravilnosti utvrđene su u javnoj nabavi, gubicima vode i računovodstvenom poslovanju. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Ured je dao 544 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela postizanju istinitosti i vjerodostojnosti poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, većoj usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima, većoj razini javne odgovornosti za gospodarsko i racionalno upravljanje sredstvima, postizanju ušteda pri nabavi roba, radova i usluga te većoj transparentnosti u postupcima nabave.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: nepravilnosti u području sustava unutarnjih kontrola odnose se na samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola te rad nadzornog odbora. Prema Upitniku o fiskalnoj odgovornosti nisu utvrđene slabosti i propusti u područjima u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti (planiranje, javna nabava, računovodstveno poslovanje te transparentnost), što ukazuje na to da je više pozornosti potrebno posvetiti samoprocjeni sustava unutarnjih kontrola kako bi funkcionirao učinkovito i djelotvorno. Nadzorni odbor nije pregledavao i ispitivao poslovne knjige i financijsku dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje društva te nije skupštini podnio pisano izvješće o obavljenom nadzoru.
Nepravilnosti u vezi s računovodstvenim poslovanjem i financijskim izvještajima odnose se na poslovne knjige, financijske izvještaje i popis imovine. Vrijednost dugotrajne imovine evidentirana u glavnoj knjizi i iskazana u bilanci nije istovjetna podacima iz analitičke evidencije dugotrajne imovine. Potraživanja u glavnoj knjizi i financijskim izvještajima nisu istovjetna podacima u analitičkoj evidenciji kupaca. Rashodi za promidžbu i informiranje, medijska oglašavanja, promociju, produkcije televizijskog programa i drugo plaćeni su na temelju ispostavljenih mjesečnih računa u paušalnim iznosima, pri čemu uz račune nije priložena specifikacija obavljenih usluga te nije vidljiva vrsta usluga i vrijeme kada su usluge obavljene.
Nepravilnosti u vezi s prihodima i potraživanjima odnose se na evidentiranje prihoda i rashoda komunalne djelatnosti prijevoza putnika, odobravanje nižih prodajnih cijena plina i potraživanja. Nije osigurano vođenje odvojenog računovodstva za komunalnu djelatnost linijskog prijevoza putnika od ostalih djelatnosti, podaci o troškovima i prihodima od obavljanja komunalne djelatnosti linijskog prijevoza putnika na području grada te nije utvrđen stvarni neto financijski učinak (gubitak) od navedene djelatnosti kako bi se izbjegla ili prekomjerna ili nedostatna naknada odnosno subvencija iz proračuna grada za nadoknadu troškova nastalih pružanjem usluga komunalnog linijskog prijevoza putnika. Ugovorena je niža prodajna cijena prirodnog plina u odnosu na cijene utvrđene odlukama o formiranju cijene prirodnog plina za plinsku godinu za krajnje kupce kategorije poduzetništvo, pri čemu kriteriji kod ugovaranja nižih prodajnih cijena u odnosu na cijene utvrđene navedenim odlukama nisu utvrđeni. Primjenom nižih prodajnih cijena ostvaren je znatno manji ukupni prihod. Iako su poduzimane mjere za naplatu dospjelih potraživanja, potraživanja su i nadalje vrijednosno značajna.  Nepravilnosti u vezi s rashodima i obvezama odnose se na troškove osoblja, troškove za usluge održavanja cesta i druge građevinske usluge, troškove službenih putovanja, obračun amortizacije, nagrade članovima nadzornih odbora, troškove za donacije i zaduživanje. Unutarnji akti koji se odnose na organizaciju rada te osnove i mjerila za isplatu plaće nisu usklađeni, zaključeni su ugovori o radu za obavljanje poslova koji nisu predviđeni sistematizacijom, a pojedini ugovori o radu nisu zaključeni u skladu s unutarnjim aktom koji regulira područje plaća i naknada. Nagrade za radne rezultate isplaćene su u nekim društvima svim, a u nekim društvima pojedinim zaposlenicima.
Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom utvrđene su kod svih 35 društava. Odnose se na plan nabave, opće akte o jednostavnoj nabavi, postupke nabave, objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te objave na mrežnim stranicama društava. Plan nabave nije donesen pravodobno, odnosno prije početka godine na koju se odnosi. Planom nabave nije planirana nabava pojedinih roba i radova koju je bilo propisano planirati. Kod nekih društava plan nabave ne sadrži podatke o evidencijskom broju nabave, brojčanoj oznaci predmeta nabave iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) te vrsti postupka (uključujući posebne režime nabave i jednostavnu nabavu). Plan nabave i njegove promjene nisu objavljene na mrežnim stranicama društava.
Druge nepravilnosti odnose se na pokriće gubitka, gubitke vode i pravo na pristup informacijama. Od 35 društava obuhvaćenih revizijom 14 je poslovalo s gubitkom, pri čemu je kod nekih gubitak bio značajno veći od visine kapitala. Skupštine društava nisu donijele odluku o pokriću gubitka te nisu odlučile o načinu na koji će ga pokriti. Od 25 društava koja pružaju vodne usluge, 23 su imala neprihvatljivo visoke gubitke vode. Iako su poduzimala aktivnosti za smanjenje gubitaka u javnom vodoopskrbnom sustavu, gubici vode su i nadalje visoki. Neka društva nisu na svojim mrežnim stranicama objavila opće akte (Izjavu o osnivanju, Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, Pravilnik o plaćama, naknadama, potporama i nagradama zaposlenika), godišnje planove, programe, izvješća o poslovanju i ostvarenim godišnjim rezultatima poslovanja, financijska izvješća, popis korisnika i visinu donacija te druge potrebne informacije. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da Državni ured za reviziju obavlja vrlo dobar posao u skladu sa svojim mogućnostima. Postavljeno je pitanje o amortizaciji imovine i popisu imovine. Odgovoreno je da se obračunavaju niže stope kod amortizacije te da su neki subjekti u pripremi za popis imovine.
Napomenuto je da nisu samo komunalna poduzeća u Gradu Zagrebu problem te da većina od 35 subjekata ima uvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja. Navedeno je da komunalna poduzeća mogu biti i u vlasništvu više lokalnih jedinica. Odgovoreno je da najbrojnije nepravilnosti postoje kod javne nabave. Pragovi vrijednosti za samostalnu nabavu su dosta visoko postavljeni, čak do 100.000 kuna po narudžbenici. Potrebno je pragove smanjiti i raspisati javnu nabavu i time pridonijeti smanjivanju cijena. Dalje postoje veliki gubici vode te na temelju toga Državni ured za reviziju daje uvjetna mišljenja i preporuke.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama lokalnih jedinica, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/22, URBROJ: 50301-05/31-22-4 ), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju70 lokalnih jedinica. Ukupni prihodi i primici lokalnih jedinica obuhvaćenih revizijom iznosili su 1.740.874.046,00 kuna, a rashodi i izdaci 1.766.880.047,00 kuna. Ukupni višak prihoda i primitaka raspoloživ za sljedeće razdoblje u iznosu od 155.584.016,00 kuna iskazala je 41 lokalna jedinica, a ukupni manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u iznosu od 80.033.058,00 kuna 29 lokalnih jedinica. U strukturi prihoda i primitaka, vrijednosno značajniji su prihodi od poreza u iznosu od 858.980.004,00 kuna ili 49,3 % i prihodi od pomoći u iznosu od 381.494.277,00 kuna ili 21,9 %. U strukturi rashoda i izdataka, vrijednosno značajniji su rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 631.939.286,00 kuna ili 35,8 %, materijalni rashodi u iznosu od 398.362.800,00 kuna ili 22,6 % i pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna u iznosu od 221.502.138,00 kuna ili 12,5 %. Vrijednost ukupne imovine iznosila je 7.921.626.266,00 kuna. Ukupne obveze (bez odgođenog plaćanja rashoda i prihoda budućeg razdoblja) iskazane su u iznosu od 428.888.943,00 kuna, a ukupna potraživanja u iznosu od 258.560.946,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošle revizije. Za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom izraženo je mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni, drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređen računovodstveni okvir te poslovanje lokalnih jedinica. O financijskim izvještajima lokalnih jedinica izraženo je 25 bezuvjetnih, 42 uvjetna i tri nepovoljna mišljenja. O usklađenosti poslovanja izraženo je 26 bezuvjetnih, 42 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti koje se odnose na planiranje i izvršenje proračuna, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode i obveze, javnu nabavu te imovinu i druge nepravilnosti.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: lokalne jedinice donijele su proračun, a tijekom godine većina njih i izmjene proračuna. Proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni u skladu s propisima jer nisu uravnoteženi i nisu sastavljeni prema propisanim proračunskim klasifikacijama. Pojedini proračuni ne sadrže višak ili manjak prihoda iz prethodnih godina te se raspoloživa sredstva nisu koristila za obavljanje djelatnosti, odnosno nisu osigurana sredstva za pokriće manjka prihoda. Odlukama o izvršavanju proračuna nekih lokalnih jedinica nije utvrđeno postupanje s vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika. U većini slučajeva, proračuni ili izvještaji o izvršenju proračuna tih lokalnih jedinica ne sadrže podatke o planiranim odnosno ostvarenim vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika te rashodima koji se njima financiraju.
Nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja odnose se na ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja te obavljanje popisa imovine i obveza. Analitičke evidencije dugotrajne nefinancijske imovine, potraživanja i obveza te danih i primljenih jamstava i garancija ne sadrže pojedine propisane podatke ili se ne vode ažurno, zbog čega podaci nisu točni ili nisu usklađeni s podacima u glavnoj knjizi. Evidentiranje u poslovnim knjigama nije temeljeno na urednim i vjerodostojnim te prethodno ovjerenim i kontroliranim knjigovodstvenim ispravama, što upućuje na slabosti u sustavu kontrola i provjere ispravnosti knjigovodstvene dokumentacije. Određeni prihodi, rashodi i imovina nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana, što je utjecalo na njihovo pogrešno iskazivanje u financijskim izvještajima. Poslovne knjige nekih lokalnih jedinica ne osiguravaju točne podatke o stanju potraživanja i obveza jer pojedina potraživanja i obveze nisu evidentirani ili nisu evidentirani u točnom iznosu. Za dospjela potraživanja s kašnjenjem u naplati preko godine dana lokalne jedinice nisu obavljale ispravak vrijednosti ili ispravak vrijednosti nije obavljen za sva potraživanja za koja je trebalo obaviti. Nekoliko lokalnih jedinica nije obavilo popis imovine i obveza, a većina popis nije obavila na propisani način, zbog čega osnovna svrha popisa, a to je usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom, nije ostvarena. U okviru izvanbilančnih zapisa nisu evidentirani instrumenti osiguranja plaćanja i potencijalne obveze po sudskim sporovima. Nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju imale su utjecaj na točnost i realnost podataka iskazanih u financijskim izvještajima.
Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom odnose se na plan nabave, provođenje postupaka nabave, evidencije o nabavi te objave na mrežnim stranicama. Većina lokalnih jedinica donijela je plan nabave, ali pojedini planovi te izmjene i dopune planova nabave nisu objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Planovi nisu cjeloviti jer ne sadrže podatke o pojedinim predmetima nabave koji su tijekom godine nabavljani. Manji broj lokalnih jedinica je usluge pojedinačne vrijednosti veće od 200.000,00 kuna i radove veće od 500.000,00 kuna nabavio jednostavnom nabavom ili izravnim ugovaranjem, a trebalo je provesti postupke javne nabave. Također, kod jednostavne nabave nisu primijenjeni načini nabave propisani unutarnjim aktima, jer su robe, radovi i usluge nabavljani izravnim ugovaranjem, a trebalo je provesti postupak prikupljanja ponuda ili objave poziva na dostavu ponuda na mrežnim stranicama. Pojedini registri ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma nisu ažurirani u propisanom roku ili ne sadrže podatke o predmetima jednostavne nabave. Nadalje, ne sadrže podatke o datumu izvršenja ugovora i ukupno isplaćenom iznosu s porezom na dodanu vrijednost. Na mrežnim stranicama pojedinih lokalnih jedinica nije objavljen popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje. U poslovnim knjigama nije evidentirana pojedina dugotrajna imovina koja je u vlasništvu lokalne jedinice (zemljišta, poslovni prostori, stanovi) jer nisu pribavljeni podaci o vrijednosti. Za imovinu koja prema posebnim propisima treba biti u vlasništvu lokalne jedinice (nerazvrstane ceste, zemljišta groblja) nisu poduzete aktivnosti za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Neke lokalne jedinice uložile su značajna sredstva u investicijske projekte (gradnju infrastrukturnih objekata), a prije ulaganja nisu provedena stručna vrednovanja i ocjene opravdanosti i učinkovitosti projekata. Prije raspolaganja nekretninama (kupnja, zamjena ili prodaja) za utvrđivanje početne cijene nije pribavljena procjena ovlaštenog sudskog vještaka odnosno procjenitelja, nego su pribavljane informacije iz različitih izvora. Pojedini poslovni prostori i drugi objekti te stanovi dani su u zakup odnosno najam, a uvjeti i mjerila za utvrđivanje zakupnine odnosno najamnine nisu utvrđeni ili je zakupnina ugovarana u nižem iznosu od propisane unutarnjim aktom. Pojedine lokalne jedinice ne raspolažu točnim brojem poslovnih prostora, stanova i drugim oblicima imovine, što je osnovni preduvjet za njihovo učinkovito upravljanje. Nisu provedene mjere za smanjenje rizika radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti te ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti u upravljanju proračunskim sredstvima. 
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je 1 044 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima te unutarnjim aktima.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 70 lokalnih jedinica. Prihodi i primici revizijom obuhvaćenih lokalnih jedinica iznose 1.740.874.046,00 kuna, a rashodi i izdaci 1.766.880.047,00 kuna. Vrijednosno najznačajniji prihodi u gotovo svim lokalnim jedinicama su prihodi od poreza, koji su ostvareni u iznosu od 858.980.004,00 kuna, i prihodi od pomoći u iznosu od 381.494.277,00 kuna. Znatna proračunska sredstva utrošena su za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 631.939.286,00 kuna i za materijalne rashode u iznosu od 398.362.800,00 kuna. O financijskim izvještajima izraženo je 25 bezuvjetnih, 42 uvjetna i tri nepovoljna mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je 26 bezuvjetnih, 42 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja. Uvjetna i nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, a odnose se na vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja, popis imovine i obveza te sastavljanje financijskih izvještaja. Uvjetna i nepovoljna mišljenja o usklađenosti poslovanja izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području planiranja i izvršenja proračuna, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave i imovine. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, lokalnim jedinicama dano je 827 naloga i 217 preporuka, čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te većoj usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima. Nalozi su dani kad lokalna jedinica nije postupila u skladu sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima, a preporuke kad je ocijenjeno da bi se njihovom provedbom pridonijelo većoj transparentnosti i odgovornosti u trošenju proračunskim sredstvima. Najveći broj preporuka dan je u području javne nabave. Lokalnim jedinicama su u prošlim revizijama dana 562 naloga i preporuke. Iako je 65,7 % naloga i preporuka provedeno, dio nepravilnosti je ponovljen. Uz navedeno, revizijom su utvrđene i nepravilnosti koje se odnose na primjenu novih, odnosno izmjenu postojećih zakona i provedbenih propisa u područjima računovodstvenog poslovanja, ostvarivanja rashoda te javne nabave. Na pojavu nepravilnosti i propusta u nekim lokalnim jedinicama utječe i manji broj zaposlenika, osobito na računovodstvenim poslovima. Također, postojeći sustavi unutarnjih kontrola nisu zadovoljavajući, jer pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima odnosno procedurama zbog čega je potrebno više pozornosti posvetiti unaprjeđenju unutarnjih kontrola.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o povezanosti uvjetnih mišljenja za subjekte od strane Državnoga ureda za reviziju i administrativnih kapaciteta. Odgovoreno je da se izvješća lokalnih jedinica kontinuirano popravljaju, ali mijenjaju se i računovodstvena pravila te iziskuju nove prilagodbe. Dalje je problem u manjku administrativnih kapaciteta. Navedeno je da je počelo funkcionalno spajanje lokalnih jedinica, potaknuto novčanim poticajima iz državnoga proračuna. U raspravi je istaknuto da  Vlada Republike Hrvatske daje poticaje na funkcionalno i stvarno spajanje lokalnih jedinica do 100 milijuna kuna i više ako je potrebito. Cilj je poticanje cjelovite reforme.
Zatražena je informacija o svrhovitosti ovrhe za iznose do 300 kuna, kada postupci ovrhe iziskuju novčana sredstva koja su iznad toga iznosa. Odgovoreno je da je ovrha zadnji korak te da se mnogo potraživanja već naplaćuju opomenama. Navedeno je da se sva potraživanja jednako tretiraju, svejedno koji je iznos.
Postavljeno je pitanje ukoliko postoji financijska težina pogrešaka lokalnih jedinica. Odgovoreno je da cjelokupni iznos štete nema, ali kod postojanja nepravilnosti Državni ured za reviziju nastoji utvrditi novčani iznos.
U raspravi na Odboru navedeno je da je svrhovitost rasprava izvješća Državnoga ureda za reviziju o lokalnim jedinicama u Hrvatskome saboru mala te da se izvješća trebaju raspravljati na lokalnoj razini. Odgovoreno je da je zakonska obveza da Državni ured za reviziju dostavlja Izvješće  o obavljenim financijskim revizijama lokalnih jedinica Hrvatskome saboru.
U raspravi na Odboru napomenuto je da Državni ured za reviziju obavlja reviziju svih lokalnih jedinica objedinjeno. Navedeno je da Hrvatski sabor treba biti upozoren na to što se događa na lokalnoj razini te tako poboljšati sustav. Dalje se izvješća raspravljaju na gradskim vijećima i stavljaju na webstranice.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                               ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama lokalnih jedinica

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/23, URBROJ: 50301-05/31-22-10), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 23 korisnika državnog proračuna (22 proračunska korisnika i jednog izvanproračunskog korisnika – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje). Ukupni prihodi i primici subjekata revizije iznosili su 53.818.379.428,00 kuna, a rashodi i izdaci 52.717.155.371,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na financijsko poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. O financijskim izvještajima izraženo je devet bezuvjetnih i 14 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je deset bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje subjekata revizije. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području djelokruga, planiranja i izvršenja plana, računovodstvenog poslovanja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza te javne nabave.
Revizijom je utvrđeno, između ostalog, sljedeće: da se ne posvećuje dovoljno pozornosti izradi financijskog plana, jer iako su izmjene i dopune financijskih planova donesene koncem godine, kada su se mogli realno procijeniti rashodi do konca godine, kod pojedinih subjekata revizije izvršeni rashodi značajno odstupaju od planiranih. Pojedini rashodi nisu evidentirani u poslovnim knjigama za razdoblje na koje se odnose, nego u razdoblju kada su računi (rashodi) plaćeni. Evidentiranje rashoda u trenutku plaćanja, a ne u trenutku nastanka obveze, utjecalo je na to da su rashodi i obveze iskazani u financijskim izvještajima u manjem iznosu od stvarnih. U pojedinim slučajevima rashodi za određene namjene u poslovnim knjigama nisu evidentirani na računima propisanim Računskim planom proračuna, što je utjecalo na realnost iskazane strukture rashoda u financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama pojedinih revidiranih subjekata nije evidentirana određena imovina. Najčešće se to odnosi na poslovne prostore u državnom vlasništvu koje subjekti koriste za obavljanje djelatnosti.
Pojedini subjekti revizije u poslovnim knjigama imaju evidentirana potraživanja koja su nenaplativa (potraživanja od društava brisanih iz sudskog registra, potraživanja za koja je nastupila zastara). Također, u poslovnim knjigama evidentirana su potraživanja čija je naplata neizvjesna, a ispravak vrijednosti navedenih potraživanja nije obavljan. Kod većine subjekata revizije utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na popis imovine i obveza te osnovna svrha popisa ‒ usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom nije postignuta. Nisu pravodobno poduzimane sve raspoložive mjere naplate potraživanja. Pojedini subjekti revizije koji ostvaruju vlastite prihode nisu donijeli unutarnje akte kojima bi bila propisana mjerila i način korištenja vlastitih prihoda. Pojedine poslove iz djelokruga proračunskih korisnika obavljali su vanjski suradnici na temelju ugovora o djelu neprekidno u dužem razdoblju odnosno duže od godinu dana (poslovi trajnijeg karaktera). Iz vlastitih prihoda isplaćivani su stimulacijski dodaci na plaću bez mjerljivih kriterija za isplatu. Obavljano je plaćanja predujmom u iznosu većem od 50.000,00 kuna bez suglasnosti ministra financija. Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom utvrđeni su kod manjeg broja subjekata revizije, a odnose se na plan nabave, provođenje postupaka jednostavne nabave i vođenje evidencija o nabavi. 
Utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima još uvijek nisu zadovoljavajući. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dani su nalozi i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 23 korisnika državnog proračuna. Ukupni prihodi i primici korisnika državnog proračuna obuhvaćenih revizijom iznosili su 53.818.379.428,00 kuna, a rashodi i izdaci 52.717.155.371,00 kuna. O financijskim izvještajima korisnika državnog proračuna izraženo je devet bezuvjetnih i 14 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja deset bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja. Uvjetna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju, zbog čega financijski izvještaji djelomično nisu istiniti i vjerodostojni. Najbrojnije nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju odnose se na nepravilno evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, nepotpun popis imovine i obveza te neusklađenost podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i iskazanih u financijskim izvještajima. Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju, zbog čega su za pojedine korisnike državnog proračuna izražena uvjetna mišljenja o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima. Nepravilnosti u poslovanju subjekata revizije ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima nisu zadovoljavajući, odnosno da pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima, odlukama i uputama. Svrha sustava unutarnjih kontrola je, između ostalog, poboljšanje upravljanja radi obavljanja poslovanja na pravilan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, usklađivanje poslovanja sa zakonima i drugim propisima te planovima i programima, jačanje odgovornosti za ostvarivanje poslovnih ciljeva te pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dana su 253 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima te unutarnjim aktima.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. Navedeno je da su izvješća sve iscrpnija i imaju više strukture. Postavljeno je pitanje o provedbi naloga i preporuka korisnicima državnoga proračuna od strane Državnoga ureda za reviziju. Odgovoreno je da korisnici državnoga proračuna u većini preporuke i naloge primjenjuju. Oni moraju izraditi akcijski plan za provedbu preporuka i naloga.
Na raspravi je spomenuto da vladajuća koalicija izuzetno cijeni rad Državnoga ureda za reviziju. Od 23 subjekata devet imaju bezuvjetno mišljenje u financijskim izvještajima. Kod postojanja problema, svaki subjekt ih je dužan ispravljati. Ministarstvo financija šalje kontrole korisnicima državnoga proračuna. Napomenuto je da Državni ured za reviziju također daje prijedloge za izmjene zakonskih akata. Izvješća Državnoga ureda za reviziju su važna za nadzor i kontrolu korisnika državnoga proračuna. Naglašeno je da sustav funkcionira. 
Također je postavljen upit o bezuvjetnom mišljenju o poslovanju Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i viška sredstava kod njih. Navedeno je da je potrebno ovdje iskazati obveze i time potrebitost sredstava za funkcioniranje zdravstvenoga sustava. Odgovoreno je da su primjerice ukupne obveze bolnica iskazana u više izvješća npr. u konsolidiranim izvješću Ministarstva zdravstva. Navedeno je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje može u jednom trenutku imati višak sredstva zbog priljeva sredstava.
Napomenuto je da je konsolidacija financija zdravstvenog sustava nepregledna. Odgovoreno je da se konsolidacija financija zdravstvenog sustava treba javno objavljivati zbog transparentnosti.
Postavljeno je pitanje o znatnim financijskim odstupanjima kod korisnika proračuna. Odgovoreno je da odstupanja postoje, ali ne prelaze iznose osiguranih sredstava za plaćanje. Nadležna ministarstva moraju donijeti pravilnike za korisnike državnoga proračuna za korištenje vlastitih prihoda. Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.
Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti odnosno načelnik, gradonačelnik, župan donose akt o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 52. sjednici, održanoj 10. lipnja 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 287, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom dodatno usklađuje hrvatsko zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u ovom području koja je izrazito dinamično i često se mijenja, ponajviše s ciljem osiguravanja svih potrebnih podataka i informacija koje trebaju biti dostupne ulagateljima. Kako je u jednom trenutku temeljem izravno primjenjivog zakonodavstva Europske unije došlo do obveze slanja gotovo identičnih dokumenata s ključnim informacijama, radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja propisana je obveza dostave jednog dokumenta koji će obuhvaćati sve ključne informacije za ulagatelje kako bi mogli donijeti informiranu odluku o svom ulaganju. Upravo zbog toga mijenja se Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i to na način da se osigurava da mali ulagatelji u jednom dokumentu dobiju sve potrebne informacije, kako bi mogli shvatiti vrstu i rizike UCITS fondova tj. otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koja im se nude te na temelju toga donijeti utemeljenu odluku o ulaganju. 

Dodatno, ovim se Zakonom provodi i usklađenje kunskih iznosa iz važećeg zakona s iznosima u eurima koji su propisani u Direktivi 2009/65/EZ koja se odnosi na usklađivanje zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na kraju, manje izmjene odnose na daljnje usklađivanje s odredbama Direktive (EU) 2019/1160 koja se odnosi na prekograničnu distribuciju subjekata za zajednička ulaganja. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o razlogu snižavanja praga za likvidaciju fondova od 5.000.000 kuna na 4.500.000 kuna, što predstavlja štetu za ulagatelja. Takav prag se čak trebao povećati na osnovi velike inflacije. Mali ulagatelji nisu zaštićeni te se time potencira nesigurnost kod njih. Ulagatelji trebaju biti zaštićeni i sustav treba biti transparentan. 

Odgovoreno je da se unaprijedila financijska pismenost građana Republike Hrvatske. Između ostaloga postoje prospekti, koji su odobreni od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te se ulagatelji time upućuju na određene rizike kod fondova.  Također se na temelju budućeg uvođenja eura zaokružuju iznosi, koje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga smatra primjerenim. Dalje je navedeno da je ova vrsta fondova manje rizična u usporedbi sa alternativnim investicijskim fondovima. Postoje 93 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom sa imovinom od 17,56 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 glas „SUDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj 25. svibnja 2022. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 24. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19), dostavio glavni državni revizor, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 19. svibnja 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/20, URBROJ: 50301-05/31-22-10), u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju ukratko predstavio Izvješće. Hrvatskom saboru dostavljena su 254 izvješća o obavljenoj reviziji, koja se odnose na 229 financijskih revizija (uključena i revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020.), 21 reviziju učinkovitosti te četiri revizije usklađenosti. Navedenim revizijama ukupno je obuhvaćen 771 subjekt revizije, od kojih financijskim revizijama 229, revizijama učinkovitosti 538 te revizijama usklađenosti četiri subjekta revizije. Uz navedena revizijska izvješća, dostavljeno je i šest objedinjenih izvješća o obavljenim revizijama, i to za korisnike državnog proračuna, lokalne jedinice, trgovačka društva u vlasništvu lokalnih jedinica, političke stranke i nezavisne zastupnike, turističke zajednice te upravljanje komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. Osim toga, u 2021. započelo je obavljanje 45 revizija, i to: 15 financijskih revizija (dvije revizije korisnika državnog proračuna i 13 revizija trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica), 23 revizije učinkovitosti (22 revizije gospodarenja komunalnim otpadom i revizija upravljanja zalihama humanitarne pomoći) te sedam revizija usklađenosti (revizije pravnih osoba u državnom vlasništvu) koje će biti završene u 2022. U financijskim revizijama izraženo je o financijskim izvještajima 99 bezuvjetnih, 127 uvjetnih te tri nepovoljna mišljenja. O usklađenosti poslovanja izraženo je 107 bezuvjetnih, 119 uvjetnih te dva nepovoljna mišljenja.  Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. izraženo je samo mišljenje o financijskim izvještajima. Ovim subjektima revizije dana su 2 684 naloga i preporuke. Također, utvrđeno je da je, od ukupno 1 377 naloga i preporuka danih ovim subjektima u prošlim revizijama, 841 ili 61,1 % provedeno, 116 ili 8,4 % djelomično provedeno, 78 ili 5,7 % u postupku provedbe, a 228 ili 16,5 % naloga i preporuka nije provedeno, dok nije primjenjivo 114 ili 8,3 % naloga i preporuka. U 20 revizija učinkovitosti koje se odnose na upravljanje komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave obuhvaćeno je 537 subjekata revizije, od kojih je 26 dobilo ocjenu učinkovito, 198 ocjenu učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, 299 djelomično učinkovito, dok je ocjenu neučinkovito dobilo 14 subjekata revizije. Revizijom učinkovitosti koja se odnosi na Upravljanje strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020. obuhvaćen je jedan subjekt revizije koji je dobio ocjenu djelomično učinkovito.
Ovim subjektima dano je 6 998 naloga i preporuka, od kojih se 17 odnosi na Upravljanje strateškim robnim zalihama. U četiri revizije usklađenosti kojima su obuhvaćena četiri subjekta revizije izraženo je jedno bezuvjetno i tri uvjetna mišljenja. Ovim subjektima dana su 32 naloga i preporuke. U okviru obavljenih revizija posebno su aktualne tri teme u vezi s aktivnostima Vlade Republike Hrvatske i drugih nadležnih subjekata kao odgovor na posebne potrebe gospodarstva i građana Republike Hrvatske, a koje su nastale kao posljedica pandemije izazvane bolešću COVID-19 i potresa, i to: revizija učinkovitosti Upravljanje strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020., revizija učinkovitosti Upravljanje zalihama humanitarne pomoći u 2019. i 2020. (revizija je u tijeku) te revizija usklađenosti Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Cilj revizije bio je utvrditi jesu li potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplaćene u skladu s mjerodavnim propisima i odlukama te upravlja li se strateškim robnim zalihama i zalihama humanitarne pomoći učinkovito. Ukupno je u svim revizijama obavljenim u 2021. za utvrđene nepravilnosti i propuste subjektima revizije dano 9 714 naloga i preporuka kako bi se njihovo poslovanje uskladilo s propisima te povećala učinkovitost upravljanja javnom imovinom. Za područja koja nisu ili nisu dovoljno normativno uređena ili propisi nisu međusobno usklađeni te subjekti revizije različito postupaju, Državni ured za reviziju predložio je nadležnim tijelima da se ta područja normativno urede. Sva konačna izvješća o obavljenoj reviziji dostavljena su Hrvatskom saboru. Na sjednicama saborskih odbora i plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora na kojima se raspravljalo o revizijskim izvješćima prisustvovali su glavni državni revizor, zamjenica glavnoga državnog revizora te drugi predstavnici Državnog ureda za reviziju. Na sjednicama se raspravljalo o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2020., Godišnjem izvješću o izvršenju Državnog proračuna za 2019., pet objedinjenih izvješća o obavljenim revizijama koja se odnose na korisnike državnog proračuna, lokalne jedinice, trgovačka društva u vlasništvu lokalnih jedinica, političke stranke i nezavisne zastupnike i turističke zajednice te o dva izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti koja se odnose na Spremnost Republike Hrvatske za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. i Upravljanje intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u Jadranskom moru. Navedena izvješća prihvaćena su s prosječno 94,2 % glasova.
Državni ured za reviziju surađivao je s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, kojem su dostavljena sva izvješća o obavljenoj reviziji te obavijesti za sedam subjekata revizije koji nisu u zakonom propisanom roku (60 dana od zaprimanja konačnog izvješća o obavljenoj reviziji) Državnom uredu za reviziju dostavili plan provedbe naloga i preporuka te za 23 subjekta revizije koja nisu provela naloge i preporuke dane u revizijama u 2020. u rokovima navedenim u planu provedbe naloga i preporuka, a što je utvrđeno u revizijama obavljenim u 2021. Osim toga, u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Državni ured za reviziju je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavio obavijesti o utvrđenim povredama ovoga Zakona s cjelokupnom dokumentacijom za 35 političkih stranaka i tri nezavisna zastupnika, za koje su obavljenom revizijom u 2021. utvrđene povrede Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Nadalje, državnim odvjetništvima su na njihov zahtjev dostavljena izvješća, dokumentacija, dodatna pojašnjenja i informacije za 23 subjekta revizije. Državni ured za reviziju surađivao je i s Ministarstvom unutarnjih poslova, kojem su na zahtjev dostavljena izvješća, dokumentacija i dodatna pojašnjenja za 21 subjekt revizije. Sudu je dostavljena dokumentacija i pojašnjenje za jedan subjekt revizije. Ured je značajnu pozornost pridavao unaprjeđenju kapaciteta Ureda i izobrazbi zaposlenika kako bi uspješno i učinkovito obavljao poslove iz svoje nadležnosti te osigurao preduvjete za profesionalan i etičan te odgovoran i transparentan rad zaposlenika. Tako je tijekom 2021. zaposleno ukupno 25 zaposlenika. Također, povećan je broj ovlaštenih državnih revizora, odnosno ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora položilo je 17 revizora. Osim toga, tijekom 2021. ostvareno je ukupno 8 745 sati stručnog usavršavanja zaposlenika u organizaciji Ureda, drugih stručnih institucija i međunarodnih organizacija. Predstavnici Ureda sudjelovali su u međunarodnim aktivnostima radi razmjene znanja i iskustva u vezi s usklađenjem metodologije rada s međunarodnim standardima, ostvarivanjem strateških ciljeva strukovnih međunarodnih organizacija čiji je Ured član, praćenjem razvoja revizijske profesije u svijetu, razvojem revizijske profesije na temelju vlastitih znanja i iskustava te razmjenom znanja i iskustva vrhovnih revizijskih institucija.
Nadalje, tijekom 2021. odgovoreno je na 137 upita pravnih i fizičkih osoba te 45 upita medija. Održane su i dvije konferencija za medije, na kojima su predstavnici medija upoznati s informacijama o obavljenim revizijama i utvrđenim nepravilnostima, u cilju upoznavanja javnosti s radom Državnog ureda za reviziju, ali i s poslovanjem subjekata revizije. O Državnom uredu za reviziju objavljeno je u medijima 538 objava, od kojih je 99,3 % pozitivno. Također, unaprijeđen je informacijski sustav za praćenje tijeka revizije s novim modulom Plan provedbe naloga i preporuka i izvještavanje o provedbi te je moderniziran IT sustav nabavom opreme i informatičkog programa za potrebe Ureda. U 2021. Ured je obavljao aktivnosti u skladu sa Strateškim planom za 2018. – 2022. i Akcijskim planom te započeo s pripremama za izradu novog petogodišnjeg plana.

Državni ured za reviziju (dalje u tekstu: Ured) planirao je tijekom 2021. obaviti 299 revizija, i to 244 financijske revizije, 44 revizije učinkovitosti i jedanaest revizija usklađenosti. Obavljene su 254 revizije, i to 229 financijskih revizija (državni proračun i 23 korisnika državnog proračuna, 70 lokalnih jedinica i pet proračunskih korisnika lokalnih jedinica, dva trgovačka društva u državnom vlasništvu, 35 trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, 45 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i 42 neprofitne organizacije), 21 revizija učinkovitosti (20 revizija upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području Republike Hrvatske i Upravljanje strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020.) te četiri revizije usklađenosti (Hrvatske narodne banke, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom za 2020., Financijske agencije i Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o.). Revizija 45 subjekata je u tijeku (jednog korisnika državnog proračuna, jednog izvanproračunskog korisnika, 13 trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, 22 revizije gospodarenja komunalnim otpadom, revizija Upravljanje zalihama humanitarne pomoći te sedam pravnih osoba u državnom vlasništvu). U okviru ovog Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2021., ukratko su navedeni rezultati obavljenih revizija prema grupama subjekata revizije, a više o rezultatima revizije može se pročitati u pojedinačnim i objedinjenim izvješćima o obavljenim revizijama, objavljenim na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju (www.revizija.hr).

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju. Istaknuto je da  ispunjavaju svoju funkciju, ali učinak nije zadovoljavajući ukoliko se njihove preporuke ne ugrade u buduće zakone. Odgovoreno je da se preporuke Državnog ureda za reviziju uzimaju u obzir, te su primjerice skoro sve njihove preporuke ugrađene u novi Zakon o proračunu.
Nadalje je istaknuto da Državni ured za reviziju radi odličan posao, što je vidljivo s  obzirom da  institucije usvajaju  preporuke Državnoga ureda za reviziju. Navedeno je da bi bilo potrebito strateške robne zalihe  revidirati svake tri godine. Postavljeno je  pitanje koliko Državni ured za reviziju  ima pravo raditi inventuru robnih zaliha te izlaziti na uvid na njihove tajne lokacije. Odgovoreno je da su robne zalihe u sastavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, te da su u vrijeme dok su bile samostalno tijelo, strateške robne zalihe revidirali češće.  Državni ured za reviziju nije nadgledavao popis robnih zaliha te je istaknuto da postoji specifičan način upravljanja robnim zalihama od strane ravnateljstva. Rečeno je da Državni ured za reviziju može provjeriti stanje robnih zaliha na licu mjesta, ali nisu.
Opetovano je pohvaljen rad Državnog ureda za reviziju te postavljeno pitanje o odnosu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske s Državnom uredu za reviziju, te da li Državni ured za reviziju ima pravo tražiti uvid u prijavljene slučaje. Odgovoreno je da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nema obvezu izvješćivati Državni ured za reviziju o prijavljenim slučajevima. Kod prekršaja Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne treba dodatne izvide nego odmah može donijeti prekršajnu mjeru.
U raspravi na Odboru navedena je visoka cijena vode zbog gubitka vode, a koja iznosi od 60 do 80 posto u Republici Hrvatskoj, dok bi prema uputama Europske unije isti trebao iznositi od 15 do 20 posto. Većina lokalnih jedinica je pripremila projekte za obnovu strukture vodoopskrbe iz sredstava Europske unije.
Navedeno je da Državni ured za reviziju ima problem zapošljavanja, naročito zaposlenika informatičke struke. Istaknuto je da je problem i u niskim plaćama te da Državni ured za reviziju radi složeniji posao nego privatni sektor, a imaju manje plaće. Potrebito je povećavanje plaća za zadržavanje kvalitetnih ljudi.
U raspravi na Odboru  članovi su Državnom uredu za reviziju zahvalili na iznimnom radu te su izrazili nadu da će se zaposlenicima Državnog ureda za reviziju poboljšati situacija putem budućeg boljeg sustava vrednovanja njihovih kvalifikacija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2021. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj 25. svibnja 2022. godine, Izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 10. lipnja 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od  19.svibnja 2022. godine (KLASA:022-03/22-12/28, URBROJ: 50301-05/14-22-4), u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica predstavila Izvješće. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određene Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Povjerenstvo čini sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun.
Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva iz redova: Državnog ureda za reviziju – jedan predstavnik, Ekonomskog instituta, Zagreb – jedan predstavnik, Instituta za javne financije – jedan predstavnik, Hrvatske narodne banke – jedan predstavnik, ekonomskih fakulteta – jedan predstavnik i pravnih fakulteta – jedan predstavnik. Članove Povjerenstva, kao svoje predstavnike, Odboru za financije i državni proračun predlažu navedene institucije. U svakom mandatu Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.
Zadaće Povjerenstva prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti su: razmatranje i procjena rizika primjene fiskalnih pravila u srednjoročnim proračunskim dokumentima i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, razmatranje i usporedba makroekonomskih i proračunskih projekcija iz srednjoročnih proračunskih dokumenata s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, praćenje ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga te davanje mišljenja Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila, u slučaju izvanrednih okolnosti iz članka 10.  Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18).
Članovi Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovani su 12. srpnja 2019. godine. Povjerenstvo za fiskalnu politiku imalo je svoju prvu konstituirajući sjednicu 24. rujna 2019. godine. 
Povjerenstvo je u 2021. godini održalo četiri sjednica na kojima je donijelo šest stajališta.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje podrške Povjerenstva za fiskalnu politiku za uvođenje poreza na nekretnine. Predsjednica Povjerenstva odgovorila je da može samo govoriti u svoje ime, a ne u ime Povjerenstva, te da podržava takav porez. Svaki prihod je dobrodošao za pokrivanje rashoda. Rečeno je da je Europska unija odgodila fiskalna pravila te da je Republika Hrvatska dobro napravila fiskalnu konsolidaciju. Naglašeno je da s ovom demografskom slikom Republika Hrvatska ubuduće nije fiskalno održiva.
Navedeno je da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku istaknulo potrebu za reformama u zdravstvu, ali Vlada se ne pridržava takvih preporuka.
Predsjednica Povjerenstva napomenula je  da će prema informacijama iz Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske koeficijenti za državne službenike u Povjerenstvu za fiskalnu plitku biti mali, što ne privlači potrebne stručnjake.
U raspravi na Odboru istaknuta je potrebitost nastavljanja kvalitetnog rada Povjerenstva za fiskalnu politiku. Naglašeno je da izlazak Republike Hrvatske iz makroekonomskih ravnoteža predstavlja veliko priznanje za Vladu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                          ZAKLJUČAK    

Prihvaća se Izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj  25. svibnja 2022. godine, Prijedlog za imenovanje viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata, Hrvatske stranke umirovljenika i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Narodne stranke-Reformista, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke, aktom od  16. svibnja 2022. godine. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernera Hrvatske narodne banke predlažu imenovati  dr.sc. Tomislava Ćorića.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podržati prijedlog da se za viceguvernera Hrvatske narodne banke imenuju dr.sc. Tomislava Ćorić, a kojeg su predložili Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata, Hrvatske stranke umirovljenika i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Narodne stranke-Reformista, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su novim Zakonom o proračunu propisane odredbe kojima se jača zakonodavni okvir davanja državnih jamstava i nadzora nad ispunjavanjem obveza po ugovorima za koje je dano državno jamstvo kao i mogućnost da se zakonom o izvršavanju državnog proračuna ovlaste druga tijela za izdavanje državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, propisane su nove odredbe vezano za uvjete za izdavanje jamstava, u ime i za račun Republike Hrvatske, i to jamstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu te u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2022. godini.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o embargu na ruski plin i naftu od strane Republike Hrvatske. Odgovoreno je da je Europska unija donijela zaključke te Republika Hrvatska postupa u skladu s time. Naglašeno je da ovisnost Republike Hrvatske od ruskog plina manja u usporedbi sa drugim državama. 
Napomenuto je da se rebalans usvaja i zbog dodatnih rashoda u zdravstvu.  Odgovoreno je da velik dio sredstava ide u zdravstvo, te je naglašeno da je stav Ministarstva financija da zdravstveni sustav treba na rashodovnoj strani biti financijski održiv.
Navedeno je da je rast cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj nerealan, te je istaknuta potrebitost oporezivanja praznih nekretnina. Odgovoreno je da će se u dogledno vrijeme vjerojatno dogoditi korekcija cijena na tržištu nekretnina. Dodatno je navedeno da je postojeći porezni sustav već podignut na veću razinu. 
Istaknuto je da planirani gubitak od 75 milijuna kuna na kupnju plina nerealan, te realan gubitak iznosi 50% na cijenu plina. Naglašeno je da država mora građane zaštititi kod velikog porasta cijena energenata. Istaknuto je da je zdravstveni sustav neučinkovit, što je vidljivo iz opetovanog rebalansa. 
Napomenuto je da paket Vladinih mjera za zaštitu građana od prekomjernih cijena energenata usvojen prije rata u Ukrajini, te da je rat doveo do dodatnog rasta cijena energenata. Osim porasta cijena plina bilježi se i veliki porast cijene električne energije, što predstavlja i cjenovni udar na poslodavce. Već sada jedan dio tvrtki ima zbog toga problema u poslovanju. 
Navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske zaštitila svoje građane u sprečavanju velikog porasta cijene energenata, međutim jedinicama lokalne uprave i samouprave su obračunate  četiri puta veće cijene za javnu rasvjetu od strane HEP-a u usporedbi sa starim cijenama.
Odgovoreno je da je antiinflatorni paket usvojen sredinom veljače, inače bi cijene plina u kućanstvima porasle za 76%, a ne za samo 18% od 1. travnja 2022. godine.
Istaknuto je da će se iduća veća indeksacija mirovina temeljiti na inflaciji, a nažalost ne na rastu plaća. Naglašeno je da uvođenje eura ne bi bilo moguće da nije bilo stabilizacije javnih financija u proteklim godinama. Istaknuto je da je ključno osigurati opskrbu energentima poput plina za Republiku Hrvatsku. U rebalansu se otvorila stavka za subvencioniranje cijene energenata te se još ne zna konačni iznos.
Rečeno je kako su auto-ceste i ceste uspješno poslovno restrukturirane te su iste sada financijski održive. Za željeznice je potrebito restrukturiranje i nove investicije, te sanacija za njih nema smisla. 
Napomena je da se kod porezne politike višak prihoda usmjerio na smanjivanje poreznog opterećenja za građane i smanjivanje javnog duga.
Dalje, rečeno je da se je Ministarstvo financija Republike Hrvatske u proteklih šest godina suočilo sa velikim izazovima kao što su potres, korona i rat u Ukrajini. Pohvaljen je rad Ministarstva financija, te je istaknuto da javnim financijama upravljaju odgovorno i kvalitetno. Također je pohvaljen i rebalans i planirana sredstva za subvencioniranje energenata, te socijalna zaštita građana  i rast mirovina, kao i  pomoć gospodarstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276 i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 89. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 144/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za 2021. godinu; Račun prihoda i rashoda za 2021. godinu; Račun financiranja za  2021. godinu)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2021. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2021. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2021. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2021. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini
- Deficit općeg proračuna u 2021. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2021. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2021. godini.

    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da je tijekom 2021. godine zabilježen snažan oporavak ekonomske aktivnosti te je realni rast bruto domaćeg proizvoda (dalje u tekstu: BDP) iznosio 10,2% , što predstavlja znatno poboljšanje u odnosu na 2020. godinu obilježenu početkom pandemije koronavirusa. U trgovini na malo, nakon pada prometa u 2020. godine, tijekom 2021. godine su zabilježena pozitivna kretanja. Zabilježen je i snažan rast broja turističkih noćenja čemu je znatno pridonio bazni efekt, odnosno ograničenja putovanja u 2020. godini, prvoj godini pandemije. Građevinska aktivnost u 2021. godini nastavlja bilježiti rast već šestu godinu zaredom. Nadalje, nakon pada u 2020. godini, industrijska proizvodnja je u 2021. godini zabilježila međugodišnje povećanje. Podaci o kretanjima na tržištu rada ukazuju na oporavak broja zaposlenih i smanjenje registrirane nezaposlenosti, nakon nepovoljnih kretanja u 2020. Prosječna inflacija je u 2021. znatno ubrzala u odnosu na 2020. godinu te je iznosila 2,6%. Zabilježen je rast inozemne zaduženosti u apsolutnom iznosu. U 2021. nastavljen je trend visoke likvidnosti financijskog sustava i rasta plasmana.

    Na ostvarenje prihoda državnog proračuna u 2021. godini utjecala su pozitivna kretnja u gospodarstvu, cjelogodišnji fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja u 2020. te učinci poreznih izmjena koji su stupili na snagu od 1. siječnja 2021. godine, a odnose se na porezne izmjene u okviru sustava poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost te trošarinskih propisa. Od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjena je s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva iz fondova Europske unije, ponajprije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020., ali i iz nove financijske perspektive u dijelu koji se odnosi na instrument REACT – EU vezano za očuvanje radnih mjesta. 
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. godini ostvareni su u iznosu od 154,1 milijardu kuna, što je 0,3% više od plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 17,1%.

    Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna, od čega rashodi poslovanja 164,5 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8,8 milijardi kuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2021. godini iznosi 169,0 milijardi kuna što čini 97,5% planiranih rashoda za 2021. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 161,6 milijardi kuna, odnosno 98,2% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 7,4 milijarde kuna, odnosno 84,6% plana. Najznačajniji rashodi u 2021. godini izvršeni su unutar programa Mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 43,5 milijardi kuna, dok je za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) ukupno izdvojeno 33,5 milijardi kuna. U 2021. godini na pozicijama Ministarstva zdravstva, izuzev rashoda za zaposlene, izdvojeno je 17,5 milijardi kuna od čega se 6,4 milijarde kuna odnosi na dodatna sredstva za podmirenje dijela dugovanja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za lijekove te pomoćni i sanitetski materijal. Nastavkom epidemije koronavirusa i u 2021. godini produžena je isplata potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranje drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa za što je u 2021. godini izvršeno 6,5 milijardi kuna rashoda i 814,9 milijuna kuna izdataka, odnosno ukupno 7,3 milijarde kuna. U 2021. godini na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani uz sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su 2020. godine pogodili Republiku Hrvatsku i to potres na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije iz ožujka 2020. i potres na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije iz prosinca 2020. za što je ukupno u 2021. utrošeno 1,2 milijarde kuna rashoda i izdataka.

    U 2021. godini ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni su u iznosu od 154,1 milijardu kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 169,0 milijardi kuna.

    U 2021. godini ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 15,8 milijardi kuna ili 3,7% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 15 milijardi kuna ili 3,5% BDP-a, a manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 1,3 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 463,5 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a.
Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2022., u 2021. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 12,4 milijarde kuna ili 2,9% BDP-a, pri čemu je najviše pridonio manjak državnog proračuna, koji je smanjen za visokih 7 milijardi kuna ili 2,3 postotna boda BDP-a. Razlog tome jest snažan rast poreznih prihoda i doprinosa, uslijed oporavka osobne potrošnje i turističke aktivnosti, kao i povoljnih kretanja na tržištu rada odnosno rasta plaća i zaposlenosti. Smanjenje isplaćenih potpora gospodarstvu vezanih uz pandemiju koronavirusa u velikoj je mjeri ublažilo rast rashodne strane proračuna kao i smanjeni rashodi za kamate kao posljedica povoljnih uvjeta financiranja na tržištu kapitala. U 2021. godini zabilježen je i pad investicija od 3,5%. S druge strane, na manjak proračuna opće države utjecali su i kapitalni transferi po osnovi preuzimanja duga i kapitalnih injekcija, otpisi stanovništvu i ostalim pravnim osobama kao i obveze za subvencioniranje stambenih kredita. Promatrano po podsektorima, središnja država je ostvarila manjak od 3% BDP-a, lokalna država od 0,3% BDP-a dok su fondovi socijalne sigurnosti imali višak od 0,4% BDP-a.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug je krajem 2021. godine iznosio 343,6 milijardi kuna, odnosno 79,8% BDP-a. Pritom je njegov udio u BDP-u smanjen za 7,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Ovakva pozitivna kretnja javnog duga, nakon povijesno visokog rasta udjela javnog duga u BDP-u u 2020. godini od 16,2 postotna boda, posljedica je rasta gospodarske aktivnosti i snažnog oporavka cjelokupnog hrvatskog gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Nominalni javni dug je u 2021. u odnosu na 2020. godinu veći za 13,2 milijarde kuna. Ovakvo povećanje javnog duga prvenstveno je posljedica manjka proračuna opće države te posljedično potrebe za njegovim financiranjem, koji je u 2021. godini iznosio 12,4 milijarde kuna.
Iako su negativne gospodarske posljedice pandemije koronavirusa tijekom 2020. godine dovele do visokog proračunskog manjka te rasta javnog duga, već u 2021. godini navedeni pokazatelji bilježe znatno poboljšanje. Tako je nakon manjka proračuna opće države od 7,3% BDP-a u 2020., u 2021. godini manjak smanjen na razinu od 2,9% BDP-a, što je ispod referentne razine od 3% BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta. Istovremeno, javni dug je smanjen sa 87,3% BDP-a iz 2020. na 79,8% BDP-a u 2021., čime je ispunjeno i fiskalno pravilo javnog duga. Pritom je u protekloj godini bio prisutan poticajan smjer fiskalne politike te su i dalje bili prisutni relativno visoki fiskalni učinci mjera potpore gospodarstvu i kućanstvima vezano uz pandemiju, koji su iznosili 9,5 milijardi kuna, smanjivši se nakon učinka od 14,2 milijarde kuna ostvarenih u 2020. godini.

Odbor raspolagao je pisanim  16. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku od 16. svibnja 2022. godine.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o embargu na ruski plin i naftu od strane Republike Hrvatske. Odgovoreno je da je Europska unija donijela zaključke te Republika Hrvatska postupa u skladu s time. Naglašeno je da ovisnost Republike Hrvatske od ruskog plina manja u usporedbi sa drugim državama. 
Napomenuto je da se rebalans usvaja i zbog dodatnih rashoda u zdravstvu.  Odgovoreno je da velik dio sredstava ide u zdravstvo, te je naglašeno da je stav Ministarstva financija da zdravstveni sustav treba na rashodovnoj strani biti financijski održiv.
Navedeno je da je rast cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj nerealan, te je istaknuta potrebitost oporezivanja praznih nekretnina. Odgovoreno je da će se u dogledno vrijeme vjerojatno dogoditi korekcija cijena na tržištu nekretnina. Dodatno je navedeno da je postojeći porezni sustav već podignut na veću razinu. 
Istaknuto je da planirani gubitak od 75 milijuna kuna na kupnju plina nerealan, te realan gubitak iznosi 50% na cijenu plina. Naglašeno je da država mora građane zaštititi kod velikog porasta cijena energenata. Istaknuto je da je zdravstveni sustav neučinkovit, što je vidljivo iz opetovanog rebalansa. 
Napomenuto je da paket Vladinih mjera za zaštitu građana od prekomjernih cijena energenata usvojen prije rata u Ukrajini, te da je rat doveo do dodatnog rasta cijena energenata. Osim porasta cijena plina bilježi se i veliki porast cijene električne energije, što predstavlja i cjenovni udar na poslodavce. Već sada jedan dio tvrtki ima zbog toga problema u poslovanju. 
Navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske zaštitila svoje građane u sprečavanju velikog porasta cijene energenata, međutim jedinicama lokalne uprave i samouprave su obračunate  četiri puta veće cijene za javnu rasvjetu od strane HEP-a u usporedbi sa starim cijenama.
Odgovoreno je da je antiinflatorni paket usvojen sredinom veljače, inače bi cijene plina u kućanstvima porasle za 76%, a ne za samo 18% od 1. travnja 2022. godine.
Istaknuto je da će se iduća veća indeksacija mirovina temeljiti na inflaciji, a nažalost ne na rastu plaća. Naglašeno je da uvođenje eura ne bi bilo moguće da nije bilo stabilizacije javnih financija u proteklim godinama. Istaknuto je da je ključno osigurati opskrbu energentima poput plina za Republiku Hrvatsku. U rebalansu se otvorila stavka za subvencioniranje cijene energenata te se još ne zna konačni iznos.
Rečeno je kako su auto-ceste i ceste uspješno poslovno restrukturirane te su iste sada financijski održive. Za željeznice je potrebito restrukturiranje i nove investicije, te sanacija za njih nema smisla. 
Napomena je da se kod porezne politike višak prihoda usmjerio na smanjivanje poreznog opterećenja za građane i smanjivanje javnog duga.
Dalje, rečeno je da se je Ministarstvo financija Republike Hrvatske u proteklih šest godina suočilo sa velikim izazovima kao što su potres, korona i rat u Ukrajini. Pohvaljen je rad Ministarstva financija, te je istaknuto da javnim financijama upravljaju odgovorno i kvalitetno. Također je pohvaljen i rebalans i planirana sredstva za subvencioniranje energenata, te socijalna zaštita građana  i rast mirovina, kao i  pomoć gospodarstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o za.  2021. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276 i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/22-12/39, URBROJ: 50301-05/16-22-2), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 49. sjednici  održanoj 17. svibnja 2022. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se nakon brzog i snažnog oporavka hrvatskog gospodarstva od posljedica COVID-19 pandemije u 2021. godini, tijekom 2022. pojavili su se novi izazovi poput geopolitičkih napetosti, nastavka poremećaja u opskrbnim lancima, nestabilnostima financijskih tržišta, a sve to događa se u okolnostima rastućih inflacijskih pritisaka. Navedeno rezultira snažnim izazovima u kreiranju ekonomske pa tako i fiskalne politike koja svojim alatima treba pravovremeno odgovoriti na tekuće i projicirane društvenoekonomske promjene u domaćem i inozemnom okružju. Tako će projicirani rast hrvatskog gospodarstva biti ograničen globalnim poremećajima na strani ponude, pojačanim učincima ruske invazije na Ukrajinu kao i dalje prisutnim, iako prigušenijim rizicima vezanim uz dinamiku COVID-19 pandemije. K tome, globalni manjkovi radne snage i ostalih inputa, uz snažni oporavak agregatne potražnje, rezultirali su ubrzavajućom inflacijom uz značajnu razinu neizvjesnosti. U tom smislu, u 2022. godini u Republici Hrvatskoj očekuje se ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na 7,8% čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i tržištu Europske unije. Nadalje, u tekućoj godini predviđa se rast gospodarstva od 3%, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital.
Makroekonomski okvir definiran je u travnju ove godine te opisan u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2025. Vanjske pretpostavke za izradu makroekonomskih projekcija preuzete su iz projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (World Economic Outlook, April 2022), Europske komisije (Spring 2022 forecast assumptions) i Consensus Forecasts (Eastern Europe i G-7 & Western Europe, April 2022). Projekcije međunarodnog okruženja u srednjoročnom razdoblju korigirane su na niže u usporedbi s prethodnim projekcijama, prvenstveno kao posljedica negativnih izravnih i neizravnih utjecaja ruske invazije na Ukrajinu, kao i izraženih pritisaka na rast cijena, što je negativno djelovalo na očekivanja o gospodarskim izgledima.
U usporedbi s prethodnim makroekonomskim projekcijama Vlade Republike Hrvatske iz listopada 2021., kada je u 2022. godini projiciran rast BDP-a od 4,4%, u Programu konvergencije Repiblike Hrvatske je predviđen sporiji rast. U odnosu na tadašnje projekcije došlo je do materijalizacije negativnih rizika na strani globalne ponude, uz neočekivano snažno ubrzanje inflacije pa je stopa realnog rasta BDP-a u 2022. korigirana naniže. Osobna potrošnja je korigirana umjereno naniže kao posljedica očekivanog snažnog usporavanja realnog rasta raspoloživog dohotka kućanstava uslijed povišene inflacije. Privatne investicije korigirane su značajno naniže, uslijed snažnog pada pokazatelja pouzdanja. Razlog tome je visoka razina neizvjesnosti vezano uz očekivanja o ekonomskoj aktivnosti i inflaciji, kao i razmjeru zaoštravanja monetarne politike. Nadalje, navedene korekcije investicija rezultat su i nepovoljnog baznog efekta, zbog loših rezultata krajem 2021. godine, ali i nepovoljnih strukturnih trendova u poslovnom okruženju u srednjem roku. Izvoz roba je niži kao posljedica korekcije inozemne potražnje i očekivane dinamike uvjeta međunarodne razmjene. Isto tako, slabija dinamika izvoza usluga u 2022. primarno je posljedica iznenađujuće povoljnog ostvarenja izvoza usluga u prethodnoj godini.

Prihodi državnog proračuna planirani Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu temelje se na očekivanom kretanju gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dodanu vrijednost i trošarinskih propisa, a u cilju ublažavanja inflatornog pritiska na stanovništvo i gospodarstvo.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost stupio je na snagu 1. travnja 2022. godine, a njime je propisano smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% odnosno 13% za određena dobra i usluge. Tako se na 5% smanjuje PDV za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, ali i ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom se snižava visina trošarine za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva na razdoblje od 90 dana. Donesena je i Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su na razdoblje od 90 dana utvrđene premije energetskih subjekata za motorne benzine i dizelska goriva u iznosu od 0,75 kn/l te plavi dizel u iznosu od 0,5 kn/l. Najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju se stoga samo za naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva (eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel), dok se za benzine s više oktana te sva tzv. ,,premium“ goriva, cijene i dalje mogu formirati slobodno. Trajno se proširuje primjena snižene stope PDV-a od 13% za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjev, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. K tome, u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. isporuka plina obračunavat će se po stopi PDV-a od 5%.
Novim planom proračuna za 2022. godinu ukupni prihodi iznose 171 milijardu kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 170,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 765,3 milijuna kuna. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna, što prvenstveno dolazi od povećanja doprinosa koji se povećavaju za 1,9 milijardi kuna te prihoda od PDV-a koji se u odnosu na prvotni plan povećavaju za 1,8 milijardi kuna.

Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda u ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu vezana su uz ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, uključujući i zbrinjavanje izbjeglica, podmirenje dugova zdravstvenog sustava te osiguranje sredstava za rast osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama. Slijedom navedenog ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno sa 173,8 milijardi kuna na 184,7 milijardi kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 9,2 milijarde kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju za 1,7 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,1 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 13,7 milijardi kuna ili 2,9% BDP-a, što predstavlja povećanje od 4,3 milijarde kuna ili 0,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na prvotno planirani za 2022. godinu.

U Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 13,7 milijardi kuna, što je za 4,3 milijarde kuna više u odnosu na iznos manjka planiran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 46,5 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani u iznosu od 34,9 milijardi kuna.

Novim planom u 2022. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 15 milijardi kuna, što predstavlja 3,2% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 2,9% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave manjak od 0,3% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,05% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2022. godini iznositi 13,4 milijardi kuna ili 2,8% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države i snažnog oporavka cjelokupne gospodarske aktivnosti očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. godini zabilježiti smanjenje od 3,6 postotnih bodova te će iznositi 76,2% BDP-a.

Uslijed snažnog gospodarskog pada na razini čitave Eurospke unije uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Vijeće Europske unije je u ožujku 2020. odobrilo punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno primjenu opće klauzule o odstupanju (eng .general escape clause) od proračunskih pravila definiranih Paktom on stabilnosti i rastu. Time je državama članicama dana mogućnost da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima kako bi se ublažili postojeći negativni utjecaji krize i osigurao što skoriji oporavak. Na nacionalnoj razini, Zakon o fiskalnoj odgovornosti1 također omogućuje privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti, sukladno pravilima Europske unije. U skladu s preporukom Povjerenstva za fiskalnu politiku, Vlada Republike je 3. travnja 2020.godine donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Nadalje, u preporukama Vijeća Europske unije iz lipnja 2021. godine, Republici Hrvatskoj je u 2022. godini preporučeno zadržavanje poticajnog smjera fiskalne politike, uključujući poticaj Mehanizma za oporavak i otpornost, uz očuvanje investicija koja financira država, kao i zadržavanje pod kontrolom rasta tekućih rashoda koje financira država. Iako su negativne gospodarske posljedice pandemije koronavirusa u 2020. dovele do visokog proračunskog manjka te rasta javnog duga, u 2021. navedeni pokazatelji zabilježili su znatno poboljšanje te će se ovaj trend nastaviti i u 2022. godini. Nakon manjka proračuna opće države od 2,9% BDP-a u 2021., u 2022. godini manjak će biti blago smanjen na razinu od 2,8% BDP-a, što je ispod referentne razine od 3% BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta. Istovremeno, javni dug će se smanjiti sa 79,8% BDP-a iz 2021. na 76,2% BDP-a u 2022., čime će biti ispunjeno i fiskalno pravilo javnog duga.

Odbor je raspolagao i pisanim  17. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu od  16. svibnja 2022. godine. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o embargu na ruski plin i naftu od strane Republike Hrvatske. Odgovoreno je da je Europska unija donijela zaključke te Republika Hrvatska postupa u skladu s time. Naglašeno je da ovisnost Republike Hrvatske od ruskog plina manja u usporedbi sa drugim državama. 
Napomenuto je da se rebalans usvaja i zbog dodatnih rashoda u zdravstvu.  Odgovoreno je da velik dio sredstava ide u zdravstvo, te je naglašeno da je stav Ministarstva financija da zdravstveni sustav treba na rashodovnoj strani biti financijski održiv.
Navedeno je da je rast cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj nerealan, te je istaknuta potrebitost oporezivanja praznih nekretnina. Odgovoreno je da će se u dogledno vrijeme vjerojatno dogoditi korekcija cijena na tržištu nekretnina. Dodatno je navedeno da je postojeći porezni sustav već podignut na veću razinu. 
Istaknuto je da planirani gubitak od 75 milijuna kuna na kupnju plina nerealan, te realan gubitak iznosi 50% na cijenu plina. Naglašeno je da država mora građane zaštititi kod velikog porasta cijena energenata. Istaknuto je da je zdravstveni sustav neučinkovit, što je vidljivo iz opetovanog rebalansa. 
Napomenuto je da paket Vladinih mjera za zaštitu građana od prekomjernih cijena energenata usvojen prije rata u Ukrajini, te da je rat doveo do dodatnog rasta cijena energenata. Osim porasta cijena plina bilježi se i veliki porast cijene električne energije, što predstavlja i cjenovni udar na poslodavce. Već sada jedan dio tvrtki ima zbog toga problema u poslovanju. 
Navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske zaštitila svoje građane u sprečavanju velikog porasta cijene energenata, međutim jedinicama lokalne uprave i samouprave su obračunate četiri puta veće cijene za javnu rasvjetu od strane HEP-a u usporedbi sa starim cijenama.
Odgovoreno je da je antiinflatorni paket usvojen sredinom veljače, inače bi cijene plina u kućanstvima porasle za 76%, a ne za samo 18% od 1. travnja 2022. godine.
Istaknuto je da će se iduća veća indeksacija mirovina temeljiti na inflaciji, a nažalost ne na rastu plaća. Naglašeno je da uvođenje eura ne bi bilo moguće da nije bilo stabilizacije javnih financija u proteklim godinama. Istaknuto je da je ključno osigurati opskrbu energentima poput plina za Republiku Hrvatsku. U rebalansu se otvorila stavka za subvencioniranje cijene energenata te se još ne zna konačni iznos.
Rečeno je kako su auto-ceste i ceste uspješno poslovno restrukturirane te su iste sada financijski održive. Za željeznice je potrebito restrukturiranje i nove investicije, te sanacija za njih nema smisla. 
Napomena je da se kod porezne politike višak prihoda usmjerio na smanjivanje poreznog opterećenja za građane i smanjivanje javnog duga.
Dalje, rečeno je da se je Ministarstvo financija Republike Hrvatske u proteklih šest godina suočilo sa velikim izazovima kao što su potres, korona i rat u Ukrajini. Pohvaljen je rad Ministarstva financija, te je istaknuto da javnim financijama upravljaju odgovorno i kvalitetno. Također je pohvaljen i rebalans i planirana sredstva za subvencioniranje energenata, te socijalna zaštita građana  i rast mirovina, kao i  pomoć gospodarstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

uz  slijedeće amandmane:

AMANDMAN I.

U Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, u točki I. OPĆI DIO, članku 1., tablici A. RAČUN PRIHODA I RASHODA, u stupcu Plan 2022. mijenja se iznos rashoda poslovanja na način da se iznos od 160.916.758.752 zamjenjuje iznosom od 160.404.607.707 te se mijenja iznos rashoda za nabavu nefinancijske imovine na način da se iznos od 12.908.411.930 zamjenjuje iznosom od 13.420.562.975. Nadalje, u stupcu Povećanje/smanjenje mijenja se iznos rashoda poslovanja na način da se iznos od 9.832.732.470 zamjenjuje iznosom od 10.344.883.515 te se mijenja iznos rashoda za nabavu nefinancijske imovine na način da se iznos od 1.067.144.542 zamjenjuje iznosom od 554.993.497.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom tehnički se ispravlja iznos Plana 2022. i Smanjenje/povećanje rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Naime, greškom je iskazan izvorni plan 2022. kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici od 8. prosinca 2021., umjesto tekućeg plana 2022. koji obuhvaća preraspodjele sredstava provedene tijekom 2022. sukladno članku 60. Zakona o proračunu. Posljedično tome, potrebno je ispraviti i smanjenje/povećanje navedenih rashoda.

Amandmanom se ne mijenja ukupni iznos rashoda. Također, ne mijenja se Novi plan 2022. rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Navedene promjene neće utjecati na ostale iznose iskazane u točki I. OPĆI DIO kao niti na iznose iskazane u točki II. POSEBNI DIO. 

AMANDMAN II.

U Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, u točki I. OPĆI DIO, članku 2., tablici B. RAČUN FINANCIRANJA, iznos NETO FINANCIRANJA mijenja se u stupcu Plan 2022 na način da se iznos od 17.070.805.854 zamjenjuje iznosom od 9.336.289.723, mijenja se u stupcu Povećanje/smanjenje na način da se iznos od 2.643.962.417 zamjenjuje iznosom od 4.338.813.683 te se mijenja u stupcu Novi plan 2022. na način da se iznos od 19.714.768.271 zamjenjuje iznosom od 13.675.103.406.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom tehnički se ispravlja iznos Plana 2022., Smanjenje/povećanje i Novi plan 2022. NETO FINANCIRANJA. Naime, greškom su u tablici ostali iznosi iz prethodnih izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276 i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 4. svibnja 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o sustavu osiguranju depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 269, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je okvir za funkcioniranje sustava osiguranja depozita u Europskoj uniji definiran Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU) koja je u zakonodavni okvir Republike Hrvatske prvotno implementirana kroz Zakon o osiguranju depozita („Narodne novine“, broj 82/15.) koji je stupio na snagu u srpnju 2015. godine. Predmetni je zakon stavljen van snage donošenjem Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, broj 146/20., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) koji je stupio na snagu u siječnju 2021. godine.
U rujnu 2021. godine zaprimljena je obavijest Europske komisije o nepotpunom prijenosu Direktive 2014/49/EU u zakonodavni okvir Republike Hrvatske, a vezano uz članak 7. stavak 3. te članak 14. stavke 3. i 4. Direktive 2014/49/EU. Sukladno odredbama članka 7. stavka 3. Direktive 2014/49/EU ako deponent nema apsolutno pravo na iznose s računa, jamstvom je obuhvaćena osoba koja ima to apsolutno pravo, pod uvjetom da je ta osoba identificirana ili ju je moguće identificirati prije datuma kada mjerodavno upravno tijelo utvrdi da se prema njihovom mišljenju kreditna institucija ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti, odnosno pravosudno tijelo donese odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji. Člankom 14. stavcima 3. i 4. Direktive 2014/49/EU uređuje se postupanje u slučaju kad kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pridruži se drugom sustavu osiguranja depozita, uslijed daljnje integracije unutar jedinstvenog tržišta. Slijedom zaprimljene obavijesti Europske komisije izrađen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) s ciljem  dodatnog usklađenja važećeg Zakona s odredbama Direktive 2014/49/EU. 

Prijedlogom zakona se, uz osobe koje su identificirane u kreditnoj instituciji, omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu, a s ciljem potpunog prijenosa odredbi Direktive 2014/49/EU. Vezano uz pitanje prijenosa premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita, Prijedlogom zakona prenose se u nacionalno zakonodavstvo predmetne odredbe Direktive 2014/49/EU, čime se osigurava dovoljna zaštita deponenata bez obzira na njihovu lokaciju odgovarajućim obujmom osiguranih depozita u svakoj kreditnoj instituciji i u odgovarajućem sustavu osiguranja depozita. Ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita premije koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu, uz iznimku izvanrednih premija, prenose se u drugi sustav osiguranja depozita. Također, ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu koje na taj način postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. važećeg Zakona, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita. U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti. Prijedlogom zakona predviđene su prekršajne odredbe za kreditne institucije koje ne obavijeste Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita (dalje u tekstu: Agencija) i drugi sustav osiguranja depozita u roku od najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu. Tijekom razdoblja od šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu kreditna institucija i dalje je obvezna plaćati premiju odnosno u slučaju potrebe, izvanrednu premiju za osigurane depozite sustavu osiguranja depozita kojim upravlja Agencija. 
Prijedlogom zakona osigurat će se dodano usklađivanje važećeg Zakona s odredbama Direktive 2014/49/EU s ciljem adresiranja pitanja iz obavijesti Europske komisije.
    
U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje o iznosu osiguranih sredstava. Odgovoreno je da sve članice imaju osiguran iznos od 100.000 eura po depozitu. Istaknuto je da je Republika Hrvatska u top tri u Europskoj uniji po iznosu osiguranih sredstava. 

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o sustavu osiguranju depozita.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 4. svibnja 2022. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, prvo čitanje, P.Z.E. br. 273,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da središnje druge ugovorne strane CCP (eng. Central counterparties, dalje: CCP) obavljaju ulogu posrednika između sudionika na način da su kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. CCP obavlja centraliziranu obradu transakcija i pozicija članova te ispunjavaju obveze koje proizlaze iz transakcija time preuzimajući na sebe rizike povezane s transakcijama (prvenstveno rizik druge ugovorne strane tj. rizik da bi druga ugovorna strana u transakciji mogla doći u status neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije). Neovisno o postojanju adekvatnog zakonskog okvira, nije moguće spriječiti nastanak ozbiljnih financijskih poteškoća ili mogućnost propasti CCP-ja pa kako bi se spriječile negativne posljedice redovnog postupka u slučaju insolventnosti, na razini Europske unije pristupilo se izradi posebnog okvira za oporavak i sanaciju CCP-ja koji se temelji na istim načelima kao i okvir za oporavak i sanaciju banaka, ali uz prilagodbu specifičnostima poslovanja CCP-ja u odnosu na banke. Slijedom navedenog ovim se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. 
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: HANFA) se određuje nadležno tijelo u postupku oporavka CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i nju se imenuje sanacijskim tijelom CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo financija  je utvrđeno kao ministarstvo koje je odgovorno za izvršavanje funkcija povjerenih nadležnom ministarstvu na temelju Uredbe (EU) 2021/23 u Republici Hrvatskoj, a osigurana je i pojašnjena nacionalna provedba drugih odredbi Uredbe (EU) 2021/23. Posebno su propisane postupovne odredbe, uključujući nadzorne mjere te pravila vezana za sudske postupke odnosno tužbe na izrečene mjere HANFA-e te se na kraju propisuju i prekršajne odredbe za kršenja odredbi Uredbe (EU) 2021/23.
Napominje se i da u Republici Hrvatskoj od 29. listopada 2021. postoji i registrirano društvo za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane. Naime, toga dana je Upravno vijeće HANFA-e društvu SKDD-CCP Smart Clear d.d., Zagreb izdalo odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane. To društvo 3. siječnja 2022. započelo s operativnim radom i od tada pruža usluge poravnanja transakcija na financijskom tržištu Republike Hrvatske, u skladu s EMIR regulativom. SKDD-CCP Smart Clear d.d. Zagreb time postaje, uz SKDD i Zagrebačku burzu, dio infrastrukture hrvatskog tržišta kapitala povezujući trgovanje s namirom u ulozi središnje druge ugovorne strane.
U raspravi je konstatirano da je Uredba kompletno prenesena u hrvatsko zakonodavstvo.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno većinom glasova  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

                                                                                                                                    
                                                  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 4. svibnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, drugo čitanje P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo unose  glavne odrednice uvođenja eura:
1.    U Konačnom prijedlogu zakona predviđeno je kako će, nakon što bude objavljena odluka Vijeća Europske unije o usvajanju eura i nakon što bude donesena uredba Vijeća Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objaviti dan uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja te druga pitanja potrebna za uvođenje eura. 
2.    Nadalje, definiraju se temeljna načela uvođenja eura: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
3.    Uređena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Građani će bez naknade moći zamijeniti najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. U tom istom razdoblju bit će moguće bez naknade zamijeniti gotov novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru. 
4.    Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od dana uvođenja eura. 
5.    Utvrđuje se razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati). Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od dana uvođenja eura, započinje danom uvođenja eura u 00:00 sati i traje zaključno s četrnaestim danom do 24:00 sata. 
6.    Konačni prijedlog zakona sadrži odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.
7.    Uz mjeru dvojnog isticanja cijena nizom drugih mjera poseban naglasak će biti stavljen upravo na zaštitu potrošača od neopravdanog podizanja cijena. Uz Smjernice za prilagodbu gospodarstva, poslovnim subjektima tj. poduzetnicima i trgovcima bit će omogućeno pristupanje Etičkom kodeksu u kojem će kao temeljni princip biti istaknuto kako nije dopušteno zloupotrebljavati postupak uvođenja eura za neopravdani rast cijena roba i usluga jer se tržišna cijena temelji na ponudi i potražnji. Uz stalan nadzor od strane nadzornih tijela, i potrošači će moći svoje pritužbe na poslovne subjekte za koje smatraju da su prekršili načela Etičkog kodeksa prijaviti tim nadzornim tijelima, koja će nadzirati primjenu Zakona, a slijedom čega će se ako tijekom nadzora budu utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti moći izricati i  prekršajne sankcije. 
8.    Kao jedan od dodatnih mehanizama zaštite potrošača u obrazloženju Konačnog prijedloga zakona pojašnjeno da će udruge za zaštitu potrošača uključiti u provedbu ovog zakona i to kako u dijelu praćenja kretanja maloprodajnih cijena odabranih roba i usluga tako i u dijelu praćenja poštivanja načela Etičkog kodeksa. Kroz natječaje koje će se raspisivati planiran je niz aktivnosti temeljem kojih će udruge na svojim internetskim stranicama moći objavljivati popis poslovnih subjekata koji neopravdano povećaju cijene, koji cijene ne iskazuju dvojno te koji neispravno preračunavaju i/ili cijene zaokružuju na više mimo pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona. 
9.    Konačnim prijedlogom zakona razrađene su odredbe o primjeni načela neprekidnosti pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti, samo će se smatrati da su iznosi navedeni u kunama iznosi u eurima uz primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Konačnog prijedloga zakona. Dakle ugovori i pravni instrumenti nastavljaju proizvoditi pravne učinke, nije ih  potrebno mijenjati zbog uvođenja eura.
10.    Zakon uređuje opća pravila za preračunavanje, kao i pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno te obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. 
11.    Odredba članka 14. sa općim pravilima preračunavanja je u odnosu na Prijedlog zakona iz prvog čitanja dorađena u skladu s mišljenjem Europske središnje banke i to na način da se u Zakonu snažnije povezuju pravila za preračunavanje i zaokruživanje sa izravno primjenjivim zakonodavstvom Europske unije, točnije sa člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
12.    Prilikom provedbe svih operacija preračunavanja, potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.
13.    Konačan prijedlog zakona sadrži i pravila vezana za pripremu i donošenje proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje.
14.    Uz to, Konačnim prijedlogom zakona utvrđena su tijela nadležna za nadzor, a utvrđene su i detaljne prekršajne odredbe i u kunama (koje će se primjenjivati i izricati do dana uvođenja eura) i u eurima (koje će se primjenjivati i izricati nakon dana uvođenja eura). 

Zaključno, odredbama Konačnog prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena hrvatske kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.

U skladu s raspravom u Hrvatskom saboru, u međuvremenu zaprimljenim mišljenjima, uključujući i mišljenja Europske komisije i Europske središnje banke odredbe su dorađene te se u nastavku iznose najvažnija nova rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona:
1.    Promijenjeno je stupanje na snagu Zakona radi veće razine pravne sigurnosti: Zakon će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura. Radi pojašnjenja napominje se i da se Konačni prijedlog zakona donosi prije navedene odluke Vijeća Europske unije jer su brojne aktivnosti za koje se adresati moraju pripremiti prije nego što te aktivnosti počnu (npr. dvojno iskazivanje bi moglo započeti 5. rujna 2022.) pa kako bi se na to mogli pripremiti pravovremeno, važno je bilo da se Konačni prijedlog zakona čim prije donese i uputi Hrvatskom saboru radi njegovog donošenja bez obzira što će stupiti na snagu s odmakom tj. prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura. 
2.    U cijelom tekstu se koristi pojam „dan uvođenja eura“: Prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora prema kojoj zakon treba stupiti na snagu određenog dana, a ne datuma u cijelom tekstu zakona je pojam „datum uvođenja eura“ zamijenjen pojmom „dan uvođenja eura“ (npr. članci 4., 5., 17., 19., 22., 28., 31., 39., 46., 55., 56., 57., 58., 63., 65., 66., 68. do 73., 74., 77., 91., 93. do 96.) 
3.    Dorađena odredba o pravilima preračunavanja: Odredba članka 14. je u odnosu na Prijedlog zakona iz prvog čitanja dorađena u skladu s mišljenjem Europske središnje banke i to na način da se u Zakonu se snažnije povezuju pravila za preračunavanje i zaokruživanje sa izravno primjenjivim zakonodavstvom Europske unije, točnije sa člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97, koristeći i pojam iz navedenih članaka - novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati, koji se odnosi i na cijene i druge novčane iskaze vrijednosti
4.    Dorada članka 64. o preračunavanju državnih obveznica i trezorskih zapisa: Zbog neprihvatljivosti državnih obveznica za programe otkupa od strane Europske središnje banke članak 64. je dorađen na način da je u skladu s načelom ekonomičnosti i učinkovitosti predviđena automatska konverzija za državne obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija primjenom metoda čijom će implementacijom doći do najmanjeg mogućeg utjecaja na prava imatelja. Za državne obveznice predlaže se metoda koja pretpostavlja (novu) nominalnu vrijednost od jednog centa umjesto dosadašnje od jedne kune, uz istovremeno povećanje količine izdanih dužničkih vrijednosnih papira s pretpostavkom da se uvijek radi zaokruživanje na nižu vrijednost, na razini računa ulagatelja – bottom up metoda (ovu metodu koristila je i Litva, kada je uvodila euro kao službenu valutu, a Europska središnja banka je u svom odgovoru naglasila da i Republici Hrvatskoj preporuča ovakvu metodu). Obzirom da je nominalna vrijednost trezorskih zapisa Ministarstva financija izražena u kunama u pravilu 100.000 kuna, za instrumente tržišta novca predložena je metoda konverzije koja pretpostavlja konverziju kunske nominalne vrijednosti u eursku dijeljenjem s fiksnim tečajem konverzije, pri čemu se nova nominalna vrijednost prikazuje zaokružena na četiri decimale, primjenom matematičkih pravila zaokruživanja, a bez promjene izdane količine pri čemu se konverzija radi na razini računa ulagatelja te se onda tako dobiveni iznosi zbrajaju da se dobije ukupni (novi) iznos izdanja u eurima – bottom up metoda. Za korporativne obveznice predviđena je opcija konverzije ako žele u roku od 18 mjeseci od dana uvođenja eura. Ako se konverzija provede predviđeno je pravo imatelja da u roku od dvije godine od provedene konverzije mogu od izdavatelja  potraživati razliku zahtjevom prema izdavatelju.
5.    U članku 5. dorađen je izričaj u smislu jasnijeg definiranja sadržaja odluke kojom će Vlada objaviti dan uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja utvrđene u skladu s odredbama ovog Zakona i druga pitanja potrebna za uvođenje eura. 
6.    Dorađeno je načelo neprekidnosti pravnih instrumenata na način da je ojačana poveznica na Uredbu (EZ) br. 1103/97 kako bi bilo jasno kako postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna (u cijelom tekstu Konačnog prijedloga zakona koristi se isključivo pojam „pravni instrument“, a to je pojam koji prema Uredbi (EZ) br. 1103/97 obuhvaća zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja, osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom)
7.    U članku 21. dodana je obveza posredne predopskrbe tijela javne vlasti, a članak 23. dopunjen je tako da će se početnim paketima kovanica eura, uz ostale, opskrbiti i tijela javne vlasti 
8.    U članku 29. dodan je stavak 3. kojim je propisan novčani prag od 15.000,00 kuna za identifikaciju stranke pri zamjeni gotovog novca kune za gotov novac eura s ciljem rasterećenja procesa zamjene gotovog novca od prikupljanja podataka kod transakcija manjeg iznosa. Dodatno, predviđeno je i da Ured za sprječavanje pranja novca, Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu donijeti zajedničku smjernicu radi jedinstvene primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma kod zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.
9.    U članku 33. uređeno je da je Hrvatska narodna banka zakoniti izdavatelj eurokovanica u granicama propisanim člankom 128. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naime, iako je bilo predviđeno da će biti donesen poseban zakon o eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom Koordinacijski odbor za zamjenu gotovog novca je zajedno s Koordinacijskim odborom za zakonodavne prilagodbe analizirao postupak izdavanja kovanog novca te je zaključeno kako u Republici Hrvatskoj ne bi bilo nikakve dodane vrijednosti da se promijeni dosadašnja praksa, odnosno da izdavatelj kovanog novca ne bude više Hrvatska narodna banka. Slijedom detaljne analize troškova i koristi promjene izdavatelja, zaključeno je da će se u ovaj zakon uključiti i odredbe o eurokovanicama i da će se ovim zakonom Hrvatska narodna banka utvrditi kao zakoniti izdavatelj eurokovanica. 
10.    Dorađene su odredbe o dvojnom iskazivanju: 
U članku 43. stavku 1. jasnije je utvrđen nastup obveze dvojnog iskazivanja koji se veže uz donošenje uredbe Vijeća Europske unije u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, a u skladu s dorađenim člankom o stupanju na snagu Zakona dorađena je odredba o dobrovoljnom dvojom iskazivanju, dakle subjekti mogu započeti dvojno iskazivati od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (tj. prvog dana od dana objave Odluke Vijeća Europske unije kada će već biti i donesena uredba s utvrđenim fiksnim tečajem konverzije). U članku 44. dodana je odredba iz koje proizlazi da se na pravne osobe koje djeluju u svoje ime, a za račun poslovnog subjekta ili u ime i za račun poslovnog subjekta na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga članka, pri čemu se želi omogućiti da, primjerice, kreditne institucije mogu primjenjivati odredbe koje se odnose na poslovne subjekte pri prodaji unaprijed plaćenih elektroničkih komunikacijskih usluga (eng. prepaid bonova) u razdoblju dvojnog iskazivanja. Dodatno, propisuje se da je uz ponudu potrebno dvojno iskazivati i na ugovorima s potrošačima, kao i da je potrebno dvojno iskazivati ukupan iznos na opomeni i drugoj obavijesti potrošaču o nepodmirenom dugu u kojima se dvojno iskazuje ukupan iznos opomene i druge obavijesti koje se dostavljaju potrošaču. U članku 45. dodano je da se do potrošnje zaliha mogu koristiti vrijednosne kartice, poklon kartice, službeni obrasci i tiskanice, dakle nije ih potrebno ponovno tiskati s dvojno iskazanim cijenama. U članku 51. određeno je da su u razdoblju dvojnog iskazivanja kreditna institucija i dr. dužni dvojno iskazivati fiskalizirane račune. U članku 52. dodan je novi stavak kojim se uređuje iznimka od obveze dvojnog iskazivanja za putni nalog.
 
U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje o pravilu preračunavanja temeljnog kapitala dioničkih društava. Odgovoreno je da su dionička društva dužna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala primjenom fiksnog tečaja. Dionička društva su dužna u roku od najviše godinu dana od dana uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene što se provodi po služenoj dužnosti. Takav postupak je propisan zbog pravne sigurnosti i načela neutralnosti poslije konzultacija sa stručnjacima sa pravnog fakulteta i djelatnicima Ministarstva pravosuđa i uprave, te sprečavanja oštećenja suvlasnika. Mijenja se vrijednost temeljnog kapitala pa pravna osoba mora dati privolu na takav postupak.
Postavljeno je pitanje ukoliko je transakcija o zamjeni sto novčanica ili sto kovanica hrvatskih kuna u eure ograničena na jednu transakciju po danu. Odgovoreno je da ograničenje vrijedi po transakciji, ali i ne po danu te se sve takve transakcije mogu provesti u svim bankama i poštama. 
Također je navedeno da postoje visoke kamate za kredite u kunama, te da su krediti u eurima znatno povoljniji. Istaknuto je da će građani sa kreditima u kunama biti u nepovoljnijem položaju poslije preračunavanja u euro, te da se takve kredite treba refinancirati. Odgovoreno je da se država ne miješa u ugovorne odnose između klijenata i banaka, iako građani mogu dogovoriti refinanciranje u toj banci ili drugim bankama koje će preuzeti taj kredit.
Dalje je rečeno da Hrvatska narodna banka mora osigurati stabilnost cijena u Republici Hrvatskoj. Naznačeno je da su poslovni subjekti odlučili zaraditi, te su  podigli cijene sa izgovorom inflacije. Odgovoreno je da je osnovni zadatak Hrvatske narodne banke stabilnost cijena, ali postoji trend inflacije u Europi. Ministarstvo financija Republike Hrvatske procjenjuje inflaciju za Republiku Hrvatsku u iznosu od 7,8%.  Također je istaknuto da postoje prekršajne odredbe u Zakonu za nezakonitu dobit na osnovu krivog preračunavanja cijena. Udruge za zaštitu potrošača će nadzirati poslovne subjekte koji su nedopušteno povisili cijene. 
Postavljeno je pitanje o etičkom kodeksu poslovnih subjekata i koliko je taj etički kodeks dobrovoljan. Odgovoreno je da je uključivanje u etički kodeks dobrovoljan. Dalje je istaknuta da će udruge za zaštitu potrošača bit uključene u nadzor cijena proizvoda. Naglašeno je da postoji trinaest nadzornih tijela za ispravno preračunavanje hrvatskih kuna u eure.
Postavljena je pitanje o kratkom trajanju dvojnog iskazivanja cijena, te je u drugim državama cijena bila istaknuta godinu dana prije uvođenja eura. Odgovoreno je da će dvojno iskazivanje u Republici Hrvatskoj početi sa 5. rujnom 2022. godine do kraja 2023. godine. Skrenuta je pozornost da su druge zemlje znale za fiksni tečaj za pretvorbu bivših domaćih valuta u euro znatno ranije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 46. sjednici održanoj 29. travnja 2022. godine o Konačnom prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da  će se Konačnim prijedlogom zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU koja ima za cilj stvoriti učinkovit okvir za pokrivene obveznice i harmonizirati trenutačno fragmentirano tržište pokrivenih obveznica, što bi trebalo pridonijeti razvoju pokrivenih obveznica u cijeloj Europskoj uniji, a posebno u državama članicama u kojima trenutačno ne postoji tržište tih obveznica kakva je situacija i u Republici Hrvatskoj. Konačnim prijedlogom zakona se dakle po prvi put uređuje pravni okvir za izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzora pokrivenih obveznica u Republici Hrvatskoj.
Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svom svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. 
Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.
Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, jest činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije. Pokrivene obveznice temeljem Konačnog prijedloga zakona može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hanfa) dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. Izdavatelj je dužan osigurati da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice. Konačni prijedlog zakona predviđa kvalitetu takve imovine koja može biti u skupu za pokriće, kao i određene razine zaštite te imovine. 
Imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice odvaja se upisom u registar skupa za pokriće, što vrši izdavatelj. Izdavatelj je dužan prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica imenovati nadzornika skupa za pokriće, koji će potvrditi da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće i da je upisan u registar skupa za pokriće. Nadzornikom može biti imenovana samo osoba upisana u registar Hrvatske revizorske komore i on mora biti odvojen i neovisan od izdavatelja i revizora izdavatelja. Također, mora imati relevantno iskustvo u reviziji kreditnih institucija odnosno financijskih institucija. 
Konačni prijedlog zakona propisuje da Hrvatska narodna banka daje prethodno mišljenje, a Hanfa odobrenje za izdavanje programa pokrivenih obveznica te obavlja javni nadzor pokrivenih obveznica. U Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su primjedbe i prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te su izvršene određene izmjene i dopune sukladno prijedlozima Hanfe i Hrvatske narodne banke te dorade radi veće jasnoće pojedinih odredbi. 

U raspravi na Odboru navedeno je da su ulagatelji u pokrivene obveznice zaštićeni. Zatražena je informacija o vremenskom razdoblju zaštite likvidnosti. Odgovoreno je da je izdavatelj dužan osigurati zaštitu ulaganja na način da skup za pokriće u svakom trenutku uključuje zaštitni sloj likvidnosti koji se sastoji od likvidne imovine dostupne za pokriće neto likvidnosnih odljeva u okviru programa pokrivenih obveznica. Zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće pokriva najveći kumulativni neto likvidnosni odljev tijekom slijedećih šest mjeseci. Nadalje je rečeno da je izdavatelj dužan osigurati ukupan nominalni iznos glavnice cjelokupne imovine uključene u skup za pokriće najmanje 5% veći od ukupnog nominalnog iznosa glavnice nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica. 
Također je rečeno da je ovaj Zakon potrebito podržati kao i sve ostale zakone koji se usklađuju sa direktivama Europske unije. Iako je također rečeno da se ovaj Zakon prekasno usvaja s obzirom da Republika Hrvatska ubrzo ulazi u eurozonu. Odgovoreno je da je izrada ovog Zakona bila izrazito složena te je tražila dosta vremena. 
Upitano je da li hrvatske banke mogu preuzeti tuđe stambene ugovore. Odgovoreno je da druge banke mogu sudjelovati na našem tržištu, kao i naše banke na drugim tržištima, te se time potiče sekundarno tržište. 
Naglašeno je da su financijske institucije poput banaka, osiguravajućih društava i drugih mogući investitori.
Postavljeno je pitanje da li i mirovinski fondovi biti mogući investitori, na što je i potvrdno odgovoreno.
Također je upitano o nenaplativim obveznicama. Odgovoreno je da se one miču iz skupa obveznica. 
Naglašeno je da je ključan nadzor nad izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica koji treba biti izrazito učinkovit. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
                                
Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica

                                                                                                                                                                                   
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 45. sjednici održanoj 11. ožujka 2022.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 260, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Zakonom predlaže daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni na način da se PDV-om po stopi od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. godine do 31. ožujka 2023. godine. Smanjuje se stopa PDV-a s 25% i 13% na 5% za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja. Proširuje se primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. Podaci o tome da je porezni obveznik znao ili morao znati da sudjeluje u transakcijama čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a ne predstavljaju povredu porezne tajne. Provodi se daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni.
Zbog globalnog utjecaja trenutnog trenda kretanja cijena energenata, došlo je do značajnog porasta cijena energenata što nepovoljno utječe na standard građana, ali i gospodarski sektor. Izmjene i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost potrebni su zbog rasta cijena energenta i inflatornog pritiska, otežanog poslovanja gospodarskog sektora te nepovoljnog utjecaja cijena na standard građana.
U raspravi na Odboru Prijedlog zakona je podržan. Napomenuto je da postoji još prostora za snižavanje PDV-a kao npr. kod menstrualnih potrepština. 
Postavljeno je pitanje o snižavanju troškova prijevoznicima što će pomoći gospodarstvu i društvu te poticati kolektivni i javni prijevoz. Primjedbe su uputili Hrvatska gospodarska komora i Autotrans. Odgovoreno je da prijevoznici već par godina ostvaruju povrat trošarina, što je dozvoljeno direktivama Europske unije. Također je Vlada Republike Hrvatske ovaj tjedan smanjila trošarine na dizel i benzin. 
Dalje je postavljeno pitanje o mogućim različitim računima za grijanje i za toplu vodu. Odgovoreno je da će obračun za toplinsku energiju biti jednak te iznositi 13%.
U raspravi je istaknuto da se za 2,1 milijardi kuna godišnje smanjuju prihodi od PDV-a. Iz prihoda iz PDV se financiraju mirovine, socijalna davanja, zdravstvo i dr. Vlada Republike Hrvatske je ovim mjerama obuhvatila širok spektar mjera za ublažavanje poskupljenja te pokazala brigu za građanstvo i gospodarstvo.
Nadalje je navedeno da se na razini Europske unije traže cjelovita rješenja problema te je potreban jači zaštitni kišobran za građane i gospodarstvo Europske unije.
U raspravi napomenuto je da će državni proračun imati povećavanje rashodne strane i smanjenje prihodovne strane. Istaknuto je da je agresija na Ukrajinu imala negativan psihološki utjecaj na građane te će možebitno utjecati na potrošnju građana.
Naglašeno je da je Republika Hrvatska imala sreću što se tiče opskrbe plinom zbog LNG- terminala. Druge države kao Mađarska i Češka imaju znatno veće probleme. Istaknuto je da će rat u Ukrajini utjecati i na prihode od turizma u Republici Hrvatskoj. Možda će turoperatori otkazati aranžmane. Značajni broj turista dolazi iz Poljske, Češke i Slovačke, koji ove godine možda neće ljetovati u Republici Hrvatskoj.
Rečeno je da će se Republika Hrvatska zbog smanjenih prihoda i povećanih rashoda možda morati dodatno zaduživati. Postavljeno je pitanje o utjecaju takvog razvoja na uvođenje eura kao službene valute. Odgovoreno je da će Republika Hrvatska sigurno ispuniti sve uvjete za uvođenje eura.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većino glasova (8 „ZA“ i 1 „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 44. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, prvo čitanje P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske ulazak u europodručje i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odredila kao jedan od svojih strateških ciljeva. Taj proces zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.  Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom. Za takav se pristup odlučila i Republika Hrvatska te je tijekom 2021. godine Koordinacijski odbor za zakonodavne prilagodbe s nizom dionika pripremio tekst Nacrta prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) , koji je javno predstavljen 17. siječnja 2022. Taj isti dan je na portalu e-Savjetovanje Prijedlog zakona o uvođenju eura objavljen na javnom savjetovanju koje je trajalo do 15. veljače 2022.  Tijekom javnog savjetovanja je zaprimljeno 128 komentara od kojih je svaki je pažljivo razmotren i odgovori su maksimalno obrazloženi.
Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uređuju se opće odredbe za uvođenje eura, pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje, nadzor nad primjenom Prijedloga zakona i prekršajne odredbe. Svrha Prijedloga zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u cilju stvaranja pravne sigurnosti i uvjeta za nesmetano i učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a što će se osigurati usvajanjem Prijedloga zakona. 

Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura:
1.    U Prijedlogu zakona je predviđeno da nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije - Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja te druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Nakon donošenja te odluke Vlade započet će i sve aktivnosti iz Prijedloga zakona. 
2.    Nadalje, definiraju se temeljna načela uvođenja eura: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti
3.    Uređena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. U tom istom razdoblju bit će moguće bez naknade zamijeniti gotov novac kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru. 
4.    Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura. 
5.    Utvrđuje se razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati). Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura, započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i traje zaključno s četrnaestim danom do 24:00 sata 
6.    Zakon sadrži odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja (Započinje najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura  i uredbe Vijeća Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura) što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.). Ova obveza materijalizira primjenu načela zabrane neopravdanog povećanja cijena koja se reflektira se na sve odredbe Prijedloga zakona o uvođenju eura i ne primjenjuje se mehanički već prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, a cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svaki poslovni subjekt koji posluje u izravnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja maloprodajnih cijena. Uz to, kao jedan od dodatnih mehanizama zaštite potrošača predviđeno je praćenje kretanja cijena odabrane potrošačke košarice roba i usluga za što će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uz praćenje Državnog zavoda za statistiku, raspisati i natječaj za udruge za zaštitu potrošača, pa između ostalog i za projekt tzv. „tajni kupac“. Udruge, koje će biti odabrane temeljem javnog natječaja, će onda tamo gdje primijete kršenje načela Etičkog kodeksa ili kršenje Zakona moći objavljivati popis tj. nazive onih poslovnih subjekata za koje su to utvrdili, ali i podnijeti prijavu tijelima za nadležnima za praćenje primjene Zakona.
 
7.    Zakon sadrži i sadrži odredbe o primjeni načela neprekidnosti pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti, samo će se smatrati da su iznosi navedeni u kunama iznosi u eurima uz primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. – dakle ugovori i pravni instrumenti nastavljaju proizvoditi pravne učinke, nije ih  potrebno mijenjati zbog uvođenja eura.

8.    Zakon uređuje pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno te obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Prilikom provedbe svih ovih operacija preračunavanja, potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.

9.    Zakon sadrži i pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje.

10.    Uz to Zakonom su utvrđena tijela nadležna za nadzor, a utvrđene su i detaljne prekršajne odredbe i u kunama koje će se primjenjivati i izricati do datuma uvođenja eura i u eurima koje će se primjenjivati i izricati nakon datuma uvođenja eura. 

Zaključno, odredbama Prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena hrvatske kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.

U raspravi na Odboru  postavljeno je pitanje o tijelima javne ovlasti i njihovog dvojnog iskazivanja akata. Odgovoreno je da tijelo javne ovlasti treba u svim pojedinačnim aktima iznose dvojno iskazivati, čak i u puno širem smislu u odnosu na druge.
Postavljeno je pitanje o iskazivanju iznosa na fiskalnim računima. Odgovoreno je da su se odlučili za račun  koji se iskazuje u sumi dvojno (kuna i euro). Takov tijek postupka usuglašen je i sa udrugama potrošača.
Također je postavljeno pitanje o zadužnicama i mjenicama. Odgovoreno je da je sve što je izdano u kunama i dalje vrijedi, samo će taj iznos  automatski biti pretvoren u euro po zadanom tečaju.
Upitano je vezi računa koji se izdaju za prosinac 2022., ali dolaze na naplatu u siječnju 2023. godine. Predlagatelj je odgovorio da će se svi računi izvršiti u 2023. godini u eurima, s time da se iznos u kunama automatski preračunava u eure.
Dalje je, postavljen upit što će biti sa kreditima u kunama koji imaju nepovoljnije kamatne stope u odnosu na kredite u eurima. Predlagatelj je odgovorio da nitko ne može biti doveden u gori položaj nego prije uvođenja eura. Skrenuta je pozornost da se država ne može miješati u ugovorene odnose između građana i banaka. Međutim građani mogu reprogramirati svoje kredite po povoljnijim uvjetima. 
U raspravi je podržan prijedlog Zakona te skrenuta pažnja na snagu bankovne unije kod sanacije Sberbanke u Republici Hrvatskoj.
Dalje u raspravi napomenuto je da potrebito praćenje cijena spustiti na županijsku razinu. 
Također je rečeno da je planirani iznos od 500.000 kuna za provjeru cijena premalen iznos, te da će biti potrebit velik broj osoba koji će obilaziti i provjeravati cijene.
Postavljeno je pitanje što je sa poslovnim subjektima kojima kalendarska godina ne završava 31. 12. 2022. godine. Odgovoreno je da se poslovna izvješća podnose u valuti koja je vrijedila na posljednji dan obuhvaćanja poslovnog izvješća.
Također je istaknuto da je preko 2 milijarde kuna osigurano u državnom proračunu  za postupke prilagodbe iz kuna u eure. 
 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                        
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 43. sjednici, održanoj 25. veljače 2022. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području Republike Hrvatske u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 22. prosinca 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. veljače 2022. godine (KLASA: 022-03/21-12/106, URBROJ: 50301-05/20-22-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio je 20 revizija učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području 19 županija i Grada Zagreba. U Republici Hrvatskoj ustrojeno je 556 jedinica lokalne samouprave, a revizijom je obuhvaćeno 537. Revizijom nisu obuhvaćene jedinice lokalne samouprave na području Sisačko-moslavačke županije zbog elementarne nepogode (potresa) na njezinu području. Predmet revizije bile su aktivnosti jedinice lokalne samouprave u vezi s evidentiranjem komunalne infrastrukture, normativnim uređenjem, upravljanjem i nadzorom nad upravljanjem komunalnom infrastrukturom u 2019. i 2020. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno: Evidencija komunalne infrastrukture nije ustrojena ili pojedine ustrojene evidencije ne sadrže propisane elemente i/ili u evidenciju za pojedine objekte i građevine nije unesen dio propisanih podataka. Jedinice lokalne samouprave nisu donosile odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi te za izgrađenu infrastrukturu pribavljale geodetske elaborate izvedenog stanja kako bi se proveo postupak upisa vlasništva u zemljišne knjige i evidentiranja u katastru. Nisu ustrojene analitičke knjigovodstvene evidencije dugotrajne imovine ili nije u poslovnim knjigama evidentiran i popisom imovine i obveza obuhvaćen dio objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Usporedba podataka između poslovnih knjiga, popisa imovine i evidencije komunalne infrastrukture otežana je i/ili nije moguća, jer navedena evidencija ne sadrži identifikacijski broj koji bi bio poveznica s poslovnim knjigama. Odluke o komunalnim djelatnostima nisu usklađene s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je na snazi te za pojedine komunalne djelatnosti nije utvrđen način obavljanja, odnosno organizacijski oblik obavljanja komunalne djelatnosti. Programi građenja i/ili programi održavanja komunalne infrastrukture ne sadrže pojedine elemente propisane odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (opis i opseg poslova održavanja komunalne infrastrukture, izvore financiranje, rashode po objektima i drugo), a sadrže rashode koji se ne odnose na građenje i održavanje komunalne infrastrukture.
Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocijenio je da je upravljanje komunalnom infrastrukturom u 26 jedinica lokalne samouprave učinkovito, u 198 učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, u 299 djelomično učinkovito, dok je u 14 jedinica lokalne samouprave neučinkovito. Državni ured za reviziju dao je sljedeće naloge i preporuke: Ustrojiti evidenciju cjelokupne komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave te ju ažurirati tako da sadrži sve podatke propisane odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Poduzimati aktivnosti radi evidentiranja komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave u zemljišnim knjigama i katastru, a koje se odnose na donošenje odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi i pribavljanje geodetskih elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture te njihovo dostavljanje nadležnom sudu i nadležnom tijelu za katastar radi upisa komunalne infrastrukture u zemljišne knjige i evidentiranja u katastru kao javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu, odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom, u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Preporuka je voditi analitičke knjigovodstvene evidencije komunalne infrastrukture i druge dugotrajne nefinancijske imovine te na kraju svake poslovne godine popisivati imovinu i obveze, procjenjivati vrijednost neevidentirane komunalne infrastrukture i druge imovine te je evidentirati u poslovnim knjigama, u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i Uputom o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Potrebno je za svaku građevinu i uređaj komunalne infrastrukture i druge dugotrajne nefinancijske imovine odrediti identifikacijski broj te analitičke knjigovodstvene evidencije putem identifikacijskih brojeva povezati s evidencijom komunalne infrastrukture i drugim evidencijama o imovini. Potrebno je donijeti odluku o komunalnim djelatnostima kojom će se komunalne djelatnosti na području jedinice lokalne samouprave i organizacijski oblici njihova obavljanja odrediti u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je na snazi.
Državni ured za reviziju mišljenja je da bi se provedbom navedenih naloga i preporuka postigla poboljšanja u vezi s evidentiranjem komunalne infrastrukture, normativnim uređenjem, upravljanjem komunalnom infrastrukturom i nadzorom nad upravljanjem komunalnom infrastrukturom, čime bi se povećala učinkovitost jedinicama lokalne samouprave u upravljanju komunalnom infrastrukturom i zadovoljavanju potreba građana koje se odnose na komunalno gospodarstvo.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju te je kvalificiran kao izrazito koristan i dobar. Istaknuto je nesređeno imovinsko-pravno stanje u Republici Hrvatskoj, naročito u Gradu Zagrebu. Naglašen je nedostatak administrativnih kapaciteta i novaca u lokalnim jedinicama te je navedeno da će sređivanje imovinsko-pravnih odnosa moći samo mali broj općina provesti. Odgovoreno je da ako općine sve naprave u skladu s svojim mogućnostima, tada se smatra da su preporuke Državnoga ureda za reviziju provedene.
U raspravi napomenuto je da je rješenje administrativno ujedinjavanje malih općina.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području Republike Hrvatske
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 25. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvještavanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivosti, nadzora grupe i prekograničnih nadzora COM (2021) 581 - D.E.U. br. 21/030, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. veljače 2022. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/22-07/43, URBROJ: 50301-21/22-22-4, na sjednici održanoj 7. veljače 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Pored minimalnog opsega revizije predviđenog u samoj Direktivi 2009/138/EZ (Solventnost II), Europska komisija je nakon savjetovanja s dionicima utvrdila dodatna područja okvira Solventnost II koja je potrebno revidirati, kao što su doprinos sektora političkim prioritetima Europske unije (npr. Europski zeleni plan i Unija tržišta kapitala), nadzor prekograničnih aktivnosti osiguranja i poboljšanje proporcionalnosti bonitetnih pravila, uključujući izvješćivanje. Kao što je navedeno okvir mora biti usklađen s političkim prioritetima Europske unije. Konkretno, sektor osiguranja trebao bi imati ulogu u financiranju gospodarskog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, dovršetku Unije tržišta kapitala kao i ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana. Tu će sektor osiguranja biti ključan za jačanje uloge vlastitog kapitala u korporativnom sektoru i financiranja prelaska na održivost. U zaključcima Vijeća Europske unije o Akcijskom planu za Uniju tržišta kapitala iz 2020. Europska komisija pozvala je na jačanje uloge osiguravatelja kao dugoročnih ulagatelja i procjenu načina poticanja dugoročnih ulaganja u poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP), bez ugrožavanja financijske stabilnosti ili zaštite ulagatelja. Ovaj se prijedlog donosi kao dio jedinstvenog paketa, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o sanaciji društava za osiguranje, a cilj je tog paketa poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta osiguranja i povećanje povjerenje u njega. Prijedlozi u paketu su međusobno povezani jer se ovim prijedlogom mijenjaju pravila o nadzoru prije propasti društva za osiguranje, dok se novi standardni postupci sanacije odnose na postupke i ovlasti nakon propasti društva. Cilj izmjene Direktive Solventnost II jest postići uravnoteženu reviziju, kao i izbjeći pogoršanje solventnog položaja osiguravatelja na razini Europske unije. Izmjene kojima se pooštravaju određeni kapitalni zahtjevi primjenjivat će se postupno do 2032. godine.
Republika Hrvatska načelno podržava Prijedlog izmjene Direktive Solventnost II te smatra da je smjer Prijedloga dobro uravnotežen te da bi trebao osigurati stabilno i dobro regulirano tržište osiguranja. Republika Hrvatska kontinuirano podržava napore kojima se adresiraju sljedeća bitna područja: reagiranje na okruženje niskih kamatnih stopa, jačanje uloge osiguravatelja kao ulagatelja u realnom gospodarstvu, jačanje jedinstvenog tržišta (level playing field) te jačanje uloga osiguranika, uključujući okvir za oporavak i sanaciju društva za osiguranje.
Pitanje izrade jedinstvenog Redovitog nadzornog izvješća (Regular Supervisory Report – dalje: RSR) koji predstavlja RSR na razini grupe osiguravatelja, a bez potrebe za izradom RSR na razini društva za osiguranje koje pripada grupi osiguravatelja. Republika Hrvatska smatra da jedinstveni RSR nije najbolja opcija iz razloga što je prvenstvena funkcija izrade RSR izvještaja pružiti. Opširne informacije o poslovanju društva za osiguranje njegovom nadzornom tijelu (dakle u tom slučaju neće se izrađivati pojedinačni RSR za društva za osiguranje koja su članice grupe). Vezano uz pitanje nadzora grupe Republike Hrvatske smatra kako predložene odredbe ne rješavaju dovoljno sustavno pitanje horizontalnih grupa odnosno grupa kojima se upravlja na jedinstvenoj osnovi i koje su već utvrđene i obuhvaćene nadzorom na razini grupe u skladu s Direktivom Solventnost II. Vezano uz pitanje nadzora prekograničnog poslovanja za Republiku Hrvatsku je upitno povećanje uloge EIOPA-e temeljem koje se istoj dodjeljuju ovlasti prema nadzornim tijelima, a Republika Hrvatska smatra kako bi uloga EIOPA-e trebala biti samo organiziranje i koordiniranje suradnje nadzornih tijela bez ovlasti EIOPA-e da izravno provodi nadzorne radnje ili da donosi odluke, posebno u pogledu njihova sadržaja. Vezano uz ovlasti nacionalnog nadzornog tijela (dalje: NCA) da samo u iznimnim okolnostima mogu osporavati primjenu jedne ili više mjera proporcionalnosti od strane društava s profilom niske rizičnosti (low risk undertakings - LRU). Republika Hrvatska smatra da ovaj kriterij nije dovoljno jasan, određen i odrediv. Republika Hrvatska smatra kako bi NCA trebala imati ovlast/odgovornost osporiti primjenu mjera proporcionalnosti i prigovoriti njegovoj primjeni, pa i kod društava koja ispunjavaju kriterije za LRU, i to ne samo u iznimnim okolnostima. U odnosu na pojednostavljeni izračun potrebnog solventnog kapitala (Solvency Capital Requirements -SCR) kod grupa, Republika Hrvatska se zalaže za to da je za primjenu pojednostavljenog izračuna grupne solventnosti nužno odobrenje nadležnog tijela. Osim toga Republika Hrvatska smatra da bi kod primjene pojednostavljenog izračuna solventnosti na grupnoj razini trebalo razmotriti i opseg i prirodu unutar-grupnih transakcija, rizike i koncentracije rizika na razini grupe.

U raspravi na Odboru navedeno je da Republika Hrvatska ne treba zadržati ingerenciju na rješavanju problema u pogledu nadzora grupe i dr. Odgovoreno je da su brojna društva u Republici Hrvatskoj podružnice europskih društava. Ukoliko, Republika Hrvatska nema ingerenciju ne može spriječiti izvlačenje novaca iz podružnice u matično društvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvještavanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivosti, nadzora grupe i prekograničnih nadzora COM (2021) 581 – D.E.U. br. 21/030

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                         Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 25. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2009/138/EZ, (EU) 2017/1132 i uredaba (EU) br. 1094/20210 i (EU) br. 648/2021 COM (2021) 582– D.E.U. br. 21/031, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. veljače 2022. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/22-07/43, URBROJ: 50301-21/22-22-4, na sjednici održanoj 7. veljače 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Prijedlog Direktive o oporavku i sanaciji osiguravatelja (dalje: IRRD) pružit će sanacijskim tijelima i nadležnim ministarstvima vjerodostojan skup sanacijskih alata za poduzimanje pravovremenih sanacijskih mjera kada je to potrebno ako osiguratelji propadnu ili je vjerojatno da će propasti te ojačati aranžmane suradnje za rješavanje prekograničnih propasti u osiguranju. Neuređena propast osiguratelja može znatno utjecati na ugovaratelje osiguranja, korisnike osiguranja, oštećene osobe ili pogođena društva, posebno ako se ključne usluge osiguranja ne mogu zamijeniti u razumnom roku i uz razumne troškove. Direktivom 2009/138/EZ  smanjila se vjerojatnost propasti i povećala otpornost sektora osiguranja u Europskoj uniji, a ona će se još učvrstiti revizijom koja se donosi zajedno s ovim prijedlogom. Ipak, unatoč čvrstom i pouzdanom bonitetnom okviru, pojave financijskih poteškoća ne mogu se u potpunosti isključiti, a na europskoj razini trenutačno ne postoje usklađeni postupci za sanaciju osiguratelja
Redovni postupci u slučaju nesolventnosti trgovačkih društava nisu uvijek primjereni za osiguranje jer se njima ne može uvijek osigurati primjeren nastavak obavljanja ključnih funkcija. Stoga je potreban sustav koji će nadležnim tijelima osigurati vjerodostojan skup instrumenata sanacije za dovoljno ranu i brzu intervenciju ako društvo za osiguranje ili društvo za osiguranje propada ili je vjerojatno da će propasti i koji će istodobno omogućiti da se maksimalno ograniči učinak na gospodarstvo i financijski sustav i upotreba novca poreznih obveznika. Utvrđeni okvir trebao bi nadležnim tijelima omogućiti da osiguraju kontinuitet zaštite za ugovaratelje osiguranja, korisnike osiguranja i oštećene osobe, da prenesu održive aktivnosti i portfelje društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje ako je to primjereno te raspodijele gubitke na pravedan i predvidiv način. Cilj prijedloga IRRD-a je uskladiti postupke na europskoj razini kako bi se zaštitili osiguranici, korisnici i podnositelji odštetnih zahtjeva, održala financijska stabilnost, osigurao kontinuitet kritičnih funkcija osiguravatelja i zaštitila javna sredstva oslanjanjem na izvanrednu javnu financijsku potporu na najmanji mogući način.
Republika Hrvatska načelno podržava prijedlog o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje. Smatra da je smjer prijedloga dobro uravnotežen i da bi se istim trebalo osigurati stabilno i dobro regulirano tržište osiguranja.
Vezano uz planove oporavka i sanacije, odredbe IRRD-a naglasak prije svega stavljaju na grupne planove oporavka te na grupne sanacijske planove. Osnovna postavka je da se odredbe o planiranju na pojedinačno društvo za osiguranje odnose samo uz uvjet da isto nije istovremeno i član grupe. S obzirom da je dio (bitnih) društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj istovremeno i član grupe iz druge države članice, u tom slučaju takva društva ne bi nacionalnom nadzornom tijelu (NCA) u Republici Hrvatskoj dostavljala planove oporavka. Vezano uz pitanje sanacijskog tijela, sukladno IRRD prijedlogu sanacijsko tijelo u Republici Hrvatskoj za polovicu društava u Republici Hrvatskoj ne bi sastavljalo sanacijske planove. Pitanje osnivanja sanacijskog tijela ili organizacija istog u već postojećem tijelu. Vezano uz kriterij minimalne pokrivenosti tržišta problematično je što je neizvjesno temeljem čega će se odrediti tržišni udio. Vezano uz pitanje sustava jamstava u osiguranju (IGS - insurance guarantee scheme), u Republici Hrvatskoj ne postoji sustav jamstava u osiguranju osim garancijskog fonda u slučaju stečaja društva za osiguranje koje pruža usluge obveznih osiguranja u prometu. Također, zaštita osiguranika trebala bi, uz okvir za oporavak i sanaciju društava za osiguranje, makrobonitetne mjere i nadzor, uključivati minimalno usklađivanje nacionalnih sustava jamstava u osiguranju. Vezano uz pitanje zaštite osiguravatelja osiguranja te ciljevi osiguranja ako je zaštita osiguranika cilj sanacije, upitno je koliko je mogućnost (potpunog) otpisa potraživanja osiguranika u skladu sa tim ciljem. Problem može nastati i kod primjene NCWO (no creditor worse off than in inolvency) principa, a ovisno o insolvencijskom pravu pojedine države članice, te o načinu kako su države članice implementirale članke 274. do 277. Direktive Solventnost II koji uređuju winding-up osiguravatelja.

U raspravi na Odboru navedeno da Republika Hrvatska ne treba zadržati ingerenciju na rješavanju problema u pogledu nadzora grupe i dr. Odgovoreno je da su brojna društva u Republici Hrvatskoj podružnice europskih društava. Ukoliko, Republika Hrvatska nema ingerenciju ne može spriječiti izvlačenje novaca iz podružnice u matično društvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2009/138/EZ, (EU) 2017/1132 i uredaba (EU) br. 1094/20210 i (EU) br. 648/2021  COM (2021) 582– D.E.U. br. 21/031

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                         Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 43. sjednici, održanoj 25. veljače 2022. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2021., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 20. prosinca 2021. godine. 
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. veljače 2022. godine (KLASA:022-03/21-12/104, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da se u prvoj polovini 2021. godine bruto domaći proizvod nastavio oporavljati nakon snažne kontrakcije zabilježene u prethodnoj godini, uzrokovane pandemijom koronavirusa. Razina realne gospodarske aktivnosti tako je u prvom dijelu 2021. godine bila za 7,8% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Godišnjem rastu realnog BDP-a u prvih šest mjeseci 2021. najviše je pridonio rast ukupnog izvoza. Na rast gospodarske aktivnosti snažno je utjecalo i povećanje osobne potrošnje, a ostvaren je i rast ostalih sastavnica domaće potražnje. Promatrano po tromjesečjima, u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je rast gospodarske aktivnosti u odnosu na kraj prethodne godine (5,0%), ali je unatoč tome njezina razina bila niža nego u istom razdoblju 2020. (za 0,6%), kada učinak pandemije još nije bio snažno izražen. U razdoblju od travnja do lipnja realni se BDP na tromjesečnoj razini malo povećao (za 0,4%), ali je na godišnjoj razini, zbog baznog učinka, ostvarena visoka stopa rasta od 16,5%. Tijekom siječnja i veljače 2021. broj zaposlenih bio je iznad razine iz istog razdoblja 2019. te blizu razine prije početka pandemije u Republici Hrvatskoj. Međutim, zbog slabijega i kasnijeg zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, ponajprije onima povezanima s turizmom, krajem svibnja broj zaposlenih bio je blago ispod razina zabilježenih u istom razdoblju 2019. U lipnju 2021. godine, podržana sezonskim zapošljavanjem, ukupna je zaposlenost ponovo premašila vrijednosti iz 2019. Mjere za očuvanje radnih mjesta, uvedene u ožujku 2020., nastavile su se provoditi te je njima od siječnja do lipnja 2021. prosječno bilo obuhvaćeno 8,8% zaposlenih. Iako se tijekom prvog polugodišta 2021. godine broj nezaposlenih smanjivao, nezaposlenost je krajem lipnja i nadalje bila iznad razine iz istog razdoblja 2019. Prosječna nominalna bruto plaća u prvom polugodištu 2021. godine bila je za 3,7% veća nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu se rast plaća ubrzao s 2,3% u prvom tromjesečju na 5% u drugom tromjesečju, djelomice i zbog baznog učinka. Istodobno se nominalna neto plaća povećala za 5,2% zbog poreznih izmjena kojima su od siječnja 2021. godine smanjene porezne stope na oporezivanje dohotka. Inflacija potrošačkih cijena tijekom prve polovine 2021. znatno se ubrzala, svejedno se zadržavši na relativno niskoj razini. Porast inflacije s –0,7% u prosincu 2020. na 2,0% u lipnju 2021. ponajviše je bio posljedica ubrzavanja godišnjeg rasta cijena energije (osobito naftnih derivata), zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu te pozitivnog učinka baznog razdoblja, odnosno smanjenja tih cijena u prvoj polovini 2020. godine. Pritom se doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji povećao s –1,0 postotni bod u prosincu 2020. na 1,3 postotna boda u lipnju 2021. U manjoj mjeri, ubrzavanje inflacije tijekom prve je polovine godine bilo i rezultat povećanja godišnje stope promjene cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) i industrijskih proizvoda (bez hrane i energije). Ipak, godišnji rast ove dvije komponente ostao je vrlo nizak te se ocjenjuje da je prelijevanje poskupljenja sirovina, povećanja vozarina te nestašice pojedinih intermedijarnih dobara na svjetskom tržištu na domaće potrošačke cijene tijekom prve polovine 2021. godine bilo vrlo blago izraženo. U takvim se uvjetima i temeljna inflacija ubrzala (s –0,1% u  prosincu 2020. na 0,8% u lipnju 2021.), no to je ubrzanje bilo manje izraženo u usporedbi s ukupnom inflacijom. Niskoj i stabilnoj temeljnoj inflaciji pridonosili su prigušeni domaći troškovni pritisci proizašli iz snažnijeg povećanja proizvodnosti rada od rasta plaća, što je rezultiralo smanjenjem jediničnih troškova rada. Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2021. povećan je manjak u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je ponajviše rezultat produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Iako u znatno manjoj mjeri, povećali su se i rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja zbog boljeg poslovanja banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. S druge strane, nepovoljna su kretanja ublažena rastom neto izvoza usluga, posebice usluga putovanja, nakon što su u istom razdoblju prethodne godine s izbijanjem pandemije dolazak stranih gostiju i obavljanje turističke djelatnosti bili gotovo u potpunosti onemogućeni. Iako manje od neto izvoza usluga, povećao se i ukupni višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova Europske unije i rasta neto prihoda na osnovi osobnih transfera. Što se tiče tokova kapitala s inozemstvom, inozemno zaduživanje domaćih sektora rezultiralo je pogoršanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti. Istodobno su se stanje neto inozemnog duga i međunarodnih ulaganja u apsolutnom iznosu znatno manje pogoršali (zahvaljujući rastu inozemne imovine odnosno povoljnom učinku cjenovnih, tečajnih i drugih prilagodbi), pa su se njihovi relativni pokazatelji zbog rasta nominalnog BDP-a poboljšali. Tijekom prve polovine 2021. godine HNB je nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, održavajući stabilnost tečaja kune prema euru i osiguravajući povoljne domaće uvjete financiranja. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na dosad najnižim razinama, sličnima onima prije izbijanja pandemije. Što se tiče standarda odobravanja kredita poduzećima, njihovo pooštravanje potaknuto neizvjesnošću zbog izbijanja pandemije koronavirusa, započelo je početkom 2020. i prekinuto je tek tijekom drugog tromjesečja 2021. godine, a ublažavanje je zabilježeno i kod odobravanja kredita stanovništvu, posebice stambenih. Plasmani kreditnih institucija poduzećima vrlo blago su porasli tijekom prve polovine godine, zahvaljujući uglavnom kreditima za investicije. Nefinancijska poduzeća zaduživala su se u inozemstvu i kod ostalih domaćih institucija poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HAMAG BICRO-a, te je ukupno financiranje poduzeća tijekom prve polovine godine zabilježilo snažniji rast. Kad je riječ o stanovništvu, plasmani su porasli tijekom prvih šest mjeseci, što se uglavnom odnosilo na stambene kredite. Godišnji rast plasmana stanovništvu počeo se blago oporavljati tijekom prve polovine godine, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg intenziviranja rasta stambenih kredita, a manjim dijelom i ublažavanje pada gotovinskih nenamjenskih kredita. U prvom polugodištu 2021. godine ostvaren je konsolidirani manjak opće države od 9,3 mlrd. kuna, što zrcali nepovoljan učinak pandemije. Ipak, zahvaljujući povoljnijoj epidemiološkoj situaciji u odnosu na kritična razdoblja u 2020. godini te posljedičnom ublažavanju restriktivnih protupandemijskih mjera kao i smanjenoj potrebi za fiskalnim poticajima, ovakav je rezultat de facto znatno poboljšanje u odnosu na rezultat zabilježen u istom razdoblju 2020. godine (kada je ostvaren manjak od 15,2 mlrd. kuna). Dug konsolidirane opće države na kraju lipnja 2021. iznosio je 340,8 mlrd. kuna, što je za 10,6 mlrd. kuna više u odnosu na stanje na kraju 2020. godine. Istodobno, udio javnog duga u BDP-u blago je smanjen na 87,0%, s 87,3% na kraju 2020. Na kraju prvog polugodišta 2021. međunarodne pričuve HNB a bile su za 13,7% više u odnosu na kraj 2020., dok su se u istom razdoblju neto pričuve povećale za 10,0%. Rast međunarodnih pričuva u prvih šest mjeseci 2021. ponajviše je bio posljedica priljeva deviza na račun Ministarstva financija, koji je najvećim dijelom HNB otkupio. Unatoč činjenici da je oko 58% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja i nadalje nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u prvom polugodištu 2021. godišnja stopa povrata od 0,62%, dok je godišnja stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 1,05%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u navedenom razdoblju ostvarena zarada od 50,3 mil. EUR. Pritom su, unatoč posebno zahtjevom i izazovnom okružju, likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama uspješno ostvareni. Poslovanje kreditnih institucija u 2020. bilo je pod velikim utjecajem iznimnih okolnosti poslovanja u uvjetima epidemije bolesti COVID-19. No, sigurno i stabilno poslovanje u tim nepovoljnim i neizvjesnim uvjetima ponajprije se može zahvaliti visokoj likvidnosti i kapitaliziranosti bankovnoga sustava, a pretpostavke za dodatno učvršćivanje vrijednosti tih pozicija u novonastalim okolnostima osigurale su žurne regulatorne prilagodbe. Najveći negativan učinak iz nastalih okolnosti vidljiv je u padu profitabilnosti kreditnih institucija – vrijednosti pokazatelja ROA i ROE više su se nego prepolovile, na 0,6% i 4,4%. Pritom je najveći bio učinak rasta troškova za umanjenja vrijednosti zbog prepoznavanja povećanoga kreditnog rizika kod izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza, kao i troškova umanjenja vrijednosti za neprihodujuće izloženosti. Dodatan učinak na pad dobiti imalo je smanjenje prihoda iz poslovanja, unatoč racionalizaciji troškova. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku, mjerena udjelom neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima, blago se poboljšala, pa je udio neprihodujućih kredita iznosio 5,4%. U skladu sa supervizorskim očekivanjima povezanima s epidemijom, kreditne su institucije zadržale dobit ostvarenu u 2019. godini te su time dodatno ojačale svoj kapital. Ukupna izloženost rizicima porasla je neznatno, pa se stopa ukupnoga kapitala dodatno povećala, na čak 24,9%.

U raspravi na Odboru istaknuta je činjenica da je Hrvatska narodna banka procijenila da je rast cijena prolaznog karaktera, te kao takav njezin propust. Dalje je navedeno da je Hrvatska narodna banka ostvarila prinose na međunarodne pričuve. Postavljeno je pitanje o uspješnosti Republike Hrvatske kod ostvarivanja prinosa u usporedbi sa drugim zemljama. Odgovoreno je da se mišljenje Hrvatske narodne banke u vezi prolaznog karaktera inflacije poklapalo sa mišljenjem Europske centrale banke. Međutim, postoji visoki rast cijena energenata. Istaknuto je da kod inflacije slijedi zaoštravanje monetarne politike. Ukoliko se prerano zaoštri monetarna politika država ulazi u recesiju,  te  Europska središnja banka na temelju takvih činjenica odgađa takve mjere. Istaknuto je da je likvidnost međunarodnih pričuva primarna, a prinosi su sekundarni. Hrvatska narodna banka je uspjela ostvariti pozitivan prinos na međunarodnu pričuvu te je taj višak uplatila u državni proračun Republike Hrvatske. Druge države su imale negativan prinos na međunarodne pričuve.
U raspravi na Odboru istaknuto je da nije bilo propusta od strane Hrvatske narodne banke. Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme reagirala u vrijeme pandemije te je Republika Hrvatska na mediteranu ostvarila najuspješniju turističku sezonu.
Rečeno je da Hrvatska narodna banka nije doprinijela stabilnosti cijena te  tako nije izvršila svoje zadatke i nije doprinijela boljitku svojih građana. Hrvatska narodna banka je jedino ostvarila mali višak na međunarodnu pričuvu što nije njezin zadatak. Odgovoreno je da je Hrvatska narodna banka izvršila svoje zadatke te da podizanja kamata od strane Hrvatske narodne banke ne bi imao nikakav učinak u okružju niskih kamatnih stopa kod drugih država. Također je istaknuto da se porast cijena među ostalim temelji na cijeni uvoznih stvari te Hrvatska narodna banka ne može utjecati na to.
Dalje je spomenuta problematika oko prodaje dugovanja građana od strane banaka agencijama te je istaknuto da su svi svjesni problema koji se ne rješava. Odgovoreno je da je na razini Europske unije donesena direktiva koja će regulirati kupoprodaju kredita. Republika Hrvatska će implementirati takvu direktivu. Nezakoniti pritisci na građane zbog dugovanja su pitanja za policiju i pravosuđe te Hrvatska narodna banka nema nadležnost nad time. Hrvatska narodna banka prima godišnje između  800 i 1.050 prigovara potrošača na postupanja banaka. Istaknuto je da Hrvatska narodna banka nema nadzorne alate nad agencijama koju kupuju potraživanja građana. Implementacija direktive očekuje se do kraja godine. Navedeno je da je trend ustupanja potraživanja banaka drugima jako pao.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                       ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2021. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 42. sjednici, održanoj 11. veljače 2022. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2020. u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 22. prosinca 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2022. godine (KLASA: 022-03/21-12/105, URBROJ: 50301-21/06-22-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni vijećnici vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma te propisima o računovodstvu za neprofitne organizacije. Financijske izvještaje za 2020., s propisanim prilozima bila je obvezna dostaviti 171 politička stranka, šest nezavisnih zastupnika te 1 176 nezavisnih vijećnika. Unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja financijske izvještaje dostavilo je 126 političkih stranaka (119 u propisanom roku, sedam izvan propisanog roka), šest nezavisnih zastupnika te 1.091 nezavisni vijećnik. Na navedeni način financijske izvještaje nije dostavilo 45 političkih stranaka te 85 nezavisnih vijećnika (35 ih je dostavilo izjave o odricanju od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna, šest preslike o zatvaranju posebnih računa za redovito godišnje financiranje, a 44 nije dostavilo spomenute financijske izvještaje, izjave ni drugu dokumentaciju). Financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika s propisanim prilozima, dostavljeni unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, objavljeni su na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Financijskom revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika koji su u 2020. ostvarili prihode iznad 100.000,00 kn. Iako su se revizijom obuhvatili 45 političkih stranaka ili 26,3 % (od 171), one su ostvarile 98,9 % ukupnih prihoda svih političkih stranaka. Za nezavisne vijećnike, revizija financijskih izvještaja i poslovanja za 2020. nije obavljana, s obzirom na to da u 2020. nisu ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 278 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava. U skladu s odredbama članka 94. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Ured obavještava Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i dostavlja cjelokupnu dokumentaciju o svim utvrđenim povredama Zakona.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2020. Također, obavljena je provjera dostavljanja (unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja) godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača (kojima je mandat u 2020. bio u tijeku), kao i objavljivanje financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Ciljevi revizije bili su provjeriti: istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom (političke stranke i nezavisnog zastupnika) i statutom (političke stranke), provedbu naloga i preporuka iz prošle revizije te pravilnost izvršenja drugih transakcija. Prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 149.077.119,00 kuna, rashodi 132.718.262,00 kuna te višak prihoda na koncu 2020. iznosi 16.358.857,00 kuna (30 političkih stranaka iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 18.715.789,00 kuna, a 15 manjak u iznosu od 2.356.932,00 kuna). O financijskim izvještajima političkih stranaka za 2020. izraženo je 29 bezuvjetnih i 16 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 38 bezuvjetnih i sedam uvjetnih mišljenja. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja najvećim dijelom odnose se na financijske izvještaje i računovodstveno poslovanje. Prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 2.557.810,00 kuna, a rashodi 2.689.989,00 kuna te manjak prihoda iznosi 132.179,00 kuna. O financijskim izvještajima nezavisnih zastupnika izraženo je pet bezuvjetnih i jedno uvjetno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja šest bezuvjetnih mišljenja. Revizijom nezavisnih zastupnika nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koje bi utjecale na istinitost i realnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja (osim u dijelu koji se odnosi na računovodstveno poslovanje i financijske izvještaje nezavisne zastupnice). Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređeno financijsko izvještavanje i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da su u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva utvrđene nepravilnosti koje se odnose na objavu statuta te donošenje i usvajanje unutarnjih akata i drugih dokumenata jedne političke stranke (pravilnici o radu pojedinih tijela političke stranke, etički kodeks ponašanja članova i dužnosnika te pravilnik o etičkom postupku). Također, iako je statutom utvrđeno da skupština, između ostalog, donosi godišnji proračun (financijski plan) političke stranke i usvaja izvještaje o njegovu izvršenju te godišnji plan rada, utvrđeno je da se u 2020. godini održala samo osnivačka skupština na kojoj nisu doneseni navedeni dokumenti te da je predsjednik predložio, a upravni odbor prihvatio program rada i financijski plan te izvještaj o poslovanju Stranke za 2020. godinu (iz zapisnika sa sjednice upravnog odbora nije razvidno je li upravni odbor prihvatio i prijedlog rebalansa financijskog plana za 2020.), a prema odredbama statuta, donošenje navedenih dokumenata nije u djelokrugu upravnog odbora.  Dalje postoje nepravilnosti i propusti u raspolaganju novčanim sredstvima kod jedne političke stranke posljedica su, između ostalog, i neučinkovitog sustava unutarnjih kontrola, a dobro organiziran sustav unutarnjih kontrola povećava vjerojatnost da se sredstva koriste namjenski, etično i učinkovito. Druga politička stranka do vremena obavljanja revizije (kolovoz 2021.) nije donijela pravilnik o financijsko-materijalnom poslovanju koji bi regulirao financijsko i materijalno poslovanje političke stranke niti je skupština provodila nadzor i kontrolu nad financijskim i materijalnim poslovanjem političke stranke, kako je utvrđeno statutom. Financijskim planom prihodi i rashodi nisu realno planirani, pri znatnijim odstupanjima ostvarenih i planiranih prihoda i rashoda nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana, financijski plan ne sadrži rezultat poslovanja te nije sastavljeno obrazloženje financijskog plana ni plan zaduživanja i otplata. Godišnji program rada sadrži ciljeve, planirane aktivnosti, sredstva potrebna za njegovu realizaciju te izvore financiranja, ali za planirane aktivnosti rashodi nisu utvrđeni prema vrstama iz računskog plana za neprofitne organizacije te se ne prati ostvarenje rashoda po aktivnostima utvrđenima godišnjim programom rada.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je 278 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju i evidentiranju podataka pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda reviziju. Zatražena je informacija o uvjetnim mišljenima za neke političke stranke i njihovima rokovima za ispravak. Odgovoreno je da političke stranke ne mogu ispraviti podatke koje su u informacijskom sustavu, nego mogu sljedeće izvješće korektno sastaviti na temelju preporuka Državnoga ureda za reviziju. Državni ured za reviziju prati svoje naloge i preporuke. 
Dalje se govorilo o teškoćama otvaranja posebnog računa u bankama za financiranje referendumskih inicijativa, koje banke nemaju u svojim sustavima. Odgovoreno je da Državni ured za reviziju samo provjerava političke stranke i nezavisne zastupnike te je navedeno da je Državno izborno povjerenstvo nadležno za takva pitanja. Također se navela potrebitost konzultacija sa Državnim izbornim povjerenstvu o otvaranja posebnog računa za referendumske inicijative.

Konstatirano je da velike stranke imaju bezuvjetno mišljenje od Državnog ureda za reviziju.  Postavljeno je pitanje o isplati velikih sredstava Živoga zida samo jednom zaposleniku te o ograničenjima takvih isplata. Odgovoreno je da ograničenja nisu definirana te da Državni ured za reviziju može eventualno dati preporuku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama političkih stranaka i  nezavisnih zastupnika za 2020.
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 11. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Zakonodavnom paketu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma - D.E.U. br. 21/016, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 25. siječnja 2022. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/21-07/461, URBROJ: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 6. prosinca 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Prijedlozi navedeni u Zakonodavnom paketu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje: AML paket) usmjereni su na ostvarivanje sveobuhvatnog pristupa u daljnjoj borbi Europske unije protiv pranja novca i financiranje terorizma te otklanjanju nedostataka u sustavima državama članicama uzrokovanih postojanjem različitih pravila, nadzornih praksi i ograničenjima u suradnji između financijsko-obavještajnih jedinica širom Europske unije. 
AML paket uključuje sljedeće prijedloge akata kojima je cilj jačanje preventivnog AML/CFT okvira Europske unije: Uredbu o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (dalje: AMLR), Direktivu o mehanizmima sprječavanja korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (dalje: AMLD), Uredbu o osnivanju EU AML/CFT tijela (AMLA Uredba)i izmjena Uredbe o informacijama koje prate transfere sredstava kojima se utvrđuju obveze za CASPs (crypto-asset service providers) u vezi s prijenosima kripto-imovine radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (dalje: TFR). 

U okviru AMLR predložene su odredbe koje dodatno propisuju: obveznike provedbe mjera sprječavanja  pranja novca i financiranje terorizma (proširuje se lista obveznika), unutarnje politike, kontrole i procedure obveznika, dubinsku analizu stranke čiji je cilj prikupiti dovoljno informacija o stranci temeljem kojih će se utvrditi rizik poslovnog odnosa ili povremene transakcije i odlučiti o mjerama za smanjenje identificiranih rizika, politički izložene osobe, informacije o stvarnim vlasnicima. Propisuju se detaljnija pravila za utvrđivanje stvarnih vlasnika pravnih osoba, trustova i sličnih pravnih aranžmana te prijavljivanje sumnjivih transakcija/aktivnosti financijsko-obavještajnim jedinicama i zaštitu podataka i mjere za smanjenje rizika povezanih s gotovinom.
U okviru AMLD uredit će se sljedeća područja: procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma, registri stvarnih vlasnika, bankovnih računa i nekretnina, rad financijsko-obavještajnih jedinica, nadzor AML-a, administrativne mjere i sankcije te suradnja nadležnih tijela država članica.
Na temelju AMLA Uredbe osnovat će se novo tijelo koje će obavljati izravan nadzor odabranih obveznika iz financijskog sektora obavljati neizravan nadzor financijskog i nefinancijskog sektora i biti mehanizam koordinacije i potpore Europskoj uniji financijsko-obavještajnim jedinicama.
Cilj izmjena TFR je proširiti područje primjene zakonodavnog okvira i na prijenose koji uključuju virtualne valute. Također, navedenim izmjenama EU zakonodavni okvir uskladit će se s preporukama Skupine za financijsku akciju – Financial Action Task Force (FATF). Svi prijenosi koji će uključivati virtualne valute tretirat će se kao prekogranični prijenosi zbog utvrđenih rizika od  pranja novca i financiranje terorizma vezanih s virtualnim valutama.

Republika Hrvatska načelno podržava AML paket Europske komisije koji će u konačnici pridonijeti usklađenijoj primjeni mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u državama članicama, a samim time i većoj pravnoj sigurnosti. Obzirom na međunarodni karakter pranja novca i financiranje terorizma kao i negativne posljedice koje isti ostavljaju na financijski sustav i sigurnost, reforme se trebaju izraditi na sveobuhvatan način i na temelju cjelovite procjene učinaka.
Prijenosom dijelova 4. i 5. AML Direktive u Uredbu i njenom izravnom primjenom u svim državama članicama dodatno će se ojačati EU sustav sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma. Međutim, istovremeno Republika Hrvatska smatra da je važno državama članicama, putem predložene 6. AML Direktive, osigurati diskrecijsko pravo kada je u pitanju prenošenje pojedinih prijedloga u nacionalno zakonodavstvo. 
Republika Hrvatska podržava uspostavu mehanizma koordinacije i potpore financijsko-obavještajnim jedinicama država članica, s posebnim naglaskom na važnost osiguravanja nesmetanog rada FIU.net mreže kako bi se osigurala učinkovita operativna suradnja financijsko-obavještajnih jedinica država članica.
U odnosu na uspostavu AML nadzora na razini Europske unije, Republika Hrvatska podržava predmetnu inicijativu i vjeruje da će se kroz suradnju i razmjenu podataka s nacionalnim AML/CFT nadzornim tijelima financijskog i nefinancijskog sektora osigurati učinkovit i ujednačen nadzor diljem Europske unije. 
Obzirom na rizike od pranja novca i financiranje terorizma   koji su povezani s virtualnim valutama, pozdravljamo i prijedlog Europske komisije kojim se postojeći zakonodavni okvir EU proširuje i na pružatelje usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta kada su u pitanju informacije koje prate transfere sredstava, kao i usklađivanje okvira Europske unije sa standardima FATF-a.
Otvoreno pitanja za Republiku Hrvatsku je npr. razdoblje čuvanja podataka. Smatra se da temeljem postojećeg zakonodavnog okvira u Republici Hrvatskoj da je predloženi rok čuvanja podataka prekratak te da isti treba produljiti. Naime, rok za čuvanje podataka koji se prikupljaju sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma je 10 godina, a sukladno Zakonu o kreditnim institucijama 11 godina.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o mogućem preventivnom djelovanju Ureda za sprječavanje pranja novca. Odgovoreno je da  Ured za sprječavanja novca surađuje među ostalim sa Državnim odvjetništvom  Republike Hrvatske, Hrvatskom narodnom bankom i policijom. Nakon što Ured za sprječavanje novca na temelju analitičko obavještajne obrade podataka, informacija i dokumentacije koje prikupi u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ocijeni da je u vezi s transakcijom ili određenom osobom postoje razlozi za sumnju na pranje novca i s time povezana predikatna kaznena djela i/ ili financiranje terorizma u zemlji ili inozemstvu, o tome u pisanom obliku, sa svom potrebnom dokumentacijom, nadležnim državnim tijelima, dakle i Državnom odvjetništvu, ili stranim financijsko-obavještajnim jedinicama, dostavlja obavijesti o sumnjivim transakcijama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prosljeđuje predmet na sud, ako su optužbe utemeljene. Sud može blokirati sredstva dvije godine.
Postavljeno je pitanje o pomacima kod kriptovalute. Odgovoreno je da se nadograđuju odredbe kod kriptovalute, koje iziskuju dodatne napore od industrije i regulatora.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Zakonodavnom paketu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – D.E.U. br. 21/016

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici, održanoj 28. siječnja 2022. godine, Izvješće o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima na izradi tehničke dokumentacije za Popis stanovništva, kućanstva i stanove u Republici Hrvatskoj 2021. godine  u skladu s odredbom članaka 44. stavka 2. Zakona o  popisu stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, dostavila Državna geodetska uprava, aktom od 10. studenoga 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja 2022. godine (KLASA: 022-03/21-12/94, URBROJ: 50301-05/14-22-6), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državne geodetske uprave istaknuo da je izrada tehničke dokumentacije za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine jedan  od najsloženijih poslova koje je Državna geodetska uprava uspješno obavila. U odnosu na Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj koji je proveden 2011. godine unaprijeđena su tehnološka rješenja za obavljanje aktivnosti terenske revizije. Značajna novost u odnosu na prethodni Popis iz 2011. godine, je mogućnost korištenja različitih izvornika koji sadrže podatke o zgradama (trenutno stanje podataka sadržanih u registru prostornih jedinica, digitalni katastarski plan, temeljna topografska baza podataka) koji su bili raspoloživi u digitalnim obliku s ažurnim podacima čime se osigurala terenska revizija u digitalnom okruženju. Podaci terenske revizije prikupljani su u najvećoj mogućoj mjeri direktnom pohranom na terenu u GISom podržanu bazu uz pomoć prijenosnih računala i tableta. Ovime je u potpunosti ukinuta potreba za naknadnim prepisivanjem odnosno pretvorbom podataka u strukturirani digitalni oblik, koji je za sobom uvijek ranije povlačio i mogućnost slučajne pogreške. Baza za pohranu podataka terenske revizije je unaprijed strukturirana na način da odgovara modelu podataka registra prostornih jedinica i da se podaci mogu jednostavno pretočiti u sustav registra prostornih jedinica bez potrebe za dodatnim prilagodbama podataka. Za istaknuti je da su predmetni poslovi obavljeni u okruženju pandemije uzrokovane koronavirusom, koja je pratila sve faze izrade tehničke dokumentacije te razornim potresima na području Republike Hrvatske. Službenici Državne geodetske uprave te geodetski izvoditelj terenske revizije i pripreme tehničke dokumentacije, svoj posao obavili su stručno i odgovorno. Rezultat svega je izrađena standardna i potpuna tehnička dokumentacija za cijelo područje Republike Hrvatske, uz poštivanje zakonskih rokova i u zakonom definiranim proračunskim sredstvima.
Preuzimanje podataka odnosno dostava podataka izvoditelju radova na izradi tehničke dokumentacije provodila se u razdoblju od 29.04.2020. do 20.06.2020. godine. Područni uredi za katastar i Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, svatko u okviru svoje nadležnosti, provodili su promjene u registru prostornih jedinica sukladno aktima koje su donosile jedinice lokalne samouprave. Prethodno su svim jedinicama lokalne samouprave od strane Državne geodetske uprave bili dostavljeni popisi naselja, jedinica mjesne samouprave te ulica i trgova kako bi ih jedinice lokalne samouprave mogle provjeriti i potvrditi ili donijeti odgovarajući akt o promjeni granice ili imena pojedine navedene prostorne jedinice. Svrha je bila osigurati što kvalitetniju podlogu za provođenje terenske revizije i izrade tehničke dokumentacije za Popis.
Sukladno Zakonu, sredstva za financiranje poslova Državne geodetske uprave određena su u iznosu od 14.850.000,00 kn, te se osiguravaju za glavu 07625 Državna geodetska uprava. Sredstva su raspoređena na 2020. godinu u iznosu od 12.600.000,00 kn te na 2021. godinu u iznosu od 2.250.000,00 kn. Sveukupno je utrošeno 14.841.250,00 kn.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o narušenosti popisa stanovništva poslije dva velika potresa u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da popis stanovništva nije narušen te su se oko 2.000 novih privremenih brojeva dodijelili kućama u kontejnerskim naseljima. Istaknuto je da je bilo zahtjevno pribaviti podatke o građanima koji prebivaju u kontejnerskim naseljima.
Zatražena je informacija o neusklađenosti geodetskih podataka i činjeničnog stanja na terenu. Odgovoreno je da u Republici Hrvatskoj postoji 1.600.000 kućnih brojeva te su popisivači mogli dodavati nove kućne brojeve na popis. Također je napomenuto, da ponekad građani odsele na drugu adresu, ali je na osobnoj iskaznici stara adresa što dovedi do neusklađenosti podataka. Novost u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine je mogućnost korištenja različitih izvornika koji sadrže podatke o zgradama koji su bili raspoloživi u digitalnim obliku. 
U raspravi na Odboru istaknuto je da je ovim popisom stanovišta dobivena  jako kvalitetna podloga koja uključuje puno informacija te će ubuduće olakšati praćenje promjena.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima na izradi tehničke dokumentacije za Popis stanovništva, kućanstva i stanove u Republici Hrvatskoj 2021. godine
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

 Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici, održanoj 28. siječnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 190, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, broj 146/20., dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuju pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, zatim ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te upravljanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda. Predmetnim Konačnim prijedlogom zakona provodi se nekoliko ciljanih izmjena važećeg Zakona radi osiguravanja njegove bolje primjene u praksi, koje su se kao potrebne pokazale nakon što je Republika Hrvatska postala članica jedinstvenoga sanacijskog mehanizma u listopadu 2020. godine.

Kroz praksu se iskristaliziralo da Hrvatska narodna banka mora formalno donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije za banke za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor jer odluke Jedinstvenog sanacijskog obora nemaju izravan učinak prema institucijama u državama članicama sudionicama. Konačnim prijedlogom zakona osigurava se jednako postupanje u praksi u pogledu utvrđenja uvjeta koji prethode primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala i podložnih obveza u odnosu na „značajne“ i „manje značajne“ kreditne institucije s obzirom da takvo utvrđenje provodi i Europska središnja banka. Nadalje, osigurava se da kreditne institucije i investicijska društva na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014  plaćaju isključivo doprinose koje izračunava Jedinstveni sanacijski odbor, na temelju godišnje ciljane razine Jedinstvenog sanacijskog fonda. Ovim Konačnim prijedlogom zakona osigurava se i bolja nomotehnička uređenost određenih članaka.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava                                                                                                                                                                                                  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 47. stavka 1. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora održala se tematska sjednica na temu: „TRGOVANJE ZAPOSLENIKA HRVATSKE NARODNE BANKE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA BANAKA ZA ČIJI JE NADZOR ZADUŽENA HRVATSKA NARODNA BANKA“

Temeljem članka 47. st. 1. u vezi s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj 40. sjednici održanoj 27. siječnja 2022., a nakon provedene rasprave većinom glasova (7 „ ZA“ i 4 „PROTIV“) donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Temeljem svojih ovlasti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora sazvao je tematsku sjednicu te prikupio podatke i informacije od nadležnih institucija (Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva). 

2.    Provedena je rasprava o medijskim napisima i dostavljenim informacija od nadležnih institucija. 

3.    Odbor će i dalje pratiti proces i tijek postupka te u skladu sa svojim ovlastima obavještavati članove Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

1. Na temelju članka 47. st. 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora te na inicijativu pojedinih članova Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora predsjednica Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora sazvala je 39. sjednicu Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora s točkom dnevnog reda: „Inicijativa članova Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora za sazivanjem tematske sjednice Odbora na temu trgovanja vrijednosnim papirima zaposlenika Hrvatske narodne banke“.

2. Temeljem članka 47. st. 1. u vezi s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj 39. sjednici održanoj 20. siječnja 2022., a nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali predsjednica, potpredsjednik i svi članovi i članice Odbora jednoglasno donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Na temelju članka 47. stavka 1. podstavka 2. Hrvatskoga sabora održat će se tematska sjednica na temu: „TRGOVANJE ZAPOSLENIKA HRVATSKE NARODNE BANKE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA BANAKA ZA ČIJI JE NADZOR ZADUŽENA HRVATSKA NARODNA BANKA“

2. Tematsku sjednicu iz točke 1. ovog Zaključka sazvat će predsjednica Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora za četvrtak, 27. siječnja 2022., s početkom u 14,00 sati. 

3. Na tematsku sjednicu iz točke 1. ovog Zaključka pozvat će se predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predsjednica Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, guverner Hrvatske narodne banke i zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke. 

4. Odbor će do održavanja tematske sjednice iz točke 1. ovog Zaključka od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva zatražiti podatke i informacije vezane uz temu tematske sjednice, a od Hrvatske narodne banke nadopunu dostavljenog službenog očitovanja podnesenog ovom Odboru 14. siječnja 2022. 
                            

PREDSJEDNICA ODBORA ZA 
                             FINANCIJE I DRŽAVNI PRORAČUN
                            
                                   Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 13. i 14. prosinca  2021. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 239,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2020/1503 objavljene u SL EU 20. 10.2020., a primjenjuje se od 10.11.2021. godine. Utvrđuju se obveznici primjene Uredbe (EU) 2020/1503 i nadležno tijelo te se utvrđuje suradnja između nadležnih tijela i prekršajne odredbe.

Cilj donošenja Uredbe (EU) 2020/1503 je otvaranje mogućnosti za prekogranično djelovanje platformi za skupno financiranje, a time i prikupljanje kapitala od puno većeg broja ulagatelja uz istovremeno povećavanje pravne sigurnost i održavanja visoke razine zaštite ulagatelja  kroz zajednička pravila o zaštiti investitora unutar jedinstvenog europskog tržišta. Uredba (EU) 2020/1503 predstavlja po prvi put uniformirani, izravno primjenjivi set pravila za pružatelje usluga skupnog financiranja za poduzeća koji imaju poslovni nastan na području Europske unije, a odnosi se na pružatelje usluga skupnog financiranja koje je temeljeno na pozajmljivanju (engl. lending based) ili na stjecanju vlasničkih udjela (engl. equity based).

Uspostavljaju se jedinstvena i usklađena pravila o skupnom financiranju s obzirom da je do donošenja Uredbe (EU) 2020/1053 skupno financiranje bilo regulirano nacionalnim zakonima pojedinih država članica ili uopće nije bilo regulirano što je rezultiralo fragmentacijom tržišta skupnog financiranja i onemogućeno je prekogranično pružanje navedenih usluga kao i razvoj samog tržišta Određuje se Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) 2020/1503 i ovoga Zakona. Uvode se prekršajne odgovornosti za postupanje protivno odredbama iz Uredbe (EU) 2020/1503.

U raspravi je postavljeno pitanje o rizicima za ulagače. Odgovoreno je da postoje brojne odredbe u Zakonu za zaštitu ulaganja. Ako vlasnik projekta izostavi bitne informacije, ulagači imaju pravo na financijsku naknadu. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga vrši nadzor te kažnjava fizičke osobe. Istaknuto je da nema apsolutne sigurnosti za ulagače, na financijskom tržištu uvijek postoji određen rizik, ali se taj rizik želi smanjiti sa ovim Zakonom. Dalje je zatražena informacija o zaštiti projekta, ako se projekt nedozvoljeno kopira na drugu platformu. Odgovoreno je da se ideja ne može zaštititi.

Postavljeno je pitanje o organizacijskom obliku skupnog financiranja. Odgovoreno je da se mogu koristiti internetske platforme za skupno financiranje te se time služe registrirana trgovačka društva i dr. Ako banke ne žele financirati projekt, postoji opcija skupnog financiranja.

U raspravi je istaknuto da je cilj Zakona proširiti mogućnosti financiranja te vlasnici projekta u Republici Hrvatskoj mogu naći ulagače iz drugih država kao npr. Njemačke, Francuske. Time će male zemlje imati bolji ulagački potencijal. Također je napomenuto da se diversificira rizik zbog skupnog financiranja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici, održanoj 7. prosinca 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 198, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Zakonom o trošarinama nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije u odnosu na europski harmonizirani trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije, a nove izmjene pravne stečevine EU zahtijevaju daljnje usklađivanje Zakona o trošarinama. Najznačajnije izmjene se odnose na propisivanje oslobođenja od plaćanja trošarine za „male proizvođače jakih alkoholnih pića“ koji proizvedu najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po kućanstvu i koriste ga za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju. Važećim odredbama Zakona o trošarinama „malom proizvođaču jakih alkoholnih pića“ propisana je primjena snižene visine (paušalnog iznosa) trošarine koja, ovisno o zapremini kotla koji je prijavljen Carinskoj upravi, iznosi 100,00 kuna (za kotao zapremnine do uključivo 100 litara) ili 200,00 kuna (za kotao zapremnine veće od 100 litara).Ti paušalni iznosi se plaćaju ako „mali proizvođač jakih alkoholnih pića“ proizvede jako alkoholno piće u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu (tj. 50 litara rakije jakosti 40% vol.).

Ovim izmjenama se za „male proizvođače jakih alkoholnih pića“ ukida obveza plaćanja trošarine (trenutni prihod je oko 5 milijuna kuna godišnje), što uz financijski učinak ima za posljedicu i administrativno rasterećenje tih proizvođača te Carinske uprave. 

Pozitivni učinci oslobođenja od plaćanja trošarine reflektiraju se i na opstojnost tradicionalne proizvodnje voćnih rakija u seoskim domaćinstvima, kao i na pojednostavnjenje trošarinskih procedura sa registriranim obveznicima - fizičkim osobama kojih trenutno ima 38.374 . Osim toga, uvode se novi institut, i to "samostalni mali proizvođač ostalih pića koja se dobivaju vrenjem", "samostalni mali proizvođač međuproizvoda" i "samostalni mali proizvođač vina", uz mogućnost primjene snižene visine trošarine u iznosu od 50% od nacionalne propisane visine.

Cilj uvođenja ovih instituta je da se domaćim malim proizvođačima podigne razina konkurentnosti kada isporučuju alkoholna pića u druge države članice Europske unije, a koje također priznaju status samostalnih malih proizvođača uz primjenu snižene visine trošarine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici, održanoj 7. prosinca 2021. godine, Prijedlog godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2022., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. prosinca 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici podnositelja istaknuli da je Državni zavod za statistiku na temelju članka 28. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20), u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Nacrt prijedloga godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2022. godinu, kao akt strateškog planiranja statističkih aktivnosti, koji je pravna osnova za prikupljanje podataka potrebnih za provedbu statističkih istraživanja te se, radi izvršavanja Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. donosi za svaku godinu njegove provedbe. Godišnji provedbeni plan donosi Hrvatski sabor i objavljuje se u „Narodnim novinama“.
Pored Zakonom određenih nositelja službene statistike, a to su Državni zavod za statistiku, kao središnje tijelo, te Hrvatska narodna banka, druga ovlaštena tijela službene statistike određuju se Programom, a za razdoblje od 2021. do 2027. godine utvrđeni slijedeći nositelji službene statistike: Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Navedene institucije čine nacionalni sustav službene statistike Republike Hrvatske.

Sve statističke aktivnosti provode se na temelju Zakona o službenoj statistici, a u skladu s tim, Godišnji provedbeni plan propisuje provođenje tri vrste statističkih aktivnosti: 
I. statistička istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka (oznaka I), 
II. statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja (oznaka II) te 
III. razvojne aktivnosti, popisi i druga opsežnija statistička istraživanja (oznaka III).

Godišnjim provedbenim planom 2022. planirana je provedba ukupno 288 statističkih aktivnosti, a od toga 156 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 88 statističkih aktivnosti na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 44 razvojne aktivnosti. Od ukupno 288 statističkih aktivnosti, Državni zavod za statistiku u 2022. provest će 240 aktivnosti, dok će ostalih 48 aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike.

Financijski okvir za provedbu predmetnog Godišnjeg provedbenog plana za 2022. godinu sadržan je u državnom proračunu, odnosno proračunima nositelja službene statistike te drugim izvorima sredstava, a posebno Eurostatove darovnice te strukturni fondovi Europske unije. Ukupan iznos sredstava koji se planira u državnom proračunu za izvršenje planiranih statističkih aktivnosti iznosi 129.911.293 kune.

U skladu s člankom 21. Zakona o službenoj statistici, Statistički savjet Republike Hrvatske podržao je predmetni dokument na sjednici održanoj 21. listopada 2021. godine, a potom je upućen u proceduru Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o terminu za konačni rezultat popisa stanovništva. Odgovoreno je da će konačni rezultati biti objavljeni 15. siječnja 2022. godine.
Rečeno je da samopopisivanje stanovništva nije ubrzalo rokove za dobivanje rezultata  te je zatražena informacija koliko je samopopisivanje olakšalo rad Državnom zavodu za statistiku. Odgovoreno je da je samopopisivanje bilo uspješno, više od 40% građana Republike Hrvatske se tako popisalo. Kod popisivanja na terenu su se produžili rokovi za 10 dana zbog epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru napomenuto je da se Godišnjim provedbenim planom 2022. planira provedba ukupno 288 statističkih aktivnosti, a od toga 156 na temelju neposrednog prikupljanja podataka. Postavljeno je pitanje o unaprijeđenu neposrednog prikupljanja podataka od strane Državnog zavoda za statistiku. Odgovoreno je će Državni zavod za statistiku  raspolagati sa novom web stranicom najkasnije do 15. siječnja 2022. godine, a prije objavljivanja podataka iz popisa stanovništva. Nadalje istaknuto je da postoje web obrasci na stranicama Državnog zavoda za statistiku te se nastoji što više podataka prikupiti na taj način i time rasteretiti administraciju. Također istaknuto  je da Državni zavod za statistiku konstanto poboljšava svoj rad te nastoji dobiti i posložiti podatke.
Izraženo je zadovoljstvo sa planiranom novom web stranicom Državnog zavoda za statistiku te je napomenuto da je sadašnja web stranica nepregledna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici, održanoj 7. prosinca 2021. godine, Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskim revizijama turističkih zajednica za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. listopada 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 2. prosinca 2021. godine (KLASA: 022-03/21-12/87, URBROJ: 50301-05/31-21-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju turističkih zajednica, Državni ured za reviziju dao 434 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava. Također, Državni ured za reviziju je za veći broj turističkih zajednica (36) ocijenio da su ostvarile ciljeve i zadatke planirane godišnjim programom rada, a financijska sredstva koristile za ostvarenje aktivnosti utvrđenih navedenim programom (četiri turističke zajednice obavile su većinu planiranih aktivnosti i zadaća, ali, između ostalog, sustav za praćenje učinaka provedenih aktivnosti nije uspostavljen odnosno nisu utvrđeni pokazatelji za praćenje provedbe planiranih aktivnosti i ciljeva). Aktivno su surađivale s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u promociji turističke ponude, promovirale turističke potencijale spomenutih jedinica i okolice, kao i sudjelovale u unaprjeđenju turističkih proizvoda i stvaranju prepoznatljivog imidža turističkih destinacija. Hrvatska turistička zajednica je provedbom svojih aktivnosti bila učinkovita u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske, kao i suradnji s Ministarstvom turizma i sporta te sustavom turističkih zajednica.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 40 turističkih zajednica, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2019. Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, provjeriti primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, provjeriti pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i financijskim planom, provjeriti pravilnost izvršenja drugih transakcija i aktivnosti u vezi s poslovanjem, kao i usklađenost provedenih aktivnosti s programom rada te ocijeniti efikasnost u promicanju i unaprjeđenju suradnje turističkih zajednica s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i učinkovitost trošenja sredstava prikupljenih od boravišnih pristojbi, turističkih članarina, iz proračuna te drugih izvora (kod revizije Hrvatske turističke zajednice, umjesto navedenog, cilj revizije bio je ocijeniti efikasnost Hrvatske turističke zajednice u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske, kao i njezinu suradnju s Ministarstvom turizma i sustavom turističkih zajednica). Prihodi turističkih zajednica obuhvaćenih revizijom iznosili su 642.480.127,00 kn, rashodi 632.571.306,00 kuna te je višak prihoda 9.908.821,00 kuna (26 turističkih zajednica iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 14.938.506,00 kuna, a 14 manjak u iznosu od 5.029.685,00 kuna). O financijskim izvještajima turističkih zajednica za 2019. izraženo je jedanaest bezuvjetnih i 29 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 21 bezuvjetno i 19 uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanja turističkih zajednica. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje, program rada i izvješćivanje, financijske izvještaje, računovodstveno poslovanje, rashode, imovinu, obveze i vlastite izvore te zaduživanje i javnu nabavu.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da u dijelu koji se odnosi na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, jedna turistička zajednica nije na svojim mrežnim stranicama objavila godišnje planove, programe, strategije, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente i informacije koji se odnose na područje rada navedene turističke zajednice. Pojedina tijela dvije turističke zajednice (turističko vijeće, skupština, nadzorni odbor) nisu donijela poslovnike o svom radu, a skupština jedne turističke zajednice nije donijela godišnje financijsko izvješće za 2019. te program rada i financijski plan za sljedeću godinu (sjednica nije održana, jer se nije odazvao dovoljan broj članova za pravovaljano odlučivanje). Pojedine turističke zajednice nisu provodile samoprocjenu učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, odnosno nisu popunile upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola, nisu sastavile akcijski plan za poboljšanje sustava financijskog upravljanja i kontrola te nisu uspostavile učinkovit sustav unutarnjih kontrola.

Turističke zajednice obavile su popis imovine i obveza (osim jedne), ali je kod pojedinih utvrđeno da obavljeni popis nije cjelovit (između ostalog, ne obuhvaća novčana sredstva, obveze, potraživanja, zemljište). Zakonski zastupnik nije odredio datum popisa imovine i obveza, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja o obavljenom popisu imovine i obveza. Podaci u popisnim listama sadrže podatke o količini, ali ne i vrijednosne pokazatelje (novčane izraze). Popisne liste nisu potpisali članovi povjerenstva. Izvješće o obavljenom popisu nije sastavljeno ni dostavljeno zakonskom zastupniku. Zakonski zastupnik nije donio odluku o rezultatima obavljenog popisa imovine i obveza te nije obavljeno usklađenje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

U području rashoda, utvrđene nepravilnosti, između ostalog, odnose se na rashode za zaposlene (između ostalog, ugovori o radu nisu usklađeni i pojedine plaće nisu obračunavane ni isplaćivane u skladu s unutarnjim aktom turističke zajednice. Unutarnjom odlukom o obračunu i isplati plaća nisu utvrđene vrijednosti koeficijenata radnih mjesta u turističkom uredu, a nazivi radnih mjesta nisu usklađeni s unutarnjim aktom turističke zajednice.Visina osnovice za obračun plaće nije utvrđena) te rashode za usluge promidžbe i informiranja, knjigovodstvene usluge, rashode za reprezentaciju (pojedini ispostavljeni računi za konzumaciju jela i pića ne sadrže specifikaciju izvršene usluge, kao ni razloge ugošćivanja odnosno popis osoba koje su ugošćivane), naknade za službena putovanja (između ostalog, uz putne naloge nisu priloženi računi za troškove prijevoza i smještaja u inozemstvu niti su iskazani na putnom nalogu kao trošak službenog puta. Na putnim nalozima nema poveznice s ulaznim računima nastalim za troškove prijevoza i smještaja niti na navedenim ulaznim računima, što otežava kontrolu obračuna putnih naloga. Uz pojedine putne naloge u inozemstvo priloženi su i priznati računi lokalnog taksi-prijevoza po gradu te računi raznih vrsta napitaka koji su trebali biti podmireni iz dnevnica. U dijelu koji se odnosi na donacije, između ostalog, utvrđeno je da je dio donacija dodijeljen izravno bez javnog natječaja na temelju zamolbi korisnika za organizaciju sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija te za navedene donacije nisu zaključeni ugovori niti su korisnici dostavljali izvješća o realizaciji projektnih aktivnosti.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju turističkih zajednica, Državni ured za reviziju dao je 434 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava. Također, Državni ured za reviziju je za veći broj turističkih zajednica (36) ocijenio da su ostvarile ciljeve i zadatke planirane godišnjim programom rada, a financijska sredstva koristile za ostvarenje aktivnosti utvrđenih navedenim programom (četiri turističke zajednice obavile su većinu planiranih aktivnosti i zadaća, ali, između ostalog, sustav za praćenje učinaka provedenih aktivnosti nije uspostavljen odnosno nisu utvrđeni pokazatelji za praćenje provedbe planiranih aktivnosti i ciljeva). Aktivno su surađivale s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u promociji turističke ponude, promovirale turističke potencijale spomenutih jedinica i okolice, kao i sudjelovale u unaprjeđenju turističkih proizvoda i stvaranju prepoznatljivog imidža turističkih destinacija. Hrvatska turistička zajednica je provedbom svojih aktivnosti bila učinkovita u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske, kao i suradnji s Ministarstvom turizma i sporta te sustavom turističkih zajednica.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o  postupanju sa gubicima kod financija  turističkih zajednica. Odgovoreno je da takve turističke zajednice pokrivaju takav manjak iz viška od prethodne godine ili smanjuju rashode u sljedećoj godini. Saniranje gubitaka prati Državni ured za reviziju. 
Nadalje je zatražena informacija koliko veliki udio prihoda turističkih zajednica se troši na zaposlenike, a koliko na turističke programe. Odgovoreno je da otprilike 13% ide na rashode za zaposlenike, oko 70% ide na programe za poticanje turizma. Nadalje je istaknuto da treba poraditi na financijskom poslovanju turističkih zajednica.
U raspravi je navedeno da turističke zajednice nemaju kvalitetnu informaciju kolike su njihove obveze i potraživanja. Takve informacije ne mogu se dobiti  iz postojećeg sustava, a istovremeno Porezna uprava naplaćuje naknade. Turističke zajednice, sve dok se pri tijelu nadležnom za naplatu članarina ne uspostavi evidencija potraživanja po pojedinoj turističkoj zajednici, nisu u mogućnosti samostalno uspostaviti navedenu evidenciju. Nemaju mogućnost izravnoga pristupa podacima iz posebnih obrazaca koje obveznici dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave i  ne postoji mogućnost sortiranja podataka u evidencijama Porezne uprave po sjedištu poslovne jedinice s posebnim obračunom za tu poslovnu jedinicu i obveznika, a što je preduvjet za ispravni obračun i evidenciju potraživanja u poslovnim knjigama turističkih zajednica. Navedeno je da je vjerojatno potrebna izmjena pravilnika kako turističke zajednice dobile bolju evidenciju. Postavljeno je pitanje koliko često Porezna uprava šalje obavijest subjektima o njihovim obvezama.

Odgovoreno je da bi prema zakonodavstvu Porezna uprava trebala dostavljati turističkim zajednicama mjesečno podatke, međutim kasne sa podacima, naročito kasne sa konačnim obračunom. Za 2019. godinu podaci o konačnom obračunu su dostavljeni turističkim zajednicama sa zakašnjenjem od skoro godinu dana. Problem je da Porezna uprava vodi zaduženja po obveznicima uplate turističkih članarina, a ne vodi zaduženja po turističkim zajednicama. Ti obveznici nisu povezani sa turističkim zajednicama i Porezna uprava nema mogućnost sortiranja. Prijedlog Državnog ureda za reviziju se sastoji u tome da se preko dorađenog sustava eVisitor sortiraju subjekti i to prema mjestu gdje im je sjedište, kako bi se tako pratilo zaduživanja i realizacije.  Također bi se trebalo odmah u sustav ugraditi sustav razdjele po gradovima odnosno lokalnim jedinicama i turističkim zajednicama.

U raspravi je dalje rečeno da je potrebno povezivanje Porezne uprave i Financijske agencije koja raspodjeljuje sredstva na zbirne račune gradova i turističkih zajednica. Odgovoreno je da je nužno povezivanje sustava te korištenje sustava eVisitor. Naglašeno je da je sustav eVisitor čak dobio nagradu. Predstavnica iz Državnoga zavoda za statistiku se nadovezala da oni koriste podatke iz sustava eVisitor.
Istaknuto je da je potrebna baza turističkih zajednica. Nadalje napomenuto je da turističke zajednice s velikim prihodima, imaju relativno mali udjel rashoda za zaposlenike, međutim turističke zajednice sa malim prihodima imaju vjerojatno znatno veći udjel rashoda za zaposlenike. Dodatno je rečeno da uspješne turističke zajednice imaju znatne novce za promociju na raspolaganju, što je njima nepotrebno zbog velikog broja turista. Istaknuto je da je  nužna promocija drugih destinacija npr. Slavonije.
Odgovoreno je da Državni ured za reviziju ima dobru bazu turističkih zajednica, podaci su iz Financijske agencije. Državni ured za reviziju takve podatke ne može objaviti, to jedino može Financijska agencija ili Državni zavod za statistiku. Također je rečeno ako se značajno ulaže u promociju hrvatskih destinacija npr. u Njemačkoj i dr. tada se poveća broj turista iz tih zemalja.

Napomenuto je da postoji intencija da se male turističke zajednice promoviraju kao cjelina te postoje poticaji. Nadovezalo se sa informacijom da se prije dvije godine Imotska krajina ujedinila u zajednicu.

U raspravi je istaknuta nelogičnost raspodjele turističkih članarina. Dvije trećine iznosa turističkih članarina dobivaju Hrvatska turistička zajednica i turistička zajednica Grada Zagreba (skoro jednak iznos kao Hrvatska turistička zajednica). Na obalnim mjestima se generiraju najveći prihodi kroz ljetne mjesece, a turističke članarine većinom idu u Grad Zagreb, što nije pošteno. Prihod treba ostati na mjestu nastanka, gdje se prihod i ostvaruje. Potrebno je mijenjati Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o boravišnoj pristojbi.

Istaknuto je da je poštenije i ispravnije dodijeliti prihode turističkoj zajednici, gdje nastaju ti prihodi. Turističke zajednice, koje su ostvarile takve prihode trebaju imati i koristi od prihoda.  Njima se vraća samo mali dio, koji teritorijalno nije prepoznatljiv.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskim revizijama turističkih zajednica za 2019.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

HRVATSKI  SABOR
Odbor za financije i 
državni proračun
KLASA: 043-01/21-01/08
URBROJ: 6521-5-21-03
Zagreb,  3. prosinca 2021.

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
n/r mr. Ivan KLEŠIĆ, dipl.oec., glavni državni revizor

Tkalčićeva 19
10000 Zagreb

PREDMET: Odluka Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora o imenovanju neovisnog vanjskog revizora za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2021. godinu  -   dostavlja se
                        

Poštovani gospodine Klešić,

sukladno članku 25. stavaka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/2019.) na prijedlog  glavnoga državnog revizora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na svojoj 36. sjednici, održanoj 3. prosinca 2021. godine, Odluku o imenovanju neovisnog vanjskog revizora za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2021. godinu, koju Vam u privitku dostavljamo.

S poštovanjem,

                             PREDSJEDNICA ODBORA

                                        Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Na temelju članka 25. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/2019), na prijedlog glavnoga državnog revizora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 36. sjednici održanoj  3. prosinca 2021. godine 

O D L U K U
O IMENOVANJU  NEOVISNOG VANJSKOG REVIZORA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA 
DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2021. GODINU    

Imenuje se društvo AUDIT d.o.o., Trg Johna Fitzgeralda Kennedy 6B, 10 000 Zagreb, OIB: 39806187636, za obavljanje reviziju financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2021. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 30. studenoga i 3. prosinca 2021. godine o Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da Republika Hrvatska nema odgovarajući zakonodavni i regulatorni okvir koji bi omogućio izdavanje pokrivenih obveznica, Ministarstvo financija je u 2020. godini iniciralo aktivnosti kako bi vam danas predstavili Prijedlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica. Ovaj Prijedlog zakona rezultat je iscrpnog rada radne skupine u kojoj su, uz Ministarstvo financija, sudjelovali i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Europske banke za obnovu i razvoj te naših nacionalnih nadležnih tijela, kao i udruženja koja su uključena u rad financijskog sektora. Donošenje ovog Zakona predlaže se primarno radi prenošenja Direktive (EU) 2019/2162, koja je imala za cilj stvoriti učinkovit okvir za pokrivene obveznice i harmonizirati trenutačno fragmentirano tržište pokrivenih obveznica, što bi trebalo pridonijeti razvoju pokrivenih obveznica u cijeloj Europskoj uniji, a posebno u državama članicama u kojima trenutačno ne postoji tržište tih obveznica kakva je situacija i u Republici Hrvatskoj.

Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svom svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.

Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, je činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije. Stoga, pokrivene obveznice kreditnim institucijama omogućuju odobravanje ne samo većih nego i sigurnijih kredita, što je jedan od razloga zbog kojih su pokrivene obveznice ostvarile dobre rezultate tijekom prošle financijske krize u odnosu na druge instrumente financiranja, kada su se pokazale kao pouzdan i stabilan izvor financiranja za europske kreditne institucije u razdoblju kada su se drugi izvori financiranja bitno reducirali. Učinkovitim regulatornim okvirom za pokrivene obveznice u Republici Hrvatskoj poboljšat će se njihova upotreba kao stabilnog i troškovno učinkovitog izvora financiranja za kreditne institucije, posebno na slabije razvijenom tržištu kakvo je naše, čime će se pridonijeti financiranju hrvatskog gospodarstva u cjelini. Što se tiče zainteresiranosti kreditnih institucija, ona će zasigurno biti povećana nakon uređenja ovog područja, a s obzirom na veliko iskustvo u matičnim državama u kojima se ovaj instrument uredno koristi.

Pokrivene obveznice temeljem Prijedloga zakona može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. U slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, ulagatelji u pokrivene obveznice nemaju pravo prijevremene otplate, odnosno obveze plaćanja povezane s pokrivenim obveznicama ne podliježu automatskom ubrzanju. Tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice dospijevaju u skladu s ugovorenim rokovima te se isplaćuju iz skupa za pokriće, koji ne ulazi u likvidacijsku masu. Ako skup za pokriće ne bude dostatan za isplatu, ulagatelji u pokrivene obveznice imaju mogućnost naplate iz likvidacijske mase kao neosigurani vjerovnici.

Izdavatelj je dužan osigurati da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice. Prijedlog zakona predviđa kvalitetu takve imovine koja može biti u skupu za pokriće, kao i određene razine zaštite te imovine. Takva imovina može, između ostaloga, biti osigurana: kreditima koji su osigurani stambenim nekretninama, izloženostima prema središnjim državama, središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, subjektima javnog sektora, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave, kreditima koji su osigurani poslovnim nekretninama.Imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice odvaja se upisom u registar skupa za pokriće, što vrši izdavatelj. Upisom u registar skupa za pokriće ta imovina se pravno obvezujuće i izvršivo izdvaja od sve ostale imovine izdavatelja i tim izdvajanjem imovina za pokriće zaštićena je od drugih tražbina te se na njoj ne može provesti ovrha, niti je dio likvidacijske mase izdavatelja, sve dok se ne podmire sve tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice i drugih ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama.

Prijedlog zakona predviđa mogućnost zajedničkog financiranja čiji je cilj omogućiti manjim kreditnim institucijama zajedničko izdavanje pokrivenih obveznica u uvjetima kad svaka pojedinačna kreditna institucija ne bi to mogla napraviti na isplativ način. U takvim strukturama jedna od više kreditnih institucija je formalno izdavatelj, a druga ili više njih prodaju imovinu koja će služiti kao pokriće. Također, izdavatelj u skup za pokriće može uključiti imovinu kupljenu od pravne osobe koja nije kreditna institucija, međutim takva imovina mora zadovoljiti sve uvjete propisane Prijedlogom zakona i podzakonskim propisima.

Izdavatelj je dužan prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica imenovati nadzornika skupa za pokriće, koji će potvrditi da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće i da je upisan u registar skupa za pokriće. Nadzornikom može biti imenovana samo osoba upisana u registar Hrvatske revizorske komore i on mora biti odvojen i neovisan od izdavatelja i revizora izdavatelja. Svakih šest mjeseci dužan je podnijeti izvješće HANFA-i i Hrvatskoj narodnoj banci u kojem će potvrditi da je skup za pokriće usklađen sa zakonskim i regulatornim zahtjevima. Nadalje, izdavatelj je dužan pružiti ulagateljima informacije o programu pokrivenih obveznica koje su dovoljno detaljne kako bi se ulagateljima omogućilo da ocijene profil i rizike tog programa i provedu dubinsku analizu programa.

Detaljno se propisuje i obveza održavanja skupa za pokriće na način da sve obveze iz pokrivenih obveznica moraju biti pokrivene tražbinama koje proizlaze iz imovine uključene u skup za pokriće. Uz to, predviđa se i minimalna veća razina kolateralizacije od pet posto, kao i obveza održavanja zaštitnog sloja za likvidnost kako bi skup za pokriće uvijek imao likvidna sredstva za isplatu predviđenih odljeva za sljedećih 180 dana.

Prijedlog zakona propisuje mogućnost izdavanja pokrivenih obveznica kao pokrivenih obveznica sa strogim rokom dospijeća ili kao pokrivenih obveznica s produljenjem roka dospijeća u slučaju postupka prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja.

Nadležno tijelo za nadzor nad primjenom odredbi Prijedloga zakona je HANFA. Prijedlog zakona propisuje i da Hrvatska narodna banka daje prethodnu suglasnost, a HANFA odobrenje za izdavanje programa pokrivenih obveznica. Dakle, kreditna institucija koja namjerava izdati pokrivene obveznice dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za odobrenje poslovnog plana kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti od Hrvatske narodne banke, kreditna institucija dužna je HANFA-i podnijeti zahtjev za odobrenje programa pokrivenih obveznica. Kako bi se zaštitile tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, imenuje se posebni upravitelj skupa za pokriće, koji je dužan pokušati prenijeti obveze iz pokrivenih obveznica i skup za pokriće drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ako pak to ne uspije, sud će na prijedlog posebnog upravitelja produljiti rok za okončanje postupka prisilne likvidacije radi potpunijeg namirenja ulagatelja. Konačno, Prijedlog zakona predviđa upravne sankcije koje HANFA može odrediti izdavatelju, ali i drugim subjektima nadzora.

U raspravi na Odboru navedeno je da je iskorištena nacionalna diskrecija Republike Hrvatske kod prenošenja Direktive. Predviđa se i minimalna veća razina kolateralizacije od pet posto, kao i obveza održavanja zaštitnog sloja za likvidnost kako bi skup za pokriće uvijek imao likvidna sredstva za isplatu predviđenih odljeva za sljedećih 180 dana.
U slučaju insolventnosti izdavatelja, predviđeno je da se imenuje posebni upravitelj.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217.                                                                                                                                                                                     
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                   
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je 35. sjednici, održanoj 30. studenoga i 3. prosinca 2021. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Godišnje Izvješće o državnim potporama za 2020. godinu sadrži analitički prikaz svih državnih potpora i potpora male vrijednosti dodijeljenih u Republici Hrvatskoj u 2020. godini s revidiranim podacima za 2018. i 2019. godinu, uključujući i potpore poljoprivredi i ribarstvu. Kretanje dodijeljenih državnih potpora u 2020. godini obilježio je negativni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 i problematika koja je jednim dijelom utjecala na strukturu dodijeljenih državnih potpora.

U 2020. godini državne potpore su iznosile 21.099,5 milijuna kuna, te su u odnosu na 2019. godinu zabilježile rast od 40 %. Pritom su potpore za poljoprivredu iznosile 7.679,9 milijuna kuna što predstavlja rast od 15 % u odnosu na prethodnu godinu, dok su potpore u industriji i uslugama iznosile 13.419,6 milijuna kuna, te su zabilježile rast od 60 % u odnosu na 2019. godinu. Udio ukupno dodijeljenih potpora u BDP-u u 2020. godini iznosio je 5,68 %, potpore po zaposlenom iznosile su 13.666,64 kune, potpore po stanovniku u Republike Hrvatske 5.274,88 kuna dok je udio potpora u rashodima države iznosio 20,72 %.Potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 7.679,9 milijuna kuna, što predstavlja 36,4 % udjela u ukupno dodijeljenim potporama i 2,07 % BDP-a. Potpore u sektoru industrije i usluga iznosile su 13.419,6 milijuna kuna, što čini 63,6 % ukupnih potpora i 3,61 % BDP-a.

Tijekom 2020. godine, dodijeljeno je 1.643,7 milijuna kuna državnih potpora za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19. U najvećem dijelu radilo se o državnim potporama koje su odobravane u skladu s Privremenim okvirom Europske komisije kroz različite programe iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HAMAG-BICRO-a. 

U odnosu na strukturu državnih potpora u industriji i uslugama ukupne sektorske potpore iznosile su 7.275,7 milijuna kuna, te su činile 54,2 % ukupnih potpora u industriji i uslugama uz rast od 22,7 % na godišnjoj razini. Za razliku od sektorskih potpora, potpore namijenjene horizontalnim ciljevima, tzv. dobre potpore iznosile su 4.500,2 milijuna kuna, te su činile 33,5 % državnih potpora u industriji i uslugama, dok su potpore gospodarstvu u COVID-19 pandemiji iznosile 1.643,7 milijuna kuna ili 12,3 %. Potpore male vrijednosti ili de minimis potpore, dodijeljene su u iznosu od 1.523,1 milijun kuna

Zaključno, pored gore navedenog važno je naglasiti kako velikim dijelom radi negativnih posljedica na gospodarstvo uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 nije došlo do promjene trenda u kojem bi se povećao udio horizontalnih državnih potpora, a poradi očekivanih učinaka pandemije u 2021. godini, ali i utjecaja potresa u narednim godinama ne može se očekivati bitnija promjena u strukturi dodijeljenih državnih potpora.

U raspravi na Odboru napomenuto je izdašnost ukupnih potpora te potpora za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 u 2020. godini. Potpore za poljoprivredu iznosile su 7.679,9 milijuna kuna što predstavlja rast od čak 15 % u odnosu na prethodnu godinu. Time je potaknuta poljoprivreda što doprinosi samodostatnosti Republike Hrvatske na tome području.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici, održanoj 30. studenoga i 3. prosinca 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o proračunu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 227, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o proračunu uređuje područje javnih financija i utvrđuju osnovni preduvjeti potrebni za osiguranje fiskalne discipline, kvalitetno upravljanje javnim sredstvima koje polazi od strateškog planiranja i makroekonomsku stabilnost. Donošenje novog Zakona o proračunu predstavlja reformsku mjeru u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Zakonskim prijedlogom provodi se usklađenje s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna uvodi se sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu.

Novi prijedlog Zakona u odnosu na važeći donosi detaljnije definicije proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uvodi se obveza izrade fiskalne procjene za predlagatelje amandmana na zakone i za tijelo nadležno za tumačenje kolektivnih ugovora, ako se istima mijenja fiskalna procjena. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada je obrazloženje bilo samo prilog). Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi se obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan. Odredbe Zakona usklađuju se sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Makroekonomski i fiskalni okvir proračunskih dokumenata usklađuje se s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.

Hrvatski sabor donosi i proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine. Isto vrijedi i za davanje suglasnosti na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika. Navedenim će se omogućiti veća fleksibilnost kod izvršavanja proračuna i efikasnije upravljanje proračunskim sredstvima. Važno je istaknuti da će se i nadalje u sustav Državne riznice podaci unositi na razini odjeljka te će se svi izvještaji vezani uz izvršavanje proračuna usvajati na razini odjeljka čime se osigurava jednaka razina transparentnosti uz povećanu učinkovitost kod upravljanja. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, odnosno ministra financija i za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za projekte Europske unije iznad određenog iznosa. Uvode se jasnija pravila za preraspodjele proračunskih sredstava ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za provedbu projekata Europske unije.

Dorađuju se odredbe o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dodatno se uređuje proces zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije. Propisuje se obveza jedinicama da primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna vezano za realizaciju projekta za koji se zadužila, utroše na otplatu zaduženja.  Uvodi se dodatna decentralizacija upravljanja dugovima jedinice kroz olakšavanje mogućnosti refinanciranja i reprogramiranja postojećih kredita i zajmova. Propisuje se da se zaduživanje izvanproračunskih korisnika jedinica i ostalih pravnih osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica (izuzev ustanova) ne uključuju u opseg zaduživanja jedinice, osim u slučaju izdavanja jamstva od jedinice. U svrhu efikasnijeg upravljanja likvidnošću izvanproračunskih korisnika jedinica i ostalih pravnih osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica (izuzev ustanova) mogu se dugoročno zadužiti i za namjene koje nisu vezane isključivo za investiciju. U izračun zaduženosti jedinica uključuju se dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju dok je u trenutačnom Zakonu propisano da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Na ovaj se način jasnije i transparentnije utvrđuje fiskalni kapacitet pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Propisuje se obveza izrade naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdataka proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Propisuje se postupanje u izvanrednim okolnostima u kojima je proglašena kriza i katastrofa.  Detaljno se propisuje obveza objave proračunskih dokumenata te informacija o trošenju proračunskih sredstava.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o definiciji vlastitih prihoda. Odgovoreno je da se definicija vlastitih prihoda nije mijenjala u usporedbi sa drugim zakonima.
Zatražena je informacija zašto u proračunu više neće biti podskupine, nego samo skupine, što smanjuje transparentnost proračuna. Odgovoreno je da će Hrvatski sabor usvajati proračun na razini skupina, ali će i dalje postojati podskupine. Time se smanjuje birokracija kod izvršenja proračuna u Ministarstvu financija, ali informacije će i dalje biti prikazane.

Donošenje novoga Zakona o proračunu pohvaljeno je te je istaknuto kako se njime jasnije definiraju izvanproračunski korisnici te unaprjeđuje kontrola svih korisnika na državnoj i lokalnoj razini.  Istaknuto je da je mogućnost refinanciranja obveza lokalnih samouprava sada mnogo brža. Napomenuto je da je obrazloženje kod jedinica lokalnih samouprava sada obvezno, što omogućuje bolji uvid u trošenje sredstava.

Odgovoreno je da se pojašnjen izraz izvanproračunskih korisnika. Prema ESA2010 metodologiji opća država uključuje veliki broj izvanproračunskih korisnika, koji nisu dio državnoga proračuna kao npr. turističke zajednice.  Nadalje je istaknuto da se sada više ne ograničava mogućnost refinanciranja obveza ako je financijski isplativije za jedinice lokalne samouprave. Obrazloženja postaju sastavni dio proračuna što će pridonijeti transparentnosti proračuna.

Pohvaljeno je povećanje transparentnosti u proračunu sa donošenjem ovoga Zakona. Postavljeno je pitanje je li je dozvoljeno jedinicama lokalne samouprave usmjeravati sredstva iz dugoročnog zaduživanja u investicije. Odgovoreno je da ih ne moraju usmjeravati u investicije, jer to samo vrijedi za izvanproračunske korisnike. U raspravi je napomenuto da u tom slučaju grad Zagreb može iskoristiti dugoročna zaduživanja za isplatu plaća npr. u Zagrebačkom holdingu. Odgovoreno je da ako banka ne traži jamstvo grada Zagreba za plaće u Zagrebačkom holdingu, tada takva isplata ne spada pod zaduživanja grada Zagreba.
Zatražena je informacija o razlogu velikog broja beskamatnih kredita odobrenih gradu Zagrebu od strane države. Odgovoreno je da država pomaže svim lokalnim jedinicama, ne samo gradu Zagrebu. 

U raspravi je navedeno da će ovaj Zakon pridonijeti boljoj likvidnosti jedinica lokalne samouprave. Postavljeno je pitanje o mogućnosti refinanciranja proračunskih korisnika i ustanova, čiji su osnivači država, grad ili općina. Odgovoreno je da je intencija Zakona o proračunu da i proračunski korisnici i ustanove mogu refinancirati obveze.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o proračunu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, i to za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste
- HŽ Putnički prijevoz
- HŽ Infrastrukturu

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i  plan projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da nakon snažnog pada BDP-a u 2020. godini od 8,1%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se snažan oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 9,0%, kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rast BDP-a od 2022. do 2024. će se temeljiti na doprinosu domaće potražnje. U 2021. godini očekuje se stopa inflacije potrošačkih cijena od 2,4%, koja će potom blago ubrzati na 2,6% u 2022. godini, da bi u ostatku projekcijskog razdoblja inflacija usporila na prosječnu razinu od 2,2%. U iduće tri godine očekuje se oporavak zaposlenosti po stopi od 1,7% u 2022. godini te nešto snažniji rast zaposlenosti od 1,4% i 1,3% u 2023. i 2024. 
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Naime, s jedne strane očekuje se ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., a s druge strane, predviđaju se i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta Europske unije Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz navedeno, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u razornim potresima. 
Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva. Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom predviđena su značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Europskih fondova. Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za građane Republike Hrvatske, osigurana su dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada uslijed primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu. Isto tako uzevši u obzir ozbiljnost demografskih problema osiguravaju se i dodatna sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su sredstva za poticanje dobrovoljnog stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Ujedno u svrhu daljnjeg učvršćivanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kao saveznika u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije, zaštite zračnog prostora te uvećanja ukupne borbene sposobnost vojske Republike Hrvatske osigurana su sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona. 
Usprkos zahtjevnim financijskim okolnostima, u nadolazećem razdoblju nastavit će se s odgovornim upravljanjem javnim financijama radi smanjenja makroekonomskih neravnoteža, što je preduvjet za zdravi i održivi gospodarski oporavak i rast  Republike Hrvatske, kao i za uvođenje eura koji će također pridonijeti otpornosti hrvatskog gospodarstva. Na tom će putu Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurati nove razvojne iskorake, pomoći će oporavku od zdravstvenih, društvenih i ekonomskih posljedica pandemije, a pridonijet će obnovi Zagreba i okolice te Banovine. Prema Planu provest će se i već započete reforme koje će dodatno pridonijeti jačanju konkurentnosti Republike Hrvatske na europskoj i globalnoj razini. Tu je riječ prije svega o reformama i investicijama u nove tehnologije povezanim sa zelenom i digitalnom tranzicijom, zapošljavanjem, razvojem vještina, obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama, poboljšanjem poslovnog okruženja, učinkovitosti javne uprave, pravosuđa, zdravstvenog sustava i ostalo. Konkretno, glavne komponente usmjerene na zelenu tranziciju sastoje se od ulaganja u obnovu zgrada, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom te održivu i inovativnu mobilnost. Potpore će obuhvatiti i poduzeća u njihovoj zelenoj tranziciji, dok pojedinačne mjere u drugim komponentama dodatno doprinose postizanju ciljeva zelene tranzicije. Kad je riječ o digitalnim ulaganjima, i tu se planira ostvariti značajan iskorak. Planom su predviđena ulaganja u bolju širokopojasnu pristupnu infrastrukturu (usmjerenu u ruralna i suburbana područja), kao i za pristup brzom internetu za građane i poslovni sektor. Nadalje, kako bi se komunikacija između građana i poduzetnika s jedne strane te države s druge učinila efikasnijom, ali i osiguralo nesmetano pružanje usluga u nepredvidivim situacijama poput pandemije COVID-19, značajni će se napori uložiti u digitalizaciju javnih usluga. Stoga će se digitalna ulaganja velikim dijelom usmjeriti u javni sektor odnosno državnu upravu, obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe.
 
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Naime, s jedne strane očekuje se ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., a s druge strane, predviđaju se i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz navedeno, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u razornim potresima. 
Sukladno navedenom, ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava Europske unije, a zbog dovršetka određenih projekata.
Porezni prihodi za razdoblje 2022. – 2024. projicirani su na temelju makroekonomskih pretpostavki, uzimajući u obzir cjelogodišnje efekte prethodno spomenutih izmjene u poreznom zakonodavstvu. U skladu s navedenim, porezni prihodi u 2022. godini projicirani su u iznosu od 87,9 milijardi kuna. U narednim godinama, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2023. projicirani u iznosu od 92,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 5,5%, dok se u 2024. godini očekuju u iznosu od 97,2 milijarde kuna i bilježe rast od 4,8%.

U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Od ukupnog povećanja u iznosu od 6,5 milijardi kuna u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu, 1,5 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, a ostatak od 5,0 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora uključujući EU pomoći.
Ukupni rashodi za zaposlene u 2022. godini planiraju se u iznosu od 25,0 milijardi kuna i u odnosu na tekući plan 2021. godine bilježe rast od 1,1 milijardu kuna. Ovi rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 698,1 milijun kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine i iznose ukupno 18,3 milijarde kuna. Rashodi za zaposlene financirani iz sredstava Europske unije planiraju se na razini od 704,4 milijuna kuna i bilježe rast od 88,3 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine obzirom da se dio plaća djelatnika koji sudjeluju u sustavu upravljanja i kontrole korištenja fondova Europske unije sufinancira iz sredstava Europske unije (kroz prioritet Tehničke pomoći u pojedinom Operativnom programu). Rashodi za zaposlene financirani iz ostalih izvora povećavaju se za 321,5 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine. Od toga se najveće povećanje odnosi na rashode za zaposlene u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu. U 2023. godini očekuje se daljnje povećanje ovih rashoda na razinu od 25,3 milijarde kuna, dok su za 2024. godinu ovi rashodi planirani na razini od 25,2 milijarde kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Manjak državnog proračuna za 2022. godinu u iznosu od 9,3 milijarde kuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 42,0 milijarde kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 33,7 milijardi kuna. Zatvarajuća stavka između ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova te ukupnog manjka državnog proračuna u 2022. godini jesu prijenos depozita iz prethodne godine u iznosu od 16,3 milijarde kuna te planirani prijenos depozita u narednu godinu u iznosu od 15,2 milijarde kuna.
U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2022. godini projicira se na razini od 11,9 milijardi kuna ili 2,6% BDP-a. U 2023. projicira se manjak od 3,2 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje manjak od 775 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2022. očekuje manjak od 2,1% BDP-a, u 2023. od 0,4% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici će u 2022. imati uravnoteženi proračun, dok se u 2023. i 2024. godini očekuje višak od 0,4% BDP-a odnosno 0,2% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zabilježit će manjak od 0,6% BDP-a u razdoblju od 2022. do 2024. godine. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će planirani manjak općeg proračuna iznositi 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. projiciran je manjak proračuna od 2,4% BDP-a, a u 2024. godini očekuje se manjak od 1,9% BDP-a.
U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2,6 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 80,7% BDP-a u 2022. godini na 78% BDP-a u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024. godini.
Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2024. iznositi 1,9% BDP-a. 
Uslijed snažnog gospodarskog pada na razini čitave Europske unije uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Vijeće Europske unije je u ožujku 2020. odobrilo punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno primjenu opće klauzule o odstupanju (general escape clause) od proračunskih pravila definiranih Paktom o stabilnosti i rastu. Time je državama članicama dana mogućnost da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima kako bi se ublažili postojeći negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak. Na nacionalnoj razini, Zakon o fiskalnoj odgovornosti također omogućuje privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku, sukladno pravilima Europske unije. U skladu s preporukom Povjerenstva od 30. ožujka 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske je 3. travnja 2020. godine donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o fiskalnoj odgovornosti. I u 2022. godini na snazi će ostati opća klauzula o odstupanju od proračunskih pravila, a prema trenutačnim projekcijama kretanja BDP-a i oporavka cjelokupnog europskog gospodarstva Europska komisija planira da će se opća klauzula o odstupanju deaktivirati u 2023. godini. Države članice trebale bi u tom kontekstu tijekom 2022. nastaviti pružati ciljanu i privremenu fiskalnu potporu, sve u cilju daljnjeg oporavka i jačanja cjelokupnog gospodarstva, pritom vodeći računa o očuvanju srednjoročne fiskalne održivosti.
    
Odbor je raspolagao i pisanim 15. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, od 24. studenoga 2022. godine. 

U raspravi na Odboru navedeno je da se smanjuju transferi Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje za 3,8 milijardi kuna te se smanjuju sredstva za sanaciju bolnica u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Dalje su zatražene informacije o donošenju Zakona o reguliranju platnih razreda u javnoj službi.
Odgovoreno je da su u 2021. godini za zdravstvo planirana sredstva s rebalansom te iznose 9,1 milijardi kuna. U 2022. godini planirani ukupni rashodi za zdravstvo iznose 7,1 milijardi kuna. Nadalje je odgovoreno da se reforma sustava plaća planira za 2023. godinu.
Zatražena je informacija o planiranim sredstvima za poticanje spajanja jedinica lokalne samouprave u iznosu od 100 milijuna kuna. Odgovoreno je da takav iznos nije malen i intencija je poticanje 576 jedinica lokalne samouprave na funkcionalno spajanje te je navedeno će se neke jedinice lokalne samouprave lako uklopiti u funkcionalno spajanje. Napomenuto je da je Vlada u Hrvatski sabor uputila novi Zakon o proračunu, koji uključuje i nove odredbe za transparentnost financija lokalnih jedinica. Novi prijedlog Zakona u odnosu na važeći donosi odredbe koje uključuju da se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan. U izračun zaduženosti jedinica uključuju se dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju dok je u trenutačnom Zakonu propisano da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Na ovaj se način jasnije i transparentnije utvrđuje fiskalni kapacitet pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Napomenuto da postoji funkcionalno spajanje lokalnih jedinica kod velikih projekata Europske unije te postoji mogućnosti da će lokalne jedinice prepoznati budući potencijal spajanja.
 Također je navedeno da je Republika Hrvatska u prvih šest mjeseci 2021. godine bila uspješnija nego sedam drugih država Europske unije kod iskorištenosti fondova Europske unije. Odgovoreno je da kod iskorištenja fondova Europske unije postoji još puno prostora za napredak.
U raspravi na Odboru izražena je zabrinutost zbog rasta javnog duga u narednom razdoblju. Udio javnog duga u BDP-u pada, međutim nominalni iznos raste. Odgovoreno je da je javni dug ostao na nominalnoj razini prije pandemije te će se ubuduće smanjiti udio javnog duga u BDP-u. Istaknuto je da Ministarstvo financija jako vodi brigu oko javnog duga, ne samo zbog uvođenja eura.
Postavljeno je pitanje o planiranim budućim poreznim reformama u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se ne planira daljnja reforma poreznog sustava u Republici Hrvatskoj te da se očekuje uvođenje npr. okolišnih poreza na globalnoj razini. Republika Hrvatska je čekala sa uvođenjem digitalnih poreza s obzirom da bi troškovi provedbe bili veći nego prihodi od takvoga poreza. Ukoliko bude donesena Direktiva na razini Europske unije, Republika Hrvatska će se morati prilagoditi, iako se uvijek zalaže za rasterećenje porezima.
Napomenuto je da su planirani rashodi za zdravstvo nerealno niski te je budući rebalans neizbježan. Nadalje je istaknuto da je potrebna reforma zdravstva. 
Odgovoreno je da ukupno sa zdravstvenim doprinosima, sanacijama iz državnoga proračuna, dodatnim doprinosima iz državnoga proračuna, nekim vlastitim prihodima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju posebnih propisa  rashodi za zdravstvo ove godine iznose otprilike 38 milijardi kuna. Takav iznos predstavlja skoro 11% BDP-a za izdvajanja u zdravstvu te svrstava Republiku Hrvatsku na sam vrh što se tiče rashoda za zdravstvo u Europskoj uniji. Potrebna je racionalizacija troškova u zdravstvu te je reforma sustava plaća u zdravstvu u kratkome roku važna.
Napomenuto je da je reforma javne uprave bitna te se mora uvesti sustav nagrađivanja. Napredovanja i plaće će ovisiti o ocjenama. Rečeno je da su državni službenici već u sustavu ocjenjivanja, međutim problem nastaje kada nema kvalificiranih kadrova kao npr. liječnika u manjim mjestima u Slavoniji.  Također je napomenuto da postoji sustav ocjenjivanja, ali se kod ocjenjivanja moraju davati zaslužene ocjene te prepoznati kvalitetne kadrove. Nadalje je istaknuto da  postoji veliki raspon kod koeficijenta za medicinsko osoblje kod različitih bolnica i razni dodaci te ne postoje jednake plaće u zdravstvu. Odgovoreno je da to jako važna i kompleksna tema te je istaknuto da je potrebito učinkovito rješenje.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“, 1 glas „ PROTIV“ i 1 glas  „SUZDRŽAN“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  203  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z.br. 203 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno izlaganje podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske te  su istaknuli da se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.  Zakonom je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija i tijekom 2022. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu od 2,0 milijarde kuna. Također, Zakonom je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija tijekom 2022. godine jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu (u 2022. godinu za navedenu namjenu planirano je 100 milijuna kuna). Uz navedeno je propisano kako će Vlada donijeti odluku o kriterijima za dodjelu navedenih pomoći jedinicama lokalne samouprave na prijedlog Ministarstva financija u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Napominje se kako je u 2022. godini ukupno ograničenje za zaduživanje svih općina, gradova i županija ograničeno na najviše 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Podsjećam da je izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju  Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. taj iznos povećan s tri na tri i pol posto jer je tijekom 2021. godine došlo do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provedbu investicijskih projekata. S obzirom na iskustva iz 2020. i 2021. godine, i u Zakonu za 2022. godinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa. Ova mogućnost će se koristiti iznimno, a kako bi se osigurala odgovarajuća razina parlamentarnog nadzora Zakonom se utvrđuje obveza ministru financija da o takvim preraspodjelama svaka dva tjedna izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Od ostalih odredaba, napominje se kako se proračunska osnovica nije mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna.  Koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr.

Vezano za zaduženje, Zakonom se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 40,2 milijarde kuna (u 2021. godini – 42,4 milijarde kuna.) Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 31,8 milijardi kuna (u 2021. godini – 21,9 milijardi kuna; rebalans 2021. – 22,1 milijardu kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,8 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,8 milijardi kuna; rebalans 2021.-2,7 milijardi kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,6 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,6 milijardi kuna). U ovom dijelu napominje se kako je također, još uvijek radi nedovoljno jasnih okolnosti vezanih uz epidemiju koronavirusa, ostavljena mogućnost da se, dok traju izvanredne okolnosti predviđene u članku 10. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ministar financija i izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske zadužiti i iznad visine navedenih zaduživanja. Međutim, a također s ciljem dostatne razine parlamentarnog nadzora, ako do toga dođe, Vlada Republike hrvatske će o takvim zaduženjima mjesečno izvještavati Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Nova financijska jamstva za 2022. iznose 5,2 milijarde kuna, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 2,5 milijardi kuna. Jamstvena zaliha iznosi 300,0 milijuna kuna (u 2021. godini 300,0 milijuna kuna). Zakonom su za 2022. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100,0 milijuna kuna (u 2021. godini – 100,0 milijuna kuna). 
Nadalje, Zakonom više nisu predviđene odredbe vezane za zabranu novog zapošljavanja te prijema službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme te se sukladno tome napominje kako ponovo u 2022. godini stupaju na snagu Odluke Vlade Republike Hrvatske, koje su privremeno tijekom 2020. i 2021. godine bile stavljene van snage, i to: Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama („Narodne novine“, br. 70/16., 50/17., 37/18., 71/18., 91/18. i 33/20.) i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 70/16., 74/17. i 71/18.).

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“, 1 glas „ PROTIV“ i 1 glas  „SUZDRŽAN“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  203  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o  Prijedlogu direktive Vijeća o restrukturiranju sustava Unije za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka) COM (2021) 563 – D.E.U. br. 21/009, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 5. studenoga 2021. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/21-07/405, URBROJ: 50301-21/32-21-4, na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Direktiva Vijeća 2003/96/EZ o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (Energetska trošarinska direktiva – dalje u tekstu: ETD) usvojena je s ciljem osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta glede oporezivanja energenata i električne energije te je u kontekstu vremena donošenja i tadašnjim zahtjevima ostvarila traženi cilj.  U prosincu 2019. Europska komisija je predstavila europski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguranje pravedne i uključive tranzicije. Europskim zelenim planom pokrenuta je nova strategija rasta za Europsku uniju, kojom se Europska unija želi preobraziti u pravednije i prosperitetnije društvo.  Na temelju strategije iz europskog zelenog plana i sveobuhvatne procjene učinka, u Komunikaciji Komisije iz rujna 2020. o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030.  („Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.”) predložena je veća ambicioznost Europske unije i predstavljen sveobuhvatan plan za odgovorno povećanje obvezujućeg cilja Europske unije smanjenja neto emisija za najmanje 55 % do 2030.   Trenutno važeći ETD nije u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Europske unije, pogoduje upotrebi fosilnih goriva i više ne pridonosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Europska komisija je 14. srpnja 2021. godine u okviru paketa „Spremni za 55 %“ usvojila zakonodavni Prijedlog Direktive Vijeća o restrukturiranju sustava Zajednice Unije za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka).

U odnosu na navedene postojeće probleme ciljevi prijedloga ETD-a su: 
Uspostavljanje prilagođenog okvira koji doprinosi postizanju ciljeva Europske unije za 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine u kontekstu europskog zelenog plana. To bi uključivalo usklađivanje oporezivanja energenata i električne energije s energetskim, okolišnim i klimatskim politikama Europske unije, što bi doprinijelo radu Europske unije na smanjenju emisija. Nadalje je cilj uspostavljanje okvira kojim se unutarnje tržište Europske unije štiti i poboljšava ažuriranjem područja primjene i strukture stopa te racionalizacijom primjene oslobođenja od poreza i smanjenja poreza u državama članicama. Također se želi očuvati kapacitet za ostvarivanje prihoda proračuna država članica. 

Oporezivanje energije trebalo bi se povezati s energetskim sadržajem energenata i električne energije te njihovom okolišnom učinkovitošću. Iz područja primjene ETD-a treba izostaviti samo upotrebu energenata u druge svrhe, dvonamjensku upotrebu energenata te oporezivanje proizvedene toplinske energije. Električna energija koja se upotrebljava na slične načine trebala bi se tretirati jednako. Oporezivanje energije obuhvaća energente koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje te električnu energiju. Države članice trebale bi replicirati odnos između najnižih razina oporezivanja utvrđenih u prijedlogu za različite izvore i upotrebe energije. Za taj bi zahtjev električna energija uvijek trebala biti među najniže oporezivim izvorima energije kako bi se potaknula njezina upotreba (promet). Utvrđivanje različitih najnižih razina oporezivanja pogonskih goriva, pogonskih goriva za posebne namjene, goriva za grijanje i električne energije. Ukidaju se postojeće razlike između komercijalne i nekomercijalne upotrebe plinskog ulja (dizelskog goriva) kao pogonskog goriva, kao i razlike između poslovne i neposlovne upotrebe goriva za grijanje i električne energije. Predlažu se najniže razine oporezivanja za pogonska goriva. Za energente na koje se primjenjuje prijelazno razdoblje, najniže stope oporezivanja povećavaju se za desetinu godišnje do 1. siječnja 2033. Za niskougljična goriva najniža razina oporezivanja utvrđena za prvu godinu prijelaznog razdoblja primjenjuje se do 1. siječnja 2033. Predlaže se da države članice, pod poreznim nadzorom, na energente koji se isporučuju za upotrebu kao zrakoplovno gorivo te na električnu energiju koja se upotrebljava izravno za punjenje električnih zrakoplova primjenjuju barem najniže razine oporezivanja za potrebe prometovanja tih letova unutar Europske unije (i domaći letovi).

Države članice bi pod poreznim nadzorom, na energente isporučene za upotrebu kao gorivo za plovila i električnu energiju koja se upotrebljava izravno za punjenje električnih plovila primjenjuju barem najniže razine oporezivanja za potrebe prijevoza tereta, ribolova i usluga redovne plovidbe unutar Europske unije (od jedne do druge luke u Europskoj uniji). Energenti i električna energija koji se upotrebljavaju za preostalu plovidbu unutar Europske unije (uključujući privatnim rekreativnim plovilima) trebali bi podlijegati standardnim razinama oporezivanja pogonskih goriva i električne energije u državama članicama. Kako bi se potaknula njihova upotreba, za održiva alternativna goriva (uključujući održiva biogoriva i bioplin, niskougljična goriva, napredna održiva biogoriva i bioplin te obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla) i električnu energiju vrijedila bi nulta najniža stopa u razdoblju od deset godina. Mogućnost smanjenja poreza za određene upotrebe: smanjenje razine oporezivanja energenata i električne energije koji se upotrebljavaju za kogeneraciju, prijevoz robe i putnika željeznicom, podzemnom željeznicom, tramvajem, trolejbusom, lokalni javni prijevoz putnika, prikupljanje otpada, oružane snage i javnu upravu, osobe s invaliditetom i vozila hitne pomoći. Energenti i električna energija koje upotrebljavaju kućanstva koja su prepoznata kao ugrožena mogli bi biti oslobođeni od poreza najviše deset godina nakon stupanja na snagu ETD-a.

U raspravi na Odboru navedeno je da će se ubuduće ukinuti sniženja i izuzeća kod oporezivanja energenata i električne energije te će se usmjeriti na alternativne energije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (6 glasova  „ZA“ i 3 glasa  „SUZDRŽAN“)   predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o restrukturiranju sustava Unije za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka) COM (2021) 563 – D.E.U. br. 21/009

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/21-12/90, URBROJ: 50301-05/16-21-2), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 32. sjednici  održanoj 2. studenoga 2021. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2021. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, i to za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatska agencija za osiguranje depozita 
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste
- HŽ putnički prijevoz
- HŽ Infrastruktura

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su gospodarska kretanja i dalje pod utjecajem COVID-19 epidemije, domaće gospodarstvo uspješno se prilagodilo novim uvjetima, što je vidljivo iz snažnog oporavka gospodarske aktivnosti. U prvoj polovici 2021. zabilježen je međugodišnji rast realnog BDP-a od 7,8%, pri čemu je u drugom tromjesečju zabilježena povijesno najveća stopa realnog rasta BDP-a od 16,5%, što je prva pozitivna stopa rasta nakon četiri tromjesečja pada. Snažni gospodarski oporavak pozitivno je utjecao na ostvarenje poreznih prihoda, poglavito poreza na dodanu vrijednost, čije je ostvarenje bilo bolje nego što je planirano rebalansom državnog proračuna iz lipnja. No, pozitivni efekti koje je gospodarski oporavak imao na ostvarivanje proračunskih prihoda poništila je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, koja je sa svim svojim popratnim efektima dovela do daljnjeg rasta rashoda državnog proračuna. Unatoč padu BDP-a u 2020. godini koje je pratilo rast manjka proračuna opće države, kao i rast javnog duga, odgovorno vođenje ekonomske politike i pravovremeni odgovor na sve šokove kojem je gospodarstvo bilo izloženo, prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su zadržale kreditni rejting Republike Hrvatske na razini investicijskog. Odgovorno i učinkovito upravljanje krizom rezultiralo je snažnim gospodarskim rastom u 2021.  godini od 9%, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine. Izvoz roba i usluga bit će glavni pokretač rasta u 2021. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od osobne potrošnje te od bruto investicija u fiksni kapital. U manjoj mjeri, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti i državna potrošnja.
 
Ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi iznose 153,6 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3,3 milijarde kuna u odnosu na prvotni rebalans iz lipnja 2021. i to kao rezultat povećanja ponajviše poreznih prihoda, odnosno PDV-a za 2,5 milijardi kuna. 
S druge strane, ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (Europska unija i ostali izvori) smanjuju za 1,1 milijardu kuna.
U Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna više u odnosu na iznos manjka planiran u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu iz lipnja 2021. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 44,7 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani u iznosu od 27,7 milijardi kuna.

Novim planom u 2021. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 21,3 milijarde kuna, što predstavlja 5% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,7% BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,2% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zabilježiti manjak od 0,5% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2021. godini iznositi 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države i snažnog oporavka cjelokupne gospodarske aktivnosti očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda te će iznositi 83,1% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim  14. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, od  2. studenoga 2021. godine. 

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o učinku osiguravanja sredstava u iznosu od  2,4 milijardi kuna za nabavku  borbenih zrakoplova u budućim proračunima. 
Odgovoreno je da će se prvi dio predujma isplatiti ubrzo, te će ti rashodi imati utjecaj na metodologije kada krene isporuka borbenih zrakoplova u razdoblju od 2023-2025. godine.

Postavljeno je pitanje vezano za izdatke za zdravstvo u ovoj godini. 
Odgovoreno je da je dodatno za sanaciju zdravstva potrošeno 6,4 milijardi kuna u dva rebalansa u odnosu na izvorni državni proračun, uz redovni transfer od 2,8 milijardi kuna što ukupno čini 9,1 milijardi kuna.

Zatražene su informacije o rastu plaću u osnovnom i srednjem školstvu, te je napomenuta da je prikaz plaća ne transparentan.
Odgovoreno je da su prikazi plaća transparentni. Povećanja osnovice plaća od 4% nije bilo predviđeno proračunom, ali uštedama i internim preraspodjelama u proračunu su se plaće povećale za 929 milijuna kuna.

Dalje u raspravi je napomenuto da postoji neučinkovitost kod povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
Odgovoreno je da će se ove godine iz Fonda za solidarnost povući 886 milijuna kuna, a ostatak u idućoj godini. Dalje je istaknuto da je apsorpcija iz fondova Europske unije sve veća. Povećanja rashoda u proračunu odnose se na indeksaciju mirovina, rast plaća i socijalna davanja. U okviru rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa zbog dinamike provedbe istih.
U raspravi je navedeno da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku u 14. Stajalištu napomenulo  da se povećavaju i rashodi koji nisu povezani sa COVID-om. Također je pripomenuto da je potrebita mirovinska i zdravstvena reforma.

Dalje je rečeno da je proračunsko planiranje u uvjetima COVID-a izuzetno zahtjevno. Podržava se rad Ministarstva financija Republike Hrvatske te je jedan od rezultata njihovog rada i zadržavanje kreditnog rejtinga i dobivanje povoljnih uvjeta kreditiranja. Napomenuto je da se povlačenje sredstava iz fondova Europske unije ne može promatrati na godišnjoj razini, zbog toga što se proračun Europske unije donosi tek za razdoblje od sedam godina.
Također je rečeno da će do kraja godine direktni troškovi u zdravstvu, uslijed COVID-a iznositi 3,2 milijardi kuna, ne računajući indirektne troškove kao gubitak prihoda Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Zatražena je bolja preglednost kod usporedbe proračuna i dva rebalansa u tekućoj godini. Odgovoreno je da u proračunu ne mogu biti obuhvaćena dva rebalansa kao usporedba, odnosno tek se može usporediti onaj zadnji koji je izglasan prema Zakonu o proračunu. Za bolju preglednost potrebito je sve rebalanse u tekućoj godini uključiti u obrazloženja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  202 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 202, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se radi osiguranja kontinuiteta podmirivanja obveza i utvrđivanja pravne osnove za dodjelu sredstava iz državnog proračuna namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave te utvrđivanja pravne osnove za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor je 21. lipnja 2021. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu („Narodne novine“, br. 69/21.). Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza, tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Nadalje, ovim se Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na tri i pol posto radi povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2021. godine. Također, ovim Zakonom propisano je da iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko–moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa („Narodne novine“, broj 101/21.) ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08., 136/12. i 15/15.) u 2021. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje
                                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  202 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

Na temelju dostavljenih prijedloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj sjednici, održanoj dana 28. listopada 2021. godine utvrdio prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, koju Vam u privitku dostavljamo. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 14. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.), a u vezi s člancima 15. i 16. Zakona, Hrvatski sabor na sjednici  _____________ 2021. godine donio je 

ODLUKU
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

I.
za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku imenuje se:
-    prof.dr.sc. SANDRA KRTALIĆ.

II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama.

Obrazloženje

Uz točku I. 
Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Odbor za financije i državni proračun uputio je navedenim institucijama pozive za dostavu prijedloga kandidata za imenovanje članova Povjerenstva.

Na temelju dostavljenih prijedloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu i glasovanje. Nakon glasovanja, Odbor je na svojoj sjednici, održanoj dana 28. listopada 2021. godine utvrdio prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Uz točku II.:
Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu i objava. 

KLASA: 
URBROJ: 
Zagreb,

 
_________________
                        PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
                                Gordan Jandroković, v.r.

Poštovani gospodine Vujčiću,

sukladno članku 61. stavak 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/2008. i 54/2013.), na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na svojoj 30. sjednici, održanoj 27. listopada 2021. godine, Odluku o izboru revizorskog društva koje će obaviti reviziju financijskih izvještaja Hrvatske narodne banke sa stanjem na dan 31. prosinca 2022., 31. prosinca 2023. i 31. prosinca 2024. godine, koju Vam u privitku dostavljamo.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 61. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/2008. i 54/2013.), na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 30. sjednici održanoj 27. listopada 2021. godine 

O D L U K U
O IZBORU REVIZORSKOG DRUŠTVA KOJE ĆE OBAVITI REVIZIJU
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE NARODNE BANKE
                 
Revizorsko društvo KPMG Croatia d.o.o. za reviziju, Ivana Lučića 2/a, Zagreb,  obaviti će reviziju financijskih izvještaja Hrvatske narodne banke sa stanjem na dan 31. prosinca 2022., 31. prosinca 2023. godine i 31. prosinca 2024. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici, održanoj 27. listopada 2021., prijave pristigle na Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, objavljen 29. rujna 2021. godine u „Narodnim novinama“, Večernjem listu te mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Rok za zaprimanje prijava bio je 15 dana te je zadnji dan roka bio 14. listopada 2021. godine. Na Javni poziv pristigle su ukupno dvije prijave, koje su sve zaprimljene u roku.
 
Sukladno članku 15. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/18.– u daljnjem tekstu: Zakon), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora utvrdio je listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, propisanima člankom 16. Zakona. 

Sukladno navedenom, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora utvrdio je jednoglasno da su kandidati koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku: 

1. prof. dr. sc. SANDRA KRTALIĆ
2. Izv. prof. dr. sc. TEREZA ROGIĆ LUGARIĆ

Uvjet iz članka 16. točke 3. Zakona, a odnosi se na istaknute rezultate rada, utvrdit će se  dodatno, kroz razgovore s kandidatima.
Uvjet iz članka 16. točke 4. Zakona, a odnosi se na to da osoba nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, za kandidate koji ispunjavaju sve ostale zakonske uvjete, utvrđen je na temelju potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave dobivene temeljem upućenog zahtjeva Odbora. 
Životopisi kandidata objavit će se na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora. 

Razgovor s kandidatima bit će u četvrtak, 28. listopada 2021., s početkom u 14:00 sati, u dvorani „Stjepana Radića“ (133), sukladno sljedećem rasporedu:

1. prof. dr. sc. SANDRA KRTALIĆ
2. Izv. prof. dr. sc. TEREZA ROGIĆ LUGARIĆ

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 30. sjednici, održanoj 27. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 198, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Zakonom o trošarinama  nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije u odnosu na europski harmonizirani trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije, a nove izmjene pravne stečevine Europske unije zahtijevaju daljnje usklađivanje Zakona o trošarinama. S tim u vezi potrebno je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (preinaka), s primjenom od  13.2.2023. Usklađuje se sa Direktivom Vijeća (EU) 2019/2235 od 16. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV-a i Direktive 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije, s primjenom od 1.7.2022. Nadalje se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/1151 od 29. srpnja 2020. o izmjeni Direktive 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića, s primjenom od 1.1.2022.  Direktiva je usvojena za vrijeme predsjedanjem Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.) Rok za prenošenje ovih direktiva u nacionalno zakonodavstvo je 31.12.2021. (osim Direktive Vijeća (EU) 2019/2235 o izmjeni Direktive o PDV-u i Direktive o općem sustavu trošarina u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije za koju je rok prenošenja 30.6.2022.). Izmjene se odnose na pravno-tehničko usklađivanje instituta trošarinskog zakonodavstva s promjenama u carinskom zakonodavstvu Europske unije te informatizaciju sustava kretanja unutar Europske unije trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju, što će dovesti do administrativnog rasterećenja gospodarstvenika u robnoj razmjeni s gospodarstvenicima iz drugih država članica.

Radi se o najznačajnijim izmjenama u Zakonu o trošarinama koje se odnose na propisivanje oslobođenja od plaćanja trošarine za „male proizvođače jakih alkoholnih pića“ koji proizvedu najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po kućanstvu i koriste ga za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju.

Važećim odredbama Zakona o trošarinama „malom proizvođaču jakih alkoholnih pića“ propisana je obveza upisa u registar trošarinskih obveznika te primjena snižene visine (paušalnog iznosa)  trošarine koja, ovisno o zapremini kotla koji je prijavljen Carinskoj upravi, iznosi 100,00 kuna (za kotao zapremnine do uključivo 100 litara) ili 200,00 kuna (za kotao zapremnine veće od 100 litara). Ti paušalni iznosi se plaćaju ako „mali proizvođač jakih alkoholnih pića“ proizvede jako alkoholno piće u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu (tj. 50 litara rakije jakosti 40% vol.). Ovakva obveza plaćanja trošarine uvedena je u trenutku ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju u sklopu obveze usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije koja je tada obvezivala države članice Europske unije da se na svaku proizvedenu količinu alkoholnih pića plaća trošarina.

Dakle ovim izmjenama se za „male proizvođače jakih alkoholnih pića“ ukida obveza plaćanja trošarine (trenutni prihod je oko 5 milijuna kuna godišnje), što uz financijski učinak ima za posljedicu i administrativno rasterećenje tih proizvođača te Carinske uprave. Pozitivni učinci oslobođenja od plaćanja trošarine reflektiraju se i na opstojnost tradicionalne proizvodnje voćnih rakija u seoskim domaćinstvima, kao i na pojednostavnjenje trošarinskih procedura sa registriranim obveznicima - fizičkim osobama kojih trenutno ima 38.374 u Republici Hrvatskoj.

Uvode se novi instituti "samostalni mali proizvođač ostalih pića koja se dobivaju vrenjem", "samostalni mali proizvođač međuproizvoda" i "samostalni mali proizvođač vina", uz mogućnost primjene snižene visine trošarine u iznosu od 50% od nacionalne propisane visine. Cilj uvođenja ovih instituta je da se domaćim malim proizvođačima podigne razina konkurentnosti kada isporučuju alkoholna pića u druge države članice Europske unije, a koje također priznaju status samostalnih malih proizvođača uz primjenu snižene visine trošarine. Uvode se oslobođenja od plaćanja trošarine na alkohol kada se upotrebljava u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda (obvezatno oslobođenje) i u proizvodnji dodataka prehrani (opcionalno oslobođenje). Oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol sadržan u dodacima prehrani odnosi se primarno na proizvođače tinkture propolisa (pčelare), te druge proizvođače dodataka prehrani, koji bi se u poreznom smislu i administrativnom smislu znatnije rasteretili s obzirom da se prema trenutno važećim odredbama moraju registrirati kao trošarinski obveznici, plaćati trošarinu na kupljeni alkohol i obračunavati trošarinu na gotov proizvod, što se sada ukida.
U raspravi na Odboru napomenuto je da je oslobođenje od trošarina do 50 litara jakog alkoholnog pića važno za male proizvođače kojih ima preko 38.000. Podržavaju se i oslobođenja plaćanja trošarina na alkohol kada se upotrebljava u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda. Postavljeno je pitanje o naknadi za posjedovanje kotla. Odgovoreno je da se ubuduće i posjedovanje kotla oslobađa od naknada.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama.                                                                      2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA:022-03/21-12/83 , URBROJ: 50301-05/20-21-3), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 30. sjednici održanoj 27. listopada 2021. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 20. listopada 2021. godine o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.br. 113, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Anka, Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 12. veljače  2021. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 25. ožujka 2021. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost,  s Konačnim prijedlogom zakona ne prihvati.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su mnoge europske zemlje uvele manju poreznu stopu na ženske higijenske potrepštine. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima poreznu stopu od 25 posto. Ženske higijenske potrepštine spadaju u osnovne životne potrepštine te predlaže uvođenje međustope od pet posto. Ova dopuna će smanjiti i neravnopravnost u hrvatskome poreznom sustavu.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je snižavanje PDV-a na ženske higijenske potrepštine jako dobra inicijativa. Ukazano je na činjenicu da snižavanje PDV na ženske higijenske potrepštine ne znači snižavanje cijene proizvoda te da mnogo puta trgovci povećavaju svoje marže što se vidi na primjeru bezreceptnih lijekova i dr.
Podržava se smanjenje cijene ženskih higijenskih potrepština, ali ne kao selektivno izdvajanje proizvoda nego sveobuhvatno u paketu s drugima higijenskim potrepštinama.

Navedeno je da bi se Republika Hrvatska sa sniženom stopom PDV-a na ženske higijenske potrepštine u svijetu drugačije percipirala.
Također je napomenuto da se u Republici Hrvatskoj treba riješiti menstrualno siromaštvo, što je i socijalna poruka.
Nadalje je istaknuto da je provedba porezne reforme značila porezno rasterećenje i administrativno rasterećenje. Uvođenje dodatnih sniženih stopa PDV-a dovodi do dodatnog administrativnog posla. Rečeno je da se treba rasteretiti dohodak, a ne potrošnju. U raspravi na Odboru istaknuto je da ženske higijenske potrepštine trebaju biti jeftinije i time dostupnije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona  o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 15. listopada 2021. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 8. srpnja 2021. godine. 

Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 26. kolovoza 2021. godine (KLASA:022-03/21-07/286, URBROJ: 50301-05/16-21-6 ), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio  je Izvješće. Izrazito turbulentna i izazovna 2020. godina obzirom na eskalaciju pandemije koronavirusa negativno se odrazila, kako na svjetska financijska tržišta, tako i na domaće tržište kapitala. Međutim, do kraja 2020. kretanja na ZSE su se stabilizirala pa su cijene financijskih instrumenata porasle i dijelom nadoknadile pad s početka godine. U takvim okolnostima dionički indeks CROBEX smanjen je za 13,8% u 2020., dok je tržišna kapitalizacija dionica na ZSE pala za 7,2 % (137,4 mlrd. kuna). Istodobno je porasla tržišna kapitalizacija obveznica za 15,3 % (133,5 mlrd. kuna). Na takvu ekstremnu volatilnosti i neizvjesnost na financijskom tržištu Hanfa je reagirala već sredinom ožujka (12.3.2020.) privremeno zaustavivši trgovanja svim financijskim instrumentima na uređenom tržištu Zagrebačke burze u cilju zaštite ulagatelja. Ujedno su donesene brojene mikroprudencijalne mjere usmjerene prema osiguranju kontinuiteta poslovanja financijskih posrednika i fondova koji su nesmetano nastavili pružati svoje usluge unatoč inicijalnim šokovima uzrokovanima panedmije, ali i potresom koji je pogodio Zagrebačko područje. Iako su otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (Imovina 96 UCITS fondova na kraju 2020. iznosila je 18,2 mlrd. kuna, što je za 19,3% manje nego 2019. godine) bili inicijalno najsnažnije pogođeni sistemskim šokom koji je prouzročila pandemija s obzirom na panično povlačenje dijela ulagača,  intervencijama regulatora povjerenje investitora je vraćeno te su gotovo sve kategorije UCITS fondova, osim dioničkih, u 2020. ostvarile pozitivne godišnje prinose. S ciljem osiguranja likvidnosti i stabilnosti obvezničkog tržišta u 2020. je osnovan posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom s ciljem otkupa državnih dužničkih vrijednosnih papira (Fond za stabilnost). Relativna stabilnost obveznih mirovinskih fondova kao dugoročnih institucionalnih ulagatelja došla je do izražaja i u 2020. S obzirom na stabilne neto priljeve imovina OMF-ova u 2020. porasla je za 5,7 %. Krajem 2020. iznosila je 119,1 mlrd. kuna

Sve su kategorije OMF-ova ostvarile pozitivne prinose (A kategorija 0,43 %, B kategorija 0,94 %, C kategorija 1,2 %.), očuvavši time vrijednost imovine svojih članova. U 2020. Hanfa je odobrila rad novom mirovinskom osiguravajućem društvu u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na postupno intenziviranje umirovljenja članova II. mirovinskog stupa značajno je porasla imovina dvaju MOD-ova (za 64,9% te je iznosila 1,4 mlrd. kuna na kraju 2020. ), a nastavak tog trenda se uzevši u obzir demografska kretanja očekuje i u narednim godinama. Poslovanje sektora osiguranja je uz pandemiju u 2020. bio pod utjecajem i dva razorna potresa pa su likvidirane štete u 2020. porasle su za skoro 10% te su iznosile 6,5 mlrd. kuna. No uz stabilan premijski prihod na razini prethodne godine (ukupna zaračunata bruto premija iznosila 10,5 mlrd. kuna) te makroprudencijalnu odluku Hanfe o privremenoj zabrani isplate dobiti iz prijašnjih godina, likvidnost i solventnost društava za osiguranje ostala je stabilna te su društva bila u mogućnosti isplatiti sve štete.  Koronakriza je na leasing društva utjecala kroz nemogućnost klijenata da uredno otplaćuju leasing rate, što je uz pad dobiti utjecalo i na pad novih ugovora i imovine leasing društava. S ciljem olakšanja servisiranja obaveza primateljima leasinga u iznimnim okolnostima, ali i očuvanja stabilnosti poslovanja samih leasing drušatava Hanfa je društvima preporučila da omoguće privremeni moratorij na otplate prethodno urednim klijentima, uz istodobno eliminiranje obveze leasing društava da za takve klijente formiraju ispravke vrijednosti. 

U takvim izvanrednim i neizvjesnim makroekonomskim i financijskim okolnostima Hanfa je nastavila provoditi postupke licenciranja i nadzirati svoje subjekte, prebacivši fokus na posredne nadzorne aktivnosti s obzirom na epidemiološku situaciju. U postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata Hanfa je donijela 21 rješenje kojim je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, a koje su se između ostaloga odnosile na  manipulaciju tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija, funkcionalnu nezavisnosti vrednovanja imovine FGS-ova, proces informiranja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, investicijski proces i način obračuna naknade za upravljanje mirovinskih društava, oblik i sadržaj dokumenta s ključnim informacijama za klijente kod proizvoda osiguranja, poslova distribucije osiguranja i predugovornog informiranja, način sklapanja ugovora o osiguranju, organizaciju poslovnog procesa obrade i likvidacije šteta, obračun kamatnih stopa u leasing ugovorima. 

S obzirom na razornost potresa iz 2020. te brojne postupke naknade štete Hanfa je u cilju zaštite potrošača provela posredni nadzora vezan za primjereno predugovorno informiranje ugovaratelja osiguranja o značenju i posljedicama ugovaranja odbitne franšize kod osiguranja imovine s uključenim pokrićem rizika potresa. Temeljem toga jedno je društvo u tom dijelu izmijenilo uvjete osiguranja na način da budu potrošaču razumljiviji, dok je drugim društvima izdana preporuka da isto učine. Hanfa je i u 2020. nastavila pružati posebnu pažnju pitanjima zaštite i edukacije potrošača kroz obradu predstavki korisnika financijskih usluga (U 2020. godini zaprimljeno je 208 predstavki korisnika financijskih usluga, 23,1 % više nego u 2019. godini), objavu upozorenja za javnost te provođenje brojnih edukativnih aktivnosti. Održana je 31 edukativna aktivnost, od čega je 60% bilo online. U tu je svrhu pokrenuta nova internetska stranica posvećena financijskom opismenjavanju „Novac za sutra“ na kojoj je tijekom godine objavljeno 87 edukativnih tekstova, a posjetilo ju je više od 12 000 čitatelja.

Hanfa je i u 2020. godini aktivno sudjelovala u izradi novih zakona i dopuna postojećih zakona vezanih uz regulaciju tržišta kapitala i financijskog sektora. Osim toga tijekom godine je  Upravno vijeće Hanfe donijelo sveukupno 44 pravilnika kojima se detaljnije regulira sektor financijskih usluga i jedne smjernice vezane uz kontribuciju mirovinskih društava osnaživanju financijske pismenosti osiguranika. Regulatorno-normativno djelovanje Hanfa je usklađivala i s aktivnostima europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA, EBA, ESRB) kroz aktivno sudjelovanje u njihovu radu članstvom u brojim odborima i tijelima. Osim toga u 2020. godini Hanfa je sudjelovala i u aktivnostima povezanim s predsjedanjem Republike Hrvatske Vijećem Europske unije pri čemu je značajan doprinosa dala u postizanju političkog dogovora s Europskim parlamentom oko prijedloga uredbe kojom se uređuje oporavak i sanacija središnjih drugih ugovornih strana te oko dovršetka tehničkih pregovora s Europskim parlamentom u vezi s uredbom koja uređuje poslovanje europskih platformi za skupno financiranje. 

Sve su prethodno spomenute aktivnosti i djelovanje Hanfe tijekom 2020. provedene kroz 52 sjednice Upravnog vijeća na kojima je doneseno je 779 odluka. U svojem poslovanju u 2020. ostvareni prihodi Hanfe nadmašili su rashode pa je višak prihoda u iznosu od 2,9 milijuna kuna uplaćen je u državni proračun.
U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Hanfe. Postavljeno je pitanje da li  mirovinski fondovi još uvijek većinom ulažu u obveznice. Odgovoreno je da su prinosi mirovinskih fondova pozitivni i da prinosi na obveznice dalje padaju te će se sve više okretati alternativnim investicijama. Međutim takve investicije ne smiju ugroziti stabilnosti mirovina. Također se postavilo pitanje o uzroku maloga opsega investicija mirovinskih fondova u startup-ove. Odgovoreno je da oni nisu razvijali kapacitete te nedostaju kadrovi za ulaganje u startup.
Pohvaljeno je osnivanje drugoga mirovinskog osiguravajućeg društvo u Republici Hrvatskoj. Zatražena je informacija o Fondu za stabilnosti, koji je osnovan 2020. godine. Odgovoreno je da je Fond za stabilnost bio važan, ali je Hrvatska narodna banka brzo intervenirala te Fond nije u potpunosti iskorišten, zato jer više nije bio potreban. Fond za stabilnost služi kao kišobran za financijsku sigurnost.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 15. listopada 2021.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 188, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021.  godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je ovaj Zakon daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, konkretno osiguravanje pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2021/557. Cilj Uredbe (EU) 2021/557 jest proširenje okvira jednostavne, transparentne i standardizirane („STS”) sekuritizacije na sintetske sekuritizacije kao i uklanjanje regulatornih prepreka sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti radi dodatnog povećanja kapaciteta za kreditiranje bez snižavanja bonitetnih standarda za bankovno kreditiranje te razvoj održivog sekuritizacijskog okvira. 

Uredba (EU) 2021/557 uvodi odredbe koje se odnose na zahtjeve za jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekurizitacije koji predviđaju režim i skup novih zahtjeva primjerice jednostavnost (novi članak 26.b Uredbe (EU) 2017/2402), standardizaciju (novi članak 26.c Uredbe (EU) 2017/2402) i transparentnost (novi članak 26.d Uredbe (EU) 2017/2402) specifične samo za bilančne sintetske sekuritizacije. Sukladno Uredbi (EU) 2021/557 države članice moraju imenovati nadležna tijela odgovorna za nadzor zahtjeva koje bilančna sintetska sekuritizacija mora ispuniti kako bi dobila oznaku STS (u Republici Hrvatskoj su to Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka  sukladno njihovim područjima nadležnosti). Ovim Prijedlogom zakona, dodana je nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga  i Hrvatske narodne banke  nad člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402 u pogledu zahtjeva za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju te u pogledu zahtjeva u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona kao i pripadajuće prekršajne odredbe.

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), a s obzirom da se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/557. S obzirom da države članice najkasnije do 10. listopada 2021. godine moraju izvijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala o imenovanju nadležnih tijela te u cilju izbjegavanja situacije, odnosno vremenskog perioda u Republici Hrvatskoj, u kojem zbog donošenja zakona u dva čitanja, zakon ne bi pravovremeno stupio na snagu, odnosno odredbe u kojima se određuju nadležna tijela kao i pripadajuće prekršajne odredbe, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
U raspravi je zatražena informacija o sekuritizaciji u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se sekuritizacija u Republici Hrvatskoj obavlja u malom volumenu. Europska unija želi uspostaviti standaridiziranu sekuritizaciju te spriječiti zlouporabe.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama  i dopuni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                                  

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 15. listopada 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske , drugo čitanje, P.Z.E. br. 189, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je dana 1. siječnja 2016. godine na snagu je stupio Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond odnosno postao je operativan jedinstveni sanacijski mehanizam Europske unije, čime je signaliziran dovršetak drugog stupa bankovne unije. S ciljem osiguravanja ujednačenog financiranja sanacije uspostavljen je jedinstveni sanacijski fond kojim upravlja Jedinstveni sanacijski odbor. Sporazum je u Republici Hrvatskoj potvrđen Zakonom o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 1/20.).
Sporazum o izmjeni Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske (u daljnjem tekstu: Sporazum o izmjeni) predlaže se radi ranijeg uvođenja zajedničkog zaštitnog mehanizma za jedinstveni sanacijski fond tj. do početka 2022. (umjesto do 2024.), što uključuje izmjene članaka 5. i 7. Sporazuma koji uređuju metode izračuna naknadnih doprinosa i načina korištenja dijela financijskih sredstava u odjeljcima jedinstvenog sanacijskog fonda koji još nisu objedinjeni i koji pripadaju drugim ugovornim stranama. Kada dostupna financijska sredstva unutar sanacijskog fonda nisu dovoljna za pokrivanje troškova određene mjere sanacije prikupljaju se naknadni doprinosi od kreditnih institucija odnosno ako naknadni doprinosi nisu trenutno raspoloživi, Jedinstveni sanacijski odbor može ugovarati zajmove ili druge oblike potpore ili izvršavati privremene prijenose između odjeljaka. Potpisivanje Sporazuma o izmjeni izvršeno je 27. siječnja 2021. godine u Bruxellesu.
U raspravi napomenuto je da se uvodi raniji zaštitni mehanizam za jedinstveni sanacijski fond već od početka 2022. godine te je istaknuto da je koordinacija jako važna. Dalje je napomenuto da se očekuje brzi ulazak Republike Hrvatske u eurozonu.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske                                                                                                                                                                                  

                                
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 15. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 190, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  se Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, broj 146/20., dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuju pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, zatim ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te upravljanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda. Važeći Zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim propisima, usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području sanacije institucija koja je trenutno na snazi. Predmetnim Prijedlogom zakona provodi se nekoliko ciljanih izmjena važećeg Zakona radi osiguravanja njegove bolje primjene u praksi, iskristaliziranih u komunikaciji s Jedinstvenim sanacijskim odborom (središnje sanacijsko tijelo u bankovnoj uniji) nakon što je Republika Hrvatska postala članica jedinstvenoga sanacijskog mehanizma u listopadu 2020. godine.
Kroz praksu se iskristaliziralo da Hrvatska narodna banka mora formalno donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije za banke za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor jer odluke Jedinstvenog sanacijskog obora nemaju izravan učinak prema institucijama u državama članicama sudionicama, već im učinak mora dati nacionalno sanacijsko tijelo. Prijedlogom zakona osigurava se jednako postupanje u praksi u pogledu utvrđenja uvjeta koji prethode primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala i podložnih obveza u odnosu na „značajne“ i „manje značajne“ kreditne institucije s obzirom da takvo utvrđenje za „značajne“ institucije provodi Europska središnja banka kao nadležno tijelo. Slijedom toga mijenja se definicija pojma „mjerodavnog tijela“ kako bi se pod tim pojmom podrazumijevala Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u svojstvu nadležnog tijela, a ne u svojstvu sanacijskog tijela. 

Nadalje, kako bi se osiguralo da kreditne institucije i investicijska društva na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014  plaćaju isključivo doprinose koje izračunava Jedinstveni sanacijski odbor, na temelju godišnje ciljane razine Jedinstvenog sanacijskog fonda, izvršena je izmjena članka važećeg Zakona kojim je propisana ciljana razina (nacionalnog) sanacijskog fonda. Prijedlogom zakona osigurava se i bolja nomotehnička uređenost određenih članaka.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

                                
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 1. listopada 2021. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 9. lipnja 2021. godine. 

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. srpnja 2021. godine (KLASA:022-03/21-12/61; URBROJ:50301-05/05-21-5), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2020. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) istaknula je da je poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak 2020. godine bilo uspješno.

Tijekom 2020. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak je putem svojih aktivnosti podržala 1.809 projekata iznosom od gotovo 8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 13 posto u odnosu na 2019. godinu.  Poslovanje HBOR-a tijekom 2020. godine obilježile su aktivnosti vezane za ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija COVID-19. Već krajem ožujka 2020. godine donesene su prve Mjere COVID-19 za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta. Poduzetnicima je u okviru Mjera COVID-19 omogućeno korištenje moratorija i reprogram postojećih obaveza, ali i odobrenje novih povoljnih kredita s kamatnom stopom već od 0 posto. Kako bi se potaknulo banke na odobravanje kredita za obrtna sredstva poduzetnicima, HBOR je uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima do 90 posto rizika povrata kredita.   Kako bi bilo moguće provoditi ove mjere, zbog bitno povoljnijih uvjeta za dodjelu potpora poduzetnicima u odnosu na standardne te značajno povoljnijih premija osiguranja u odnosu na tržišne, za nove kredite za likvidnost i novu shemu portfeljnog osiguranja, HBOR je trebao zatražiti suglasnost Europske komisije. HBOR je među prvima u Europskoj uniji prijavio ova dva programa potpora te već početkom travnja ishodio odobrenje Europske komisije.    Osim odobrenja po Mjerama COVID-19, HBOR je nastavio s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.

Najveći dio odobrenja odnosi se na kreditiranje. U izvještajnoj godini kreditima je podržano 1.328 projekata iznosom od 5,51 milijardi kuna.

S obzirom na to da je u okolnostima izazvanim pandemijom 2020. godinu obilježilo korištenje moratorija i odobrenje kredita za održavanje likvidnosti poduzeća, udio kredita odobrenih za investicije tijekom 2020. godine bio je na nižoj razini nego prethodnih godina. No, i u ovim uvjetima više od 50 posto odobrenja bilo je namijenjeno investicijama. Udio odobrenih kredita za investicije važan je jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.

Zbog provođenje Mjera COVID-19, u okviru kojih je HBOR pojedine programe provodio izravno, broj izravno odobrenih kredita povećan je za gotovo 2,5 puta u odnosu na 2019. godinu, odnosno 4 puta u odnosu na 2018. godinu pri čemu je broj zaposlenih ostao na istoj razini.

Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2020. godini bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobren 1.168 kredit, odnosno 88 posto ukupnog broja odobrenih kredita, u iznosu od 1,57 milijardi kuna. Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2020. godine podržao u više od 800 projekata s ukupnim iznosom od gotovo 4,70 milijardi kuna: izvoznicima je po svim programima odobreno ukupno 362 kredita u iznosu od 2,44 milijarde kuna, kroz police osiguranja izvoza osigurano je 425 projekata izvoznika u vrijednosti od gotovo 2,10 milijarde kuna i odobreno je 18 izvoznih bankarskih garancija po nalogu izvoznika u iznosu od 154,00 milijuna kuna. Dodatno olakšavanje uvjeta financiranja hrvatskih izvoznika bio je jedan od ključnih fokusa u kreiranju Mjera COVID-19.  

Uz mogućnost korištenja moratorija i reprograma, tijekom 2020. godine u okviru Mjera COVID-19, HBOR je uveo nove programe za kreditiranje obrtnih sredstava koji se odobravaju u suradnji s poslovnim bankama ili izravno te nove načine osiguranja kredita kojima HBOR preuzima do 90 posto rizika povrata kredita radi poticanja banaka na kreditiranje poduzetnika.

Ponuđenu mogućnost korištenja moratorija klijenti su prihvatili za više od 1.600 odobrenih kredita čime je glavnica u iznosu većem od 12,80 milijardi kuna stavljena u poček. Iznos glavnice stavljene u poček predstavlja gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja HBOR-a koji je na 31. 12. 2020. iznosio 27,43 milijardi kuna. Iznos glavnice koju je HBOR stavio u poček predstavlja gotovo 30 posto ukupne glavnice koju je bankovni sustav stavio u poček po obvezama poduzetnika. 

Do kraja 2020. godine po programima kreditiranja u okviru Mjera COVID – 19 HBOR je odobrio gotovo 1,30 milijardi kuna kredita. S obzirom na to da su u okviru Mjera COVID-19 sve banke u Republici Hrvatskoj poduzetnicima odobrile ukupno nešto više od 1,7 milijardi kuna kredita, odobreni krediti HBOR-a čine 43 posto ukupnog iznosa kredita koji su tijekom 2020. godine odobrene poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19. Ovaj iznos posebno dolazi do izražaja kada se uzme u obzir da HBOR zapošljava 2 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom bankovnom sustavu u kojem HBOR-ova aktiva čini 6 posto ukupne aktive.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad HBOR-a. Navedeno je da HBOR izdaje sve više jamstava, dok se prije bavio samo kreditiranjem. Odgovoreno je da je HBOR razvojna banka te se već odavno bavi jamstvima, ali ne u tolikoj mjeri. Dalje je spomenuto da HBOR ima dosta poljoprivrednih gospodarstva u portfelju te kod problema otplate pružaju poček i moratorij za kredite te ne prebacuju loše kredite drugima društvima.

Rečeno je da bi HBOR u sljedećem izvješću trebao obuhvatiti strukturu primatelja kredita. Odgovoreno je da HBOR već ima analitiku po djelatnostima.

Postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri jamstva HBOR-a predstavljaju fiskalni rizik za državu. Odgovoreno je da je HBOR dosada uspio pokriti sve troškove, čak i kod krize s Uljanik grupom koji je narušio portfelj HBOR-a. HBOR prati sve limite. 

Dalje je zatražena informacija ukoliko će Republika Hrvatska uspjeti vratiti uplaćenih 20 milijuna eura u Investicijski fond Inicijative tri mora. Odgovoreno je da o investicijama odlučuje investicijski odbor koji čine stručnjaci prema ekonomskim kriterijima, a ne po političkim interesima. Naglašeno je da će se novac vratiti, ukoliko postoje dovoljno dobri projekti u Republici Hrvatskoj i nadaju se da će povratno dobiti čak više novaca od uloženoga. Napomenuto je da je 20 milijuna eura bio minimalni iznos za dobivanje glasa.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je HBOR vrlo brzo reagirao na događaje oko pandemije i potresa te je nudio reprograme kredita i time pomogao svima. 

Navedeno je da HBOR ne daje analitički popis klijenata, jer mora štititi interese pojedinaca i poduzetnika, iako postoji pravo pristupa informacijama. Odgovoreno je da bi se  prema Zakonu o pravu na pristup informacijama trebale davati informacije, ali drugi zakoni govore suprotno. Postoje podaci o iznosu kredita i nazivu projekta. Problem nastaje kada se traži uvid u cjelokupnu dokumentaciju, koja interesira konkurente i to predstavlja poslovnu tajnu. Napomenuto je da može doći do zlouporabe. U izradi je novi Zakon o pravu na pristup informacijama.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.