Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici, održanoj 29. srpnja 2020. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj 138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 28. travnja 2020. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. srpnja 2020. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2019. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) istaknula je da je poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak 2019. godine bilo uspješno. Tijekom 2019. godine privatnom i javnom sektoru omogućeno je korištenje novih financijskih proizvoda, snižene su kamatne stope za pojedine grupe korisnika i namjene te implementirana poboljšanja koja su pripremana u ranijim godinama. HBOR je putem svojih aktivnosti podržao 2.413 projekata iznosom većim od 7 milijardi kuna.
Najveći dio odobrenja odnosi se na kreditiranje – u izvještajnoj godini kreditima je podržano 1.848 projekata iznosom od 5,77 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Od ukupnog broja odobrenih kredita u 2019. godini 88 posto bilo je namijenjeno investicijama, a 12 posto za obrtna sredstva. Udio odobrenih kredita za investicije važan je jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika te ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju kao i nova zapošljavanja.
Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2019. godini bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1.640 kredita, odnosno 89 posto ukupnog broja odobrenih kredita u iznosu od 1,44 milijardi kuna. U 2019. godini zabilježen je značajan rast interesa investitora u infrastrukturne projekte za HBOR-ovim sredstvima te je tako tijekom 2019. godine putem kredita HBOR-a i financijskih instrumenata odobreno 2,38 milijardi kuna za infrastrukturna ulaganja što predstavlja gotovo 80 posto veći iznos od onog odobrenog u 2018. godini za istu namjenu. Ulaganja u infrastrukturu iznimno su važna jer predstavljaju preduvjet za kvalitetniji razvoj pojedinog područja, ulaganja u poduzetničke aktivnosti te stvaranje novih radnih mjesta, a značajan udio u ulaganjima imaju i projekti zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.
Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2019. godine podržao u 839 projekata s ukupnim iznosom od 2,75 milijardi kuna: izvoznicima je po svim programima odobreno ukupno 292 kredita u iznosu od 1,56 milijarde kuna, kroz police osiguranja izvoza osigurana su 536 izvozna posla u vrijednosti od 1,14 milijarde kuna i odobreno je 11 izvoznih bankarskih garancija po nalogu izvoznika u iznosu od 48,74 milijuna kuna. Dodatno olakšavanje uvjeta financiranja hrvatskih izvoznika bio je jedan od ključnih fokusa u kreiranju novih financijskih proizvoda i programa.
Sukladno svojoj ulozi, HBOR je tijekom 2019. godine nastavio s provedbom financijskih instrumenata te uveo niz novih programa i financijskih proizvoda radi popunjavanja tržišnih nedostataka i adekvatnijeg financiranja poduzetnika.
Kako bi hrvatskim poduzetnicima dodatno olakšao pristup sredstvima kreditiranja, HBOR je od 1. svibnja 2019. postojećih 25 programa kreditiranja sažeo u 9 programa: Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Priprema izvoza, Investicije privatnog sektora, Investicije javnog sektora, projekti Europske unije, Obrtna sredstva, Kredit kupcu, Kredit dobavljača i Financijsko restrukturiranje. Ova izmjena omogućila je lakše snalaženje poduzetnika u HBOR-ovim programima i jednostavniji odabir najadekvatnijeg za financiranje njihovih projekta ili potrebnih obrtnih sredstava. Pri smanjenju broja kreditnih programa posebno se pazilo da se niti za jednu od postojećih skupina poduzetnika ne otežaju kreditni uvjeti, a za pojedine su uvedeni i povoljniji uvjeti od kojih su najznačajniji oni koji se odnose na sniženje kamatnih stopa.
Smanjenjem broja kreditnih programa, za veliki dio poduzetnika i korisnika iz javnog sektora snižene su kamatne stope i smanjene naknade za tržišno konkurentne poduzetnike koji se bave djelatnostima od posebnog interesa: poljoprivredom i ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem uvedena je kamatna stopa od 1,5 posto (prijašnja kamatna stopa iznosila je od 2 do 4 posto). Po programu Priprema izvoza umjesto dotadašnjih 2, odnosno 3 posto, kamatna stopa, koja ovisi o kreditnom rangu poduzetnika i kolateralizaciji, sada može biti već od 1,75 posto. Kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava s postojećih 4 posto snižena je na 3,5 posto za dugoročne i 2 posto za kratkoročne kredite. Javni sektor, ovisno o području ulaganja, investicije može kreditirati po kamatnoj stopi od 1,75 posto ili 2 posto bez naknade za rezervaciju sredstava. Privremena mjera sniženja naknade za obradu zahtjeva na 0,5% postala je trajna, snižavanje kamatne stope za 0,20 postotnih bodova za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana društva koja zapošljavaju ili osposobljavaju mlade osobe (Inicijativa za zapošljavanje mladih Europske investicijske banke - EIB).
Osim samih programa HBOR-a, zahvaljujući suradnji s pojedinim županijama i gradovima, poduzetnici koji ulažu na tom području mogu računati na subvenciju kamatne stope na kredite HBOR-a iz sredstava županija ili grada. Tako je tijekom 2019. godine poduzetnicima koji ulažu na područje Osječko- baranjske županije te Grada Preloga omogućeno kreditiranje uz kamatnu stopu već od nula posto, a poduzetnicima na području Istarske županije jedan posto.
Tijekom 2020. (do ožujka) subvencionirano kreditiranje omogućeno je i poduzetnicima koji ulažu na području Virovitičko-podravske županije, Zagrebačke županije te Koprivničko-križevačke županije, a nastavljeni su pregovori o suradnji s brojnim županijama, gradovima i općinama.
HBOR je tijekom 2019. godine provodio četiri financijska instrumenta. Privatnom su sektoru namijenjeni ESIF Krediti za rast i razvoj i Investicijski krediti za ruralni razvoj. ESIF Krediti za rast i razvoj - omogućava povoljna sredstva za dugoročne investicijske kredite mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Krediti se odobravaju na način da se 50 posto kredita (iz izvora ESIF-a) financira po kamatnoj stopi od 0 posto, a drugih 50 posto kredita (iz izvora poslovne banke) po tržišnoj kamatnoj stopi, koju utvrđuje poslovna banka. Investicijski krediti za ruralni razvoj namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora. Krediti se odobravaju putem poslovnih banka na način da se 50 posto kredita financira po kamatnoj stopi od 0 posto, a 50 posto kredita iz izvora poslovnih banaka, po tržišnoj kamatnoj stopi koju utvrđuje poslovna banka. Financijski instrument je potencijalnim korisnicima dostupan od rujna 2019. godine.
Javnom su sektoru namijenjeni Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (dalje: ESIF) i ESIF Krediti za javnu rasvjetu. ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora omogućavaju iznimno povoljno financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost te poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora radi postizanja energetskih ušteda koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50 posto. Zbog iznimno uspješne provedbe ovog financijskog instrumenta i iskorištene prvotno dodijeljene alokacije u iznosu od 190 milijuna kuna, HBOR i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, potpisali su dodatak Sporazumu o financiranju, kojim se inicijalna alokacija povećala na 402,80 milijuna kuna. ESIF Krediti za javnu rasvjetu provode se radi kreditiranja ulaganja u energetske uštede sustava javne rasvjete provedbom mjera energetske obnove postojećih sustava. Prihvatljiva za financiranje su ulaganja koja rezultiraju uštedom energije od najmanje 50 posto u odnosu na postojeće stanje. Tijekom 2019. godine putem financijskih instrumenta podržano je 108 projekata iznosom od gotovo 300 milijuna kuna.
Tijekom 2019. godine završene su pripreme za provedbu ESIF Kredita za energetsku učinkovitost za poduzetnike. Cilj ovog financijskog instrumenta je poduprijeti smanjenje potrošnje isporučene energije u proizvodnoj industriji i u uslužnom sektoru kroz provedbu mjera energetske učinkovitosti i/ili mjera za korištenje obnovljivih izvora energije. Ovaj financijski instrument namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u području proizvodne industrije ili uslužnog sektora (trgovine i turizma). Krediti će biti dostupni na tržištu u drugom kvartalu 2020. godine, a provodit će se putem poslovnih banaka s kojima će HBOR potpisati sporazume o financiranju i ovlastiti ih za provedbu ovog financijskog instrumenta.
U okviru EIF-NPI Equity Platforme, Europski investicijski fond (dalje: EIF) i HBOR su u siječnju 2019. godine potpisali ugovor kojim je pokrenut Croatian Growth Investment Programme (dalje: CROGIP). CROGIP inicijativa ima za cilj potaknuti ulaganja u mala i srednja te srednje kapitalizirana poduzeća u vrijednosti od najmanje 70 milijuna eura. EIF i HBOR zajednički će ulagati sredstva (od kojih će svaki uložiti po 35 milijuna eura) u fondove rizičnog kapitala kojima će upravljati društva koja odabere EIF sukladno svojim metodologijama. Osim općeg cilja osiguravanja podrške hrvatskim poduzećima i otvaranja novih radnih mjesta kroz osiguravanje dostupnosti vlasničkog/rizičnog kapitala, svrha CROGIP-a je i razvoj tržišta i institucionalnih kapaciteta za financiranje vlasničkim/rizičnim kapitalom u Republici Hrvatskoj podržavanjem društava za upravljanje fondovima koji značajan dio svojih ulaganja usmjeravaju u hrvatska poduzeća.
U 2019. godini potpisan je Sporazum o poslovnoj suradnji na provedbi kreditiranja privatnih iznajmljivača u čijoj provedbi sudjeluju Ministarstvo turizma, poslovne banke i HBOR. Cilj ovog programa je ujednačavanje standarda smještajnih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, podizanje razine kvalitete i dodatne ponude privatnog smještaja. Financiranje se temelji na kreditnim sredstvima HBOR-a, dok Ministarstvo osigurava sredstva za subvenciju dijela ugovorene redovne kamatne stope koja za krajnje korisnike iznosi 2 ili 2,7 posto ovisno o valuti u kojoj se traži odobrenje kredita.
HBOR je kroz programe osiguranja izvoza u 2019. godini podržao izvoz hrvatskih roba i usluga u 48 država svijeta te je osigurao izvozni promet u visini od 1,14 milijardi kuna. Niži volumen osiguranog prometa u 2019. godini rezultat je izostanka većih kapitalnih projekata iz sektora brodogradnje, kao i povećanja ponude privatnog tržišta osiguranja i reosiguranja, što se najviše odrazilo na pad reosiguranog izvoznog prometa.
U raspravi na Odboru zatražene su informacije o hidrocentrali Ilovac u Ozlju, koja je bila financirana od strane Europske investicijske banke i HBOR-a. Hidrocentrala puštena je u rad 2015. godine u zaštićenom okolišu te se kod odlaska na teren primijetio ekocid što je suprotno studiji o zaštiti okoliša. Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj nemaju saznanja o ekocidu na tom području, međutim provjeriti će situaciju.
Postavljeno je pitanje o naplatama kredita HBOR-a. Odgovoreno je da HBOR ima veći postotak loših kredita u odnosu poslovne banke, zbog toga jer HBOR nije prodavao loše kredite.
Komentirano je da bi HBOR trebao propisati neka pravila u vezi loših plasmana. Odgovoreno je da je prodaja potraživanja diskutabilna tema.
Dalje su članovi Odbora naglasili da se naročito male i srednje poduzetnike treba poticati. Predstavnici HBOR-a naglasili su da se HBOR još prije dvije godine fokusirao na male i srednje poduzetnike.
Napomenuto je da je kriza zbog COVID-19 prilika za povratak malog i srednjeg poduzetništva, npr. kod opskrbe trgovačkih lanaca u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je također navedeno da se u pandemiji pokazalo da Republika Hrvatska u poljoprivrednoj proizvodnji kod većine proizvoda nije samodostatna. Naglašena je potreba strukturnih reformi koje će pokrenuti reindustrijalizaciju i povećanu samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Odgovoreno je da je HBOR ugovorio volumen od 70 milijuna eura za razvoj ruralnih područja po povoljnim kamatnim stopama. U krizi COVID-19 HBOR je prebacio dio na obrtna sredstva samo na osnovi zadužnica, zato jer su upoznati s specifičnostima poljoprivrednog sektora. Potrebno je ujednačenje regionalnog razvoja.
Članovi Odbora pohvalili su brzu reakciju HBOR-a u vremenima COVID-19 i potresa u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji te se nadaju daljnjem uspješnom radu HBOR-a.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.