Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 55. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni zakon koji sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U zakonu su sadržana osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske valute eurom. Svrha tog krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti uz stavljanje posebnog naglaska na zaštitu potrošača. U tom kontekstu ističe se primjena dvojnog iskazivanja tj. istodobnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i u eurima. Poslovni subjekti su već započeli dvojno iskazivati cijene na dobrovoljnoj osnovi, a obveza dvojnog iskazivanja nastupa od 5. rujna. To je samo jedan od mehanizama predviđenih u ovom cijelom procesu kojemu je cilj zaštiti potrošače od neopravdanog podizanja cijena, odnosno od iskorištavanja procesa uvođenja eura na način da se potrošače dovede u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden. U zakonskim prijedlozima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima i to na način propisan u Zakonu o uvođenju eura. Pritom se za odredbe koje se odnose na penalizaciju tj. za preračunavanje novčanih kazni i koristi pravilo koje je propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. To znači da će se, primjerice, dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna, pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660,00 do 6.630,00 eura. Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz članaka 14. i ako je primjenjivo, članka 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu sa člankom 14. Zakona o uvođenju eura, te ako je primjenjivo i članka 15. Zakona o uvođenju eura tj. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi. Ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu Europske unije (prvenstveno u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon) u ovim se zakonskim prijedlozima propisuju tj. prenose iznosi eura iz propisa tj. direktive Europske unije uz stupanje na snagu od dana uvođenja eura. Uz to, ako je bilo propisano da se određeni iznosi navedeni u eurima za koje je sada propisano da se preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke, od datuma uvođenja eura takvi će se iznosi smatrati iznosima u eurima.
Istaknuo je da se predlaže da se uz izmjene Zakona o lokalnim porezima, Zakona o upravnim pristojbama, Zakona o igrama na sreću i Općeg poreznog zakona, mijenja se i Zakon o porezu na dobit na način da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
U raspravi na Odboru navedeno je da prema načelu neutralnosti nema zaokruživanja kod konverzije kune u euro osim kod novčanih kazna, ali kod primjerice Zakona o platnom prometu postoji zaokruživanje te 7.500.000 kuna postaju 1.000.000 eura. Odgovoreno je da je taj iznos naveden u Direktivi te ako se kunski iznosi brišu, vraćaju se iznosi u eurima iz Direktive.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasa „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 323; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330; Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.