Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. (elektroničkoj) sjednici održanoj 4. svibnja 2021. godine o Prijedlogu zakona o porezu na digitalne usluge, prvo čitanje, P.Z.br. 105, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela dr.sc. Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 18. siječnja 2021. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 25.veljače 2021. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge ne prihvati.
Uvodno je predlagateljica istaknula da digitalne multinacionalne kompanije djeluju na štetu poreznih obveznika i dovode do ogromnih gubitaka sredstava u proračunima zemalja Europske unije, što otežava pružanje kvalitetnih zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga.
Velike digitalne tvrtke poput Applea, Facebooka, Amazona, Googlea i Airbnb-a iskorištavaju zastarjele zakonske norme kako bi izbjegle plaćanje poreza. Iako posluju u svim državama članicama Europske unije, dobit uglavnom prijavljuju samo u državama članicama s niskim poreznim stopama poput Irske ili Luksemburga i na taj način izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama u kojima ostvaruju prihode i dobit. Prema istraživanju koje su pokrenuli članovi posebnog odbora TAX3 GUE/NGL-a Europskog parlamenta za financijski kriminal i utaju poreza iz 2018. godine, Apple, jedna od najvećih i najprofitabilnijih tvrtki na svijetu, vjerojatno je platila tek 0,7% poreza na dobit u Eurospkoj uniji u razdoblju 2015.-2017. godine.Ove multinacionalne korporacije djeluju i u Hrvatskoj, ali ovdje najčešće nemaju poslovne jedinice te stoga ne pripadaju obveznicima poreza na dobit. Zakon o porezu na dobit. Stoga je oporezivanja dobiti u Republici Hrvatskoj neodgovarajući za oporezivanje poduzeća koja nude digitalne usluge, posebno sa stajališta utvrđivanja izvora oporezivog dohotka.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske naveo je da se Prijedlog Zakona temelji na inicijalnom prijedlogu Europske komisije iz 2018. godine o Direktivi Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga. Na radnim tijelima Vijeća Europske unije Republika Hrvatska je zauzela stajalište kojim se podržava navedena inicijativa Europske komisije u vidu privremenog rješenja, odnosno do donošenja globalnog rješenja oporezivanja digitalnog gospodarstva na razini OECD/G20. Dakle, Republika Hrvatska zalagala se za globalno rješenje jer jednostrane mjere unose distorziju na tržištu Europske unije te narušavaju tržišnu konkurenciju. Upravo iz navedenog razloga, nije se na nacionalnoj razini krenulo sa iniciranjem prijedloga zakona. Zbog velike složenosti problema, kao i utjecaja pandemije virusa COVID-19, napredak na međunarodnoj razini u sklopu rada OECD-a i G20 je usporen te je rok za postizanje međunarodnog konsenzusa s kraja 2020. godine prolongiran do sredine 2021. godine. Dana 14.1.2021. godine Europska komisija objavila je inicijativu Početne procjene učinka za digitalni namet, odnosno tzv. plan puta (roadmap), nakon čega će izraditi Izvješće te potom slijede javne konzultacije. Nadalje, Sjedinjene Američke Države su u prvoj polovici 2020. godine pokrenule trgovinske istrage (u okviru Odjeljka 301) prema državama koje su uvele nacionalne digitalne poreze (Francuska, Austrija, Italija, Španjolska) ili iste tek namjeravaju uvesti (Češka, Europska unija), a koje bi trebale utvrditi je li uvođenje takvih poreza neopravdano i diskriminirajuće prema američkim tvrtkama odnosno omogućiti odgovarajuće protumjere u vidu trgovinskih sankcija od strane Sjedinjenih Američkih Država prema takvim zemljama. Slijedom iznijetog, te uzevši u obzir da Europska komisija planira u lipnju 2021. godine iznijeti prijedlog za digitalni namet, te da se također u lipnju očekuje postizanje međunarodnog konsenzusa na donošenju globalnog rješenja, Vlada Republike Hrvatske smatra da u ovom trenutku nije oportuno poduzimati unilateralne mjere za uvođenjem nacionalnog poreza na digitalne usluge.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenim aktom od 25.veljače 2021. godine.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.