Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici, održanoj 5. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Odbor je o predmetnom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit implementira Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća (dalje u tekstu: MNP) i velike domaće skupine u Europskoj uniji. Direktiva je donesena kako bi države članice EU na jedinstven način preuzele Model pravila OECD-a za Stup 2, odnosno za dio globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti. Cilj je da svaka skupina multinacionalnih poduzeća na svoju zaradu u državi u kojoj posluju plate efektivno najmanje 15% poreza na dobit, ali gledajući sve njene povezane osobe. Obveznici primjene ovog Konačnog prijedloga Zakona bile bi samo skupine MNP-ova i velike domaće skupine društava koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine (skupa s podružnicama). Dakle, obuhvaća matično društvo koje ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki njegov povezani subjekt, odnosno povezano društvo, neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu. Što se tiče osnovice i mjesta oporezivanja, ono je regulirano Direktivom i prenosi se u naše zakonodavstvo te postoji primarno (dobit se plaća prema mjestu gdje matično društvo ima sjedište) i podredno pravilo, odnosno kvalificirani domaći dopunski porez, čime se osigurava da se taj porez plaća u državi u kojoj postoji ekonomska aktivnost, odnosno u kojoj je ostvarena dobit (Republika Hrvatska odlučila je uvesti tu opciju). Konačni prijedlog Zakona prati sadržaj Direktive te, među ostalim, sadrži: posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte, pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije) i dr. Također, ovim Konačnim prijedlogom Zakona utvrđen je način plaćanja dopunskog poreza prema sljedećem redoslijedu: kvalificirani domaći dopunski porez, zatim dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti te dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti. Obveza plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza prema ovom Konačnom prijedlogu Zakona je opcija iz Direktive koja se predlaže s ciljem zaštite porezne osnovice u Republici Hrvatskoj, odnosno kako bi se dopunska porezna obveza koja je nastala slijedom obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naplatila u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da Republika Hrvatska nije država u koju se premještala dobit, nije porezno utočište velikih MNP-ova, a dobit svakog pojedinog poreznog obveznika, odnosno subjekta se već oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit primjenom stope od 18% kod obveznika koji imaju prihode veće od 1 milijun eura ili stopom od 10% kod obveznika koji imaju prihode manje od 1 milijun eura. Osim toga, potencijalni porezni obveznici dopunskog poreza su subjekti čija matična društva ostvaruju godišnje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, a upravo ti subjekti u Republici Hrvatskoj imaju značajnu materijalnu imovinu, zapošljavaju veliki broj djelatnika i imaju značajne ukupne troškove plaća, odnosno mogu ostvariti olakšicu za sadržajno isključivanje dobiti. Stoga se ne očekuje ostvarivanje značajnih novih poreznih prihoda niti negativan utjecaj na investicije, budući da je riječ o porezu koji je dogovoren na globalnom nivou u suradnji OECD-a s poreznim administracijama i poduzetnicima još 2021. godine.
U raspravi je izneseno stajalište da Hrvatska nema takve multinacionalne kompanije, međutim, postoji obveza iz Direktive, s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a osim toga, Republika Hrvatska obvezna je s drugim državama razmjenjivati podatke o dobiti, što će se olakšati donošenjem ovog zakona. Ne očekuju se značajni porezni prihodi (procjena je cca 7,7 milijuna eura), a ne očekuje se ni utjecaj na interes poduzetnika za investicije.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.