Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 26. siječnja 2021. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 1. prosinca 2020. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. siječnja 2021. godine (KLASA: 022-03/20-12/152, URBROJ: 50301-05/14-21-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da su globalna ekonomija i europodručje u prvom polugodištu 2020. bili pogođeni pandemijom koronavirusa, pa se i hrvatsko gospodarstvo suočilo s dotad nezamislivim izazovima. Dugoročni ekonomski utjecaji pandemije tek se naziru, a inflacija je globalno dodatno oslabjela zbog pada potražnje i velike neizvjesnosti. Odgovori fiskalnih i monetarnih politika na krizu bili su snažniji no ikada, te su uvjeti financiranja, nakon početnog šoka, ostali relativno povoljnima. Središnje su banke pružile ključnu potporu gospodarstvima, koristeći se svim mjerama koje imaju na raspolaganju. HNB je, među ostalim, intervenirao na deviznom tržištu, otkupljivao državne obveznice na sekundarnom tržištu, provodio strukturne i redovite operacije. Stabilnost deviznog tečaja HNB je dodatno osigurao zaključivanjem ugovora koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura, s Europskom središnjom banke. Mjere su, svaka pojedinačno, a osobito u međudjelovanju, očuvale stabilnost tečaja i likvidnost međunarodnih plaćanja, pristup države domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, osigurale neometano funkcioniranje bankovnog sustava te zadržale povjerenje građana u bankovni, devizni i platnoprometni sustav. Cijelo prvo polugodište obilježile su završne aktivnosti pristupanja tečajnom mehanizmu II, koje je ostvareno 10. srpnja, i ključan su korak u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj.
U prvoj polovini 2020. zabilježena je snažna kontrakcija globalnoga gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa i uvedenih epidemioloških mjera. Pritom je kod razvijenih zemalja pad realnog BDP-a bio najizraženiji za vrijeme vrhunca proljetnoga pandemijskog vala. U SAD-u je, primjerice, u drugom tromjesečju zabilježen pad gospodarske aktivnosti (u odnosu na isto razdoblje 2019.) od čak 9%. U Kini, izvorištu pandemije, najsnažnija kontrakcija zabilježena je u prvom tromjesečju, a primjetan oporavak gospodarske aktivnosti dogodio se u sljedeća tri mjeseca. Kao posljedica pandemije i mjera uvedenih za njezino suzbijanje, realni BDP Hrvatske snižen je za 7,8% u prvoj polovini 2020. u odnosu na isto razdoblje lani, najviše zbog smanjenja osobne potrošnje, investicija i ukupnog izvoza, posebno izvoza usluga (turizma), dok je potrošnja države blago porasla. Osobna potrošnja smanjila se za 6,8% na godišnjoj razini, pri čemu pad odražava smanjenje raspoloživog dohotka zbog negativnih kretanja na tržištu rada, pad potrošnje usluga čije je pružanje bilo ograničeno epidemiološkim mjerama, ali i manju sklonost građana potrošnji zbog mjere fizičkog udaljavanja i izbjegavanja rizika zaraze te znatnog pogoršavanja potrošačkog optimizma. Takva kretanja odrazila su se i na manje zaduživanje stanovništva.
Zaposlenost je početkom 2020. godine nastavila rasti, no taj je trend prekinut u ožujku eskalacijom pandemije i uvođenjem restriktivnih mjera za njezino suzbijanje. Broj zaposlenih u lipnju 2020. bio je 3,3% manji nego prije godinu dana, ponajprije zbog smanjenja broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Višegodišnji povoljan trend pada nezaposlenosti također se zaustavio. Stopa nezaposlenosti mjerena kao udio registriranih nezaposlenih osoba u ukupnoj radnoj snazi u lipnju 2020. iznosila je 10,2% a krajem 2019. godine 7%. Fiskalne mjere, primjerice subvencije poduzećima, ublažile su pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti. Također, rast plaća znatno se usporio. U lipnju 2020. godine prosječna nominalna bruto plaća bila je neznatno viša u odnosu na lipanj 2019., a i taj je rast uvelike ostvaren zbog isplate državnih potpora poduzećima.
Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila se s 1,4% u prosincu 2019. na –0,2% u lipnju 2020., pod utjecajem smanjenja cijena naftnih derivata uzrokovanog padom globalne potražnje. Širenje pandemije utjecalo je na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara, zbog smanjenja investicija. Temeljna se inflacija blago usporila s 1,2% u prosincu 2019. na 1,1% u lipnju 2020., čemu je najviše pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene pojedinih prehrambenih proizvoda (kruha, mesa i mlijeka) te ugostiteljskih usluga i usluga smještaja.
Pad gospodarske aktivnosti povezan s pandemijom imao je za posljedicu pad uvoza robe znatno jači od pada izvoza, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2020. zabilježeno smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, na saldo tekućega i kapitalnog računa nepovoljno je djelovalo znatno smanjenje neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam.
Zahvaljujući snažnim mjerama monetarne politike provedenima s ciljem podupiranja likvidnosti, uvjeti financiranja stanovništva, poduzeća i države ostali su povoljni. To znači da su kratkoročne kamatne stope banaka ostale iste ili su se čak blago smanjile u odnosu na razdoblje prije pandemije. Isto vrijedi za kamatne stope na dugoročno zaduživanje stanovništva kao i za troškove kratkoročnog financiranja poduzeća. Međutim, kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima ipak su blago porasle, pri čemu su porast ostvarile kamatne stope na ponovno ugovorene kredite, dok su se kamatne stope na prvi put ugovorene kredite smanjile. Kreditne institucije također su postrožile standarde odobravanja kredita.
Na financijskom računu platne bilance u prvoj je polovini 2020. zabilježen neto priljev kapitala u iznosu od 0,8 mlrd. EUR, koji je ponajprije rezultat smanjenja međunarodnih pričuva. Naime, zbog velike neizvjesnosti i snažnih deprecijacijskih pritisaka HNB je u prvoj polovini godine nekoliko puta intervenirao na deviznom tržištu rekordnim iznosima prodaje deviza, za razliku od istog razdoblja prethodne godine, kada je devize pretežno kupovao. Isključi li se promjena bruto međunarodnih pričuva i obveza HNB-a, u prvih je šest mjeseci 2020. neto priljev kapitala iznosio 0,3 mlrd. EUR, odnosno bio je za 2,0 mlrd. EUR manji negoli u istom razdoblju prethodne godine. Bruto međunarodne pričuve RH u prvih šest mjeseci 2020. smanjile su se za 1,2 mlrd. EUR (6,7%) te su na kraju lipnja iznosile 17,3 mlrd. EUR. Relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja pogoršali su se.
HNB je trenutno prilagodio monetarnu politiku koristeći se svim raspoloživim mjerama, nekima od njih prvi put, u cilju očuvanja stabilnosti tečaja i povoljnih uvjeta financiranja za građane, poduzeća i državu. HNB je prodao bankama ukupno 2,7 mlrd. EUR, nakon čega se tečaj kune stabilizirao, a kunsku likvidnost povučenu prodajom deviza HNB je i više nego nadomjestio drugim mjerama monetarne politike, uključujući strukturne i redovite operacije, smanjenje stope obvezne pričuve i kupnju državnih obveznica na sekundarnom tržištu. Zahvaljujući tim mjerama kunska je likvidnost dosegnula rekordne razine, a država i privatni sektor mogli su se i nadalje zaduživati kod domaćih banaka po gotovo istim uvjetima kao prije krize. Ipak, slabljenje gospodarske aktivnosti i potražnje za kreditima odrazilo se na pooštravanje standarda odobravanja kredita, pa se kreditiranje stanovništva usporilo.
Proračunski manjak od 13,2 mlrd. kuna u prvoj polovini 2020. godine odražava negativan utjecaj krize uzrokovane pandemijom na gospodarsku aktivnost, a time i punjenje proračuna. Privremene mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize također su utjecale na pad prihoda uvođenjem poreznih otpisa i rast rashoda isplatom potpora za očuvanje radnih mjesta. To se posebice odnosi na drugo tromjesečje, kada je manjak iznosio gotovo 10 milijardi kuna. Proračunski manjak uglavnom se financirao na domaćem tržištu.
Unatoč činjenici da je gotovo 60% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja nosilo negativan prinos, ostvarena je godišnja stopa povrata od 0,36% na cjelokupni eurski portfelj u prvom polugodištu 2020., dok je godišnja stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,17%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u prvih šest mjeseci 2020. ostvarena zarada od 54,1 milijuna EUR. Pritom su, unatoč posebno zahtjevnom i izazovnom okružju, likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama uspješno ostvareni.
Poslovanje banaka u prvoj polovini 2020. bilo je pod presudnim utjecajem pandemije, pa su njihova dobit i profitabilnost bili upola niži nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Dobit banaka smanjena je zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja, kao i rasta troškova uzrokovanog povećanjem kreditnog rizika. No, prethodno stvorena snažna kapitalna i likvidnosna pozicija banaka, mjere HNB-a za ublažavanje posljedica epidemije te ciljane izmjene bonitetnoga regulatornog okvira i fleksibilniji pristup u njegovoj primjeni amortizirali su šok i omogućili nastavak sigurnoga i stabilnog poslovanja banaka. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku, mjerena udjelom neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima, zadržala se na prošlogodišnjoj razini, pa je udio neprihodujućih kredita iznosio 5,5%. U skladu sa supervizorskim očekivanjima HNB-a prema kreditnim institucijama, povezanima s pandemijom, banke su zadržale svu dobit ostvarenu u 2019. te su time dodatno ojačale svoj kapital.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.