Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 23. sjednici, održanoj  30. lipnja 2021. godine, objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine. Navedena društva izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14., 93/15., 64/18 i 115/18).

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 20. svibnja 2021. godine, u kojima Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu (Klasa: 022-03/21-12/35, Urbroj: 50301-05/14-21-5), Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu (Klasa: 022-03/21-12/33, Urbroj: 50301-05/14-21-5), Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu (Klasa: 022-03/21-12/36, Urbroj: 50301-05/14-21-5)i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu (Klasa: 022-03/21-12/32, Urbroj: 50301-05/14-21-5).

Predstavnici podnositelja napomenuli su da je 2020. godina bila  devetnaesta godina rada obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) u Republici Hrvatskoj. OMF-ovi, upravljajući imovinom preko 119 milijardi kuna, ostvarili su u protekloj godini prinose svojim članovima od 0,43% u fondovima kategorije A, 0,94% u fondovima kategorije B te 1,15% u fondovima kategorije C. Imovina na osobnim računima osiguranika nastavila je rasti te je tokom 2020. godine porasla za oko 5,75% i na kraju godine dosegnula iznos od 119,07 milijardi kuna, dijelom zbog kontinuiranih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva. Unatoč nepovoljnim utjecajima pandemije na svjetsku ekonomiju, 2020. završila je u izrazito pozitivnom tonu s obzirom da većina imovinskih klasa bilježi snažan oporavak kroz drugu polovicu godine. Indeks svjetskog dioničkog tržišta MSCI World Index porastao za 14,1%, indeks dioničkog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama S&P 500 za 16,3%, dok je indeks europskog dioničkog tržišta STOXX Europe 600 2020. godinu završio sa manjim padom od -4,0%. Hrvatski OMF-ovi kategorije A su na kraju 2020. godine na inozemnim tržištima imali uloženo oko 29,1% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 19,2% neto imovine. Glavni razlozi pozitivnih kretanja na dioničkim tržištima su rekordna monetarna ekspanzija glavnih centralnih banaka, rastući fiskalni stimulansi te pronalazak nekoliko efikasnih cjepiva za virus SARS-CoV-2 potkraj godine. Američka centralna banka (FED) je početkom 2020. godine snizila referentnu kamatnu stopu za 1,5 postotni bod (na nulu), uvela više programa interventne likvidnosti uz obećanje neograničenog otkupa obveznica u nuždi te dolarske swapove drugim centralnim bankama. Europska centralna banka uvela je poseban pandemijski program otkupa obveznica. Domaće dioničko tržište također je bilo pod utjecajem pozitivnih kretanja inozemnih tržišta s obzirom da je prvotni snažni pad vrijednosti dioničkog indeksa CROBEXtr od -26,5% krajem prvog kvartala smanjen na -12,5% za cijelu 2020. Na kraju 2020. godine u domaćim dionicama hrvatski OMF-ovi kategorije A imali su uloženo oko 24,8% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 11,3%. Nadalje, globalna tržišta obveznica također su ostvarila pozitivne prinose u 2020. godini zbog smanjivanja kamatnih stopa od strane FED-a te rekordne kupnje obveznica od strane glavnih centralnih banaka. Globalni indeks obvezničkih tržišta Bloomberg Barclays Global Aggregate Bond Index ostvario je rast vrijednosti od 9,2%. Prinos na njemačku državnu 10-godišnju obveznicu fluktuirao je u relativno širokom rasponu od minimalnih -0,856% do -0,159%. Najniži prinos zabilježen je u prvoj polovici ožujka u jeku pandemijske krize te novih mjera labavljenja Europske središnje banke. Nakon maksimuma na razini 1,88% početkom godine, prinos na američku državnu 10-godišnju obveznicu kretao se u rasponu od 0,50%-0,90% pri čemu krajem godine počinju uzlazni pritisci u očekivanju daljnje rekordne monetarno-fiskalne koordinacije. Domaći obveznički indeks CROBIStr je prošle godine ostvario pad od - 2,80%. U 2020. godini, nastavljeno je financiranje domaćih kompanija putem tržišta kapitala gdje su OMF-ovi imali značajnu ulogu. Od značajnijih ulaganja u kojima su OMF-ovi stekli više od 10% izdanja ističu se ulaganja u društva CIAK Grupa d.d., M7 Primo d.d. i Čakovečki mlinovi d.d. Osim navedenog, OMF-ovi su aktivno participirali i na sekundarnom tržištu kapitala. Tako su, između ostalog, povećani udjeli u društvima AD Plastik d.d., Adris grupa d.d., Arena Hospitality Group d.d., Atlantic grupa d.d., Eriscsson Nikola Tesla d.d., Hrvatski Telekom d.d., Končar-elektroindustrija d.d., Podravka d.d. i drugima.

Nadalje, OMF-ovi predstavljaju ključan čimbenik dugoročnog domaćeg financiranja Republike Hrvatske te su značajni sudionici u svim novim izdanjima kojima je Republika Hrvatska prikupljala novčana sredstva na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala. Što se tiče šireg društvenog okvira, prije svega doprinosa dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava, nažalost, i u prošloj godini nastavljena su nepovoljna demografska kretanja te je primjetno iseljavanje radno aktivnog stanovništva radi čega mirovinska štednja u II. stupu sve više dobiva na značaju za stabilnost i dugoročnu održivost ukupnog mirovinskog sustava. Nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava te mirovinskih fondova pod njihovim upravljanjem provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa). Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti poslovanja, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja mirovinskih društava i fondova, a sve radi zaštite članova mirovinskih fondova, javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

Sukladno Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14, 93/15, 64/18, 115/18 i 58/20, dalje u tekstu: Zakon), obvezni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama. Neto imovina pod upravljanjem OMF-ova na dan 31. prosinca 2020. godine iznosila je 119.068.058.230 HRK (2019.: 112.598.104.951 HRK) što predstavlja porast od 5,75% u odnosu na kraj prethodne godine. Od ukupne neto imovine OMF-ova tek 0,83%, tj. 985.365.769 HRK, odnosi se na imovinu fondova kategorije A, na imovinu fondova kategorije C odnosi se 6,10%, tj. 7.268.951.259 HRK, dok najveći dio, čak 93,07%, tj. 110.813.741.202 HRK, čini imovina fondova kategorije B.

OMF-ovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu koja posljedično u dužem roku može osigurati i veće prinose. Kako je vidljivo iz Slike 1 fondovi kategorije A na kraju 2020. godine imali su uloženo oko 39,1% sredstava u domaćim državnim i korporativnim obveznica, te oko 49,9% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalna dozvoljena izloženost dioničkom tržištu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 65% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 3,26% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,6% neto imovine.

OMF-ovi kategorije B slijednici su jedinstvenih OMF-ova od vremena prije uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija OMF-ova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine. Kako je vidljivo iz Slike 2, OMF-ovi kategorije B na kraju 2020. godine imali su oko 64,2% sredstava uloženo u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 27,1% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalno dozvoljena izloženost dioničkom tržištu po Zakonu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 40% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 2,9% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,45% neto imovine. Razlog velikoj izloženosti obveznicama Republike Hrvatske su postojeći zakonski limiti ulaganja, ali i premali broj projekata pripremljenih na način da zadovoljavaju zakonske uvjete za ulaganja OMF-ova.

OMF-ovi kategorije C namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, tj. osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te svim ostalim članovima čija je sklonost rizicima vrlo niska. U ovoj kategoriji OMF-ova potpuno je zabranjeno ulaganje u dioničko tržište, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u obveznice i investicijske fondove koji ulažu u obveznice te u instrumente novčanog tržišta. Kako je vidljivo iz Slike 3, fondovi kategorije C ulagali su pretežito u domaće državne obveznice, a u manjoj mjeri u domaće korporativne obveznice te u inozemne državne i korporativne obveznice.

Na kraju 2020. godine neto imovina OMF-ova dosegnula je 119,07 milijardi kuna uz porast na godišnjoj razini od 5,75%. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup u 2020. godini iznosili su 6,8 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,5 milijardi kuna, a OMF-ovi su u 2020. godinisvojim članovima zaradili 1,2 milijarde kuna. U 2020. godini ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 2% u odnosu na prethodnu godinu.

Krajem 2020. godine u OMF-ovima nalazilo se ukupno 2.057.391 članova, a porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 2,3%. Prosječan godišnji rast broja članova iznosi 4,5% u periodu od kraja 2002. do kraja 2020. godine. Međutim, broj novih članova OMF-ova značajno je pao u 2020. godini zbog izbijanja pandemije i pada zaposlenosti i to za 29% u odnosu na prethodnu godinu. Na slici 9 prikazano je kretanje broja članova OMF-ova od njihovog početka rada.
Pandemija koja se pojavila sredinom ožujka 2020. godine odrazila se i na uplate članova OMF-ova u prvoj polovini godine. Tako je u prvih 6 mjeseci 2020. godine pad uplata doprinosa u OMF-ove bio manji za 5,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, u drugoj polovini 2020. godine uplate doprinosa su bile veće za 8,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime su na razini cjele godine uplate doprinosa u OMF-ove bile veće za 2% u odnosu na prethodnu godinu. Pandemija se odrazila i na prosječnu uplatu po članu koja je doživjela je blagi pad u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je porastao i postotak članova OMF-ova koji nisu imali uplate u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu te je u prosjeku iznosio 23% (2019.: 20%). Promatramo li članove koji izlaze iz OMF-ova po osnovi odlaska u mirovinu, njihov broj je još uvijek vrlo mali u odnosu na ukupno članstvo. Također, broj novih članova OMF-ova (bez prelazaka u druge OMF-ove po sili Zakona) još uvijekznačajno premašuje broj članova koji izlaze iz OMF-ova po osnovi odlaska u mirovinu i to za nešto više od 5 puta.

Mirovinska društva su u 2020. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 426 milijuna kuna (2019.: 441 milijuna kuna) što je pad od 3,4% u odnosu na prethodnu godinu. Osim prihoda od upravljanja mirovinskim fondovima, mirovinska društva su ostvarila i dodatne prihode od upravljanja vlastitim kapitalom, a koji je većim dijelom uložen u hrvatske državne obveznice i evidentiran je u tablici 6 pod stavkom ostali prihodi.
Tijekom 2020. godine mirovinska društva su uložila dodatna sredstva u informatičku i komunikacijsku opremu, sigurnost informacijskog sustava, kao i programska rješenja kojima se omogućio rad djelatnika od kuće nakon aktiviranja mjere za osiguranje kontinuiteta poslovanja. Također, mirovinska društva ulagala su u projekte za osnaživanje financijske pismenosti, a regulatorne promjene ukazale su na potrebu daljnjeg unapređenja poslovanja u smislu nadogradnje investicijskog procesa kroz ulaganja u nova aplikativna rješenja. U želji da pruže što kvalitetniju uslugu svojim članovima mirovinska društva su u 2020. godini ulagala dodatna sredstva u komunikaciju i izvještavanje, a što je dodatno podiglo razinu transparentnosti prema članovima. 
Ukupni rashodi mirovinskih društava u 2020. godini iznosili su 255 milijuna kuna (2019.: 253 milijuna kuna), od toga su naknade za REGOS 75 milijuna kuna (2019.: 73 milijuna kuna), a za Hanfu 42 milijuna kuna (2019.: 39 milijuna kuna). Neto dobit za sva četiri mirovinska društva u 2020. godini iznosila je 140 milijuna kuna (2019.: 154 milijuna kuna), tj. ista je manja za 9,2% od neto dobiti iz 2019. godine.

OMF-ovi i u 2020. godini nastavili su svoju ulogu ključnog čimbenika dugoročnog financiranja Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. Tijekom 2020. godine na sedam emisija izdanja obveznica Republike Hrvatske ukupne nominalne vrijednosti 46 milijardi kuna, OMF-ovi su sudjelovali s preko 15 milijardi kuna, tj. s nešto više od 33% od ukupno prikupljenih sredstava. Izdanje euroobveznice na inozemnom tržištu, na koju otpada trećina ukupno izdanog iznosa, a gdje je sudjelovanje domaćih OMF-ova bilo ograničeno zbog značajnog interesa inozemnih investitora, utjecalo je na smanjenje prosječnog udjela financiranja države od strane OMF-ova. Nadalje, prema podacima s kraja 2020. godine OMF-ovi u svojim portfeljima drže oko 20% ukupno izdanih hrvatskih euroobveznica1 . Takva stabilnost baze investitora je iznimno bitna kod sekundarnog trgovanja, odnosno određivanja uvjeta izdanja (rok dospijeća, kupon), tako da mirovinski fondovi u značajnoj mjeri utječu i na uvjete vanjskog financiranja Republike Hrvatske. Pad kamatnih stopa i visoka likvidnost sustava pogoduju i domaćem korporativnom sektoru što se reflektira smanjenom potrebom za izdavanje korporativnih dužničkih instrumenata. Dodatno, u cilju efikasnog upravljanja kratkoročnom likvidnošću, OMF-ovi predstavljaju značajnog kupca i na kratkoročnim izdanjima (emisije trezorskih zapisa). 2020. godinu obilježila je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, gdje su mirovinski fondovi još jednom potvrdili svoju ulogu u održavanju stabilnosti gospodarstva Republike Hrvatske. Tako su mirovinski fondovi, osim sudjelovanja na prethodno opisanim izdanjima obveznica i trezorskih zapisa Republike Hrvatske, koje je djelomično ostvareno i u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom kroz korištenje programa otkupa obveznica, sudjelovali i u osnivanju Fonda za stabilnost namijenjenog za održavanje stabilnosti na domaćem obvezničkom tržištu, primarno uslijed potencijalnih značajnijih izlaza ulagatelja iz domaćih investicijskih fondova. Trend značajnih ulaganja OMF-ova u hrvatske kompanije nastavljen je i u 2020. godini, pri čemu se ističu ulaganja u društva CIAK Grupa d.d., M7 Primo d.d. i Čakovečki mlinovi d.d. Osim navedenog, OMF-ovi su aktivno participirali i na sekundarnom tržištu. Tako su, između ostalog, povećani udjeli i u društvima AD Plastik d.d., Adris grupa d.d., Arena Hospitality Group d.d., Atlantic grupa d.d., Eriscsson Nikola Tesla d.d., Hrvatski Telekom d.d., Končar-elektroindustrija d.d., Podravka d.d. i drugima. Imajući na umu izrazito nisku likvidnost domaćeg tržišta dionica, mirovinska društva smatraju da je i dalje najprimjerenija strategija ulaganja upravo kroz izravne dokapitalizacije odabranih izdavatelja. Dokapitalizacijom je kompanija u mogućnosti sniziti troškove zaduženja, povećati profitabilnost te stvoriti pretpostavke za realizaciju planiranih kapitalnih ulaganja ili širenja putem preuzimanja drugih društava. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o učinku mirovinske reforme na obvezne mirovinske fondove, na promjenu strukture ulaganja. Također je navedeno da je financijska pismenost hrvatskih građana niska te da 96% obveznika u obvezne mirovinske fondove ne bira kategoriju fonda. Omogućeno je lakše prebacivanje između kategorija te je zatražena informacija o učinku. 
Odgovoreno je da postoji trend smanjena državnoga portfelja u obveznim mirovinskim fondovima. Intencija svih fondova je smanjenje izloženosti prema domaćem dugu. Nadalje je napomenuto da prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima izloženost dionicama obveznih mirovinskih fondova smije biti maksimalno 40%.
Mijenjanje kategorija u fondu su zanemarive u AZ fondu. Postoji malo veća dinamika prebacivanja u Erste fondu.
Svi obvezni mirovinski fondovi ulažu u financijsku pismenost građana. Financijska pismenost je dugotrajni proces. Kod financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj postoje blagi pomaci, prosjek pismenosti je jednak prosjeku OECD zemalja.
Dalje je zatražena informacija u kojoj mjeri obvezni mirovinski fondovi ulažu u startup. Odgovoreno je da se ne ulaže direktno u startup. Mali startup zahtjevaju isti angažman ljudi, a imaju puno manji učinak. Ljudski resursi u obveznim mirovinskim fondovima su ograničeni. Najučinkovitija investicija mirovinskih fondova je pristanak na dokapitalizaciju.
U raspravi na Odboru istaknuto je da su obvezni mirovinski fondovi ipak ostvarili veće prinose nakon velikih pada u 2020. godini. Izražena je zabrinutost zbog starenja stanovništva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji i  dugoročni učinak na mirovinski sustav i na obvezne mirovinske fondove.
Također je navedeno da su u pandemiji Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka pravovremeno i učinkovito reagirali.
                  
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

     
PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.