Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 4. svibnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, drugo čitanje P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo unose glavne odrednice uvođenja eura:
1. U Konačnom prijedlogu zakona predviđeno je kako će, nakon što bude objavljena odluka Vijeća Europske unije o usvajanju eura i nakon što bude donesena uredba Vijeća Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objaviti dan uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
2. Nadalje, definiraju se temeljna načela uvođenja eura: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
3. Uređena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Građani će bez naknade moći zamijeniti najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. U tom istom razdoblju bit će moguće bez naknade zamijeniti gotov novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru.
4. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
5. Utvrđuje se razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati). Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od dana uvođenja eura, započinje danom uvođenja eura u 00:00 sati i traje zaključno s četrnaestim danom do 24:00 sata.
6. Konačni prijedlog zakona sadrži odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.
7. Uz mjeru dvojnog isticanja cijena nizom drugih mjera poseban naglasak će biti stavljen upravo na zaštitu potrošača od neopravdanog podizanja cijena. Uz Smjernice za prilagodbu gospodarstva, poslovnim subjektima tj. poduzetnicima i trgovcima bit će omogućeno pristupanje Etičkom kodeksu u kojem će kao temeljni princip biti istaknuto kako nije dopušteno zloupotrebljavati postupak uvođenja eura za neopravdani rast cijena roba i usluga jer se tržišna cijena temelji na ponudi i potražnji. Uz stalan nadzor od strane nadzornih tijela, i potrošači će moći svoje pritužbe na poslovne subjekte za koje smatraju da su prekršili načela Etičkog kodeksa prijaviti tim nadzornim tijelima, koja će nadzirati primjenu Zakona, a slijedom čega će se ako tijekom nadzora budu utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti moći izricati i prekršajne sankcije.
8. Kao jedan od dodatnih mehanizama zaštite potrošača u obrazloženju Konačnog prijedloga zakona pojašnjeno da će udruge za zaštitu potrošača uključiti u provedbu ovog zakona i to kako u dijelu praćenja kretanja maloprodajnih cijena odabranih roba i usluga tako i u dijelu praćenja poštivanja načela Etičkog kodeksa. Kroz natječaje koje će se raspisivati planiran je niz aktivnosti temeljem kojih će udruge na svojim internetskim stranicama moći objavljivati popis poslovnih subjekata koji neopravdano povećaju cijene, koji cijene ne iskazuju dvojno te koji neispravno preračunavaju i/ili cijene zaokružuju na više mimo pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona.
9. Konačnim prijedlogom zakona razrađene su odredbe o primjeni načela neprekidnosti pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti, samo će se smatrati da su iznosi navedeni u kunama iznosi u eurima uz primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Konačnog prijedloga zakona. Dakle ugovori i pravni instrumenti nastavljaju proizvoditi pravne učinke, nije ih potrebno mijenjati zbog uvođenja eura.
10. Zakon uređuje opća pravila za preračunavanje, kao i pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno te obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira.
11. Odredba članka 14. sa općim pravilima preračunavanja je u odnosu na Prijedlog zakona iz prvog čitanja dorađena u skladu s mišljenjem Europske središnje banke i to na način da se u Zakonu snažnije povezuju pravila za preračunavanje i zaokruživanje sa izravno primjenjivim zakonodavstvom Europske unije, točnije sa člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
12. Prilikom provedbe svih operacija preračunavanja, potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.
13. Konačan prijedlog zakona sadrži i pravila vezana za pripremu i donošenje proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje.
14. Uz to, Konačnim prijedlogom zakona utvrđena su tijela nadležna za nadzor, a utvrđene su i detaljne prekršajne odredbe i u kunama (koje će se primjenjivati i izricati do dana uvođenja eura) i u eurima (koje će se primjenjivati i izricati nakon dana uvođenja eura).
Zaključno, odredbama Konačnog prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena hrvatske kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.
U skladu s raspravom u Hrvatskom saboru, u međuvremenu zaprimljenim mišljenjima, uključujući i mišljenja Europske komisije i Europske središnje banke odredbe su dorađene te se u nastavku iznose najvažnija nova rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona:
1. Promijenjeno je stupanje na snagu Zakona radi veće razine pravne sigurnosti: Zakon će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura. Radi pojašnjenja napominje se i da se Konačni prijedlog zakona donosi prije navedene odluke Vijeća Europske unije jer su brojne aktivnosti za koje se adresati moraju pripremiti prije nego što te aktivnosti počnu (npr. dvojno iskazivanje bi moglo započeti 5. rujna 2022.) pa kako bi se na to mogli pripremiti pravovremeno, važno je bilo da se Konačni prijedlog zakona čim prije donese i uputi Hrvatskom saboru radi njegovog donošenja bez obzira što će stupiti na snagu s odmakom tj. prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura.
2. U cijelom tekstu se koristi pojam „dan uvođenja eura“: Prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora prema kojoj zakon treba stupiti na snagu određenog dana, a ne datuma u cijelom tekstu zakona je pojam „datum uvođenja eura“ zamijenjen pojmom „dan uvođenja eura“ (npr. članci 4., 5., 17., 19., 22., 28., 31., 39., 46., 55., 56., 57., 58., 63., 65., 66., 68. do 73., 74., 77., 91., 93. do 96.)
3. Dorađena odredba o pravilima preračunavanja: Odredba članka 14. je u odnosu na Prijedlog zakona iz prvog čitanja dorađena u skladu s mišljenjem Europske središnje banke i to na način da se u Zakonu se snažnije povezuju pravila za preračunavanje i zaokruživanje sa izravno primjenjivim zakonodavstvom Europske unije, točnije sa člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97, koristeći i pojam iz navedenih članaka - novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati, koji se odnosi i na cijene i druge novčane iskaze vrijednosti
4. Dorada članka 64. o preračunavanju državnih obveznica i trezorskih zapisa: Zbog neprihvatljivosti državnih obveznica za programe otkupa od strane Europske središnje banke članak 64. je dorađen na način da je u skladu s načelom ekonomičnosti i učinkovitosti predviđena automatska konverzija za državne obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija primjenom metoda čijom će implementacijom doći do najmanjeg mogućeg utjecaja na prava imatelja. Za državne obveznice predlaže se metoda koja pretpostavlja (novu) nominalnu vrijednost od jednog centa umjesto dosadašnje od jedne kune, uz istovremeno povećanje količine izdanih dužničkih vrijednosnih papira s pretpostavkom da se uvijek radi zaokruživanje na nižu vrijednost, na razini računa ulagatelja – bottom up metoda (ovu metodu koristila je i Litva, kada je uvodila euro kao službenu valutu, a Europska središnja banka je u svom odgovoru naglasila da i Republici Hrvatskoj preporuča ovakvu metodu). Obzirom da je nominalna vrijednost trezorskih zapisa Ministarstva financija izražena u kunama u pravilu 100.000 kuna, za instrumente tržišta novca predložena je metoda konverzije koja pretpostavlja konverziju kunske nominalne vrijednosti u eursku dijeljenjem s fiksnim tečajem konverzije, pri čemu se nova nominalna vrijednost prikazuje zaokružena na četiri decimale, primjenom matematičkih pravila zaokruživanja, a bez promjene izdane količine pri čemu se konverzija radi na razini računa ulagatelja te se onda tako dobiveni iznosi zbrajaju da se dobije ukupni (novi) iznos izdanja u eurima – bottom up metoda. Za korporativne obveznice predviđena je opcija konverzije ako žele u roku od 18 mjeseci od dana uvođenja eura. Ako se konverzija provede predviđeno je pravo imatelja da u roku od dvije godine od provedene konverzije mogu od izdavatelja potraživati razliku zahtjevom prema izdavatelju.
5. U članku 5. dorađen je izričaj u smislu jasnijeg definiranja sadržaja odluke kojom će Vlada objaviti dan uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja utvrđene u skladu s odredbama ovog Zakona i druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
6. Dorađeno je načelo neprekidnosti pravnih instrumenata na način da je ojačana poveznica na Uredbu (EZ) br. 1103/97 kako bi bilo jasno kako postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna (u cijelom tekstu Konačnog prijedloga zakona koristi se isključivo pojam „pravni instrument“, a to je pojam koji prema Uredbi (EZ) br. 1103/97 obuhvaća zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja, osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom)
7. U članku 21. dodana je obveza posredne predopskrbe tijela javne vlasti, a članak 23. dopunjen je tako da će se početnim paketima kovanica eura, uz ostale, opskrbiti i tijela javne vlasti
8. U članku 29. dodan je stavak 3. kojim je propisan novčani prag od 15.000,00 kuna za identifikaciju stranke pri zamjeni gotovog novca kune za gotov novac eura s ciljem rasterećenja procesa zamjene gotovog novca od prikupljanja podataka kod transakcija manjeg iznosa. Dodatno, predviđeno je i da Ured za sprječavanje pranja novca, Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu donijeti zajedničku smjernicu radi jedinstvene primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma kod zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.
9. U članku 33. uređeno je da je Hrvatska narodna banka zakoniti izdavatelj eurokovanica u granicama propisanim člankom 128. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naime, iako je bilo predviđeno da će biti donesen poseban zakon o eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom Koordinacijski odbor za zamjenu gotovog novca je zajedno s Koordinacijskim odborom za zakonodavne prilagodbe analizirao postupak izdavanja kovanog novca te je zaključeno kako u Republici Hrvatskoj ne bi bilo nikakve dodane vrijednosti da se promijeni dosadašnja praksa, odnosno da izdavatelj kovanog novca ne bude više Hrvatska narodna banka. Slijedom detaljne analize troškova i koristi promjene izdavatelja, zaključeno je da će se u ovaj zakon uključiti i odredbe o eurokovanicama i da će se ovim zakonom Hrvatska narodna banka utvrditi kao zakoniti izdavatelj eurokovanica.
10. Dorađene su odredbe o dvojnom iskazivanju:
U članku 43. stavku 1. jasnije je utvrđen nastup obveze dvojnog iskazivanja koji se veže uz donošenje uredbe Vijeća Europske unije u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, a u skladu s dorađenim člankom o stupanju na snagu Zakona dorađena je odredba o dobrovoljnom dvojom iskazivanju, dakle subjekti mogu započeti dvojno iskazivati od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (tj. prvog dana od dana objave Odluke Vijeća Europske unije kada će već biti i donesena uredba s utvrđenim fiksnim tečajem konverzije). U članku 44. dodana je odredba iz koje proizlazi da se na pravne osobe koje djeluju u svoje ime, a za račun poslovnog subjekta ili u ime i za račun poslovnog subjekta na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga članka, pri čemu se želi omogućiti da, primjerice, kreditne institucije mogu primjenjivati odredbe koje se odnose na poslovne subjekte pri prodaji unaprijed plaćenih elektroničkih komunikacijskih usluga (eng. prepaid bonova) u razdoblju dvojnog iskazivanja. Dodatno, propisuje se da je uz ponudu potrebno dvojno iskazivati i na ugovorima s potrošačima, kao i da je potrebno dvojno iskazivati ukupan iznos na opomeni i drugoj obavijesti potrošaču o nepodmirenom dugu u kojima se dvojno iskazuje ukupan iznos opomene i druge obavijesti koje se dostavljaju potrošaču. U članku 45. dodano je da se do potrošnje zaliha mogu koristiti vrijednosne kartice, poklon kartice, službeni obrasci i tiskanice, dakle nije ih potrebno ponovno tiskati s dvojno iskazanim cijenama. U članku 51. određeno je da su u razdoblju dvojnog iskazivanja kreditna institucija i dr. dužni dvojno iskazivati fiskalizirane račune. U članku 52. dodan je novi stavak kojim se uređuje iznimka od obveze dvojnog iskazivanja za putni nalog.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o pravilu preračunavanja temeljnog kapitala dioničkih društava. Odgovoreno je da su dionička društva dužna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala primjenom fiksnog tečaja. Dionička društva su dužna u roku od najviše godinu dana od dana uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene što se provodi po služenoj dužnosti. Takav postupak je propisan zbog pravne sigurnosti i načela neutralnosti poslije konzultacija sa stručnjacima sa pravnog fakulteta i djelatnicima Ministarstva pravosuđa i uprave, te sprečavanja oštećenja suvlasnika. Mijenja se vrijednost temeljnog kapitala pa pravna osoba mora dati privolu na takav postupak.
Postavljeno je pitanje ukoliko je transakcija o zamjeni sto novčanica ili sto kovanica hrvatskih kuna u eure ograničena na jednu transakciju po danu. Odgovoreno je da ograničenje vrijedi po transakciji, ali i ne po danu te se sve takve transakcije mogu provesti u svim bankama i poštama.
Također je navedeno da postoje visoke kamate za kredite u kunama, te da su krediti u eurima znatno povoljniji. Istaknuto je da će građani sa kreditima u kunama biti u nepovoljnijem položaju poslije preračunavanja u euro, te da se takve kredite treba refinancirati. Odgovoreno je da se država ne miješa u ugovorne odnose između klijenata i banaka, iako građani mogu dogovoriti refinanciranje u toj banci ili drugim bankama koje će preuzeti taj kredit.
Dalje je rečeno da Hrvatska narodna banka mora osigurati stabilnost cijena u Republici Hrvatskoj. Naznačeno je da su poslovni subjekti odlučili zaraditi, te su podigli cijene sa izgovorom inflacije. Odgovoreno je da je osnovni zadatak Hrvatske narodne banke stabilnost cijena, ali postoji trend inflacije u Europi. Ministarstvo financija Republike Hrvatske procjenjuje inflaciju za Republiku Hrvatsku u iznosu od 7,8%. Također je istaknuto da postoje prekršajne odredbe u Zakonu za nezakonitu dobit na osnovu krivog preračunavanja cijena. Udruge za zaštitu potrošača će nadzirati poslovne subjekte koji su nedopušteno povisili cijene.
Postavljeno je pitanje o etičkom kodeksu poslovnih subjekata i koliko je taj etički kodeks dobrovoljan. Odgovoreno je da je uključivanje u etički kodeks dobrovoljan. Dalje je istaknuta da će udruge za zaštitu potrošača bit uključene u nadzor cijena proizvoda. Naglašeno je da postoji trinaest nadzornih tijela za ispravno preračunavanje hrvatskih kuna u eure.
Postavljena je pitanje o kratkom trajanju dvojnog iskazivanja cijena, te je u drugim državama cijena bila istaknuta godinu dana prije uvođenja eura. Odgovoreno je da će dvojno iskazivanje u Republici Hrvatskoj početi sa 5. rujnom 2022. godine do kraja 2023. godine. Skrenuta je pozornost da su druge zemlje znale za fiksni tečaj za pretvorbu bivših domaćih valuta u euro znatno ranije.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.