Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agencija za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. svibnja 2023. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da novim planom proračuna za 2023.godine ukupni prihodi iznose 26,6 milijardi eura te se povećavaju se za 1,7 milijardi eura u odnosu na originalni plan.
Prihodi od poreza se povećavaju za 999 milijuna eura. Prihodi od poreza na dobit iznose dvije milijarde eura i veći su za 428,7 milijuna eura. To je rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023., kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznose 9,6 milijardi eura i veći su za 537,1 milijun eura.
Projekcija se temelji na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi do kraja godine. U obzir se uzimaju i porezne izmjene u 2022. i 2023. godini.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81 milijun eura, čime se povećava za 2,7 milijuna eura. Ostali porezni prihodi iznose 2,5 milijardi eura i veći su za 30,6 milijuna eura.
Prihodi od doprinosa se povećavaju za 297,4 milijuna eura. Prihodi od imovine se povećavaju za 312,7 milijuna eura te prema novom planu za 2023. iznose 629,2 milijuna eura. Ovi prihodi rastu zbog više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
Prihodi od pomoći se povećavaju za 15,2 milijuna eura te prema novom planu za 2023. godinu iznose 5 milijardi eura. Izravno su vezani uz projekte financirane iz europskih fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
Rebalansom državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura te će umjesto 26,7 milijardi eura iznosit će 28,1 milijardu eura.
Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka
povećavaju se za 1,2 milijarde eura. S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240,7 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera Vlade te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu. Za troškove arbitraže Ina-Mol Vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, za modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.
Rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju se za 185,3 milijuna eura. To je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije
u iznosu od 117,7 milijuna eura te osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu
koje se financiraju iz prihoda na temelju ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 66,4 milijuna eura.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 328 milijuna eura ili 0,4 postotna boda BDP-a u odnosu na originalni plan.
Novim planom u 2023. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od jedne milijarde eura, što predstavlja 1,4% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 2% BDP-a, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju višak od 0,4% BDP-a. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,2% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2023. godini iznositi 510 milijuna eura ili 0,7% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u smanjiti će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te iznositi 62,6 % BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim 22. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu od 22. svibnja 2023. godine.
U raspravi na Odboru navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske bila oprezna u procjeni rasta i razvoja. Zatražena je informacija o stanju u zdravstvu, obveze u zdravstvu te dodatnih 66,4 milijuna eura za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Odgovoreno je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima povećanje prihoda te su doprinosi za zdravstveno osiguranje značajno povećani. Smatra se da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima dovoljno prihoda za podmirivanje eventualnog povećanja troškova i sanacije. Na dan 31. ožujka 2023. godine obveze cijelog zdravstvenog sustava iznosile su 338 milijuna eura. Dospjele obveze za prekoračenja preko 120 dana iznosile su 40 milijuna eura. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je podmirio u ovom kvartalu sve svoje dospjele obveze. Hrvatski zavod za zdravsteno osiguranje će dobiti 66,4 milijuna eura zbog povećanja namjenskih prihoda na temelju povećanja plaća u zdravstvu i za kapitalne investicije koje su vezane za obnovu zdravstvene infrastrukture i sanacije štete od potresa.
U raspravi je rečeno da je Republika Hrvatska jedna od država koja se najbrže oporavila poslije korona krize, zahvaljujući visokoj inflaciji koja je punila proračun te jakom rastu turizma. Postavljeno je pitanje o povratu zaduženja u iznosu od 700 milijuna eura. Podržava se povećanje mirovine, ali upozorava da se Hrvatskoj elektroprivredi (dalje u tekstu: HEP) dodjeluju više sredstva nego umirovljenicima. Odgovoreno je da su druge države imale veću inflaciju nego Republika Hrvatska, ali se nisu oporavili tako brzo. Brzi oporavak Republike Hrvatske se temelji na donošenim paketima mjera od strane Vlade. Republika Hrvatska je išla balansiranim smjerom, koji je osigurao veći dohodak najugroženijima. Veliki doprinos su imali i sredstva iz Europske unije. Dosada je Republika Hrvatska povukla 5,5 milijardi eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što predstavlja oko 40% alokacije za Republiku Hrvatsku. Dalje se prati stanje u HEP-u te se iz proračuna pokrivaju niže cijene struje za građane. Razjašnjeno je da je onih 700 milijuna povrata zaduženja sredstva proračunska klasifikacija te predstavlja dodjelu sredstava HEP-u.
Postavljeno je pitanje o mogućem drugom rebalansu te plaćama u javnom sektoru. Odgovoreno je da će se pregovarati oko osnovice plaća te da Vlada već razgovara s predstavnicima iz javnoga sektora. Naznačeno je da će pred kraj godine biti još jedan rebalans proračuna.
Zatražena je informacija o sredstvima u proračunu za saniranje šteta iz nedavnih poplava primjerice za grad Obrovac. Odgovoreno je da će isplata štete biti iz proračunske zalihe, gdje ima dovoljno sredstava za pokrivanje istih. Dosada je korišteno tek dva posto iz proračunskih zaliha.
Postavljeno je pitanje povećanja plaća u zdravstvu. Odgovoreno da će se u slučaju povećanja plaća vršiti preraspodjela u proračunu. Zatražena je informacija o reakciji poduzetnika na porez na ekstra profit. Odgovoreno je da su sve primjedbe poduzetnika koji su se osjećali nepravedno obuhvaćeni porezom uvažavane.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo da će Republika Hrvatska prema projekcijama Ministarstva financija smanjiti inflaciju te javni dug te se nada još uspješnijoj godini poslije godina korone krize.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2054. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497 provede objedinjena rasprava.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.