Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 24. rujna 2020. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. rujna 2021. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2021. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2021. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2021. godine)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2021. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2021. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2021. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2021. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2021. godine
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2021. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2021. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2021. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2021. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da je u prvom tromjesečju ostvaren blagi realni međugodišnji pad od 0,7%, da bi u drugom tromjesečju 2021. došlo do snažnog rasta realnog BDP-a od 16,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. I domaća i neto inozemna potražnja su pozitivno pridonijele kretanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2021.
Iako su kretanja u domaćem gospodarstvu i dalje bila pod utjecajem COVID-19 epidemije, u prvom polugodištu 2021. zabilježen je snažan oporavak gospodarske aktivnosti, pri čemu je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvih šest mjeseci godine iznosilo 7,5%. U prvoj polovici 2021. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 12,6% te rast obujma industrijske proizvodnje od 9,6%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 12,1% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma je u prvoj polovici 2021. zabilježen međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 82,3%. Istovremeno, podaci o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na povoljne trendove na tržištu rada u prvom polugodištu ove godine. Prosječna inflacija potrošačkih cijena je u prvoj polovici 2021. iznosila 1,2%. Hrvatska narodna banka je tijekom prve polovice 2021. nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku te je likvidnost domaćega financijskog sustava dosegnula rekordne razine. Rast plasmana stanovništvu počeo se tijekom prve polovice 2021. oporavljati, dok je rast plasmana poduzećima usporio.
Na ostvarenje prihoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2021. utjecala su pozitivna kretnja u gospodarstvu, cjelogodišnji fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja u 2020. te učinci poreznih izmjena koji su stupili na snagu od 1. siječnja 2021., a odnose se na porezne izmjene u okviru sustava poreza na dobit, poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost te trošarinskih propisa. Od 1. siječnja 2021. godine stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjena je s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost od 1. srpnja 2021.godine ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva iz fondova Europske unije, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020., ali i iz nove financijske perspektive u dijelu koji se odnosi na instrument REACT – EU vezano za očuvanje radnih mjesta.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvoj polovici 2021. godine ostvareni su u iznosu od 74,1 milijardu kuna, što čini 49,3% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 22,8%.
Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna, od čega rashodi poslovanja 158,9 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8,4 milijarde kuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2021. godine iznosi 84,0 milijarde kuna što čini 50,2% planiranih rashoda za 2021. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 81,9 milijardi kuna, odnosno 51,5% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 2,1 milijardu kuna, odnosno 24,7% plana.
Ukupni rashodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2021. godine veći su za 6,9 milijardi kuna ili 8,9% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2,7 milijardi kuna. Uz navedeno, u prvom polugodištu 2021. godine na povećanje rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) za 1,1 milijardu kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama. Također, povećani su rashodi za program Mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna, od čega rashodi za mirovine u iznosu 389,6 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima i prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te 423,7 milijuna kuna uslijed isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2021. godine proračun opće države prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je manjak u iznosu od 9 milijardi kuna ili 2,3% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 9,8 milijardi kuna ili 2,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile manjak od 175 milijuna kuna ili 0,04% BDP-a.
Odbor raspolagao je pisanim 13. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.
U raspravi na Odboru zatražena je informacija o ispunjavanju kriterija za ulazak Republike Hrvatske u eurozonu u 2023. godini. Odgovoreno je da Republika Hrvatska već sada ispunjava kriterije vezano za javni dug. Pretpostavlja se da će Republika Hrvatska ispuniti kriterije vezane za kamatne stopu i inflaciju. Na razini Europske unije će se fiskalni kriteriji tek opet primijeniti od 1. siječnja 2023. godine.
Naglašeno je pozitivno iznenađenje sa ostvarenim velikim rastom realnog BDP-a od 16,1% u Republici Hrvatskoj u uvjetima pandemije i potresa. Vlada Republike Hrvatske je pravovremeno u proračunu osigurala dovoljna sredstva za pomoć poduzetnicima u vrijeme pandemije te očuvala radna mjesta. Nadalje se istaknulo da su se fondovi Europske unije dobro iskoristili.
Postavljeno je pitanje o budućoj inflaciji u Republici Hrvatskoj. Napomenuto je da se cijena sektorska rada jako povećala te da planirana dva posto inflacije neće pokrivati činjeničko stanje. Odgovoreno je da se inflacija računa na godišnjoj razini. Rečeno je da su cijene nekih namirnica u trgovinama porasle čak za 20%, međutim naglašeno je da je to je samo jedan dio CPI košarice, koja je bitna za izračun inflacije. Dalje je napomenuto da će se rast cijena do polovice 2022. godine stabilizirati te su cijene sirovina na svjetskim burzama već počele padati, ali istaknuto je da Republika Hrvatska ima specifičnu situaciju sa građevinskim sektorom i nedostatkom radne snage. Također je naglašeno da Eurostat određuje kriterije izračuna inflacije te se Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske vodi njihovim načelima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2021. GODINE
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za prvo polugodište 2021. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za prvo polugodište 2021. godine.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.