Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun s rasprave o Godišnjem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2022. godinu

11.10.2023.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 6. srpnja 2023. godine. 
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/87, URBROJ: 50301-05/20-23-6, od 24. kolovoza 2023., u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio je Izvješće. 

Nakon oporavka u 2021. gospodarski rast razvijenih zemalja nastavljen je u 2022. godini po relativno nižim stopama. Ruska invazija na Ukrajinu i gospodarske sankcije prema Rusiji te djelomično zatvaranje kineskog gospodarstva u okolnostima borbe s novim valom koronavirusa doprinijeli su dodatnom zatezanju opskrbnih lanaca i snažnom rastu cijena energenata, a posljedično i jačanju inflatornih pritisaka. Smanjenje raspoloživog dohotka potrošača oslabilo je potrošnju, a rast troškova financiranja doveo je do usporavanja investicija, što je rezultiralo nižim stopama gospodarskog rasta. Domaće gospodarstvo ostvarilo je u 2022 . relativno visok godišnji rast od 6,3 % zahvaljujući snažnom tržištu rada, uspješnoj turističkoj sezoni te rastu investicija. Rekordna stopa inflacije od 13,5 % zabilježena je u studenom, da bi na kraju godine iznosila 13,1 %. Globalni rast stopa inflacije uvjetovao je restriktivniju monetarnu politiku od strane vodećih središnjih banaka, a rast kamatnih stopa odrazio se i na hrvatske obveznice, čiji su prinosi na kraju godine iznosili 3,4 %, što je rast od 3,1 p.b. u odnosu na kraj 2021. godine. Kraj godine obilježen je i ulaskom u Schengen i europodručje, što bi trebalo potaknuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i veći stupanj povezanosti sa zemljama europodručja. Previranja na globalnim financijskim tržištima i pad investicijskog sentimenta odrazili su se i na domaće tržište kapitala, pri čemu je vrijednost dioničkog indeksa CROBEX na kraju 2022. iznosila 1.979,9 bodova, odnosno 4,8 % manje u odnosu na kraj 2021. godine. Unatoč nepovoljnom sentimentu investitora ukupni je promet dionicama na ZSE-u  zabilježio porast na godišnjoj razini od 16,5 %, čime je u 2022. dosegnuo iznos od 3,0 mlrd. kuna. Izuzev obvezničkih (3,5 %), sve kategorije UCITS fondova zaključile su 2022. s negativnim prosječnim godišnjim prinosima reflektirajući uvjete ubrzanog rasta opće razine cijena, usporavanja gospodarstava i snažnog rasta kamatnih stopa. Zbog rasta kamatnih stopa neto imovina 12 obveznih mirovinskih fondova smanjena je za 0,6 % na godišnjoj razini (unatoč povećanim neto uplatama) te je iznosila 132,2 mlrd. kuna (26,0 % BDP-a) na kraju godine. Sve tri kategorije OMF-ova na kraju godine ostvarile su negativne prinose u rasponu od -4,1 % do -5,3 %. Ukupna imovina dva mirovinska osiguravajuća društva iznosila je 2,8 mlrd. kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 35,6 %. Takav rezultat proizlazi prvenstveno iz porasta broja korisnika od 21,1 % na godišnjoj razini, čime su oni dosegnuli brojku od 16,3 tisuća. Zaračunata bruto premija društava za osiguranje na kraju 2022. iznosila je 12,7 mlrd. kuna, što predstavlja rast na godišnjoj razini od 8,1 %, dok su likvidirane štete povećane za 6,1 % u odnosu na 2021. te su iznosile 7,7 mlrd. kuna. Porast kamatnih stopa utjecao je na rast SCR omjera solventnosti na razini sustava te je on krajem godine iznosio 221,1 % (rast od 10,9 p.b.). Oporavak poslovanja leasing društava iz 2021. nastavljen je i u 2022., što je vidljivo u svim indikatorima poslovanja.

U 2022. Hanfa je provela 225 postupaka licenciranja, koji su obuhvaćali izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela, odobrenja za rad te odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora, izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara te izdavanje dozvola za obavljanje poslova distribucije osiguranja i reosiguranja, kao i postupke u kojima se utvrđuje prestanak važenja dozvole. Tijekom godine održan je jedan obrazovni program i 12 ispitnih rokova za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za pružanje informacija o investicijskim proizvodima i uslugama, brokerske poslove i investicijsko savjetovanje, stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova te stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Od srpnja 2022. provedba ispita za obavljanje poslova distribucije osiguranja i/ili reosiguranja organizirana je kroz zajedničku infrastrukturu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, pristupanjem putem sustava e-Građani. 

Rat u Ukrajini, porast inflacije praćen zaokretom u monetarnim politikama središnjih banaka uz rast kamatnih stopa, obilježili su 2022. te uz sve ostale redovne aktivnosti značajno determinirali i nadzorne aktivnosti Hanfe. Tijekom 2022. kontinuirano su analizirani rizici kojima su subjekti nadzora izloženi, a nadzorne aktivnosti bile su usmjerene posebno prema sustavima upravljanja rizicima, investicijskim procesima i vrednovanjima ulaganja te procesu distribucije financijskih proizvoda. Nadzorne aktivnosti bile s usmjerene i prema financijskom sektoru kao cjelini čija je otpornost testirana na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove sistemske naravi. U postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata Hanfa je donijela više od 30 rješenja kojima je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, a koje su se, između ostaloga, odnosile na  manipulaciju tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija, unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima, unaprjeđenje procesa ulaganja imovine mirovinskih fondova, poslove distribucije osiguranja i predugovornog informiranja, obračun kamatnih stopa i naknada po ugovorima o leasingu i transparentnost ugovornih odredaba te unaprjeđenje procesa sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
U sklopu aktivnosti na području zaštite potrošača Hanfa je u 2022. zaprimila ukupno 166 predstavki, što su 22 predstavke, odnosno 11,7 % manje u odnosu na 2021. godinu. Najveći broj predstavki i dalje se odnosi na područje osiguranja (101 predstavka ili 61 % od ukupnog broja zaprimljenih predstavki). Ublažavanjem epidemioloških mjera došlo je do porasta broja edukacija koje je Hanfa provodila uživo, ali je i dalje zadržan trend rasta online edukacija. U 2022. tako je održano 79 edukativnih aktivnosti u kojima je izravno sudjelovalo više od 3.600 sudionika te više od 2.200 neizravno putem pregleda mjesečnih online predavanja Hanfe na YouTube kanalu. Tijekom godine obilježena su i sva veća međunarodna događanja povezana s financijskom pismenosti ili djelokrugom i nadležnosti Hanfe, a ostvarene su i brojne suradnje kroz javni poziv za suradnju u edukativnim aktivnostima.
Hanfa je i u 2022. aktivno sudjelovala u izradi novih i dopuna postojećih zakona u svrhu usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira tržišta kapitala s onim u EU-u. Upravno vijeće Hanfe donijelo je u 2022. godini 96 pravilnika iz gotovo svih područja nadležnosti te jedne smjernice i četiri službena stajališta. Najznačajniji zakonski propis donesen u 2022. koji utječe na poslovanje svih subjekata nadzora Hanfe i u čijoj je izradi Hanfa sudjelovala jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj . Predmetnim zakonom su u području nadležnosti Hanfe propisana pravila dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti u financijskom sektoru te preračunavanja vrijednosti vrijednosnih papira i udjela u mirovinskim i investicijskim fondovima te obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga putem općenite i individualne obavijesti o preračunavanju imovine i obveza u kunama u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije. Regulatorno-normativno djelovanje Hanfa je usklađivala i s aktivnostima europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA, EBA, ESRB) kroz aktivno sudjelovanje u njihovu radu članstvom u brojim odborima i tijelima.
Sve prethodno spomenute aktivnosti i djelovanje Hanfe tijekom 2022. provedeno je kroz 42 sjednice Upravnog vijeća, na kojima je doneseno 1.030 odluka kojima je reguliran sektor financijskih usluga ili poslovanje same Hanfe. Kao i 2021. godine, ostvareni prihodi u poslovanju nadmašili su rashode pa je njihov višak, koji je iznosio 1,2 mil. kuna, Hanfa uplatila u državni proračun.

U raspravi na Odboru je postavljeno pitanje o obveznim mirovinskim fondovima te manjoj izloženosti dionicama i mogućim gubicima u kategoriji C obveznih mirovinskih fondova. Istaknuto je da je kategorija C u obveznim mirovinskim fondovima doživjela najveći pad kod prinosa kao najmanje rizična kategorija. Nadalje je postavljeno pitanje zašto se samo smije jedanput na godinu, u mjesecu rođenja, mijenjati kategoriju kod obveznih mirovinskih fondova. Odgovoreno je da su kategorije A, B, C pitanja životnog ciklusa i time različitih ciklusa ulaganja. Kategorija C najmanje je izložena dionicama i time najmanje rizična. U izradi je novi zakon koji će liberalizirati moguće ulaganje obveznih mirovinskih fondova u dionice. Dalje će se u novom zakonu moći mijenjati kategoriju mirovinskog fonda jedanput godišnje, ali nije više nužno da je to mjesec rođenja. Promjena kategorije stvara određene troškove te je zahtjevan proces. Istaknuto je da je drugi stup mirovinskog sustava uveden u 2002. godini. Također je napomenuto da je Hanfa regulatorno tijelo, koje kontrolira pridržavanje zakona te ne preispituje ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Istaknuto je da su obvezni mirovinski fondovi neovisni. Također je rečeno je da je udio obveznica u portfelju obveznih mirovinskih fondova zadnjih 6 godina smanjen sa 70 posto na ispod 60 posto. Zaključno je rečeno da su svi zainteresirani za stabilnost i uspjeh obveznih mirovinskih fondova
Istaknuto je da je Hanfa zabranila trgovanje dionicama svojim djelatnicima. Neki djelatnici su dobili opomene pred otkaz, a jedan djelatnik Hanfe je dobio otkaz.
Također je napomenuto da na Zagrebačkoj burzi postoji premali promet dionicama. Odgovoreno je da Hanfa osigurava uređenu infrastrukturu te da je potrebna veća financijska pismenosti kod građana na kojoj se stalno radi. Rečeno je da su najveća investicijska društva u Republici Hrvatskoj banke.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor 
financijskih usluga za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.


PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.