Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 406, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o osiguranju („Narodne novine“, br. 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20.; dalje u tekstu: važeći Zakon) uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak društava za osiguranje, društava za reosiguranje i društava za uzajamno osiguranje. Uz to se propisuju uvjeti pod kojima društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz drugih država članica i trećih država mogu obavljati poslove osiguranja odnosno poslove reosiguranja u Republici Hrvatskoj, uređuje se nadzor društava za osiguranje i reosiguranje u grupi kao i nadzor nad subjektima nadzora, poslovanje udruženja osiguranja odnosno reosiguranja i nacionalnog ureda za osiguranje i dr. Ovaj Prijedlog zakona se prvenstveno predlaže radi početka primjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 17 te radi usklađenja odredbi važećeg Zakona s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zakon se mijenja zbog problema koji postoje prema važećem Zakonu.
Društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu sa Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 116/18., 42/20. i 47/20.), kao i važećim Zakonom, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: MSFI). Trenutno važeći MSFI izvještavanja je MSFI 4 koji se primjenjuje na ugovore o osiguranju i ugovore o reosiguranju kao privremeni standard. MSFI 4 trenutno primjenjuju društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a isti prestaje važiti stupanjem na snagu MSFI 17, tj. od 1. siječnja 2023. godine. Slijedom navedenog, potrebno je u kontekstu početka primjene MSFI 17 izmijeniti odredbe važećeg Zakona i to dijelove Glave XII., Tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima, Imovina za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i Ovlašteni aktuar.
Načela na kojima se temelje novi pristupi mjerenja prema MSFI 17 rezultiraju korjenitom promjenom trenutne prakse priznavanja i vrednovanja ugovora o osiguranju, a osobito dugoročnih ugovora o osiguranju i ugovora o reosiguranju. Također, novi standard značajno mijenja načine iskazivanja osigurateljnih prihoda i rezultata iz osiguranja, kao i ukupnog rezultata poslovanja, povećava se učestalost priznavanja i iskazivanja gubitaka te se uvodi dodatna složenost u procesima vrednovanja, zahtjevima za podacima te određivanju pretpostavki koje se primjenjuju u vrednovanju.
MSFI 17 uvodi značajne promjene u izvještavanju i objavi osiguratelja u sljedećem:
obveze po ugovorima o osiguranju (osigurateljne obveze i rizici) koje uključuju i komponentu očekivanog novčanog toka od premije, izdataka za štete, koristi i troškova te prilagodbu za rizik, kao i komponentu nezarađene dobiti i rezultat iz osiguranja u okviru kojega će se posebno iskazivati rezultat iz osnovnog posla osiguranja te rezultat iz ulagateljskih aktivnosti osiguratelja te osigurateljni prihod koji će predstavljati zarađeni prihod iz osigurateljnog pokrića umjesto premije.
Nadalje, u važećem Zakonu je potrebno uskladiti iznose izražene u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima, a iznos raspona prekršajnih sankcija usklađuje se s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22., 88/22. - ispravak).
Svrha uvođenja novoga standarda MSFI 17 „Ugovori o osiguranju“ je postizanje veće razine ujednačenosti i usporedivosti financijskih izvještaja unutar osiguravajuće industrije, kao i između osiguranja i ostalih gospodarskih sektora, primjenom ekonomskih načela, pretpostavki najbolje procjene i tržišnih podataka kao važnih načela mjerenja ugovora o osiguranju.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje u vezi članka 33. Prijedloga zakona, a odnosi se na posebne odredbe za isplatu tražbina iz imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnog osiguranja. Zatražena je informacija ukoliko su postupci za otvaranja stečajnog postupka radikalniji, odnosno ukoliko se vrši veća kontrola u slučaju stečaja osiguravajućeg društva.
Odgovoreno je da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pokriva kvalitetno navedeno područje što je vidljivo iz dosadašnji postupaka. U Republici Hrvatskoj su takvi postupci vezani za propadanje osiguravajućih društava bili davni, učestalije su propadale banke. U tom slučaju portfelj osiguravajućeg društva se preljeva razmjerno na druga osiguravajuća društva preko Hrvatskoga ureda za osiguranje. Ovim Prijedlogom zakona se žele pojačati norme u smislu preventivnog djelovanja.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.