Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 30. rujna 2020. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 32, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. rujna 2020. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je Prijedlog zakona dio Paketa mjera za smanjenje rizika kojim se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i kojim se nastavlja daljnja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, daljnja implementacija preostalih elemenata regulatornog okvira koji je prihvaćen u Bazelskom odboru za nadzor banaka (BCBS) i Odboru za financijsku stabilnost (FSB) te očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne sposobnosti, odnosno smanjivanje opterećenja za manje banke te poboljšanje kapaciteta banaka za financiranje MSP-ova i infrastrukturnih projekata.
Nadalje, uzevši u obzir postojanje više sanacijskih tijela te situaciju u kojoj uspostavom bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, procijenjeno je opravdanim da Hrvatska narodna banka preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nad investicijskim društvima. Podjela sanacijskih ovlasti u Prijedlogu zakona je sljedeća: Hrvatska narodna banka je sanacijsko tijelo za kreditne institucije (planiranje sanacije, provođenje sanacije), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nad investicijskim društvima je sanacijsko tijelo za investicijska društva (planiranje sanacije, provođenje sanacije) te je Državna agencija za sanaciju banaka tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja Fondom osiguranja depozita i ovlašteno za provedbu stečaja i likvidacije banaka.
U raspravi navedeno je da je Europska središnja banka 5. lipnja 2020. dovršila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, koju je provela nakon što je Republika Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatnom procjenom bile su obuhvaćene: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres sukladno metodologijama Europske središnje banke. Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope redovnog osnovnog kapitala nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres. Istaknuta je kvalitetnost hrvatskih banaka.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditni institucijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.