Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 82. sjednici, održanoj 12. srpnja 2023. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 7. travnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2022. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavio je rezultate poslovanja, istaknuvši da je u 2022. godini ukupno podržano preko 2800 projekata u iznosu od gotovo 9,5 mlrd. kuna. Odobreno je 2343 kredita u iznosu od preko 6,4 mlrd. kuna, što je povećanje preko 30% u odnosu na 2021. godinu. Najbrojniji korisnici su mali i srednji poduzetnici i čine 89 % ukupnog broja odobrenih kredita. Hrvatski izvoznici podržani su s više od 630 plasmana ukupnim iznosom većim od 3,2 mlrd. kuna. Značajna poslovna aktivnost HBOR-a je i osiguranje izvoznog prometa te je isti osiguran u visini od 2,8 mlrd. kuna, što je rekordan iznos osiguranog prometa u jednoj godini od početka obavljanja poslova osiguranja izvoza.
Struktura kreditne aktivnosti može se podijeliti prema načinu kreditiranja (76% kredita odobreno je izravno, a 24% putem financijskih institucija, banaka i leasing kompanija), prema namjeni (54% čine obrtna sredstva, 46% investicijski krediti. Ranije su investicije bile dominantne, no zbog pandemije COVID-a i rata u Ukrajini došlo je do njihovog smanjenja), prema djelatnosti (70% odnosi se na proizvodno-prerađivačke (najviše prema metaloprerađivačkoj industriji, zatim drvoprerađivačkoj te proizvodnji pića i hrane; udio brodogradnje u ukupnom volumenu iznosio je 7%), a 30% na uslužne djelatnosti, najviše turizam), prema sektoru (javni/privatni, pri čemu 69% otpada na privatni sektor).
Provedba svih Mjera COVID 19 trajala je do 30. lipnja 2022., po kojima je kroz kreditiranje obrtnih sredstava, izdavanjem jamstava i subvencioniranjem premije osiguranja tijekom 6 mjeseci podržano 236 projekata s ukupnim iznosom od 2,8 mlrd. kuna. Ukupno je od početka provedbe Mjera COVID-19 odobreno više od 3,5 mlrd. kuna kredita za likvidnost i 4,4 mlrd. osiguranja i jamstava za kredite za likvidnost. U odnosu na cijeli financijski sektor, HBOR je generirao preko 70% svih kredita koji su odobreni kao posljedica COVID-a. U 2022. uvedene su nove krizne mjere i nastavljena provedba postojećih. Kad je riječ o obrtnim sredstvima, kamatna stopa iznosila je od 0,5% za razdoblje korištenja i prve tri godine otplate, 4. i 5. godina kamatna stopa 2%; nije bilo naknada za obradu i rezervaciju sredstava. U razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. odobreno je 282 mil. kuna kredita, a mjera je nastavljena i u 2023.godini. Što se tiče programa portfeljnog i pojedinačnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika, korišteni su instrumenti osiguranja za potrebe odobravanja novih kredita za likvidnost. U razdoblju od 1. rujna do do 31.prosinca 2022. osigurano je kredita u vrijednosti od 376 mil. kuna.
U okviru NPOO-a HBOR-u su osigurana sredstva u iznosu većem od 1,9 mlrd. kuna koji će se alocirati u gospodarstvo kroz četiri financijska instrumenta. Radi se o izravnim kreditima u iznosu od 500 mil. kn za posebne ciljne skupine u okviru MSP-a (žene poduzetnice, mladi poduzetnici i poduzetnici početnici), zatim 600 mil. kn za subvencije kamata, nadalje, 600 mil. kn za novi jamstveni program za investicije srednjih i velikih subjekata (male pokriva HAMAG) te 225 mil. kn za razvoj novih PE i VC fondova. Zajedničko svim ovim mjerama jest da krajnji projekt koji će se financirati ne smije nanositi štetu okolišu, što je conditio sine qua non Europske komisije. Ciljevi financijskih instrumenata su poticanje investicija privatnog i javnog sektora, potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva RH, osigurati podršku subjektima u različitim fazama životnog ciklusa poduzeća (do start up-a do zrele faze), potaknuti aktivnosti financijskog sektora (banke, leasing, PE&VC fondovi).
Govoreći o reviziji godišnjih financijskih izvještaja Grupe HBOR (koju čine: HBOR I HKO Grupa, a nju čine Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o.), istaknuto je da su oni pripremljeni na odvojenoj i konsolidiranoj osnovi i revidirani od strane revizorskih društava BDO Croatia d.o.o. i PKF FACT revizija d.o.o. (zbog regulative mora biti dvostruka revizija). Zajedničko izvješće neovisnog revizora izražava pozitivno bezuvjetno mišljenje na godišnje financijske izvještaje o usklađenosti s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska Unija. Revizori su potvrdili i usklađenost Godišnjeg izvješća s Godišnjim financijskim izvještajima. Godišnji financijski izvještaji su u potpunosti usklađeni te nije bilo nikakvih razlika po računovodstvenom postupanju i izračunu troška rezervacija u odnosu na revizorska očekivanja.
Kad je riječ o financijskom poslovanju 2022. godine, naglašeno je da je ukupna imovina Grupe HBOR iznosila nešto više od 29 mlrd. kn, dok su ukupna zaduženja bila 16,5 mlrd. kn, što je 2,4% više u odnosu na godinu ranije. Najveći kreditor je Europska investicijska banka, zatim CEB i Svjetska banka. Ukupni prihodi bili su 682 mil. kn, što je 6% manje nego 2021., ukupni rashodi su također manji za 8% i iznosili su 495 mil. kn, a dobit je iznosila 186 mil. kn, što je otprilike na razini one godinu ranije. Što se tiče računa dobiti i gubitka, prihodi od kamata izračunati EKS metodom iznosili su 627 mil. kn, odnosno 8% manje nego 2021., kamatni rashodi manji su 14%, a operativni troškovi iznosili su189 mil. kn i bilježe rast od 7%. Omjer operativnih troškova i prihoda (CIR-cost income ratio) iznosio je 37% i bolji je od prosjeka financijskog sektora u Hrvatskoj, ali i od prosjeka u Europskoj uniji. Prosječna ponderirana kamatna stopa na kredite bila je 2,19%.
Posebno je spomenuta kvaliteta kreditnog bruto portfelja (NPL). NPL je iznosio 4,6 mlrd. kn i njegov udio bio je 15,7%, što je smanjenje u odnosu na 2021. godinu, kad je bio 16,6%. Primjerice, NPL je 2018. iznosio 18% godinu, i otad se svake godine smanjuje, a takav trend nastavljen je i ove godine.
Zaključno se je predsjednik Uprave HBOR-a osvrnuo i na poslovanje u prvih pet mjeseci ove godine. Ukupna poslovna aktivnost iznosi 579 mil. eura i veća je za 52% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Odobreno je gotovo 440 mil. eura kredita, što je za 29 % više nego u istom razdoblju 2022. godine. Po broju kredita, udio investicijskih kredita je 80%, a po volumenu 65%. Po programima osiguranja izvoza osigurano je izvoznih poslova i izdano jamstava u vrijednosti od 124 mil. eura, što je tri puta više nego u istom razdoblju 2022. godine. U odnosu na NPOO potpisani su ugovori o provedbi subvencioniranja kamatnih stopa s 15 poslovnih banaka te je započela operativna provedba izdavanja jamstava za srednjekapitalizirane i velike privatne i javne poslovne subjekte. Do sada je iz okvira NPOO-a odobreno 54 mil. eura investicijskih kredita. Završen je interni projekt „Zaokret HBOR-a prema održivom financiranju i zelenoj tranziciji“, za koji su sredstva odobrena od Europske komisije.
U raspravi na Odboru pohvaljeni su Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak te je naglašen značajan doprinos HBOR-a poduzetništvu. Istaknuto je kako su sve velike članice Hrvatske gospodarske komore, posebice izvoznici, pohvalile linije i programe HBOR-a i njegovu pomoć uslijed okolnosti koje su se dogodile zbog rata u Ukrajini, kao i u protekle dvije godine. Članove Odbora zanimalo je, s obzirom na krizu 2020. i 2021. godine, kad je Banka pomogla poduzetnicima smanjenjem ili zamrzavanjem kamata, koliko se je to odrazilo na poslovanje i funkcioniranje HBOR-a i dokad su takvi ugovori vrijedili, odnosno vrijede li još. Isto tako, razvidno je smanjenje NPL-a sa 16% na 15%, te je zatražena informacija postoji li razlika između onih koji su odobreni izravno i onih preko financijskih institucija. Nadalje, na Odboru je iskazan interes za strukturu investicija i jamstvene fondove za što je iznesen prijedlog da se možda u budućnosti proširi i izvan malih i srednjih poduzeća. Odgovoreno je da su u protekom razdoblju odobravani krediti s moratorijima, kod kojih poduzetnici u tom razdoblju nisu morali ništa plaćati (ni glavnicu, ni kamatu, ni naknade), od kojih su neki (turistički) bili i do 16 mjeseci. Kad je krenula otplata takvih kredita, vrlo mali broj subjekata imao je probleme s otplatom, odnosno vrlo malo njih završio je u NPL-u, pa se spomenute mjere nisu negativno odrazile na poslovanje i funkcioniranje HBOR-a. Kad je riječ o razlici NPL-a kod onih kredita koji su odobreni izravno, odnosno preko financijskih institucija, kod izravnih je NPL veći, budući da financijske institucije plaćaju u dan, osim onih koje završe u stečaju, što je zanemarivo malo. Ako je riječ samo o izravnom volumenu, tu je NPL 20%-25%, ovisno o tome što se gleda u tom volumenu (javni i privatni sektor zajedno ili odvojeno). Po pitanju NPL-ova, HBOR je radio simulacije usporedbe s poslovnim bankama, koje su, za razliku od HBOR-a, prodavali NPL-ove. Ako se isključe veliki korisnici (Đuro Đaković, Uljanik, 3. maj i dr. koja imaju jamstva Vlade Republike Hrvatske), razina NPL kod HBOR-a je gotovo jednaka kao kod poslovnih banaka. Što se tiče jamstvene sheme, napravljeni su veliki iskoraci u tom smjeru, te za izvoznike postoje posebne jamstvene sheme - HBOR je usmjeren na velike poduzetnike, budući da HAMAG jamstvenim shemama pokriva male i srednje.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2022. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.