Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, i projekcija za 2021. i 2022. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste
- Autocesta Rijeka-Zagreb
- HŽ putnički prijevoz
- HŽ Infrastruktura
- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se Republika Hrvatska suočava sa posljedicama zdravstvene krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Dosad objavljeni ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje 2020. ukazuju na oporavak nakon početnog ekonomskog udara korona krize. Prema dostupnim informacijama za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, predviđa se da će u 2020. gospodarski pad iznositi 8,0%.
Prije izbijanja pandemije, fiskalna politika Vlade Republike Hrvatske, prije svega u funkciji gospodarskog rasta, bila je usmjerena i na daljnje jačanje fiskalne održivosti koja se ogleda u ostvarenju proračunskih viškova i snažnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Uvidjevši kako će pandemija koronavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica, Vlada Republike Hrvatske iskoristila je stvoreni fiskalni prostor za fiskalnu potporu u svrhu održavanja zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti.
U odnosu na projekcije prihoda iz svibnja ove godine, treba spomenuti materijalizaciju pozitivnih rizika vezano uz turističke rezultate iznad očekivanja te s tim povezanih kategorija prihoda. Ovo je prvenstveno posljedica pravovremene i kvalitetne epidemiološke reakcije Vlade Republike Hrvatske, koja je stvorila percepciju Republike Hrvatske kao sigurne i poželjne zemlje za odmor. Također bilježi se i pojačan priljev sredstava iz fondova Europske unije u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa. Ipak, nastavak i eskalacija pandemije koronavirusa doveli su do potrebe nastavka snažne potpore gospodarstvu, zdravstvu kao i najranjivijim skupinama društva. Tako se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna sanira sektor zdravstva, povećavaju izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi. Nastavlja se s odlučnim potporama gospodarstvenicima, posebice u sektorima snažno pogođenim pandemijom, kao i poljoprivrednicima. U svrhu osiguranja kontinuiteta i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom Republike Hrvatske i Europske unije, dodatna sredstva se izdvajaju za financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku. Slijedom obveza i prava proizašlih iz članstva u Europskoj uniji, potrebno je izdvojiti odgovarajuća sredstva za doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, kao i sufinanciranje projekata Europske unije kako na središnjoj tako i lokalnoj razini.
Od rashoda koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države prvenstveno valja spomenuti povećana izdvajanja sredstava Europske unije za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena te dodatna sredstva za prvu fazu obnove zgrada oštećenih potresom koji je pogodio Zagreb i okolicu.
Ovim Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9,2 milijarde kuna i iznose 131,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.
Ukupni planirani rashodi veći su za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan od čega su rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države veći za 6,9 milijardi kuna. Ministarstvo financija dobiva 2,27 milijardi kuna (1,0 milijardi kuna za kamate, 713 milijuna kuna doprinos proračunu Europske unije, 105 milijuna kuna za mjere HBOR-a, 430 milijuna kuna tečajne razlike). Ministarstvo zdravstva dobiva 1,76 milijardi kuna (1,34 milijarde za dug bolnica prema veledrogerijama, 200 milijuna kuna za dug Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje prema ljekarnama, 195 milijuna kuna za projekt KBC Rijeka). Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dobiva 1,39 milijardi kuna (476 milijuna kuna za mirovine i mirovinska primanja, 218 milijuna kuna naknade nezaposlenima, 381 milijun kuna potpore za očuvanje radnih mjesta, 56 milijuna kuna doplatak za pomoć i njegu, 108 milijuna kuna osobna invalidnina, 44 milijuna kuna status roditelja njegovatelja). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dobiva 413 milijuna kuna (377 milijuna kuna za LNG). Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobiva 360 milijuna kuna (217 milijuna kuna rashodi za zaposlene, 95 milijuna kuna decentralizacija, 48milijuna kuna učešća projekti Europske unije, 38 milijuna kuna sudski spor). Ministarstvo poljoprivrede dobiva 270 milijuna kuna (85 milijuna kuna mjere ruralnog razvoja, 107 milijuna kuna potpore govedarstvu, ribarstvu, proizvođačima šećerne repe, 61,5 milijuna kuna dugovi i sudske presude). Ministarstvo unutarnjih poslova dobiva 200 milijuna kuna (107 milijuna kuna rashodi za zaposlene, 40 milijuna kuna dug prema AKD-u, 42 milijuna kuna povrat sredstava prema Europskoj komisiji, 10 milijuna kuna upravljanje ilegalnim migracijama). Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobiva 100 milijuna kuna (88 milijuna kuna za sufinanciranje projekata Europske unije). Ministarstvo pravosuđa i uprave dobiva 80 milijuna kuna (povećanje rashoda za zaposlene i materijalnih rashoda proračunskih korisnika u sustavu pravosuđa). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dobiva 45 milijuna kuna (potpora za Croatia Airlines). Središnji državni ured za demografiju i mlade dobiva 45 milijuna kuna (dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dobiva 31 milijuna kuna (13 milijuna kuna međunarodne članarine i 17 milijuna kuna za predsjedanje Europskom unijom) i Ministarstvo kulture dobiva 26 milijuna kuna (25 milijuna kuna za završetak investicijskih projekata).
Ukupni planirani rashodi u 2020. godini financirani iz izvora 1,2 i 8 veći su za 9,3 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu odnosno 8,2%. Ukupni planirani rashodi u 2020. godini financirani iz svih izvora veći su za 16,0 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu odnosno 11,5%.
Za mjere za očuvanje radnih mjesta do 30.9.2020. izvršeno je 6,9 milijardi kuna, a do kraja godine planira se izvršiti dodatnih 1,2 milijarde kuna, odnosno ukupno 8,1 milijardi kuna u 2020. godini (od toga ukupno 330 milijuna EUR, odnosno 2,6 milijardi kuna planirano je na EU izvorima - 230 milijuna EUR React EU i 100 milijuna EUR Europski socijalni fond).
Ostali rashodi za COVID mjere (nabava robnih zaliha, potpore u športu, poljoprivredi, kulturi, turizmu itd.) izvršene su do 30.9.2020. u iznosu od 1,2 milijarde kuna (od toga 335 milijuna kuna sa izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države).
Također, za provedbu COVID mjera, sa stavki izdataka, do 30.9.2020. dani su zajmovi u ukupnom iznosu od 4,8 milijardi kuna: 1,5 milijardi Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za osiguranje dodatne likvidnosti, 1,5 milijardi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, 1,2 milijarde jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i 666 milijuna HAMAG BICRO (sredstva Europske unije).
Planirani deficit opće države u 2020. godini iznosi 29,5 milijardi kuna ili 8.0% BDP-a pri čemu deficit državnog proračuna iznosi 24,8 milijardi kuna (554 milijuna kuna manje u odnosu na tekući plan). Manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosi 2,7 milijardi kuna (1,8 milijardi kuna više u odnosu na tekući plan). Izvanproračunski korisnici i ostale pravne osobe u sastavu opće države ostvaruju višak od 761 milijun kuna (149 milijuna kuna manje u odnosu na tekući plan). Također je uključeno dodatno povećanje obveza u zdravstvu u iznosu od 1,1 milijarda kuna. Ostale prilagodbe koje se uključuju u izračun manjka prema ESA metodologiji iznose -1,2 milijarde kuna, što uključuje osiguranje likvidnosti za državna poduzeća posebno pogođena krizom u iznosu od 650 milijuna kuna i nova jamstva brodogradnji u iznosu od 514 milijuna kuna.
Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 29,5 milijardi kuna ili 8% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 14,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 87,3% BDP-a, što je posljedica povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
Odbor je raspolagao i pisanim 9. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, od 2. studenoga 2020. godine.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o uštedama na proračunskim stavkama u budućem razdoblju. Odgovoreno je da Ministarstvo financija i cijela Vlada Republike Hrvatske zagovara proračunsku disciplinu u ovom i prošlom mandatu. Provodi se oštra kontrola rashodne strane proračuna. Ova godina je usmjerena na očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu. Fiskalna disciplina je za Republiku Hrvatsku izuzetno važna. Budući proračuni moraju biti fleksibilni na izazove sljedećih godina. Kod kontrole rashodne strane proračuna, ostvarenja proračunskih ušteda, provođenje racionalizacije i veće efikasnosti prioritet je održivosti javnih financija te je naglašeno da se jedino mirovine neće smanjivati. Potrebna je adekvatna primjena strukturnih reformi. Projekcija od strane Ministarstva financija uključuje ponovno smanjivanje udio javnog duga u BDP-u sljedećim godinama.
U raspravi na Odboru dalje je navedeno da je jedna milijarda eura završila u hrvatskom gospodarstvu, što je jako dobro potrošen novac. Pad BDP-a i rast javnog duga iziskuje restrukturiranje te su zatražene informacije o idućoj godini. Odgovoreno da je proračunska politika prošlih godina stvorila prostor za reakciju Vlade Republike Hrvatske na pandemiju. Još uvijek postoji visoka razina neizvjesnosti zbog pandemije. Negativni rizici za proračun trebaju se što manje materijalizirati. Ispred Republike Hrvatske izazovna je godina. Očekuje se puni oporavak Republike Hrvatske tek krajem 2022. godine. Veliku priliku za gospodarstvo Republike Hrvatske predstavlja projekt Europske unije Nove generacije. U tom projektu uključen je Fond za oporavak i otpornost. Sredstva iz tog Fonda će se usmjeriti na javne i privatne investicije za oporavak i gospodarski rast te će se jačati otpornost hrvatskog gospodarstva na šokove. Ključno za otpornost su reforme. Provesti će se reforme u javnim poduzećima, u obrazovanju i pravosuđu i dr. Naglašena je potreba ojačanja vladavine prava.
Ukazano je na pravovremeno reakciju Vlade Republike Hrvatske na pandemiju te je navedeno da je akumulacija proračunskog viška prošlih godina stvorila preduvjet za manevarski prostor za prevladavanje krize. Navedeno je da je popuštanje mjera zbog turizma dovelo do pozitivnog efekta smanjenja pada gospodarstva od prvotno procijenjenih 9% na 8%. Istaknuto je da će sljedeće godine također biti zahtjevne te se Republika Hrvatska dodatno suočava s posljedicama potresa u Zagrebu i okolici.
Postavljeno je pitanje o zadanosti proračunskih stavaka. Odgovoreno je da su već otprilike tri četvrtine proračuna zadane stavke kao npr. mirovine u iznosu od preko 40 milijardi kuna i kamate u iznosu od 9 milijardi kuna. Međutim unutar tih zadanih stavki i preostale četvrtine se sredstva uvijek mogu još bolje i efikasnije iskoristiti. Postoji segment izvanproračunskih korisnika i trgovačkih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje ima prostora za poboljšanje njihove efikasnosti i racionalizacije. Navedeno je da postoji fokus zastupnika na državni proračun, međutim ne smije se zanemariti poslovanje izvanproračunski korisnika.
Zatražena je informacija o racionalizaciji poslovanja izvanproračunskih korisnika, koji su sada uključeni u obuhvat opće države. Odgovoreno je da je sada obuhvaćeno deset izvanproračunskih korisnika, a prije šest. Veliki broj izvanproračunskih korisnika nije vodio proračunsko računovodstvo nego isključivo poslovno računovodstvo te je bilo potrebno napraviti određenu prilagodbu. Navedeno je da će se tako olakšati proračunske procese i omogućiti Ministarstvu financija, Hrvatskom saboru i Državnom uredu za reviziju bolje planiranje i kontrolu izvršavanja proračuna. Navedeno je da u skorije vrijeme neće više biti razlike između nacionalne metodologije i ESA metodologije te će sve biti u potpunosti izjednačeno. Kod izvanproračunskih korisnika ostvaruje se unaprijeđenije u tehničko- računovodstvenim stvarima te oni sada podliježu dodatnim procesima kontrole i time će doprinijeti racionalizaciji. Međutim nije samo pitanje racionalizacije troškova izvanproračunskih korisnika, nego i njihovog ukupnog doprinosa fiskalnoj politici i gospodarstvu u širem smislu.
Naglašena je potreba održivosti zdravstvenog sustava. Izdvajanje za posebno skupe lijekove su se povećale. Odgovoreno je da su za manje od pet godina više nego udvostručila sredstva za posebno skupe lijekove na iznos od 2 milijarde kuna.
Postavljeno je pitanje o skupim lijekovima i dugovima u zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Također je navedeno da veledrogerije u Republici Hrvatskoj povećavaju cijene lijekova zbog uključenih kamata na kasno plaćanje dugova. Odgovoreno je da su dugovi u zdravstvu jako veliki te da ukupni dugovi u zdravstvu iznose 10,5 milijardi kuna. Ministarstvo financije može platit ukupni dug od 10,5 milijardi kuna u zdravstvu, međutim nakon toga će se opet akumulirati dugovi. Naglašena je potrebitost izrade modela za izbjegavanja ponovnog akumuliranja dugova u zdravstvu. Među ostalim je potrebno funkcionalno spajanje bolnica. Prije nekoliko godina je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izašao iz Države riznice te se tvrdilo da će se time riješiti svi problemi u zdravstvu, što se pokazalo neistinitim. Stanje u zdravstvu je slojevit dugogodišnji problem. Financijska održivost zdravstvenog sustava je jedan od nužnih uvjeta za ukupni uspjeh cijelog sektora.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.