Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici, održanoj 30. lipnja godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 152, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2021. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je osnovni razlog izmjena i dopuna Zakona o alternativnim investicijskim (dalje: ZAIF) usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira u području tržišta kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno Direktivom (EU) 2019/1160 te osiguravanja pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2019/1156. Cilj Direktive (EU) 2019/1160 te Uredbe (EU) 2019/1156 jest uklanjanje prepreka za prekogranično trgovanje investicijskim fondovima, harmoniziranja različitih praksi u državama članicama, a u odnosu na prekogranično trgovanje investicijskim fondovima, povećanje transparentnosti nacionalnih zahtjeva vezanih uz trgovanje te povećanje zaštite ulagatelja administrativno i regulatorno rasterećenje alternativnih investicijskih fondova.
Glavni ciljevi izmjena i dopuna su uvođenje definicije pred-marketinga te propisivanje uvjeta za obavljanje pred-marketinških aktivnosti u odnosu na alternativne investicijske fondove (dalje: AIF) koji se nude isključivo profesionalnim ulagateljima.
Propisuju se pravila za povlačenje obavijesti o trgovanju udjelima ili dionicama AIF-a u državi članici domaćinu u odnosu na jedan ili više AIF-ova. Upravitelj alternativnih investicijskih fondova (dalje: UAIF) koje povlači obavijest o trgovanju dužno je dati opću ponudu za otkup udjela bez naplate izlazne naknade koja mora trajati minimalno 30 dana i biti objavljenja na javno dostupnom mediju.
Uspostavlja se sustav koji omogućava obavljanje zadataka u odnosu na trgovanje AIF-ovima koji se mogu nuditi malim ulagateljima u svakoj državi članici u kojoj UAIF namjerava trgovati.
Propisuje se postupanje vezano za obavijest o namjeravanoj promjeni podataka iz obavijesti i dokumentacije koja se dostavlja uz obavijest o namjeri trgovanja, tj. koja se dostavlja uz obavijest o osnivanju podružnice ili izravnom obavljaju djelatnosti u drugoj državi članici.
Dopunjuje se odredbe za izračun općih fiksnih troškova za potrebe izračuna minimalnog regulatornog kapitala društva za upravljanje sukladno čl. 61. Direktive (EU) 2019/2034.
Provodi se regulatorno rasterećenja AIF-ova u skladu s širim ciljem razvoja tržišta kapitala. Uvodi se komanditno društvo kao mogući oblik zatvorenog AIF-a s privatnom ponudom. Uređuje se okvir za jedno od mogućih alternativnih oblika financiranja: AIF za davanje zajma. To je investicijski fond koji daje zajam djelujući kao jedini ili primarni zajmodavac prema zajmoprimcima kao što su mala i srednja poduzeća.
Izmjenjuju se pragova za mali i srednji UAIF, konkretno povišenje gornjeg praga za mail UAIF sa 75 na 350 milijuna kuna u slučaju korištenja financijske poluge odnosno 1 milijardu i 400 milijuna kuna u slučaju kad se ne koristi financijska poluga. Pragovi za srednje UAIF-ove se mijenjaju na način da se povećava donji prag, na razinu gornjeg praga za mali UAIF. S ovom izmjenom Republika Hrvatska bi dobila devet novih malih UAIF-ova koji su prije bili klasificirani kao veliki ili srednji, kao i dva nova srednja UAIF-a koja su prije bila klasificirana kao velika.
Uvodi se manje zahtjevnih obveza i prilikom stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela u malom i srednjem UAIF-u, a za veliki UAIF bi ostao standard prema Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Omogućuje se investicijskim društvima da budu depozitari AIF radi povećanja konkurentnosti tržišta radi regulatornog rasterećenja i postizanje veće razine proporcionalnosti u važećem zakonu, predlaže se i smanjenje najnižeg iznosa temeljnog kapitala za male UAIF-ove s postojećih 500.000,00 kuna kada je UAIF imenovan kao vanjski upravitelj AIF-a na 400.000,00 kuna.
Predlažu se i dodatna regulatorna rasterećenja kod imenovanja članova uprave UAIF-ova:
mogućnost da srednji UAIF može imati samo jednog člana uprave (kao sada mali UAIF). Za male i srednje UAIF-ove mogućnost managerskih ugovora te da član uprave ne mora biti u radnom odnosu na puno radno vrijeme u društvu (uz uvođenje koncepta „dovoljnog vremena za obavljanje dužnosti“), dok za velike UAIF-ove to bude obveza samo za jednog člana uprave. Član uprave UAIF-a može biti član uprave društva koji će zajedno s AIF-om s privatnom ponudom biti suulagatelj u imovinu u koju AIF ulaže, pod uvjetom da se ne radi o drugom reguliranom subjektu iz članka 43. važećeg Zakona.
Predlaže se promjena koncepta odobrenja osnivanja AIF-ova s privatnom ponudom s ciljem regulatornog rasterećenja UAIF-ova - izmjene se odnose na odobravanje osnivanja AIF-ova koji se nude isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima, na način da Agencija i dalje odobrava osnivanje AIF-ova koji se nude isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima, ali kroz ubrzani postupak (10 radnih dana od primitka potrebne dokumentacije) te u tom postupku ne odobrava pravila AIF-ova koji se nude isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima dok UAIF u pravila i (ako je primjenjivo) prospekt AIF-a obvezno mora uključiti i odgovarajući izjave i jamstva kojima preuzima odgovornost da su svi akti izrađeni u skladu sa zakonskim zahtjevima. Dodatna rasterećenja u području izvještavanja za male UAIF-ove provest će se i kroz izmjene pravilnika Agencije kojima se uređuje izvještavanje za UAIF-ove i AIF-ove kojima upravljaju. Provedba harmonizacije s drugim propisima u cilju uklanjanja nedostataka uočenih kroz dosadašnju praksu što pridonosi ujednačenosti postupanje i pravnoj sigurnosti.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o opsegu investicijskih fondova s javnom ponudom i alternativnim fondovima s obzirom na COVID-19 krizu te o učinku intervencije primjerice Europske središnje banke. Odgovoreno je da su podaci ohrabrujući. U Republici Hrvatskoj su zadnji podaci da krajem ožujka 2021. godine alternativni investicijski fondovi raspolažu sa 4,4 milijardi kuna vrijednosti imovine (1,1% povećanje u odnosu na početak godine), a UCITS fondovi raspolažu sa 19,3 milijardi kuna vrijednosti imovine, što je gotovo milijardu više nego na početku godine (6% povećanje u odnosu na početak godine). Povjerenje ulagača se oporavlja nakon pandemije. Ulaganja u otvorene investicijske fondove rastu što je potaknuto povoljnim tržišnim kretanjima. Opseg fondova se povećao te je broj malih ulagača u otvorene investicijske fondove porastao. Izmjene i dopune Zakona prate i pojačavaju takve trendove.
Na Odboru napomenuto je da građani Republike Hrvatske raspolažu sa štednjom od preko 200 milijardi kuna. Konstatirano je da je financijska pismenost u Republici Hrvatskoj niska te je potrebna aktivacija štednje. Odgovoreno je da se Ministarstvo financija Republike Hrvatske bavi s podizanjem razine financijske pismenosti hrvatskih građana te je nositelj strateškog okvira za podizanje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. U Narodnim novinama objavljen je novi okvir za podizanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske za razdoblje od šest godina. Uz tu strategije objavljen je i akcijski plan za dvije godine. O provedenim aktivnostima izvješćuje se Vlada Republike Hrvatske. Strategija je usmjerena na potrošače, ali planira se proširiti i na obrtnike.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 151 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 152 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.