Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 24. studenoga 2020. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 13. listopada 2020. godine.
Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 19. studenoga 2020. godine (KLASA: 022-03/20-07/290, URBROJ: 50301-05/14-20-10), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019. godinu.
Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: Fina) predstavio Godišnje izvješće za 2019. godinu. Ukratko su predstavljani pokazatelji o prihodima, rashodima, dobiti te o poslovnim aktivnostima Financijske agencije u 2019. godini. Fina podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21. Zakona o Financijskoj agenciji. Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci – Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji. Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje. Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2019. godinu obavila je tvrtka KPMG koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine.
Uz uredno funkcioniranje velikog broja ranije etabliranih Fininih usluga, među konkretnim poslovnim ostvarenjima u izvještajnoj se godini ističu uspostava sustava START, informacijskog sustava Vlade Republike Hrvatske koji građanima omogućuje elektroničko pokretanje poslovanja za d.o.o. i j.d.o.o., početak operativnog rada sustava e-Račun pri čemu je tijekom izvještajne godine kroz sustav prošlo oko 2 milijuna računa, reinženjering Fininog proizvoda info.BIZ, najveće i najažurnije baze podataka s informacijama za oko 800.000 poslovnih subjekata iz više od 30 izvora, čime iskazujemo namjeru snažnog iskoraka u područje podatkovnog poslovanja, koje je prepoznato kao novi strateški poslovni segment, uspostava Registra stvarnih vlasnika, središnje elektroničke baze podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova, a koji je dostupan putem platforme e-Građani te provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača. U 2019. godini Fina je poslala 134.099 poziva građanima za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača od čega 29.524 potrošača nisu iskazala suglasnost za provođenje postupka, dokle je 104.575 potrošača nastavilo s postupkom. Uz navedeno, Fina je tijekom izvještajne godine kontinuirano sudjelovala u savjetovanju oko nacrta novog Ovršnog zakona, kojim bi se redefinirala njena najznačajnija javna ovlast – provedba ovrhe na novčanim sredstvima.
Fina je u izvještajnoj godini ostvarila 941 milijun kuna prihoda što je 16% više nego u prethodnoj godini, a primarno kao rezultat rasta prihoda po osnovi prisilne naplate, realizacije EU projekata e-Poslovanje i e-Pristojbe te povećanja financijskih prihoda.
U strukturi prihoda 31%, odnosno 288,2 milijuna kuna, čine prihodi od usluga za financijsku industriju (radi se o platno-prometnim uslugama koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa te drugim uslugama za građanstvo i poduzetništvo).
Prihodi od javnih servisa čine 36% ukupnih prihoda Fine, odnosno 340 milijuna kuna u izvještajnoj godini (radi se javnim ovlastima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedbe izvan-sudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenja upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenja registara i pružanja informacija te poslova prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).
Prihodima od servisa za državu (radi se o podršci sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podršci sustavu državne riznice, poslovima za Poreznu upravu, poslovima za Središnji registar osiguranika, vođenju poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenju sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica) ostvareno je 157,2 milijuna kuna ili 17% ukupnih prihoda 2019. godine.
Prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja čine 10% ili ukupno 95,7 milijuna kuna prihoda izvještajne godine (radi se o ulozi Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, kao evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, kao operativnog provoditelja nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalnog informacijskog posrednika za e-Račun, kao i od prihoda arhivsko-dokumentacijskog centra).
Ostali prihodi - radi se o informacijsko-komunikacijskim uslugama (smještaju IT opreme, outsourcingu infrastrukturnih servisa te usluzi HitroNet-a), prihodima od pružanja usluga računovodstvenih servisa, financijskim prihodima, prihodima od zakupa poslovnog prostora te prihodima od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove - čine 6% ukupnih prihoda te su realizirani u visini od 59,9 milijuna kuna.
Rashodi Financijske agencije u 2019. su godini iznosili 835 milijuna kuna što je povećanje od 6% u odnosu na prethodnu 2018. godinu nastalo dominantno kao rezultat povećanja troškova osoblja za 44 milijuna kuna, a slijedom povećanja materijalnih prava radnika.
U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja koji čine 51% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 423,6 milijuna kuna, što je 12% više nego u prethodnoj godini. Fina na kraju 2019. godine broji ukupno 2.858 zaposlenika, što je povećanje od 3% u odnosu na prethodnu godinu, a u značajnom dijelu obuhvaća zapošljavanje u novim razvojnim IT centrima Fine u Čakovcu, Bjelovaru, Virovitici i Osijeku.
Troškovi usluga i materijala čine 23%, odnosno 190,2 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini, što je povećanje od 1% u odnosu na 2018. godinu. Među njima su najznačajniji troškovi bankarskih naknada u iznosu od 27,8 milijuna kuna i troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2019. godini iznosili 23,2 milijuna kuna.
Troškovi amortizacije čine 12% ili ukupno 97,2 milijuna kuna što je povećanje od 9%u odnosu na 2018. godinu. Fina je u 2019. godini realizirala ukupno 128,8 milijuna kuna investicija što je rast od 68% u odnosu na prethodnu 2018. godinu. Investicijske aktivnosti u 2019. godini, kao i u prethodnim godinama, dominantno su se odnosile na ulaganja u informatičku opremu koja čine 71% ukupno realiziranih investicija.
Među ostalim troškovima, koji čine 15%, tj. 124 milijuna kuna ukupnih troškova ističu se troškovi vrijednosnih usklađenja potraživanja koji iznose 53,7 milijuna kuna.
Financijska agencija ostvarila je bruto dobitak u iznosu od 106 milijuna kuna što je gotovo četiri puta više u odnosu na 2018. godinu. Neto dobitak izvještajne godine iznosi 80,1 milijun kuna. Polovica neto dobiti, odnosno 40 milijuna kuna, uplaćena je u kolovozu tekuće godine u Državni proračun.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.